EU računa na to da će Crna Gora zadržati pozitivan reformski momentum i ostvariti rezultate na strateškom putu prema EU, ne samo na riječima, već i djelima svih političkih aktera, u skladu s ciljem te zemlje da se pridruži EU kao sljedeća država članica, kaže se u priopćenju objavljenom nakon Michelova susreta s crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem, prenosi HRT.

Postoji novi zamah u procesu proširenja EU-a i Crna Gora kao predvodnik u pristupnom procesu ima stvarnu priliku za napredak. To ne treba propustiti niti uzeti zdravo za gotovo, dodaje se.

Dobrosusjedski odnosi ostaju bitnim elementom procesa pristupanja i ne bi ih se smjelo ugroziti, navodi se u Michelovu priopćenju i dodaje kako on cijeni Milatovićev angažman u tom pogledu.

Milatović i Michel se umjesto u Crnoj Gori sastali u Bruxellesu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se u utorak s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom u Bruxellesu, umjesto u Crnoj Gori, kao što je bilo ranije predviđeno, no Michel je, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu, otkazao posjet toj zemlji.

Kako je priopćeno iz Milatovićevog ureda, predsjednik Crne Gore je u prijateljskom i srdačnom razgovoru kazao da uskostranačkim djelovanjima Crna Gora ne smije prokockati priliku da uskoro postane punopravna članica EU, što je, kako je istakao, prioritetni vanjskopolitički cilj te zemlje, aludirajući na donošenje rezolucije o Jasenovcu.

On je ponovio svoju posvećenost europskoj agendi kako bi Crna Gora postala 28. članica Europske unije 2028.

Milatović je istaknuo i da crnogorsko društvo gotovo u potpunosti podržava ulazak Crne Gore u EU, što donositelje odluka obavezuje da posvećeno rade na realizaciji tog cilja.

U priopćenju se dodaje da je Charles Michel tijekom susreta rekao da Crna Gora mora ostati na europskom putu i zahvalio Milatoviću na njegovom angažmanu da Crna Gora postane prva naredna članica EU-a.

Milatović je ranije kritizirao usvajanje Rezolucije o Jasenovcu te je priopćio kako smatra da su crnogorski politički akteri koji obavljaju najvažnije funkcije u zemlji dužni da, umjesto relativizacije i izvrtanja realnosti, odgovornije pristupaju onome što su državni interesi Crne Gore. Dodao je i da je siguran da je usvajanje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskoj skupštini razlog što je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel otkazao posjet ovoj zemlji.

Skupština Crne Gore u petak je na inicijativu prosrpske i proruske desnice usvojila rezoluciju genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthauzen.

Rezoluciju je podržalo 41 zastupnik vlasti dok oporba i jedan dio vladajućih zastupnika napustio dvoranu tako da gotovo polovica od ukupno 81 zastupnika nije nazočila glasanju.

U oštrom odgovoru hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova navelo je između ostalog da će usvajanje rezolucije usporiti crnogorsku integraciju u EU, te je pozvalo Podgoricu da procesuira ratne zločine koji su se dogodili prilikom opsade Dubrovnika.

/Desk/

Objava Michel sa Milatovićem: Crna Gora treba ostati na europskom putu, ali ne samo na riječima pojavila se prvi puta na Republika.

“Predsjednik Milanović prenio je predsjedniku Milatoviću svoj stav kako je spomenuta rezolucija štetan dnevnopolitički akt koji nepotrebno opterećuje odnose dviju država te kako je potrebno nastaviti graditi dobrosusjedske odnose dviju država kako bi se izbjegle neželjene posljedice donošenja spomenute rezolucije”, navodi se u priopćenju i dodaje da je Hrvatska do sada podržavala Crnu Goru u pristupnim pregovorima uvjerena kako ta država istinski želi osigurati svoje mjesto u Europskoj uniji.

Predsjednik Milanović smatra da europska Crna Gora mora pronaći snage voditi državnu politiku u svom interesu, dodaje se u priopćenju. Za rezoluciju je glasao vladajući blok odnosno od ukupno 81 zastupnika njih gotovo polovica nije bila u crnogorskom parlamentu na glasanju. Oporbeni zastupnici napustili su dvoranu i nisu sudjelovali u izglasavanju rezolucije jer smatraju da na taj način službeni Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori.

Crnogorske vlasti u posljednji su trenutak u rezoluciju dodale i logore Dachau i Mauthausen. Rezoluciju je u crnogorskom parlamentu podržala većina zastupnika “Pokreta Europa Sad” premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, umjereno prosrpske Socijalističke narodne stranke (SNP) i Demokrata Alekse Bečića.

Premijer Andrej Plenković je u izjavi novinarima na marginama Dubrovnik foruma kazao kako je rezolucija koju je skupština Crne Gore donijela u petak “odraz namjera koje nisu ni dobrosusjedske ni partnerske”.

/Desk/

Objava Milanović nazvao predsjednika Crne Gore zbog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu pojavila se prvi puta na Republika.

Milatović smatra da bi skoro članstvo Crne Gore u EU-u bilo “pozitivan signal” prema ostatku regije i pozvao je Zagreb da poveća podršku Podgorici u Bruxellesu, dodajući kako hrvatska politička podrška nije uvijek bila snažna.

“Mislim da je u interesu Hrvatske da se europska granica pomakne prema jugu”, rekao je Milatović, naglasivši da se “snažno” zalaže za “ubrzanje europskog puta Crne Gore”, prenosi HINA.

Predsjednik Zoran Milanović je rekao da već godinama podržava ulazak susjedne zemlje u Uniju i da će to nastaviti činiti.

“Države koje su primljene u NATO, poput Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije, a koje se na neki način prokrastinira, rasteže u njihovom ulasku u Europsku uniju, države su koje se svjesno žrtvuju”, rekao je Milanović na zajedničkoj konferenciji za medije s crnogorskim kolegom.

Hrvatski predsjednik pita se kako je moguće da države članice NATO-a s vojskom te razine da uopće mogu u NATO, “još uvijek nisu ni blizu Europskoj uniji”.

Milatović je doputovao u dvodnevni službeni posjet Hrvatskoj, prvi posjet nekoj državi članici Europske unije nakon što je izabran i u svibnju ove godine prisegnuo za predsjednika Crne Gore.
Crna Gora “na prekretnici”

Milatović je naglasio da se Crna Gora nalazi “na prekretnici hoće li u potpunosti postati pravna država” i rekao da se zalaže za formiranje široke koalicije.

“Nisam siguran koliko oni koji su od Crne Gore napravili bespravnu državu mogu pomoći da se vrati na put pravne države i u tom smislu se zalažem za široku vladu”, rekao je crnogorski predsjednik.

U odgovoru na pitanja novinara duguje li nešto prosrpskoj koaliciji “Za budućnost Crne Gore” koja je osigurala 13 zastupničkih mjesta na parlamentarnim izborima, Milatović je odgovorio da nema “nikakve veze ni povezanosti” s njima te da mu je jedini cilj “stabilna vlada koja će dovesti do potrebnih reformi u pravosuđu”.

Nakon zadnjih parlamentarnih izbora Hrvati imaju svog zastupnika u Skupštini Crne Gore, člana Hrvatske građanske inicijative Adrijana Vuksanovića, a Milatović je izrazio nadu i da Vuksanović postane dio nove crnogorske vlade.

Hrvatski predsjednik je rekao da očekuje stabilnu i funkcionalnu crnogorsku vladu koja će ići u europskom smjeru, poput prethodne vlade.

“Koliko možemo pomoći, pomoći ćemo”, rekao je Milanović. Upozorio je Podgoricu da “nije sve što dolazi iz Bruxellesa dobro” i savjetovao im da, gdje je to moguće, traže vlastita rješenja, prilagođena njihovom prostoru i društvu.

Milatović je rekao da je danas došao u Zagreb “kod prijatelja i u svojstvu prijatelja” i pozvao Milanovića u uzvratni posjet Crnoj Gori.

Crnogorski predsjednik je rekao da bi “volio vidjeti prvu zajedničku sjednicu hrvatske i crnogorske vlade” nakon što se oformi vlast u Podgorici, kao i da je Crna Gora spremna razgovarati o otvorenim pitanjima i jačati gospodarsku suradnju.

Robna razmjena između dviju država u prošloj godini iznosila je 316 milijuna eura ili 32 posto više nego godinu ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, pri čemu Hrvatska ima značajan suficit u toj razmjeni. Hrvatske tvrtke značajan su ulagač u Crnu Goru jer su do sada investirale 294 milijuna eura, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Milanović primio crnogorskog predsjednika Milatovića i dao mu ‘savjet’: Nije sve dobro što dolazi iz Bruxellesa pojavila se prvi puta na Republika.

U intervjuu za Al Jazeeru Balkan Milatović je izjavio kako je Haaški tribunal individualizirao genocid počinjen u Srebrenici.

“Prošlost koju je imala Srebrenica, ali i jedan Jasenovac, prošlosti koje su imali i u Crnoj Gori stvari poput velikog zločina u Pivi, Velici… To su sve stvari koje jasno osuđujem”, rekao je crnogorski predsjednik. Pojasnio je i kako se crnogorski parlament ranije izjasnio oko srebreničkog genocida.

Takav istup nije se svidio čelniku Republike Srpske Miloradu koji je početkom tjedna na svome Twitteru čestitao Jakovu Milatoviću na pobjedi, no sada se taj političar našao na meti njegovih optužbi.

“Pozivanje na presude Međunarodnog suda, a ne spominjanje velikog stradanja Srba u i oko Srebrenice i otpor Srba da priznaju zločin koji nisu počinili, govori da je Milatović izabrao dodvoravati se Sarajevu ne oklijevajući uvrijediti Srbe i Republiku Srpsku“, rekao je Dodik. Pri tome je Milatovića optužio da nastavlja provoditi protusrpsku politiku u Crnoj Gori za koju je mislio da je poražena na posljednjim izborima.

Dodik je ocijenio kako bi Srbi u Crnoj Gori na sljedećim izborima morali jasno birati za koga glasovati i za koje politike.

“Jasno je da su ovoga puta glasovali protiv Đukanovića, a ne za Milatovića”, ocijenio je predsjednik Republike Srpske.

U nekoliko sudskih presuda, uključujući one protiv nekadašnjih čelnika Republike Srpske Radovana Karadžića i nekadašnjeg vojnog zapovjednika srpskih snaga generala Ratka Mladića,  Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) utvrdio je postojanje genocida počinjenog nad više od 8.000 bošnjačkih mladića i muškaraca. Njih su u ljeto 1995. pobile srpske snage pod zapovjedništvom generala Mladića nakon što su se nizozemske mirovne snage povukle i ostavile bez nadzora do tada zaštićenu zonu UN-a u Srebrenici i Žepi u istočnom dijelu BiH, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Dodik kritizirao novoizabranog crnogorskog predsjednika Milatovića jer je genocid nazvao genocidom pojavila se prvi puta na Republika.

Piše: Keno Verseck/Deutsche Welle

Demonstracije oduševljenja i vatromet na ulicama u Crnoj Gori, govori političara s krupnim riječima poput: kraj diktature, smjena epohe, početak nove ere. U sijenci svjetske krize koju je Rusija razbuktala svojim ratom protiv Ukrajine, mala Crna Gora, koja ima stanovnika okoprilike koliko i prosječan europski grad – oko 620.000 – u nedelju (02. travnja, 2023.) doživjela jedan od najvažnijih dana u svojoj povijesti: predsednik Milo Đukanović, koji je na vlasti u različitim dužnostima više od tri desetljeća, izgubio je dramatičnom razlikom predsjedničke izbore od mladog ekonomista Jakova Milatovića, simbola istinskog zaokreta, koji mnogi Crnogorci već dugo žele.

Milo Đukanović, koji je nastupio sa izbornim sloganom “Milo, Nego ko?”, dobio je samo oko 40% glasova u drugom krugu izbora, koji je morao biti održan nakon prvog glasanja prije dva tjedna. Njegov izazivač Jakov Milatović došao je do 60%: rezultat koji je bio daleko jasniji nego što su predviđale mnoge ankete.

Za 61-godišnjeg Đukanovića to je poraz povijesnih razmjera – za Crnu Goru simbolični početak nove ere. Milo je više od 30 godina vladao malom zemljom na različitim funkcijama i bio je jedan od autokrata s najdužim stažom u Europi. On je u Crnoj Gori izgradio korumpirani klijentelistički sustav, od kojeg su najviše koristi imali on osobno, članovi njegove obitelji i uži krug prijatelja te članovi njegove „Demokratske partije socijalista“ (DPS), jer se u Đukanovićevom sustavu korupcije moglo sudjelovati samo s članskom iskaznicom DPS-a.

Zapad zatvarao oči nad korupcijom u Crnoj Gori

Đukanović, nekadašnji Miloševićev saveznik, koji se u kasnijim godinama uspješno prodavao za pro-europskog čovjeka, odveo je Crnu Goru u neovisnost, kasnije u NATO i na put EU integracija. Na Zapadu su čvrsto zatvarali oči nad njegovim učešćem u pranju novca, organiziranom kriminalu i korupciji.

Koliko god je povijesni i psihološki pad Đukanovića važna prekretnica za Crnu Goru i njen narod, kao i za cijelu regiju Zapadnog Balkana, najmanje dvije generacije su odrasle pod njegovom vlašću, toliko je neizvjesna budućnost „zemlje crnih brda“. Naravno da dužnost predsjednika države u Crnoj Gori nije povezana s dalekosežnim izvršnim ovlastima, ali upravo zato što je Đukanović u prošlosti vladao prvenstveno neformalnim sredstvima, fotelja predsjednika ima veliku simboličku moć.

Jakov Milatović: Hoće li uspješni ekonomist biti i uspješni političar?

U tu fotelju će sada sjesti mladi političar, kojeg čak i mnogim promatrači u samoj Crnoj Gori teško mogu procijeniti. 36-godišnji Jakov Milatović, oženjen i otac troje djece, je ekonomist, studirao je na Oxfordu i dobio stipendije za znanstvena istraživanje u Austriji, Italiji i SAD-u. Do sada je uglavnom radio u međunarodnom bankarstvu i financijama, uključujući i “Istočno-Europsku Banku” EBRD u Bukureštu, i dobro je upoznat s makroekonomskim problemima jugoistočne Europe. Manje iskustva ima u plovidbi teškim i opasnim političkim vodama Crne Gore i regije Zapadnog Balkana.

Kada je Đukanovićev DPS izgubio parlamentarne izbore u kolovozu 2020. godine, Milatović je odustao od karijere u međunarodnom bankarstvu i ušao u crnogorsku politiku, prvo kao ministar ekonomskog razvoja, sve dok prije godinu dana nije pala vlada premijera Zdravka Krivokapića, čiji je on ministar bio. A onda je, ubrzo nakon toga, zajedno s bivšim kolegom iz kabineta iz resora finacija Milojkom Spajićem, osnovao liberalnu stranku za opće okupljanje „Europa sada!“.

Novi predsjednik Crne Gore i “srpsko pitanje”

Milatović je tek prije samo nekoliko tjedana, u veljači 2023. godine, podneo kandidaturu za predsjedničke izbore. Njegov stranački kolega Spajić ranije je bio isključen iz procesa jer ima i srpsko državljanstvo. U Crnoj Gori dvojno državljanstvo je razlog za poništavanje kandidature za predsjednika. U međuvremenu, Spajić je podnio zahtev za otpuštanje iz srpskog državljanstva.

„Srpsko pitanje” je i središnja kontroverza u “osobnom kartonu” novog predsjednika. Iako Milatović ne njeguje simpatije prema srpskom desno-nacionalističkom predsjedniku Aleksandru Vučiću, za njega se kaže da ima određene afinitete prema Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi (SPC). SPC ima veliki društveni utjecaj u Crnoj Gori. Oko trećine stanovnika ove države sebe smatra za crnogorske Srbe. Ali i veliki dio onih koji sebe definiraju kao Crnogorce (oko 48%) također su vjernici SPC. Formalno, SPC ne dovodi u pitanje crnogorsku neovisnost. Ipak, ona se zalaže za bliske veze Crne Gore i Srbije.

Za “europsku Crnu Goru”

I u crnogorskoj politici je odnos prema Srbiji također najveća točka sporenja. Međutim, desno-nacionalističke i desničarsko-ekstremističke prosrpske stranke gube utjecaj u Crnoj Gori. Čak se i mnogi crnogorski Srbi protive velikosrpskim ambicijama Aleksandra Vučića. U zemlji više nema značajnije struje protiv neovisnosti Crne Gore.

Milatović također ističe kako podržava neovisnost svoje zemlje i da je glasao za nju na referendumu 2006. godine. Iako s njim neće biti „povratka u Srbiju“, on se prije izvjesnog vremena bavio „srpskim pitanjem“ na način koji je iznenađujući: kao ministar ekonomije, na primjer, oduševljeno je ‘twitao’ o sastanku s Joanikijem, mitropolitom Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori, gde su razgovarali o planu za povećanje nataliteta.

U međuvremenu, Milatović nastupa suzdržanije: u intervjuima kaže kako teži boljim odnosima sa Srbijom, ali ističe da ga prva posjeta inozemstvu neće odvesti u Beograd, već u Bruxelles. Prema Milatovićevim riječima, njegov primarni cilj, ali i mandat koji je dobio od svojih birača, je “bolja i europskija Crna Gora” – i da će Crna Gora za pet godina postati članica EU.

/Desk/

Objava Novi predsjednik Milatović, novi početak za Crnu Goru – Zapad zatvarao oči pred Đukanovićevom korupcijom pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon što su objavljeni prvi rezultati izbora, na društvenim mrežama oglasio se predsjednik Lige socijalista Vojvodine Nenad Čanak

“Nema više građanske opcije na zapadnom Balkanu”, napisao je Čanak na Twitteru poslije poraza Mila Đukanovića.

Nema više građanske opcije na zapadnom Balkanu. https://t.co/NgjhiquA8C

— Nenad Čanak 🇺🇦 🇬🇪 +384 (@XXLTulip) April 2, 2023

Milatović: Đukanovićev režim nanio nepravdu mojoj obitelji

Po zanimanju je ekonomist, bivši ministar gospodarskog razvoja u prvoj vladi nastaloj nakon parlamentarnih izbora održanih u kolovozu 2020., na kojima je Đukanovićeva Demokratska partija socijalista (DPS) prvi puta nakon tri desetljeća izgubila većinu u parlamentu.

Izbornu strategiju Milatović je temeljio na gospodarskoj retorici te odluci vlade u kojoj je bio ministar da minimalnu plaću u Crnoj Gori podigne sa 220 na 450 eura.

U svom prvom obraćanju, Milatović je poručio da Crna Gora u narednih pet godina ulazi u EU. Uz njega je bio i Dritan Abazović. “Rekli smo zbogom posljednjem diktatoru u Europi”, istaknuo je. novoizabrani predsjednik dok se u njegovom stožeru mogli čuti povici ‘Milo lopove’.

Milatović je imao i osobne razloge za ulazak u politiku.

“Moja obitelj je doživjela nepravde od Đukanovićevog režima. Otac godinama nije mogao naći posao iako je početkom devedesetih vodio veliku državnu tvrtku. Prošli smo kroz teško obiteljsko razdoblje i uvijek je kuhalo u meni”, otkrio je svojedobno.

Uoči drugog kruga Milatovića je podržala većina protukandidata iz prvog kruga izbora, a prije svih Andrija Mandić, čelnik prosrpskog Demokratskog fronta, koji je dobio 19 posto podrške, te Aleksa Bečić iz Demokratske Crne Gore, koju je prije dva tjedna podržalo oko 10 posto birača.

Milatović je treći predsjednik Crne Gore od neovisnosti 2006. Prije njega tu funkciju u dva mandata obnašao je Filip Vujanović i u jednom Milo Đukanović, obojica članovi Demokratske partije socijalista.

Tijekom kampanje Đukanović se predstavio kao proeuropski kandidat, te je Milatovića optuživao da je eksponent velikosrpske politike Aleksandra Vučića.

Inauguracija Jakova Milatovića može se očekivati sredinom svibnja.

Đukanović: Crna Gora je izabrala

Aktualni predsjednik Crne Gore danas je izgubio vlast nakon 30 godina vladavine. Nakon što su objavljeni rezultati da je Jakov Milatović pobijedio sa 60 posto osvojenih glasova, Đukanović se obratio javnosti.

“Završeni su izbori, Crna Gora je izabrala. Ja taj izbor poštujem, čestitam Jakovu Milatoviću na povjerenju koje je dobio. Želim mu da bude uspješan predsjednik jer ako bude uspješan predsjednik, to može značiti da će i Crna Gora biti uspješna država i da će se kretati prema svom cilj”, poručio je Đukanović.

“Jako je važno da Crna Gora napravi i sljedeći izbor na parlamentarnim izborima. Sve što se događa ovih dana, uključujući i tijekom današnjeg dana, potvrđuje da Crna Gora nema Vladu, da Crna Gora ima zalutale institucije koje niti danas nisu bile na razini zadatka. Ne želim reći niti riječi o tome, čestitao sam na rezultatima, ali institucije su se pokazale jako slabima i jako je važno da Crna Gora 11. lipnja dobije vladu koja će ju odgovorno voditi prema europskom cilju”, dodao je.

Nakon njegovog govora novinarka Vijesti je pokušala postaviti pitanje, ali su okupljeni u stožeri glasnim negodovanjem i pjesmom više puta prekidali i u konačnici onemogućili da postavi pitanje i dobije Đukanovićev odgovor, prenose agencije.

Tko je Jakov Milatović

Milatović je rođen 7. prosinca 1986. godine u Podgorici. Završio je Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore. Bio je student generacije sa prosjekom deset, što mu je omogućilo da dobije razne stipendije za nastavak školovanja u inozemstvu. Kao stipendista britanske Vlade, magistrirao je ekonomiju na Univerzitetu Oxford.

Milatović je po završetku studija radio u NLB banci u Podgorici. Bio je dio tima za upravljanje rizikom. Nakon toga, zaposlio se u Deutsche Bank u Frankfurtu, gdje je radio u timu za procjenu kreditnog rizika zemalja, sa fokusom na države Središnje i Istočne Europe. Milatović je od 2014. godine bio dio tima za ekonomsku i političku analizu u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD). Bavio se ekonomskom analizom regiona Jugoistočne Europe, a potom analizom zemalja Zapadnog Balkana. Od 2018. do 2020. godine je u Bukureštu radio kao glavni ekonomski analitičar EBRD-a za Rumunjsku, Hrvatsku, Sloveniju u Bugarsku.

Milatović je u fokus domaće javnosti dospio nakon parlamentarnih izbora koji su u Crnoj Gori održani 30. kolovoza 2020. godine. Bio je ministar ekonomskog razvoja do veljače prošle godine, kada je Vladi, na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić, izglasano nepovjerenje. Pokret Evropa sad osnovan je 26. lipnja prošle godine, kada je Milatović izabran za zamjenika predsjednika. Milatović je 19. ožujka sudjelovao u prvom krugu predsjedničkih izbora kada je osvojio 28,9 % glasova i izborio sudjelovanje u drugom krugu. Milatović je objavio nekoliko stručnih radova i koautor je dvije knjige. Govori engleski, talijanski i španjolski jezik. Oženjen je i otac troje djece.

/Desk/

Objava Jakov Milatović izabran za novog predsjednika Crne Gore, slavi se uz zastave Srbije – Milo Đukanović nakon 30 godina izgubio vlast pojavila se prvi puta na Republika.