“Imajući u vidu da je 20. ožujka 2019. Žalbeno vijeće Mehanizma, između ostaloga, izreklo kaznu doživotnog zatvora Radovanu Karadžiću, Ujedinjeno Kraljevstvo obavijestilo je Mehanizam o svojoj spremnosti da izvrši ostatak kazne koju je Karadžiću izrekao Mehanizam. Ovim odlučujem da će Karadžić kaznu izdržavati u Ujedinjenom Kraljevstvu, naveo je Agius u obavijesti koju je odluci poslao stranama u postupku – tužitelju Sergeu Brammertzu i Karadžićevom odvjetniku Peteru Robinsonu.

Kako je dodao dalje, registrar će službeno zatražiti od Vlade Velike Britanije izvršenje kazne Karadžiću, da Vlada te zemlje pristupi zahtjevu, izvijesti Karadžića o tome i poduzme sve potrebne mjere kako bi olakšala njegov transfer što je brže moguće. Naložio je da Karadžić ostane u pritvoru Mehanizma dok čeka premještaj.

Britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab je naveo da bi se morali ponositi činjenicom da je, od podrške Ujedinjenog Kraljevstva da osigura Karadžićevo hapšenje, do zatvorske ćelije s kojom se sada suočava, Britanija podržala 30-godišnju potragu za pravdom.

“Radovan Karadžić je jedna od rijetkih osoba koja je proglašena krivom za genocid. Bio je odgovoran za masakr muškaraca, žena i djece u genocidu u Srebrenici i pomagao je u procesuiranju opsade Sarajeva svojim nemilosrdnim napadima na civile”, navodi se u izjavi Raaba.

Karadžić je u ožujku 2019. godine pravomoćno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone širom BiH, teror građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Presudom je oslobođen krivice za genocid 1992. godine.

Prva optužnica protiv Karadžića potvrđena je u srpnju 1995. godine. On je u srpnju 2008. uhićen u Srbiji, a suđenje mu je počelo u listopadu 2009. godine.

Prlić u također u zatvoru u Velikoj Britaniji

Za podsjetiti je da 25-godišnju kaznu zatvora u Velikoj Britaniji služi i Jadranko Prlić u zatvoru Wigh, nekadašnji predsjednik Vlade Republike Herceg-Bosne.

U svibnju 2019. godine Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) odbio je njegov zahtjev da preostalu kaznu zatvora, umjesto u zloglasnom zatvoru Wigh u Velikoj Britaniji, služi u Bosni i Hercegovini jer s tom zemljom ne postoji sporazum, niti je takva mogućnost predviđena statutom MICT-a, objavili su u ponedjeljak mediji u Mostaru. “Što se tiče služenja kazne gospodina Prlića u Bosni i Hercegovini, to trenutačno nije moguće po pravilima Mehanizma”, pojašnjeno je iz MICT-a. Pojasnili su da nije moguće prebacivanje u BiH nekadašnjeg čelnika HR HB, koji je osuđen na kaznu zatvora od 25 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima, jer je statutom ove međunarodne pravosudne institucije propisano gdje može služiti kaznu.

“Kazna zatvora služi se u državi koju je Mehanizam odredio s popisa država s kojima Ujedinjeni narodi imaju sporazume u tu svrhu. Takav zatvor bit će u skladu s mjerodavnim pravom dotične države, pod nadzorom Mehanizma”, stoji u Statutu MICT-a. Po navodima suda “trenutačno Ujedinjeni narodi nemaju potpisan sporazum s bilo kojom državom iz regije bivše Jugoslavije, uključujući Bosnu i Hercegovinu” o služenju kazne zatvora za osuđenike ovoga suda.

No, za podsjetiti je da su mnogi zatvori u Velikoj Britaniji na lošem glasu pokazao je i slučaj bivšeg generala Vojske Republike Srpske Radislava Krstića, osuđenog za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. na 46 godina zatvora.

Naime, Krstića su u zatvoru Wakefield u svibnju 2010. zatvorski čuvari pronašli na podu zatvorske ćelije u lokvi krvi. Njega su napala trojica zatvorenika, nakon čega je smješten u bolnicu, ali je nakon toga uspješno hospitaliziran.

/Republikainfo.com/

Objava Karadžić u Velikoj Britaniji služit će doživotnu kaznu za genocid. Tamo je u zatvoru i Prlić. pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik MMKS-a, sudac Carmel Agius, je izvijestio vlasti Ujedinjenog Kraljevstva, gdje Prlić služi kaznu od 25 godina zatvora, da će on imati  pravo na razmatranje prijevremenog puštanja tek nakon što odsluži dvije trećine kazne u travnju 2024. godine.

U svojoj odluci sudac Agius navodi da podnesak za prijevremeno puštanje na slobodu ne otkriva nikakve uvjerljive ili iznimne okolnosti koje bi opravdale odobravanje prijevremenog puštanja.

Također je dodao da se savjetovao sa sudcima Theodorom Meronom, Jean-Claudeom Antonettijem i Liuom Daqunom, koji su uz njega bili i sudci Vijeća za izricanje presude u predmetu, ta da i oni dijele stav da Prlić još uvijek nema pravo na razmatranje za prijevremeno puštanje u ovoj fazi i da nisu pružene uvjerljive ili iznimne okolnosti koje bi opravdale odstupanje od dvotrećinskog praga podobnosti.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je prošle godine pisala da je Britanija izvijestila Mehanizam o uvjetima za prijevremeno puštanje Prlića, odnosno da je prema britanskim zakonima ispunjavao uvjet za prijevremeno puštanje na slobodu nakon odsluženja polovice svoje zatvorske kazne.

Haški tribunal je u studenom 2017. osudio Prlića skupa s petoricom drugih visokih dužnosnika HRHB-a i izrekao mu zatvorsku kaznu u trajanju od 25 godina.

Nekadašnjem ministru obrane HRHB-a Bruni Stojiću, načelniku Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodanu Praljku i zamjeniku zapovjednika HVO-a Milivoju Petkoviću izrečene su pravomoćne  zatvorske kazne u trajanju 20 godina.

Zatvorska kazna u trajanju 16 godina izrečena je bivšem zapovjedniku Vojne policije HVO-a Valentinu Ćoriću, a predsjedniku komisije HRHB-a za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću izrečena je 10-godišnja kazna zatvora.Tijekom izricanja presude, Praljak je popio otrov i preminuo istog dana.

/Republikainfo.com/

Objava Odbijeno prijevremeno puštanje na slobodu Jadranka Prlića pojavila se prvi puta na Republika.

Petković je jedan od šestorice Hrvata nekadašnjeg političkog i vojnog vodstva Herceg Bosne koji su u Haagu za zločine nad Bošnjacima osuđeni na ukupno 111 godina zatvora.

Petković uskoro podnosi zahtjev za puštenje na slobodu

“Zasad vam mogu kazati samo to da će Milivoj Petković također podnijeti zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu i vjerujemo da će gospodin Agius taj zahtjev usvojiti”, kratko je potvrdila za Dnevni list Petkovićeva odvjetnica Vesna Alaburić.

Ukoliko Međunarodni mehanizam za kaznene sudove (MMKS) kojim predsjedava sudac Carmel Agius pozitivno odluči o puštanju na prijevremenu slobodu Stojića i Petkovića, u zatvoru ostaje još samo Jadranko Prlić. On bi po toj praksi iz zatvora trebao izaći za nešto manje od pet godina. Podsjetimo i na to da je on tražio služenje kazne zatvora u BiH, no isto mu je odbijeno i nalazi se u zloglasnom zatvoru na otoku Wightu u Velikoj Britaniji.

U najdugotrajnijem predmetu ‘Prlić i ostali’ koji je obilježio i zatvaranje MKSJ-a, prvooptuženi Jadranko Prlić, bivši predsjednik Vlade Herceg-Bosne, osuđen je 25 godina zatvora. Na 20 godina osuđeni su general Milivoj Petković, Bruno Stojić i general Slobodan Praljak koji je pri izricanju presude izvršio samoubojstvo u haškoj sudnici popivši otrovnu supstancu netom nakon što je rekao da nije zločinac i da „s prijezirom odbacuje presudu“.

Bivši zapovjednik Vojne policije Valentin Ćorić osuđen je na 16 godina i od siječnja prošle godine je na prijevremenoj slobodi, a već odavno na slobodi je predsjednik Komisije za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić, koji je osuđen na 10 godina zatvora. Ova šestorka u pritvoru je provela oko 11 godina, što im je uračunato u kaznu zatvora, a taj predmet je zabilježen i kao najdugotrajniji tijekom postojanja MKSJ-a.

Šestorka se predala Haškom sudu 2004., suđenje je počelo 2006., da bi im u svibnju 2013. prvostupanjsko vijeće izreklo kazne od ukupno 111 godina zatvora, a krajem studenoga 2017. drugostupanjsko vijeće potvrdilo iste presude.

Bitna rehabilitacija

Kako je Dnevni list već pisao, sudac MMKS-a, Carmel Agisu posljednjih nekoliko godina veliku pozornost pridaje rehabilitaciji zatvorenika, njegovom osjećaju krivnje, kajanja i pogreške, i to je, izuzev dvije trežine odslužene kazne, jedan od uvjeta pri odluci o puštanju na prijevremenu slobodu haških osuđenika.

Agius je upravo zbog neispunjenja ovog uvjeta već odbio tri zahtjeva za puštanje na slobodu – Radivoja Miletića, bivšeg načelnika Odjela za operativno‐nastavne poslove Glavnog stožera Vojske Republike Srpske, osuđenog na 18 godina, Miroslava Cicka Brale, bivšeg pripadnika jedinice ‘Džokeri’ HVO-a i Radoslava Brđanina, osuđenog na 20 godna i bivšeg političkog vođe Autonomne regije Krajina (ARK) osuđenog na 30 godina zatvora.

(Izvor: Denvni list)

Objava Od hrvatske šestorke u zatvoru ostaje samo Prlić – Nakon Stojića prijevremeno puštanje tražit će i general Petković pojavila se prvi puta na Republika.

Prema priopćenju iz MKKS-a o polovici odsluženja kazne koje nastupa 18. veljače, Mehanizam je obaviješten o ovome krajem studenog prošle godine. Mehanizam nije objavio odluku, niti je li takva odluka donesena.

U pismu se navodi kako se britanska pravila o uvjetima puštanja na slobodu nakon polovice izdržane kazne ne odnose na ovaj slučaj i da se odluka o tome ostavlja na odlučivanje isključivo Carmelu Agiusu, predsjedniku MMKS. Dosadašnja praksa Mehanizma bila je posebno odlučivanje o svakom slučaju nakon odslužene dvije trećine kazne, što će za Prlića značiti još četiri godine u zatvoru prije nego uputi zamolbu za puštanje na prijevremenu slobodu.

MKKS je sredinom prošle godine odbio Prlićev zahtjev da preostalu kaznu zatvora, umjesto u zloglasnom zatvoru Wigh u Velikoj Britaniji, služi u BiH jer s tom zemljom ne postoji sporazum, niti je takva mogućnost predviđena statutom MICT-a.

Podsjetimo da je haški tribunal u studenom 2017. osudio Prlića i petoricu drugih visokih dužnosnika HRHB-a i izrekao mu zatvorsku kaznu u trajanju od 25 godina.

Nekadašnjem ministru obrane HRHB-a Bruni Stojiću, načelniku Glavnog štaba Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodanu Praljku i zamjeniku zapovjednika HVO-a Milivoju Petkoviću izrečene su pravomoćne zatvorske kazne u trajanju 20 godina. Tijekom izricanja presude general Slobodan Praljak, u znak apsolutnog neslaganja s presudom, u sudnici je popio otrov te uskoro preminuo od posljedica trovanja.

Zatvorska kazna u trajanju 16 godina izrečena je bivšem zapovjedniku Vojne policije HVO-a Valentinu Ćoriću, a predsjedniku komisije HRHB-a za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću izrečena je 10-godišnja kazna zatvora.

/Republikainfo.com/

Objava Prlić po britanskom zakonu stekao uvjet za prijevremeno puštanje, ali još 4 godine biti će zatvoru pojavila se prvi puta na Republika.