Mediji iz oba bh entiteta, iako izvješćuju o istim događanjima, uglavnom su naglašavali različite aspekte sukoba u Ukrajini. Mediji, kao snažan element u sustavu indoktrinacije, tako daju svoj “doprinos” održavanju stanja latentnog sukoba. Diskurzivna podijeljenost u značajnoj mjeri slijedi etničku podijeljenost u BiH, odnosno, dominantne narativne matrice etnosa u BiH, koje se najčešće reflektiraju kroz politički diskurs, neki su od zaključaka “Analize suprotstavljenih narativa medija u Republici Srpskoj i Federaciji BiH na izvješćivanje o ratu u Ukrajini”, autora Mladena Bubonjića, dekana Fakulteta za informatiku pri Nezavisnom univerzitetu Banja Luka i Đorđa Vujatovića, dugogodišnji novinar i urednik, obojica kourednici i suvlasnici portala Gerila.info. Ova zanimljiva analiza urađena je pod pokroviteljstvom Zaklade Friedrich Ebert u BiH, piše Dnevni list.

“Rat u Ukrajini osvijetlio ulogu društvenih mreža i zauvijek promijenio internet”

Autori podsjećaju kako je već deset dana nakon početka invazije na Ukrajinu 24. veljače ove godine, Rusija uvela novi zakon kojim se predviđaju zatvorske kazne za “širenje lažnih vijesti o vojsci”, želeći tako sačuvati svoj narativ te da je Roskomnadzor, savezna organizacija odgovorna za kontrolu i cenzuru medija, izdala priopćenje u kojem je izvijestila ruske medije da su “obvezni koristiti samo informacije i podatke koje su dobili iz službenih ruskih izvora” te da su “neimenovani mediji širili neprovjerene i nepouzdane informacije”.

Podsjećaju i kako je, s obzirom na novouvedene visoke zakonske zatvorske kazne, najveći dio stranih medijskih kuća koje su imale predstavništva u Rusiji obustavile su svoj rad, među prvima RAI televizija, potom, njemački javni emiteri ARD i ZDF, kao i BBC, Canadian Broadcasting Corp, i Bloomberg News, a uskoro su blokirane i brojne web stranice Radio Slobodna Europa, BBC itd, a sud u Moskvi označio je tvrtku Meta Platforms kao ekstremističku organizaciju te tako onemogućio platforme Facebook i Instagram, a da je i u zemljama EU i SAD zabranjen rad ruskim medijskim sustavima poput Sputnjika te mnogima blokirani nalozi na društvenim mrežama i platformama.

Autori Bubonjić i Vujatović se osvrću i na riječi Joan Donovan, direktorice istraživanja iz Shorenstein Center od Media, Politics and Public Policy Sveučilišta na Harvardu kako je “način na koji su društveni mediji unijeli rat u dnevne sobe ljudi prilično zapanjujući” te koja dodaje kako se “borbe i eksplozije odvijaju skoro u realnom vremenu, a video poruke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog izazvale su podršku diljem Zapada”.

“Rat u Ukrajini osvijetlio je ulogu društvenih medija kao političkog oruđa. Ovo je ogroman trenutak u povijesti interneta kada spoznajemo kako moć ovih tehnoloških tvrtki igra protiv moći države. I to će zauvijek promijeniti internet”, kazala je Donovan.

Mediji u RS-u slijedili odrednice Rusije, u FBiH Zapada

“Mediji iz RS najčešće su koristili eufemizme, primjerice ‘specijalna vojna operacija’, kada je riječ o određivanju karaktera sukoba u Ukrajini. Pratili su odrednice koje su postavili ruski dužnosnici. Često su prilikom prenošenja izjava mijenjali karakter odrednice prilagođavajući ga dominantom narativu i to se događalo, primjerice, kada su prenošene agencijske vijesti ili vijesti iz inozemnih medija. Iako nisu mijenjali strukturu teksta, mediji su mijenjali odrednice ili naslove, usklađujući ih s dominantnom narativnom matricom”, ocjenjuju autori u svojoj analizi.

U ovom kontekstu ističu kako je termine ‘specijalna vojna operacija’ i ‘vojna operacija’ itd., korišteni u medijima Glas Srpske, Nezavisne novine, RTRS, RTVBN, te ‘invazija na Ukrajinu’ ili ‘ruska invazija’ ili ‘ruska agresija’ u medijima ‘Dnevni avaz, Klix.ba, FTV, Oslobođenje…

Kada je riječ o medijima u F BiH, navode: “Mediji u FBiH pretežito su koristili termine poput ‘agresija’ i ‘invazija’ prilikom određivanja karaktera sukoba u Ukrajini. Uglavnom su pratili odrednice koje su prisutne javnom mnijenju Zapada. I kod njih su, u određenoj mjeri, primjetne izmjene karaktera odrednica u odnosnu na originalne”.

Autori, uz brojne primjere, navode kako su mediji iz RS-a u prvi plan stavljali priopćenja ruske strane, dok su u medijima u Federaciji BiH u fokusu bila ukrajinska i priopćenja zapadnih zemalja. Također, što se tiče stavova političara, mediji iz RS-a su često isticali stavove političara iz tog entiteta i više pozornosti su posvećivali informacijama s ruske strane kada je riječ o broju stradalih i uništenoj vojnoj opremi Ukrajine, dok su mediji u FBiH češće isticali osude zapadnih dužnosnika i posljedice ruskog napada na Ukrajinu.

“U RS izvješćivanja RTRS i Glasa Srpske odgovaraju jedinstvenoj narativnoj matrici, dok Nezavisne novine u određenoj mjeri odstupaju od matrice pokazujući veći stupanj nepristranosti i u većoj su mjeri izvješćivale o sukobu u Ukrajini na uravnotežen način u odnosu na Glas Srpske i RTRS, izuzev kad je u pitanju odrednica sukoba. Mediji u FBiH su gotovo jednako koristili odrednice bliže prozapadnom narativu”, navode autori u svojoj analizi pristupa medija prema rusko-ukrajinskom sukobu.

Oni naglašavaju čestu generalizaciju i relativizaciju uloge ruske strane u sukobu kao posljedice na samo po ukrajinski narod, nego i u širem kontekstu, u medijima u RS-u i pri tom posebno ističu RTRS. No, ocjenjuju da se isti princip može primijetiti i kod medija u FBiH, samo što su uzročnici i stradalnici na dijametralno suprotnim stranama.

“Nova hladnoratovska, narativna matrica”

“Mediji iz RS i mediji iz FBiH,  izvješćujući o istim događanjima, uglavnom su naglašavali različite aspekte sukoba u Ukrajini. U značajnoj mjeri o sukobu u Ukrajini izvješćivali su slijedeći dominantne narativne i ideološke matrice u ova dva diskurzivno podijeljena prostora. Tako su, u značajnoj mjeri, izašli izvan okvira nepristranog i objektivnog novinarstva, potvrđujući tezu da u posljednje vrijeme, ne samo u BiH, nego i diljem svijeta, dominira ‘igra nulte sume’ (zero sum game) po kojem ukupan zbroj dobitaka jedne strane mora odgovarati ukupnom zbiru gubitaka druge strane. Na društvenim mrežama to je odavno prisutan fenomen, međutim, klasični mediji sve češće pribjegavaju isključivosti i inzistiranju na jednoj opciji, čime se nerijetko svode na rang društvenih mreža”, jedan je od zaključaka analize dvojice autora, Mladena Bubonjića i Đorđa Vujatovića.

Na koncu, obojica zaključuju: “U  novoj postavci snaga i odnosa u svijetu, koja je samo utvrđena i učvršćena ratom u Ukrajini, linija razgraničenja’ između Istoka i Zapada ide kroz Bosnu i Hercegovinu, slijedeći entitetsku liniju razgraničenja. Iako je u suštini opće mjesto, uzevši u obzir našu nedavnu prošlost, diskurzivna podijeljenost, reflektirana kroz različit narativ u medijima u RS i FBiH, samo potvrđuje tezu o novoj hladnoratovskoj narativnoj matrici koja inzistira na svrstavanju na ‘njih’ i ‘nas'”.

Oba autora zaključuju kako mediji, kao snažan element u sustavu indoktrinacije, tako daju svoj “doprinos” održavanju stanja latentnog sukoba, što više, kreirajući plodno tlo da isti “ispliva na površinu” manifestirajući se na brutalan način kao ranije”.

/Desk/

Objava Medijsko izvješćivanje o ratu u Ukrajini učvrstio odnose snaga – ‘Linija razgraničenja’ između Istoka i Zapada ide kroz BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Globalna neprofitna organizacija First Draft, koja se bavi provjerom informacija i edukacijom o dezinformacijama te podržava novinare, znanstvenike i tehnološke stručnjake koji rade na rješavanju izazova povezanih s nepovjerenjem i širenjem dezinformacija, objavila je set preporuka za odgovorno izvješćivanje o koronavirusu.

Preporuke se temelje na razgovorima s novinarima, zdravstvenim radnicima i profesorima novinarstva, kao i na postojećim obrazovnim materijalima te do sada objavljenim preporukama za izvješćivanje o koronavirusu drugih relevantnih organizacija.

Udruga BH novinari prenosi njihove savjete:

– Izbjegavajte senzacionalistički jezik koji može izazvati pretjerani strah i paniku, poput fraza bez kraja na vidiku, virus-ubojic, katastrofa i slično. Takvi izrazi mogu privući pozornost i povećati broj ‘klikova’, ali novinari i urednici trebaju biti svjesni i njihovog utjecaja na emocije publike.
– Izbjegavajte korištenje fotografija koje podržavaju stereotipe ili potiču još veću paniku, na primjer, fotografije osoba iz Azije s maskama na licu ili ljudi u zaštitnim odijelima, posebno kada to nisu autentične fotografije izravno povezane s vašom pričom.
– Izbjegavajte nagađanja o najgorim mogućim scenarijima, kao i postavljanje takvih pitanja stručnjacima. Fokusirajte se na ono što znate i budite otvoreni oko onoga što još ne znate.
– Obavijestite čitatelje/gledatelje o konkretnim mjerama (preporučenim od stručnjaka) koje mogu poduzeti kako bi spriječili širenje virusa, jer to ljudima pruža osjećaj kontrole.
– Uputite čitatelje/gledatelje na službene izvore informacija, kao što je Svjetska zdravstvena organizacija.
– Budite oprezni kada prenosite rezultate novih istraživanja koja još nisu objavljena i recenzirana. Prije objave se svakako konsultirajte s neovisnim stručnjakom.
– Razgovarajte s više stručnjaka jer svatko može vidjeti neki dio slike. Budite sumnjičavi prema onima koji tvrde da znaju sve.
– Imajte na umu da se ne morate baviti baš svakom glasinom i dezinformacijom, osobito ako im je doseg ograničen, a utjecaj zanemariv.
– Prilikom raskrinkavanja dezinformacija, usredotočite se na činjenice u naslovima i objavama na društvenim mrežama kako ne biste doprinijeli širenju dezinformacija, s obzirom na to da mnogi ljudi ne čitaju dalje od naslova.
– Učinite komplicirane podatke razumljivima koristeći, na primjer, grafičke prikaze. Neka fokus bude na činjenicama i savjetima o konkretnim koracima koje ljudi mogu poduzeti.
– Izbjegavajte ismijavanje i pogrdan jezik jer strah od virusa kod ljudi je stvaran, iako su neke teorije i ideje pogrešno usmjerene i djeluju iracionalno.
– Doznajte koja pitanja vezana za Covid-19 zanimaju vašu javnost i odgovorite na njih, a na nedoumice odgovorite kvalitetnim sadržajem.
– Jasno navedite izvore podataka, datume i kontekst na kartama širenja virusa i drugim grafičkim prikazima.

Izuzev ovih preporuka, na stranici  Firstdraftnews.org dostupn je i niz drugih resursa koji novinarima mogu pomoći u odgovornom izvještavanju o koronavirusu.

Objava Kako spriječiti paniku i dezinformacije: Preporuke za odgovorno izvješćivanje o koronavirusu pojavila se prvi puta na Republika.