Republika u cijelosti objavljuje Izvješće, a koje pokazuje kako politika SAD-a prema BiH ostaje ista i od dolaska na vlast novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. U ovom izvješću imenom se jedino spominje Milorad Dodik, kao predsjednik RS-a koji je svojom retorikom potkopavao ustavni poredak BiH i povećavao međuetničku napetost kao i vršio pritisak na medije i novinare. U kontekstu političkog pritiska na medije i novinare spominje se i ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.

Prenosimo Izvješće State Departmenta o stanju u BiH u 2014. godini:

Dodik potkopava ustavni poredak zemlje

Vlasti u entitetu Republika Srpska s većinskim srpskom populacijom, koji je zajedno s entitetom Federacija s većinskim bošnjačkim i hrvatskom većinom i Distriktom Brčko činio Bosnu i Hercegovinu, poduzele su kontinuirane akcije koje su značajno potkopale nacionalne institucije, povećale međuetničke napetosti i ograničile slobodu izražavanja.

Eskalacija verbalnih i pravnih napada predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika potkopala je ustavni poredak zemlje, a razdorna i zapaljiva retorika čelnika Republike Srpske doprinijela je povećanim političkim i etničkim napetostima diljem zemlje.

Značajna pitanja ljudskih prava uključivala su ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem protiv novinara, te značajnu prisutnost bilo kojeg od najgorih oblika dječjeg rada.

Vlada nije poduzela vjerodostojne korake kako bi identificirala i kaznila dužnosnike koji su počinili kršenja ljudskih prava

Ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i dokazi o djelima koja mogu predstavljati genocid ili zlostavljanja povezana sa sukobima

Nekažnjivost za neke zločine počinjene tijekom rata 1992.-1995. ostala je ozbiljan problem, posebno za one odgovorne za oko 8.000 osoba ubijenih u genocidu u Srebrenici i za otprilike 7.600 drugih osoba koje su i dalje nestale i za koje se pretpostavlja da su ubijene.

Vlasti također i dalje nisu uspjele procesuirati većinu od više od 20.000 slučajeva navodnog seksualnog nasilja iz rata.

Glavne zapreke za presuđivanje u slučajevima ratnih zločina bile su protok vremena, neuspjeh u davanju prioriteta složenijim slučajevima s najodgovornijim počiniteljima, neučinkovito upravljanje i raspodjela slučajeva te nedovoljna regionalna suradnje.

Unatoč pravnom mehanizmu za to, žrtve su se suočile sa zaprekama u primanju odštete u kaznenim postupcima zbog neuspjeha tužitelja u prikupljanju i predočavanju dokaza u njihovo ime i nerad sudova za odlučivanje po tim zahtjevima.

Nadzorno tijelo Revidirane nacionalne strategije za ratne zločine iz 2020. godine nastavilo je surađivati s predstavnicima Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove kako bi se postigla pravda za žrtve ratnih zločina. Nedostatak pristupa optuženicima zbog njihove prisutnosti izvan zemlje, posebno u Srbiji i Hrvatskoj, ometao je napredak u oko 40 posto slučajeva.

U lipnju je žalbeno vijeće Suda BiH za dvije godine smanjilo 20-godišnju kaznu Momčilu Tešiću zbog njegovog sudjelovanja u strijeljanju 17 muškaraca iz područja Srebrenice 1995. godine.

U veljači je Vrhovni sud Federacije potvrdio presudu Hasana Delića za ratne zločine protiv ratnog zarobljenika. Delić je osuđen za seksualni napad na dva zatočena pripadnika Hrvatskog vijeća obrane koje je prisilio na seksualne odnose s njim u katoličkoj crkvi u Donjoj Drežnici 1993. godine.

Sud je povećao Deliću kaznu s četiri godine koju je izrekao prvostupanjski sud (Kazneni sud u Mostaru) na pet godina i šest mjeseci zatvora. Slučaj je bio rijedak primjer drugostupanjskog suda koji je koristio svoje ovlasti da poveća kaznu koju je izrekao prvostupanjski sud.

U srpnju je Žalbeno vijeće Suda BiH osudilo Duška Vujičića i Duška Maskimovića za ratne zločine protiv civila na šest godina, odnosno godinu i pol zatvora.
Sud je proglasio Vujičića i Maskimovića krivima za nečovječno postupanje s nesrpskim civilima u Kotor Varoši, gdje su služili kao policajci između lipnja i studenog 1992. Sud je oslobodio trećeg optuženika, Savu Tepića.

Sloboda medija

Zakon je predviđao slobodu izražavanja, uključujući i djelatnike u medijima, ali vlada je slabo poštovala ovo pravo. Tijekom godine, građani su se suočavali s kontinuiranim naporima da se ograniči sloboda izražavanja i medija.

U Republici Srpskoj novinari su nastavili prosvjedovati protiv izmjena zakona iz listopada 2023. kojim je kriminalizirana kleveta, a za koji su nevladine organizacije (NVO) i novinari izjavili kako nije u skladu s europskim i međunarodnim standardima slobode medija.
Zakon je zabranjivao izražavanje koje je izazivalo rasnu, etničku ili druge oblike netolerancije, uključujući ‘govor mržnje’, ali vlasti su samo povremeno provodile ta ograničenja i nikada u svezi s online medijima.
Dana 29. travnja Državno tužiteljstvo podiglo je optužnicu protiv predsjednika proruske nevladine organizacije ‘Istočna alternativa’, Vojina Pavlovića, kojeg se optužuje za poricanje genocida, navodeći da je “poticao etničku, rasnu i vjersku mržnju, razdor i netoleranciju”. Optužbe su se odnosile na Pavlovićevo javno izlaganje plakata koji negiraju genocid u Srebrenici i Bratuncu tijekom godišnjeg obilježavanja genocida u Srebrenici u srpnju 2023.

Pavlović je prethodno optužen 30. siječnja za govor mržnje i veličanje ratnih zločinaca.

Brojniji napadi na novinare

Prema podacima Udruge BH novinari, zastrašivanje, uznemiravanje, politički pritisak i prijetnje, uključujući prijetnje smrću, protiv novinara i medija povećani su u usporedbi s 2023. godine. Organizacija je izvijestila o porastu i političkog pritiska i verbalnih napada usmjerenih na novinare i medije općenito od strane
političara i javnih dužnosnika.

Od srpnja, Besplatna linija za pomoć medijima zabilježila je 53 slučaja navodnog kršenja prava i sloboda novinara, uključujući jednu prijetnju smrću. BH novinari navode da policija i pravosuđe nisu poduzeli dovoljno mjera za zaštitu slobode izražavanja i sigurnost novinara i procjenjuju da je samo 25 posto prijavljenih slučajeva prijetnji novinarima prijavljeno pravosuđu i policiji.

Kako navode BH novinari, članovi pravosuđa također su se suočili s političkim pritiskom da ne gone one koji su prijetili novinarima; mnoge osobe koje su upućivale prijetnje bili su javni dužnosnici i političari,

Napadi i pritisci na medije i novinare

U lipnju je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik javno optužio televizijsku postaju BNTV sa sjedištem u Bijeljini da je “izdajnički medij” koji se bavi propagandnom kampanjom protiv njega i njegove obitelji zbog svojih izvješća u kojima se tvrdi da su Dodik i njegova obitelj iznudili više od milijardu KM (540 milijuna dolara) iz javnih sredstava. Ove su izjave izazvale široku osudu međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija koje se zalažu za slobodu tiska i prava novinara.

Bilo je slučajeva u kojima su javni dužnosnici ometali rad novinara. Neki su mediji izvijestili kako su se suočili s financijskim i političkim pritiskom političara i političkih stranaka na uredničke odluke i sadržaj medija te su tvrdili da su porezne vlasti koristile neopravdane revizije kako bi ih kaznile zbog nepoštivanja propisa.

Aktivisti su pretpostavili da su te vlasti djelovale pod uputama vladajućih političkih stranaka kako bi koristile revizije i navode o utaji poreza kako bi zastrašile i cenzurirale medije.

U veljači su BH novirati osudili komentare ministra vanjskih poslova BiH i predsjednika stranke Narod i pravda (NiP) Elemedina Konakovića. On je tijekom konferencije za novinare sugerirao da bi javni emiteri u BiH i Federaciji, FTV i Bosanskohercegovačka radiotelevizija (BHRT), mogli riješiti svoje dugoročne financijske probleme ako bi Uprava emitera bi „radila prema diktatu“ politike vladajuće koalicije. Nevladine organizacije koje prate slobodu medija okarakterizirale su izjavu kao priznanje namjere političkog utjecaja na medijsko okruženje. Linija za pomoć slobodnim medijima registrirala je ovo kao slučaj političkog pritiska na medije.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) BiH koja je regulira tržište audiovizualnih medija, nije imala punu financijsku i političku neovisnost.
Lokalni analitičari nastavili su upozoravati da glavni ravnatelj RAK-a djeluje pod političkim utjecajem. Mandat članova Vijeća RAK-a istekao je krajem 2017., ali imenovanja za nove članove Vijeća RAK-e ostala su neriješena na kraju godine.

Mandat glavnog ravnatelja RAK-a istekao je u srpnju, a pozicija je ostala upražnjena na kraju godine. Nevladine organizacije za slobodu medija upozorile su da je pozicija glavnog ravnatelja RAK-a podložna značajnom političkom pritisku.

Više političkih stranaka i vladinih institucija pokušalo je utjecati na uredničke politike i medijski sadržaj pravnim i financijskim mjerama te izravnim političkim pritiskom. Kao rezultat toga, neki mediji prakticirali su autocenzuru. Vladine institucije ograničile su pristup informacijama o slučajevima korupcije u kojima se tvrdilo o nepravilnoj upotrebi javnih sredstava i stranih ulaganja.

Vlasti na svim razinama dosljedno su odbijale otkriti informacije o koncesijskim ugovorima i sporazumima sa stranim investitorima, posebno tvrtkama povezanim s njima, u vlasništvu od strane ili pod kontrolom Narodne Republike Kine.

Transparency International BiH poduzeo je pravne mjere u nekoliko slučajeva, ali je izvijestio da su vlasti odbile u potpunosti otkriti sadržaj određenih ugovora čak i kada im je to naložio sud.

Mediji koji kritiziraju vladajuće stranke tvrdili su da se suočavaju s poteškoćama u dobivanju nekih poslovnih ugovora, posebno od oglašivača.
Prema nevladinim organizacijama usmjerenima na slobodu medija, Zakon o slobodi pristupa informacijama, usvojen u kolovozu 2023., ograničio je pristup informacijama od javnog interesa zbog dugog popisa iznimki koje javne vlasti mogu koristiti za odbijanje objavljivanja podataka, dodajući nove prepreke za novinare i
potkopavajući transparentnost.

Novi zakon nije predvidio neovisno tijelo za nadzor provedbe zakona, slabeći pristup javnim informacijama. BH novinari izvijestili je kako je Ministarstvo pravosuđa
BiH uglavnom ignoriralo komentare i preporuke Europske komisije za stvaranje novog neovisnog tijela za nadzor provedbe zakona.

Napori za očuvanje neovisnosti medija

Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH (VSTV BiH) uspostavilo je oko 30 „kontaktnih točaka“ u tužiteljstvima i policijskim postajama između studenog 2023. i svibnja. Ove određene osobe bile su odgovorne za evidentiranje slučajeva prijetnji novinarima, pokretanje hitnih postupaka istrage i vođenje evidencije o napadima.

Prava radnika – Sloboda udruživanja i kolektivnog pregovaranja – bez adekvatne zaštite radnika

Zakoni o radu Federacije, Republike Srpske i Brčko Distrikta predviđali su pravo radnika na osnivanje i pridruživanje neovisnim sindikatima, kolektivno pregovaranje i provođenje legalnih štrajkova. Poslodavci u privatnom sektoru nisu uvijek poštovali ta prava, a sindikati javnog sektora bili su općenito jači i postizali su bolje rezultate.

Zakon je zabranjivao diskriminaciju protiv sindikata, ali nije adekvatno provodio te zaštite. Inspektorati rada i sudovi nisu učinkovito rješavali pritužbe zaposlenika na diskriminaciju protiv sindikata. Članovi sindikata smatrali su da su neke sindikalne vođe kooptirane od strane tvrtki i političara te da su njihovi vođe uglavnom štitili vlastite privilegije.

Zakon je propisivao vraćanje otpuštenih radnika na posao u slučajevima kada postoje dokazi o diskriminaciji, bilo zbog sindikalne aktivnosti ili drugih razloga. Zakoni na razini entiteta u Federaciji i Republiki Srpskoj zabranjivali su otpuštanje sindikalnih vođa bez prethodnog odobrenja njihovih ministarstava rada, dok je zakon o radu Brčko Distrikta sprječavao poslodavce da otpuštaju sindikalne vođe bez prethodnog pristanka sindikata.

Zakon u oba entiteta i Distriktu Brčko predviđao je pravo na štrajk. Zakon u Federaciji sadržavao je opterećujuće uvjete za radnike koji su željeli štrajkati. Na primjer, sindikatima nije bilo dopušteno najaviti štrajk bez prethodnog dogovora s poslodavcem o tome koje će „bitno“ osoblje ostati na poslu.

Vlada nije učinkovito provodila zakone koji štite slobodu udruživanja, kolektivno pregovaranje i pravo radnika na štrajk. Vlasti nisu uvele sankcije protiv poslodavaca koji su sprječavali radnike u organiziranju. Inspektori su davali nizak prioritet kršenjima radničkih prava. Neki sindikati izvijestili su da su poslodavci prijetili zaposlenicima otpuštanjem ako se učlane u sindikat, a u nekim slučajevima otpuštali su sindikalne vođe zbog njihovih aktivnosti. Kazne za kršenje radničkih prava bile su manje od kazni za slična kršenja građanskih prava i rijetko su se primjenjivale.

Sudski postupci bili su podložni dugim odgodama i žalbama. Nedostatak radničkih prava bio je izraženiji u privatnom sektoru, uglavnom zbog slabijih sindikata.

Tijekom godine nekoliko sindikata organiziralo je sporadične štrajkove u oba entiteta zbog neisplaćenih plaća i doprinosa na plaće, što je na kraju rezultiralo kolektivnim ugovorima s vladom. Ipak, zakon nije dopuštao zaposlenicima štrajk prije završetka zakonski propisanog postupka mirenja. Ovo, i druge komplicirane pravne odredbe koje reguliraju način organiziranja i provođenja štrajka, učinkovito su omogućile poslodavcima sprjećavanje štrajkove.

U kolovozu je sudskom presudom riješen dugogodišnji spor oko vodstva u neovisnim sindikatim u Federaciji, ali od studenog tripartitni dijalog nije bio uspostavljen.

MN: Zakoni o plaćama i radnom vremenu

Zakoni na razini entiteta predviđali su minimalnu plaću u svim sektorima i sprječavali kolektivne ugovore koji utvrđuju plaće ispod propisanog minimalca; minimalna plaća bila je iznad službene razine siromaštva. Brčko Distrikt nije imao vlastitu minimalnu plaću.

Federacija nije imala odredbu o plaćanju prekovremenog rada. Zaposlenici su mogli birati koje će praznike obilježavati ovisno o etničkoj ili vjerskoj pripadnosti.
U ožujku je Federacija izmijenila svoj Zakon o radu kako bi studentima omogućila legalni rad do 180 dana godišnje.

Sigurnost i zdravlje na radu – ozljede najviše zbog neprovođenja zaštite i nedovoljne osposobljenosti

Federacija i Republika Srpska utvrdile su obvezne standarde sigurnosti i zdravlja na radu (OSH) koji su bili prikladni za glavne industrije. Ta su se prava proširila na sve službene (tj. registrirane) radnike, uključujući radnike migrante i privremene radnike. Zaposlenici u određenim industrijama posebno prerada metala i čelika, rudarstvo ugljena i građevinarstvo, često su radili u opasnim uvjetima.

Prema službenom izvješću inspektorata, najčešći nedostaci utvrđeni u tim sektorima uključivali su provedbu mjera zaštite na radu i preventivnih mjera, osposobljavanje radnika za sigurno radno okruženje i redovito testiranje opreme i alata.

Vlade u oba entiteta bile su obvezne, putem nadležnih inspektorata, odgovoriti na pritužbe radnika u vezi sa zaštitom na radu, ali to se nije uvijek događalo. Entitetske vlade uložile su samo ograničene i neadekvatne napore za poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu u državnim rudnicima ugljena.

Najveći broj ozljeda na radu u 2023. godini dogodio se u građevinarstvu i proizvodnji metala. Ove ozljede uglavnom su bile rezultat neprovedbe propisanih mjera zaštite na radu, nedovoljne osposobljenosti radnika, nekorištenja osobne zaštitne opreme i neprimjene sigurnosnih odredbi tehničkih propisa.

Inspektorati oba entiteta su 2023. godine prijavili 421 kršenje zaštite na radu (345 u Federaciji i 76 u Republici Srpskoj), uključujući nekoliko industrijskih nesreća koje su dovele do smrti ili teških ozljeda.

Vlasti nisu provodile zakone o minimalnoj plaći, prekovremenom radu ili zaštiti na radu

Vlasti u oba entiteta nisu učinkovito provodile zakone o minimalnoj plaći, prekovremenom radu ili zaštiti na radu.

Inspektorati u entitetima, Distriktu Brčko i Županije su bili odgovorni za provedbu zakona o radu u formalnom gospodarstvu, dok su postojali odvojeni inspektorati za državne službenike i registrirane udruge.

Porezne institucije bile su odgovorne za provedbu zakona o plaćama, radnom vremenu i sigurnosti na radu. Kazne za prekršaje bile su sukladne onima za slična kaznena djela, ali su se samo ponekad primjenjivale protiv prekršitelja.

Vladini dužnosnici izvijestili su da je broj inspektora rada bio dovoljan za provedbu usklađenosti. Inspektori su imali ovlasti provoditi nenajavljene inspekcije i pokretati sankcije. Vlasti su malo učinile kako bi provele propise o radnom vremenu, dnevnom i tjednom odmoru ili godišnjem dopustu.

Prema neformalnim procjenama, otprilike 40 posto radne snage bilo je neregistrirano i radilo je u neformalnom gospodarstvu. Radnici u neformalnom sektoru nisu bili obuhvaćeni zakonima o plaćama, radnom vremenu ili sigurnosti na radu. Nije postojala službena socijalna zaštita za radnike u neformalnom gospodarstvu.

Ti se radnici nisu mogli ukloniti iz situacija koje su ugrožavale njihovo zdravlje ili sigurnost bez ugrožavanja njihovog zaposlenja.

Zaštita djece – raste broj dječjih brakova u romskoj populaciji – tužitelji bez reakcije jer se radi o “romskim običajima”

Zakonska minimalna dob za brak bila je 18 godina ili čak 16 godina uz roditeljski pristanak i odobrenje suda. U određenim romskim zajednicama djevojčice su se udavale u dobi između 12 i 14 godina. Romski aktivisti za ljudska prava izvijestili su da broj dječjih brakova raste svake godine.

Aktivisti za dječja prava i borbu protiv trgovine ljudima primijetili su da su tužitelji često oklijevali istražiti i procesuirati prisilne brakove u koje su uključeni maloljetnici Roma, pripisujući to romskim običajima.

U siječnju je Institucija ombudsmana za prava djece u Bosni i Hercegovini izdala Posebno izvješće o maloljetničkim brakovima, ističući da su, unatoč pravnim okvirima, prisilni dječji brakovi značajan problem, često povezan s trgovinom ljudima i iskorištavanjem, a posebno pogađa ranjive skupine poput romske zajednice.

Zaštita izbjeglica

Vlada je surađivala s Uredom visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) i druge humanitarne organizacije za pružanje zaštite i pomoći izbjeglicama.
U kolovozu je Ministarstvo sigurnosti i službe za poslove stranaca BiH preuzelo punu operativnu kontrolu nad Privremenim prihvatnim centrima smještenim u Lipi, blizu Bihaća, i u Blažuju, Kanton Sarajevo.

Zakon je predviđao odobravanje azila ili statusa izbjeglice. Zapreke u osiguravanju učinkovitog pristupa azilu i dalje su postojale. Ministarstvo sigurnosti i službe za poslove stranaca BiH izdalo je Potvrdu o namjeri traženja azila (AISA), prvi korak u postupku azila, većini osoba koje ilegalno dolaze u zemlju, bez obzira na to jesu li namjeravale tražiti azil u BiH ili putovati dalje. Tražitelji azila morali su ispuniti AISA prije registracije svoje prisutnosti u BiH.

Budući da Sektor za azil Ministarstva sigurnosti nije održavao javni objekt za prijem i registraciju tražitelja azila, tražitelji azila morali su registrirati svoje zahtjeve na vlastitu inicijativu i morali su čekati formalni poziv da to učine. To je stvorilo zaostatak u slučajevima koji su čekali na registraciju i intervju.

U srpnju je bilo 162 tražitelja azila s zahtjevima koji su čekali obradu i konačnu odluku. Tražitelji azila koji su bili na čekanju u BiH dulje vrijeme, ali nisu ispunjavali uvjete za radnu dozvolu, ponekad su pribjegavali prosjačenju ili ilegalnim aktivnostima.

Prosječno vrijeme obrade od registracije do prvostupanjske odluke premašilo je šestomjesečni maksimum propisan Zakonom o azilu. Ipak, vrijeme obrade smanjilo se za gotovo trećinu u usporedbi s prethodnim godinama.

Ministarstvo sigurnosti i službe za poslove stranaca BiH primijetilo je dramatičan porast zahtjeva za azil tijekom godine. Do srpnja, agencija je registrirala zahtjeve od 127 osoba, što je 65 posto više nego u istom razdoblju 2023. Većina novih zahtjeva bila je od sirijskih, palestinskih i turskih državljana.

Do srpnja, 141 tražitelj azila čekao je intervjue za određivanje statusa izbjeglice, od kojih je više od 40 posto čekalo više od šest mjeseci.

UNHCR je u ožujku izvijestio da, iako je BiH poboljšala svoj postupak dobivanja azila u usporedbi s prethodnim godinama, vlasti BiH i dalje uvelike ovise o supsidijarnoj zaštiti, a ne o azilu ili statusu izbjeglice.

Do srpnja, vlasti BiH dodijelile su status izbjeglice samo dvjema osobama. Sve ostale osobe, prvenstveno iz Rusije i Palestinskih teritorija, dobile su status supsidijarne zaštite. Sud BiH razmatrao je žalbe na azil samo putem pisanog postupka i nije nudio mogućnost osobnog saslušanja. Osim toga, sud nije koristio svoju nadležnost kao žalbeni sud za procjenu osnovanosti zahtjeva za azil, već je presuđivao isključivo na proceduralnim osnovama. Sud BiH obično je vraćao predmete prvostupanjskom sudu, koji je obično potvrđivao početna odluka.

U studenom 2023. Vijeće ministara donijelo je odluku kojom se dopušta ulazak u Bosnu i Hercegovinu palestinskim evakuiranim osobama iz Gaze koje mogu dokazati da su
rođaci građana Bosne i Hercegovine. Nakon prioritetnih registracija i intervjua za utvrđivanje statusa izbjeglice u travnju, vlasti Bosne i Hercegovine počele su dodjeljivati
tim evakuiranim osobama supsidijarnu zaštitu umjesto statusa izbjeglice. UNHCR izrazio je zabrinutost u vezi s ovom odlukom, pozivajući se na Konvenciju o izbjeglicama iz 1951. godine, a koja je ukazivala na to da su te evakuirane osobe trebale imati pravo na status izbjeglice.

Vladin sustav besplatne pravne pomoći za tražitelje azila nije mogao u potpunosti odgovoriti na potrebe tražitelja azila zbog nedovoljnog financiranja, osoblja i obuke osoblja. Zakon o azilu zahtijevao je dodjelu statusa azila prije nego što su tražitelji azila iz Bosne i Hercegovine stekli pravo na besplatnu pravnu
pomoć. Postojeći okvir besplatne pravne pomoći, koji je obuhvaćao zakonodavstvo na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini, nije uključivao sve ranjive pojedince kao korisnike besplatne pravne pomoći.

Nevladine organizacije registrirane za pružanje besplatne pravne pomoći bile su jedina opcija za većinu tražitelja azila. U ožujku je Unsko-sanski kanton izmijenio Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći kako bi omogućio tražiteljima azila, osobama pod međunarodnom zaštitom, osobama bez državljanstva i osobama kojima prijeti apatridija da koriste besplatnu pravnu pomoć.

Antisemitizam i poticanje na antisemitizam

Židovska zajednica u zemlji prijavila je manje od 900 članova. Židovska zajednica prijavila je antisemitski incident 6. lipnja, kada je nepoznati počinitelj nacrtao svastiku na zidu pored ulaznih vrata stana u kojem je živjela židovska obitelj u općini Novo Sarajevo.

Policija je istražila incident, ali do listopada nije identificirala počinitelja. Židovska zajednica također je prijavila online antisemitsko
uznemiravanje.

/Republika/

Objava Izvješće State Departmenta o ljudskim pravima u BiH: Imenom prozvani jedino Dodik i Konaković pojavila se prvi puta na Republika.

Osuda secesionizma iz RS-a

U izvješću se, između ostaloga, osuđuje secesionistička retorika, posebno iz Republike Srpske, te poziva Europska unija da odgovori konkretnim mjerama, uključujući ciljane sankcije.

Pozdravljajući odluku Europskog vijeća o otvaranju pregovora o pristupanju s BiH u kontekstu promijenjenog geopolitičkog okruženja nakon ruske invazije na Ukrajinu, zastupnici u Europskom parlamentu priznaju ključne reforme, ali izražavaju zabrinutost zbog zastoja u napretku i slabe provedbe.

Također se poziva na provođenje nužnih ustavnih i izbornih reformi, kao i na jačanje demokratskih institucija, vladavine prava, te borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Zastupnici u Europskom parlamentu snažno su osudili podjele u retorici i secesionističke politike, posebno one koje promoviraju Milorad Dodik i rukovodstvo Republike Srpske, te pozivaju EU da poduzme odlučne mjere, uključujući ciljane sankcije, kako bi se suprotstavila destabilizirajućim silama koje prijete stabilnosti zemlje i europskoj sigurnosti.

Strani utjecaji

Izvještaj također izražava zabrinutost zbog malignih stranih utjecaja i dezinformacijskih kampanja stranih aktera, naročito Rusije i Kine, koje podrivaju povjerenje javnosti u EU.

Izvjestitelj Europskog parlamenta Ondřej Kolář (EPP, Češka) poručio je da ”budućnost Balkana pripada Europi, a ne pod rusku dominaciju’.

”Bosna i Hercegovina se, odmah nakon Ukrajine, nalazi u najtežoj situaciji u Europi. Moramo pronaći djelotvoran način da joj pomognemo na putu pune integracije u zapadne strukture. Događaji u BiH svakodnevno nas podsjećaju koliko su mir, stabilnost i razvoj krhki, i da ne smijemo posustati – jer u suprotnom, ponovo bismo se mogli suočiti s ratom i razaranjem”, upozorio je Kolář, priopćeno je iz Europskog parlamenta.

Izvješće je usvojeo s 459 glasova ‘za’, 130 ‘protiv’, i 63 ‘suzdržana’.

/Desk/

Objava “Nakon Ukrajine, BiH u najtežoj situaciji u Europi” pojavila se prvi puta na Republika.

U izvješću se u nekoliko navrata ponavlja kako RS u cijelosti podržava Daytonski sporazum i sutavni poredak BiH te kako nema plan za odcjepljenje.

“Daytonski sporazum uspostavio je demokratsku ustavnu strukturu, koja je koncipirana tako da svakom od tri ranije zaraćena konstitutivna naroda u BiH, Bošnjacima pretežito muslimanima, Srbima pretežito pravoslavnim kršćanima i Hrvatima pretežito rimokatolicima, ulije povjerenje da neće pasti pod dominaciju jednog ili više drugih naroda. To je postignuto time što su Ustavom sve nadležnosti, izuzev nekoliko točno navedenih, dao entitetima i uveo konsocijativne mehanizme, kao što je tročlano Predsjedništvo, kojima se štite interesi svih konstitutivnih naroda ponaosob”, navodi se u izvješću.

Potom slijedi žestoka kritika prema Schmidtu, kojem ne spominju dužnost visokog predstavnika u BiH, ističući kako ga smatraju nelegitimnim, a upitan je i čak u slučaju da ga je imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a.

“Uzrok političke krize u BiH je napad Christiana Schmidta na ustavni poredak BiH i njegov skandalozan pokušaj rušenja demokracije u RS. Nesmotreni, autokratski nastrojen njemački birokrat Christian Schmidt upravlja BiH putem dekreta, uz neograničenu moć. Ova vladavina osobnim odlukama predstavlja šokantno kršenje demokratskog Ustava BiH i flagrantno narušavanje građanskih i političkih prava građana BiH. Budući da Schmidt nikada nije imenovan od strane Vijeća sigurnosti UN-a, on nije legitiman čak ni kada se promatra formalno. Međutim, čak i da jest, ni Daytonski sporazum, niti bilo koji drugi izvor prava visokom predstavniku ne daje ovlasti da izdaje dekrete obvezujuće za građane BiH. Schmidtovi dekreti ne podliježu preispitivanju ni pred jednim sudom, ni domaćim ni inozemnim. Ne odgovara nikome. Donio je brojne odluke koje su izavale destabilizaciju, ali je najnečuvenija ona kojom uvodi kazneno djelo nepoštovanja njegovih odluka”, ističe se u izvješću Vlade RS-a upućenom UN-u.

Tako se nadalje navodi ‘najbolniji dio’: “Pod njegovim pritiskom Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv demokratski izabranog predsjednika RS-a Milorada Dodika zbog navodnog kršenja Schmidtovog kaznenog dekreta, a nakon montiranog suđenja, predsjedniku Dodiku izrečena je prvostupanjska kazna zatvora u trajanju od jedne godine i zabrana obavljanja javnih dužnosti u trajanju od šest godina. Partneri iz BiH iz međunarodne zajednice trebaju osudititi Schmidtova nastojanja za uklanjanjem i zatvaranjem predsjednika Dodika, što predstavlja flagrantno kršenje vladavine prava i ustavnog poretka BiH”.

Između ostaloga, ističe se kako je RS opredijeljena za BiH u EU, ali i kako “bošnjačke političke stranke odbijaju poštovati Daytonski sporazum, odbacuju dijalog i ignoriraju stavove Vijeća sigurnosti”.

U Zaključcima izvjeća Vlade RS-a stoji da partneri BiH iz međunarodne zajednice trebaju podržati dosljednu primjenu Daytonskog sporazuma, ali i kako “usprkos aktualnoj političkoj krizi, RS vjeruje da BiH i dalje ima šansu uspjeti, ukoliko svi akteri, i u BiH i izvan nje, budu poštovali Daytonski sporazum”.

“Prvi korak ka tom cilju je da vodeći političari u BiH sjedcnu i razgovaraju izravno, umjesto da razmjenjuju salve sve zapaljivije retorike. RS je spremna za ozbiljne pregovore s partnerima u BiH i izražava nadu da će oni uskoro uključiti u te razgovore u interesu BIh i svih njenih građana”, stoji u izvješću.

O kakvim je pregovorima riječ kada je u pitanju BiH, kao i o zapaljivoj retorici predsjednika RS-a Milorada Dodika, posebno koju je izrekao posljednjih mjeseci u javnom diskursu, u izvješću Vlade RS-a se ne pojašnjava.

Kao jedan od zaključaka navodi se i oštra kritika prema Ustavnom sudu BiH gdje se tvrdi kako isti “podriva Ustav BiH, umjesto da ga štite”.

Izvješće u cijelosti možete pročitati OVDJE.

/Republika/

Objava Vlada RS pisala UN-u: Autokratski nastrojen njemački birokrat, nelegalni Schmidt kriv za političku krizu u BiH pojavila se prvi puta na Republika.

U izvješću se navodi kako je odluka Europskog vijeća o otvaranju pregovora s BiH bila dobrodošao doprinos naporima u zaštiti stabilnosti zemlje u svjetlu geopolitičkih i unutarnjih izazova, te da daju poticaj za svoje ubrzan napredak.

Pohvala Trojki

“Na to treba gledati i kao na priznanje truda – prije svega od strane političkih stranaka sa sjedištem u Sarajevu koje čine koaliciju, tzv. Trojku – i njihovom odgovornom i konstruktivnom angažmanu za zajednički interes, odnosno unaprijeđenje EU aspiracija BiH i time dobrobit svih njenih građana. Sposobnost premošćivanja individualnih, stranačkih, etničkih ili entitetskih interesa za opće dobro nije slabost već snaga. Mora se poticati, a ne kažnjavati ili izrabljivati. Mora se postaviti kao standard za političko vodstvo u BiH.

Odluka Europskog vijeća mijenja igru u pogledu mogućnosti koje se otvaraju za BiH. Visoki predstavnik je intenzivno radio na podršci ovoj odluci u smislu uvjeta koje je nužno ispuniti.

Dodiku i vlasti u RS-u ozbiljne kritike

Međutim, to je nedovoljno kako bi se suprotstavilo prijetnjama stabilnosti BiH. Vlasti bh. entiteta Republike Srpske (RS) na čelu sa predsjednikom RS i liderom SNSD-a Miloradom Dodik aktivno podrivaju državu BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i GFAP.

Njihova prijetnja paraliziranjem državnih organa blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka, predstavlja prijetnju funkcionalnosti države i njenoj sposobnosti u izvršavanju svoje odgovornosti. Njihova prijetnja nastavkom jednostranog povlačenja RS-a iz ustavnog, zakonskog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i državni porezni, pravosudni i izborni sustav – predstavlja prijetnju uspostavljanjem paralelnog okvira RS. Svi politički akteri moraju izraziti svoju bezuvjetnu posvećenost GFAP-u, te BiH i njenoj državnosti i teritorijalnom integritetu. Ova obveza djelimično nedostaje”, upozorava Schmidt.

Nezapamćen pritisak na pravosuđe…

“Nastavljen je nezapamćen pritisak na pravosudne institucije. izuzev promoviranja ukidanja Suda BiH i Tužiteljstva BiH, vladajuća koalicija RS podriva BiH Ustavni sud kao čuvara ustavno-pravnog poretka BiH.

Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika također su se nastavili nesmanjeno. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje potkopavanja poštovanja međunarodne ‘ad hoc’ institucije visokog predstavnika, a time i njegovu sposobnost provođenja mandata GFAP-a. Predstavnici vladajuće koalicije RS eklatantno zloupotrebljavaju institucije BiH u unaprijeđenju ovog cilja. Konačna nadležnost za tumačenje GFAP-a u potpunosti je povjerena visokom Predstavniku, a ne entitetu.

Ove akcije stranaka vladajuće koalicije u RS idu ruku pod ruku s njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj RS, koje ograničavaju građanski prostor kako bi ušutkali, obeshrabrili, prijetili i na kraju kažnjavali različita politička mišljenja.

…Ako se nastavi može dovesti do raspada BIH

Ako se s njima nastavi, ove radnje bi mogle dovesti do ‘de facto’, ako ne i ‘de jure’. raspada države BiH, za što se kontinuirano zalaže predsjednik RS Milorad Dodik. Ovo bi bio scenarij s teškim posljedicama.

Cjelokupno političko okruženje je plodno tlo za prijetnje tranzicijskoj pravdi. Tu je nazadovanje u nastojanjima javnosti u suočavanju s prošlošću i alarmantna razina etnonacionalističkog, povijesnog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina kao i veličanje ratnih zločinaca. Ovi trendovi su bili usko povezani s općim nazadovanjem demokracije, poštovanjem ljudskih prava i vladavine prava, koji povećavaju nepovjerenje i polarizaciju unutar društva. A predznak ovoga je stalni pad odnosa među zajednicama u Srebrenici u protekle dvije godine.

Nastavljeni su incidenti protiv povratnika. Postojao je stalan priliv prijava o nasilju ili provokacijama protiv povratničke populacije, što dodatno izaziva osjećaj nesigurnosti među ovom populacijom”, navodi se, između ostalog, u izvješću visokog predstavnika Vijeću sigurnosti UN-a, a prenosi BHRT.

Usporio ekonomski rast

Tako i N1 BiH prenosi Schmidtovo izvješće u kojem se zabrinuto osvrće na ekonomsko i socijalno stanje u BiH.

Ekonomska aktivnost u BiH je usporila, a stopa rasta u trećem kvartalu je iznosila 1,9%, što je znatno ispod stope rasta od 3,8% u 2022. Ekonomski pokazatelji – poput vanjskotrgovinske razmjene i industrijske proizvodnje – potvrđuju da se radi o usporavanju, također se navodi se u izvješću visokog predstavnika Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a u koji je i N1 BiH imao uvid.

“U 2023., izvoz i uvoz u BiH su pali za 7,1%, odnosno 3%. Industrijska proizvodnja je pala za 8%. Inflacija je iznosila 6,5%. Izravne strane investicije u trećem kvartalu iznosile su 1,433 milijarde KM (što je za 23,9% više u odnosu na isti period 2022. godine). Socijalni pokazatelji su poboljšani, ali napredak je samo statistički. Prosječna neto plaća u prosincu 2023. godine iznosila je 1.297 KM, što je povećanje od 8,9% u odnosu na prosinac 2022. Prosječna mirovina od 582 KM u Federaciji i 541 KM u RS povećana je za 20,7%, odnosno 13,8%. Ipak, razine prihoda su znatno ispod prosječne cijene potrošačke korpe koja iznosi više od 2.800 KM za četveročlanu obitelj, što ukazuje da čak i oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem,” napisao je Schmidt u svom izvješću.

Banke u 2023. povećale dobit za više od 40%

Što se tiče financijskog sektora, Schmidt je naveo kako je on stabilan, a prema preliminarnim podacima, bankarski sektor u BiH je u 2023. ostvario rekordnu dobit od 709 milijuna KM. To predstavlja povećanje od 41,2% u odnosu na 2022. godinu.

Rejting agencija Standard & Poor’s (S&P) je 2. veljače potvrdila kreditni rejting BiH od “B+” sa stabilnim izgledima.

Ubrzano iseljavanje

Naveo je kako je broj zaposlenih iznosio 852.813 (što predstavlja rast za 0,9%) a da je broj umirovljenika 727.337 i veći je za 2,3%.

“Odljev ljudi je ubrzan. Unija za održivi povratak BiH procijenila je broj onih koji su napustili BiH u razdoblju 2013-2023. iznosi 600.000. Prema projekcijama stanovništva i anketi o migracijskim aspiracijama mladih koju je proveo UNFPA u BiH, ukupan broj stanovnika se svake godine smanji za približno 45.000 ljudi, od čega više od 20.000 mladih, stručnih ljudi koji iseljavaju u inozemstvo. Ovo predstavlja oko 4% ukupne populacije mladih,” navodi alarmantne podatke Schmidt u svom izvješću.

Visoki predstavnik upozorava kako će se ovi populacijski trendovi vjerojatno zadržati u sljedećim godinama i rezultirati manje dinamičnom postemigracijom BiH jer će se broj mladih ljudi koji su na raspolaganju i spremni su iseliti smanjivati, dok će povećani gubitci rezultirati povećanim mortalitetom, kao posljedicom proporcionalno većim brojem starijih ljudi u zemlji.

“Politička nestabilnost i loš životni standard navode se kao ključni faktori koji tjeraju ljude iz zemllj. Što se potonjeg tiče, Eurostatovi indikatori koji mjere razinu ekonomskog blagostanja zemalja stavljaju BiH na europsko dno. Dodatni faktor koji se navodi kao razlog odlaska iz zemlje je korupcija. Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala za 2023. svrstao je BiH na 108. mjesto od 180 zemalja”, Schmidt navodi i ove podatke i podsjeća da je time BiH tek druga od dna po rangu percepcije korumpiranosti.

Jahorina nije ok Vareš jest

Portal Istraga.ba u Schmidtovom izvješću uočio je jednu nedosljednost i to oko prodaje državne imovine.

Bilo je dosta pripremnog rada na inicijativi OHR-a, ali nije bilo većeg pomaka u rješavanju cilja državne imovine tijekom razdoblja na koje se odnosi izvješće.

“Vlada RS je 28.prosinca 2023. godine donijela Odluku o prodaji nepokretne imovine koja se nalazi unutar posebnog područja Jahorina. Prema ovoj odluci, nepokretnosti koje su predmet javnog nadmetanja su u vlasništvu RS; međutim, prema dostupnim informacijama, popis zemljišnih čestica uključuje i poljoprivredno i šumsko zemljište koje je predmet zabrane raspolaganja državnom imovinom i odgovarajućim odlukama Ustavnog suda BiH. Nakon medijskih naptisa, Pravobraniteljstvo BiH je u veljači podnijelo tužbu protiv RS-a tražeći od Suda BiH da proglasi sve nezakonitim”, navedeno je.

S druge strane, Schmidt ne spori odluke Vlade FbiH koje se odnose na Vareš, odnosno na zemljište ustupljeno Adriatic Metalsu, primjećuje Istraga.

“Vlada FBiH je 15. studenog 2023. godine donijela Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge svrhe (“Odluka o šumskom zemljištu”). Sukladno ovoj Odluci, šumsko zemljište može se privremeno koristiti za planirane namjene izuzev za gospodarenje šumama, kao što je iskorištavanje mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, dok traje ugovor o koncesiji. Namjera Vlade FBiH bila je popuniti postojeću pravnu prazninu nastalu dugotrajnim nepostojanjem Zakona o šumama FBiH, a u isto vrijeme nastojati ispoštovati Zabranu raspolaganja državnom imovinom i omogućiti realizaciju važnih investicijskih projekata. Predsjedavajući Doma naroda (HP) BiH Kemal Ademović nedavno je Ustavnom sudu BiH podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti ove odluke Vlade FBiH (predmet broj U-3/24)”, navedeno je u izvješću.

Veličanje ratnih zločinaca

“Nedavno je već postojeći mural u Čapljini (FBiH) koji veliča ratnog zločinca Slobodana Praljka proširen, umjesto da bude uklonjen. Unatoč kriminalizaciji ovih praksi, murali u većini slučajeva ostaju neprijavljeni ili nesankcionirani. Važna je brza reakcija, jer su 9. siječnja 2024. godine u Karušama/Doboj Jug (FBiH) uhvaćena dvojica mladića koji su na autobusnom stajalištu ispisivali ime Ratka Mladića, počinivši kazneno djelo”, piše Schmidt.

Zapadna Hercegovina ne plaća RTV pristojbu

“Javni RTV sustav (PBS) suočava se sa značajnim financijskim izazovima, posebno nakon isteka ugovora o naplati RTV pristojbe krajem 2023. godine. Radio-televizija BiH (BHRT), jedan od glavnih javnih emitera, nije obnovila svoj sporazum s Elektroprivredom BiH i Radio-televizijom FBiH (RTFBiH), navodeći kršenje Zakona o javnom RTV sustavu zbog nenamjenske raspodjele sredstava od strane entitetskih emitera. Radio-televizija RS (RTRS) od 2017. godine samostalno ubira RTV taksu bez doprinosa BHRT-u, zbog čega je BHRT tužena za oko 85 milijuna KM. U FBiH naplatu RTV takse čini oko 56% kućanstava, uz primjetno neplaćanje u zapadnoj Hercegovini. RTFBiH, koji upravlja ovim sredstvima, zadržava dio namijenjen RTRS-u, što dodatno komplicira situaciju.

Imenovanje članova Upravnog vijeća Radio-televizije FBiH također je dugo čekalo. Kao posljedica toga, ne postoji nadzorna i upravljačka struktura koja bi učinkovito ispunjavala svoj mandat, što također podriva povjerenje javnosti u integritet i nepristranost ove medijske institucije. Dana 27. veljače 2024., moj Ured se pridružio EU i OESS-u u zajedničkom pismu Parlamentu FBiH, pozivajući ga da dovrši imenovanje bez daljnjeg odlaganja”, navodi Schmidt u svom izvješću koje prenose mediji.

/Desk/

Objava Schmidt u izvješću UN-u: Zbog Dodika može se raspasti BiH; Mladi iseljavaju; Ekonomija usporava; Zapadna Hercegovina ne plaća RTV pristojbu; Čapljina veliča Praljka… pojavila se prvi puta na Republika.

Ian Sams, glasnogovornik ureda pravnog savjetnika Bijele kuće, stao je za govornicu Bijele kuće u sobi za brifinge kako bi kritizirao izvješće specijalnog tužitelja Roberta Hura i iznio skepsu glede njegove prosudbe.

Hur je u izvješću objavljenom u četvrtak naveo da je odlučio ne podići kaznene optužbe nakon 15-mjesečne istrage Bidenovog postupanja s povjerljivim dokumentima zbog toga što je predsjednik surađivao.

Dodao je da bi Bidena bilo teško osuditi i opisao ga kao “dobroćudnog, starijeg čovjeka s lošim pamćenjem.”

“Jednostavno odbijamo da je to istina”, rekao je Sams.

Potpredsjednica Kamala Harris također se dotakla kontroverze.

“Način na koji je predsjednikovo ophođenje u tome izvješću okarakterizirano je više nego pogrešno i jasno je da je politički motivirano”, rekla je.

Sams je rekao da su komentari posebnog tužitelja da se Biden nije mogao sjetiti datuma smrti svoga sina “prelazi sve granice”.

Biden je u četvrtak navečer bijesno reagirao na Hurove komentare o sinu, rekavši:”Kako se dovraga to usuđuje spomenuti”, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Bijela kuća oštro kritizirala tvrdnje u izvješću tužitelja da Biden gubi pamćenje pojavila se prvi puta na Republika.

Vozna ophodnja naše Službe otkrila je u 22:00 sata na naplatnoj cesti Elefsina oko 25 vozila registarskih pločica hrvatskih nadležnih organa, za koja je naknadno utvrđeno da su se u njima nalazili navijači zagrebačkog Dinama te su stavljena pod diskretni nadzor na nacionalnoj cesti. Na izlazu s ceste Attiki vozila su se razišla, razvijala brzinu i neka su se nastavila kretati državnom cestom, a neka su ušla na cestu Attiki, sada pomiješana s ostalim vozilima koja su se tuda kretala, zbog čega ih više nije bilo moguće nadzirati. Unatoč tome nastavljeni su napori da se oni ponovno lociraju, kako konjičkim patrolama tako i kamerama za upravljanje prometom.“

Dio je to šokantnog grčkog policijskog dokumenta u posjedu Nacionala koji otkriva da su se radikalni pripadnici navijačke skupine BBB, huliganski navijači zagrebačkog Dinama, koji su nakon krvavog incidenta u noći s prošlog ponedjeljka na utorak sudjelovali u obračunu koji je doveo do pogibije jednog navijača atenskog AEK-a, u Atenu dovezli u organiziranoj koloni automobila. Međutim, kad su shvatili da su već pod nadzorom grčke policije, svjesno su se razdvojili i razbježali u prometu, očito kako bi pobjegli policiji i pod svaku cijenu stigli na navijački obračun u blizini AEK-ova stadiona.

Jedan je to od šokantnih detalja koji pokazuju da se radilo o pomno planiranoj operaciji radi unaprijed dogovorenog sukoba s grčkim navijačima, a precizno je opisan u grčkom policijskom spisu koji je Nacional dobio na uvid. Pripadnici radikalnog krila navijačke skupine zagrebačkog nogometnog kluba Dinama mahom su u Ateni u noći s prošlog ponedjeljka na utorak, 7. na 8. kolovoza, uhićeni. Policijski dokument u posjedu Nacionala detaljno otkriva tko su uhićeni, kao i podatke iz osobnih dokumenata koje su imali uz sebe. Grčkoj policiji dali su i imena svojih roditelja.

Kod Patrika Lukačića, rođenog 2000., šestog na popisu uhićenih, grčka policija pronašla je metalni preklopni nož srebrne boje s crnom drškom, oštrice dužine 8 centimetara i ukupne dužine 18 centimetara.

Još jedan nož pronašli su i kod Enrika Lacija, rođenog 2001., stanovnika Atene s albanskim dokumentima. I on je uz sebe imao metalni preklopni nož crne boje, oštrice dužine 9 centimetara, ukupne dužine 20 centimetara.

Nacional je ekskluzivno objavio i popis svih uhićenih izgrednika u Grčkoj. Popis možete vidjeti OVDJE.

/Desk/

Objava NACIONAL objavio izvješće grčke policije i cjelokupan popis uhićenih navijača BBB-a pojavila se prvi puta na Republika.

“Naravno, ovo izvješće je javno i u njemu se, iz zakonskih i sigurnosnih razloga, ne nalazi sve ono što je SOA obavila u proteklom razdoblju, niti sva naša saznanja i procjene. Unatoč tom ograničenju, naša javna izvješća koncipiramo na način da hrvatskim građanima ipak izložimo relevantne podatke kako bi dobili pouzdan pregled stanja sigurnosti društva u kojem živimo i sigurnosnih trendova koje smo uočili”, navodi se u izvješću SOA-e.

“Kao jedan od primjera možemo izdvojiti važnost energetske sigurnosti, koja se ratom u Ukrajini pokazuje kao tema od vitalnog interesa europskih država. O ovoj temi SOA je pisala od prvog javnog izvješća, pri čemu smo naglašavali strateški značaj LNG terminala na Krku za hrvatsku i europsku energetsku sigurnost i prije njegove izgradnje. Danas, kad je u funkciji, LNG terminal predstavlja ključni element jačanja hrvatske energetske sigurnosti i strateški alternativni dobavni pravac plina za države ovog dijela Europe. Prepoznajući tu važnost, a sukladno smjernicama državnog vrha, SOA je iz područja svoje nadležnosti bila dio sveukupnog napora državnih institucija u realizaciji ovog strateškog projekta”, u uvodnom obraćanju navodi Daniel Markić, ravnatelj SOA-e čiji je prošlogodišnji proračun iznosio 56 milijuna eura.

Invazija Rusije na Ukrajinu

Kao glavni zaključci u ovom izvješću navodi se da će ruska agresija na Ukrajinu dugoročno narušiti globalnu sigurnost i stabilnost te se analiziraju i globalna politička kretanja nakon agresije Rusije na Ukrajinu, ali i odnosima Hrvatske i Rusije nakon invazije.

“Ruska strana višekratno je prozivala RH zbog navodnih nekoliko stotina hrvatskih boraca u ukrajinskim redovima, od kojih su desetci poginuli, što je RH opovrgnula. Zbog svih ovih navoda rusko Ministarstvo obrane je 3. ožujka 2022. hrvatskom vojnom izaslaniku pokušalo uručiti službenu prosvjednu notu. U travnju 2022. godine jedan hrvatski državljanin, koji je bio pripadnik ukrajinskih vojnih formacija, zarobljen je od strane proruskih snaga te je razmijenjen, dok je jedan državljanin RH poginuo u rujnu 2022. godine kao volonter humanitarne organizacije. RH je u travnju 2022. godine zatražila odlazak 18 ruskih diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja iz Veleposlanstva Ruske Federacije u RH. U Veleposlanstvu je ostalo ukupno petero djelatnika, što odgovara broju hrvatskih diplomata u Veleposlanstvu RH u Moskvi. U srpnju 2022. godine Rusija je svrstala RH na popis ‘neprijateljskih zemalja'”, navodi se.

Nadalje se govori o srušenom dronu u Zagrebu iz ožujka 2022. godine, incidentu o kojem istraga još nije okončana.

“O utjecaju rata u Ukrajini govori incident u kojem se bespilotna letjelica Tupoljev Tu-141 sovjetske proizvodnje 10. ožujka 2022. srušila u širem centru Zagreba. Letjelica je poletjela iz pravca Ukrajine te je preletjela rumunjski i mađarski zračni prostor, da bi se nakon sedam minuta leta unutar hrvatskog zračnog prostora srušila u Zagrebu. Okolnosti i namjere upućivanja letjelice, kao i lokacija lansiranja i dalje su predmet istrage.

Nakon ruske invazije, LNG terminal na otoku Krku pokazao je svoju stratešku vrijednost kao jedan od najznačajnijih hrvatskih resursa u potpori europskoj energetskoj i gospodarskoj sigurnosti. Iako ograničenih kapaciteta, LNG terminal nudi alternativni dobavni pravac plina i dodatnu razinu energetske sigurnosti za RH i okolne države”, stoji u Izvješću SOA-e.

Džihadistički terorizam i dalje značajna prijetnja europskoj sigurnosti

Ističe se kako u RH nema uporišta terorističkih organizacija, kao i da se prijetnja od međunarodnih terorističkih
organizacija za RH i dalje procjenjuje niskom, ali..

“Ipak, kao i za sve ostale europske države, ne može se isključiti mogućnost da (samo)radikalizirani pojedinci (tzv. vukovi samotnjaci), inspirirani terorističkom propagandom, izvrše teroristički napad. Pri tome su posebno rizične psihički nestabilne osobe. Kao i ranijih godina, najveću opasnost za Europu predstavlja terorizam koji se poziva na radikalni islam, odnosno terorizam od strane nasilnih salafita džihadista”, ističe se u izvješću.

Ocjenjuje se kako je oko 1.000 osoba iz država Zapadnog Balkana otišlo na teritorij pod kontrolom terorističkih organizacija u Siriji/Iraku, dosad se vratilo njih oko 50%, poginulo je oko 25%, dok se oko 25%, s većim brojem tamo rođene djece, još uvijek nalazi u Siriji.

“Započeti procesi repatrijacije boraca, žena i djece su zbog pandemije COVID-19 stagnirali, a ranije repatrirani teroristi osuđeni su na kratke zatvorske kazne i dio ih je već na slobodi. Povratnici, a posebice oni koji su sudjelovali u borbama, predstavljaju prijetnju u matičnim, ali i susjednim državama. Osim boraca, dugoročnu prijetnju mogu predstavljati i radikalizirane povratnice, koje (izuzev na Kosovu) nisu procesuirane. Većina njih se ne odriče radikalnih uvjerenja te u tom duhu odgajaju svoju djecu.

…Dosadašnja iskustva pokazuju da se osuđenici za terorizam rijetko deradikaliziraju te dio njih predstavlja prijetnju i nakon izlaska iz zatvora. Zbog neuspjeha deradikalizacijskih programa u zatvorima i njihovih kontakata s osuđenicima za druga kaznena djela, teroristi, a posebice karizmatični džihadistički propovjednici, u zatvoru radikaliziraju druge osuđenike. Svoje djelovanje džihadistički propovjednici nastavljaju i nakon izlaska iz zatvora. Više od 200 osuđenika za djela povezana s džihadističkim terorizmom izlazi početkom 2023. godine iz zatvora u državama Zapadne Europe”, analizira se u ovom dijelu izvješća SOA-e.

Ekstremisti u Hrvatskoj: Psihički nestabilne osobe i manipulatori Domovinskim ratom

Ističući kako hrvatskom društvu ekstremizam ni po jednoj osnovi nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti, ipak se podsjeća na oružani napad na Markovom trgu 12. listopada 2020. koji je imao obilježja i terorističkog napada te je ocijenjen kao povećanje rizika od radikalizacije i mogućeg pokušaja novih napada ili nasilja. Podsjetimo, radilo se 23-godišnjaku koji je pucao ispred zgrade Vlade i ozlijedio policajca te nakon toga izvršio samoubojstvo.

U kontekstu ekstremizma, točinije širenju ekstremističkih teorija zavjere tijekom pandemije korona virusa, spominju se i pobornici takvih ideja, a najveći rizik za (samo)radikalizaciju ocijenjene su psihički nestabilne osobe koje su, kako se navodi, posebno podložne za teorije zavjere.

“U proteklom razdoblju SOA je detektirala pokušaje pojedinaca s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje sljedbenike, s namjerom provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka RH. Iako se radi o malom broju sljedbenika bez mobilizacijskog potencijala i mogućnosti za pridobivanje šire potpore u javnosti, njihovi ekstremistički stavovi i namjere, posebice u slučajevima osoba s psihičkim poremećajima, predstavljaju sigurnosni rizik”, navodi se u izvješću.

Podsjetimo, da se očito radi o kontroverznom Marku Franciskoviću i njegove sljedbenike koji su organizirali nekoliko prosvjednih skupova širom Hrvatske. Prilikom prosvjeda na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu u rujnu prošle godine policija je uhitila maloljetnog mladića koji je bio njegov sljedbenik, s molotovljevim koktelima i improviziranim hladnim oružjem čavlima.

“Pojedine osobe s ekstremističkim stajalištima nastojale su nezadovoljstvo protuepidemijskim mjerama iskoristiti za izazivanje sukoba i širenje teorija zavjera. Pojedine osobe su pri tome pozivale i na nasilje, rušenje ustavnog poretka RH, čak i na terorizam. Tako je u prosincu 2021. godine protiv više osoba DORH pokrenuo istragu zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela javnog poticanja na terorizam.

Između ostalog, okrivljenici su osumnjičeni za pozivanje na fizičke napade na članove Vlade RH i zastupnike u Hrvatskom saboru, pozivanje na zauzimanje Hrvatske radiotelevizije i drugih javnih objekata i infrastrukture, kao i na nasilne metode borbe protiv legalnih institucija RH, njihovu nasilnu smjenu te nasilnu promjenu ustavnog poretka RH.

Isto tako, u rujnu 2022. godine je tijekom prosvjeda u Zagrebu uhićena jedna osoba s „molotovljevim koktelima“ i improviziranim hladnim oružjem. Militantni karakter osoba s ekstremističkim stavovima ilustrira i detalj s vojničkim postrojavanjem i hodnjom dijela prosvjednika tijekom prosvjeda protiv provedbe mjera za suzbijanje pandemije COVID-19, pri čemu su isticane i ekstremističke poruke”, navodi se.

U izvješću se ističe kako radikalizirani pojedinci ponekad manipuliraju nacionalnim osjećajima i simbolima Domovinskog
rata, čime nastoje dobiti legitimitet za svoje ideje, posebice u populaciji osjetljivoj na pitanja iz Domovinskog rata.
“Primjerice, pojedine osobe uključene u radikalne aktivnosti nerijetko su isticale svoje domoljublje i mogući braniteljski status, dok su se istovremeno zalagale za ukidanje demokratskog ustavnog poretka RH i nasilje protiv državnih institucija”, stoji u izvješću SOA-e susjedne Republike Hrvatske za 2022. godinu.

Javno izvješće SOA-e u cijelosti možete pročitati OVDJE.

/Desk/

Objava Hrvatska SOA spriječila ekstremiste koji su planirali državni udar pojavila se prvi puta na Republika.

“Retorika koja izaziva podjele i ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa također je povećala napetosti. Na primjer, 1. ožujka 2023. mitropolit srpsko-pravoslavne Hrizostom (Rajko Jević) nazvao je Bošnjake ‘muslimanima’, a kasnije muslimane ‘muhamedancima’. Još jedan primjer takve retorike je izjava reis-ul-uleme islamskog zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein ef. Kavazović “Na sve moguće načine moramo pokazati da smo spremni braniti institucije države Bosne i Hercegovine. Kada oni padnu, kao što su pali 1992. godine, mi moramo biti spremni ovu zemlju zaštititi i oružjem i, ako mogu tako reći, nitko ne treba imati dileme trebamo li to učiniti ili ne…”, napisao je Christian Schmidt u svo posljednjem izvješću upućenom Vijeću sigurnosti UN-a, a kojeg je ekskluzivno objavio portal Istraga.ba.

Kako rezimira Istraga.ba Schmidtovo izvješće, visoki predstavnik u novovo izvješće nije “stigao” ubaciti svoje posljednje odluke koje su se odnosile na nametanje Vlade Federacije. Tako u izvješću koji bi pred Vijećem sigurnosti trebao biti razmatran 10. svibnja nema dijelova koji se odnose na jednodnevnu suspenziju Ustava Federacije BiH. Postoje, međutim, brojne pohvale na račun nove vladajuće koialicije, te brojne kritike upućene prema predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku. U izvješću se uopće ne pominje lider HDZ-a Dragan Čović, dok su kadrovi HDZ-a, uglavnom, spominjani u pozitivnom kontekstu, piše Istraga.ba.

Analizu Izvješća visokog predstavnika u BiH možete pročitati OVDJE.

/Desk/

Objava Schmidt predaje Vijeću sigurnosti izvješće o BiH: Kritike Dodiku, Kavazoviću, pohvale novom Vijeću ministara pojavila se prvi puta na Republika.

Ovo je Dodikova reakcija na godišnji izvješće NATO-a te je poručio kako “u BiH nema jedinstvene političke težnje ka pridruživanju Savezu”, a zaprijetio je i povlačenjem RS-a iz Programa reformi, kojim se reguliraju odnosi između BiH i NATO saveza.

“U najnovijem godišnjem izvješću NATO-a krajnje tendenciozno i nedobronamjerno ignoriraju stavovi Republike Srpske, bez čije suglasnosti nema ni članstva u Savezu, i ne poštuje stav RS-a o neutralnosti u sukobima bilo kakve vrste. BiH nije u Akcijskom planu za članstvo (MAP) u NATO-u, jer nije nikada dostavila nikakav godišnji nacionalni program (ANP), već Program reformi koji ne prejudicira članstvo u Savezu, nego isključivo suradnju i nema jedinstvene političke težnje u BiH ka pridruživanju Savezu. Ovakvo ponašanje Saveza može voditi ka preispitivanju učešća Republike Srpske u reformskim procesima definiranim Programom reformi i povlačenjem istog”, naveo je Dodik.

Osvrćući se na novo godišnje izvješće NATO-a, Dodik je rekao kako se, i “dalje iznose stavovi koji odražavaju poglede suprotno Programu reformi”, te da “autori izvješća čiji je potpisnik generalni tajnik Saveza Jens Stoltenberg, ističu da je BiH jedina zemlja koja sudjeluje u Akcijskom planu za članstvo (MAP) u NATO-u i da BiH teži pridruživanju Alijansi”.

“Iznošenjem ovakvih stavova koji predstavljaju jednostrani pogled Saveza i izražavaju težnje političkog Sarajeva i Federacije BiH, ignoriraju povijesne činjenice bombardiranja srpskog naroda i svrstavanja na jednu stranu u sukobima u bivšoj Jugoslaviji, a protiv Srba, pokazuju da Savez nastavlja sa svojom jednostranom politikom i predstavlja samo njima odgovarajuće ocjene i koristi termine koji jasno ne određuju njihovu poziciju”, komentirao je Dodik.

/Desk/

Objava Dodikov niz – Na redu NATO, sada prijeti povlačenjem RS-a iz Programa reformi pojavila se prvi puta na Republika.

U izvješću, koji obuhvaća period od travnja do listopada ove godine, visoki predstavnik je naglasio da su na političkoj sceni dominirale teme u svezi s općim izborima i predizbornom kampanjom, te da su se političke stranke i institucije usredotočile na pripremu i organiziranje izbora, ali su, nažalost, djelimično i dovodile u pitanje provođenje izbora i blokirale njihovo financiranje, navodi se iz OHR-a o sažetku sadržaja Izvješća.

Visoki predstavnik istaknuo je dva cilja za ovaj vremenski period: prvo, garantirati da građani Bosne i Hercegovine mogu ostvariti svoje osnovno ustavom zagarantirano pravo na glasanje i, drugo, osigurati provedbu volje birača nakon održavanja izbora.

Prema izvješću, visoki predstavnik je donio niz odluka kako bi ostvario ove ciljeve.

On je 7. lipnja donio paket odluka kojim se omogućava financiranje općih izbora 2022. godine, kao i budućih izbora. Bez ove intervencije ne bi bilo moguće pripremiti i provesti opće izbore održane 2. listopada, navodi se.

Također se objašnjava kako je bilo nužno donijeti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kako bi Zakon bio bolje usklađen s međunarodnim standardima i najboljim primjerima iz prakse. Intervencija visokog predstavnika od 27. srpnja imala je za cilj poboljšati transparentnost izbora. Ovom odlukom Središnjem izbornom povjerenstvu BiH dani su mehanizmi putem kojih može sankcionirati kršenje pravila ponašanja tijekom predizborne kampanje.

Visoki predstavnik u svom izvješću dalje napominje da su političke stranke nekoliko mjeseci bile uključene u dijalog o izbornoj reformi s ciljem otklanjanja političkih zastoja u FBiH. S obzirom na neuspjeh ovog procesa i s obzirom na veliku opasnost da formiranje institucija opet bude blokirano nakon izbora, visoki predstavnik je izvijestio o tome da je 2. listopada donio Paket funkcionalnosti Federacije BiH. Ovaj paket sadrži set mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela nakon izbora.

Prema izvješću, tijekom izborne kampanje politička debata je više bila usredsređena na osobe i odnose među njima, a manje na političke programe. Vladajući SNSD je u Republici Srpskoj stvorio atmosferu u kojoj su često etiketirani kao izdajnici oni koji upućuju kritiku vlasti i političari oporbe. U FBiH je predizborna kampanja bila relativno tiha, iako je došlo do veće polarizacije između političkih protivnika.

Kada je u pitanju ekonomija, u izvješću se navodi da preliminarni pokazatelji za 2022. godinu pokazuju određene pozitivne trendove, iako to ne znači neminovno i bolji ekonomski i društveni razvoj. Stopa registrirane nezaposlenosti je blizu 30 posto, dok udio nezaposlenih mladih osoba u ukupnom broju nezaposlenih prelazi 18 posto. Zbog visoke inflacije, prosječna plaća i mirovina znatno su ispod prosječne potrošačke košarice, što ukazuje na to da čak i oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem.

S obzirom na političku situaciju, visoki predstavnik preporučuje povećan angažman međunarodne zajednice kako bi bilo osigurano puno poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir i omogućene ključne reforme. S tim u vezi, u izvješću se navodi da EUFOR-ALTHEA nastavlja igrati vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i da je njeno prisustvo u Bosni i Hercegovini i dalje nužno.

/Desk/

Objava Što je Schmidt napisao u izvješću Vijeću sigurnosti UN-a pojavila se prvi puta na Republika.