Mjehurići i pjena na površini Baltičkog mora. Kada su nekoliko sati nakon uništenja plinovoda Sjeverni tok 26. rujna 2022. objavljene prve fotografije tog područja uzrok još nije bio poznat. Je li bio u pitanju kvar ili sabotaža?

Detaljne istrage njemačkih i skandinavskih sigurnosnih službi dale su sliku onoga što se dogodilo na morskom dnu: tri od ukupno četiri cjevovoda bila su raznesena.

Njemački istražitelji su uvjereni: neposredno odgovoran bio je zapovjednik diverzantske skupine Serhij K., Ukrajinac koji je u to vrijeme vjerojatno bio pripadnik ukrajinske vojske. Nakon njegova uhićenja u Italiji krajem kolovoza i pravnih nesuglasica sada će biti izručen Njemačkoj.

Jahta Andromeda

Već kratko nakon eksplozija njemačko Savezno državno odvjetništvo preuzelo je slučaj i formiralo zajednički istražni tim sastavljen od pripadnika Savezne policije i Saveznog kriminalističkog ureda (BKA). U potrazi za brodom koji je mogao biti korišten za počinjenje sabotaže na Sjevernom toku istražitelji su početkom 2023. naišli na jedrilicu Andromeda, 15 metara dug brod tipa Bavaria Cruiser 50, koji su počinitelji navodno unajmili kod jedne tvrtke na njemačkom otoku Rügen.

Na brodu su kriminalistički tehničari pronašli brojne tragove, među njima fragmente DNK i otiske prstiju, ali i mikroskopske ostatke korištenog eksploziva.

Nalozi za uhićenje posade

Korak po korak uspjelo se identificirati i članove posade. Prema tim saznanjima, skupina se na početku sastojala od šest, a tijekom operacije od sedam osoba, među njima i jedne žene, svi ukrajinski državljani.

Njemački glavni državni odvjetnik Jens Rommel zatražio je više naloga za uhićenje. No kad je jedan muškarac, navodno jedan od ronilaca, prošle godine pronađen u Poljskoj, uspio je bijegom u Ukrajinu izbjeći izručenje Njemačkoj. Kad je posljednji put ponovno uhićen u Poljskoj, poljski je sud, protivno uobičajenim međudržavnim dogovorima, odbio izručenje.

I Serhij K. dugo je pokušavao pravnim putem spriječiti izručenje Njemačkoj. No sve su talijanske instance proglasile europski uhidbeni nalog protiv njega valjanim. Sud u Italiji nije uvažio pravno stajalište njegovog talijanskog odvjetnika, prema kojem njemačko pravosuđe uopće nije nadležno. Tijekom današnjeg dana bit će transportiran helikopterom u Karlsruhe i u petak prijepodne izveden pred istražnog suca Saveznog suda pravde.

Odvjetnica osporava počinjenje djela

Tamo ga čeka odvjetnica iz jednog berlinskog odvjetničkog ureda, specijalizirana za kazneno pravo i također ukrajinskog podrijetla. „Naš klijent osporava djela koja mu se stavljaju na teret i mi odbacujemo sve optužbe protiv njega“, rekla je Ilona Menaker za njemački javni servis ARD.

Osim toga odvjetnica upućuje na točku koja bi također mogla zadati glavobolje i Saveznom državnom odvjetništvu: moguće međunarodnopravno procesno ograničenje, takozvani funkcionalni imunitet. Ako bi Serhij K. počinio djelo kao ukrajinski vojnik izvan njemačkog državnog područja, možda ne bi mogao biti kazneno gonjen.

„U slučaju postojanja funkcionalnog imuniteta, njemačka sudbena vlast nije nadležna i privatne osobe ne mogu biti kazneno progonjene”, argumentira njegova braniteljica za ARD. No u petak će se u prvom redu raditi ponajviše o istražnom pritvoru i mogućoj opasnosti od bijega, piše DW.

/Desk/

Objava Italija izručuje Njemačkoj osumnjičenika za diverziju plinovoda Sjeverni tok pojavila se prvi puta na Republika.

Država Ukrajina nikada nije potvrdila sudjelovanje ili preuzela odgovornost u ovoj diverziji koja je Njemačkoj pričinila ogromnu štetu, iako se radilo o sabotaži koju jedan čovjek ili manja grupa ne mogu planirati, financirati i realizirati.

Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 bila su dva podvodna plinovoda kojima je upravljao Gazprom, najveća ruska energetska tvrtka. Korišteni su za transport ruskog plina u Europsku uniju, ali Sjeverni tok 2 još nije bio u potpunosti operativan u vrijeme sabotaže.

Dana 26. rujna 2022., nekoliko mjeseci nakon ruske invazije na Ukrajinu, oštećeni su u dvjema eksplozijama. Nitko nikada nije preuzeo odgovornost za napad, ali odmah su se pojavile nagađanja kako se radilo o namjernoj sabotaži, hipoteza koju je kasnije potvrdilo nekoliko istraga.

Njemačka je ove godine izdala naloge za uhićenje nekoliko ukrajinskih državljana: do sada su oni izvršeni za Kuznetsova i Volodimira Žuravlova (ili Wladmira S. u njemačkim dokumentima, koji po zakonu ne otkrivaju njegovo prezime), koji je uhićen u Poljskoj u rujnu. U listopadu je poljski sud odbio njegovo izručenje Njemačkoj i naredio njegovo puštanje na slobodu.

Osumnjičeni Ukrajinac matra se jednim od navodnih organizatora napada iz 2022. godine koji su oštetili plinovod koji iz Rusije vodi prema Njemačkoj. Njemački tužitelji optužuju ukrajinskog državljanina za izazivanje eksplozije i protuustavnu sabotažu.

Kronologija

Diverzija na plinovodu Sjeverni tok je u rujnu 2022. označila privremeni kraj njemačko-ruskog megaprojekta, s kojim se od samog početka mnogi nisu slagali, a Deutsche Welle je svojedobno iznio katku kronologiju Sjevernog toka.

2005.: Njemačka vlada s kancelarom Gerhardom Schröderom (SPD) i ruska vlada s predsjednikom Vladimirom Putinom potpisuju izjavu o namjerama za izgradnju plinovoda Sjeverni tok 1. Plinovod je trebao, zaobilazeći tranzitne zemlje, dostavljati ruski plin Njemačkoj kroz Baltičko more. Ideja za ovaj projekt potječe još iz 90-ih godina.

2006.: Osniva se društvo Sjeverni tok d.o.o., čiji je zadatak planiranje i izvedba projekta. U njemu sudjeluju ruski Gazprom i nekoliko europskih energetskih koncerna, jer za ovaj način opskrbe plinom nije zainteresirana samo Njemačka, već i druge europske zemlje.

Bivši njemački kancelar Putinov otvoreni lobist u upravi Rosnjefta i Sjevernog toka
Kako su svojedobno izvijestili svjetski mediji, Njemačka je bivšem njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu u svibnju 2022. godine oduzela neke od privilegija nakon što je odbio prekinuti veze s ruskim energetskim tvrtkama, nakon odluke Proračunskog odbora Bundestaga.

Schröderu, koji je bio na čelu njemačke vlade od 1998. do 2005., bit će oduzeti ured i osoblje, čije je održavanje 419,000. koštalo oko 2021 eura poreznih obveznika. Prijedlog, koji je odobren uz podršku Socijaldemokratske stranke (stranke kojoj je pripadao Schröder), Zelenih i Slobodne demokratske stranke, ne spominje veze političara niti stav o ruskom ratu u Ukrajini, vjerojatno kako bi se izbjegli pravni izazovi. Umjesto toga, u prijedlogu se tvrdi da bivši vođa više ne ispunjava nikakve tekuće obveze kao državnik, stoga, navodi se u prijedlogu, ured i osoblje nisu potrebni.

Glavna oporbena stranka, Kršćansko-demokratska unija, također je pozvala vladu da bivšem kancelaru uskrati mirovinu, koja je ekvivalentna godišnjoj plaći od oko 100,000 eura. Međutim, Schröder, koji nije pokazao namjeru napustiti upravne odbore ruske naftne tvrtke Rosnjeft i plinovoda Sjeverni tok, će i dalje primati mirovinu.

Kako je svojedobno izvijestio Guardian, glasovanje proračunskog odbora Bundestaga uslijedilo je samo nekoliko sati nakon što je Europski parlament zatražio od predsjednice Komisije Ursule von der Leyn da uvede sankcije protiv Schrödera zbog njegovih veza s Kremljom. Schroderovo blisko osobno prijateljstvo s Putinom posebno je kritizirano nakon ruske invazije na Ukrajinu. Pitanje je samo koliku je proviziju dobio bivši njemački kancelar za izgradnju Sjevenog toka – s obzirom na vrijednost projekta, nagađa se o stotinama milijuna eura.

2010.: Počinje gradnja Sjevernog toka 1. Plinovod s dvije cijevi dužine 1.224 kilometra povezuje Viborg u Rusiji s njemačkim gradom Lubminom.

2011./2021.: Obje cijevi puštene su u rad s ciljem da opskrbljuju Europu plinom najmanje 50 godina. Troškovi gradnje, prema navodima tvrtke Sjeverni tok, iznosili su 7,4 milijarde eura.

2013.: Počinje gradnja Sjevernog toka 2. Postavljaju se još dvije cijevi koje se velikim dijelom protežu paralelno s već postojećim.

2015.: Potpisuju se prvi ugovori o korištenju Sjevernog toka 2. Ponovno sudjeluju Gazprom i nekoliko europskih energetskih koncerna. Godinu dana prije toga, Rusija je anektirala Krim. No, za tadašnju njemačku kancelarku Angelu Merkel (CDU) to nije bio razlog za zaustavljanje projekta.

2016.: Ukrajina, Poljska i baltičke države od samog početka pružaju otpor Sjevernom toku zbog svojih sigurnosnih interesa. I iz Europske unije stižu upozorenja. Kada je Donald Trump postao predsjednik SAD-a, i ta zemlja se usprotivila Sjevernom toku. Trump je smatrao da taj plinovod stvara preveliku ovisnost Njemačke o ruskom plinu. Njemačka vlada ignorirala je sve te primjedbe, predstavljajući Sjeverni tok ne samo kao odgovor na potrebe Europe za sigurnom opskrbom plinom, već i kao instrument za postizanje mira kroz trgovinu.

2018.: Počinje gradnja Sjevernog toka 2. Njemačka kancelarka Angela Merkel prvi put izjavljuje da Sjeverni tok nije samo privatni gospodarski projekt, već “da tu naravno treba uzeti u obzir i političke faktore”. Ali zaustavljanje gradnje za nju nije dolazilo u obzir.

2019.: SAD zaoštrava ton, a američki veleposlanik u Berlinu Richard Grenell šalje pisma upozorenja njemačkim tvrtkama koje sudjeluju u projektu.

2021.: Sjeverni tok 2 je završen. Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) se ubrzo nakon stupanja na dužnost založio za zaustavljanje projekta iz političkih razloga. On je plinovod okarakterizirao kao „privatni gospodarski pothvat“ na koji treba gledati neovisno o odnosima s Rusijom. A ti su odnosi tada postajali sve lošiji.

22.veljače 2022.: Zbog ruske agresije na Ukrajinu kancelar Scholz zaustavlja izdavanje tehničkih certifikata i odobrenja za rad Sjevernog toka 2. Rusija napada Ukrajinu. Kritičari projekta Sjeverni tok u tome vide potvrdu za njihova upozorenja. Isporuke plina preko Sjevernog toka 1 se nastavljaju, ali u manjem obimu zbog sankcija koje je EU uveo Rusiji.

Srpanj/kolovoz 2022.: Sjeverni tok 1 obustavlja rad zbog, kako je Gazprom priopćio, kvara na jednoj turbini. Kasnije, kada je kvar otklonjen, opskrba plinom se nastavila, no do kraja kolovoza ponovno je obustavljena. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će opskrba biti nastavljena tek kada se ukinu sankcije Rusiji.

22.rujna 2022.: Eksplozija u blizini danskog otoka Bornholma onesposobljava obje cijevi Sjevernog toka 1 i jednu cijev Sjevernog toka 2. Njemačka, Danska i Švedska pokreću istragu.

(Republika/agencije)

Objava Italija će Njemačkoj izručiti Ukrajinca osumnjičenog za diverziju plinovoda Sjeverni tok pojavila se prvi puta na Republika.

Presudio je tako Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvativši tzv. zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je na pravomoćnu odluku splitskog suda podnio Glavni državni odvjetnik RH, piše https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/izrucenje-zorana-galica-bih-splitski-suci-pomogli-zamjeniku-direktora-sipa-e-15532931.

Međutim, ova presuda Vrhovnog suda je samo “deklaratorna” i ne može ništa promijeniti, odnosno više ne može doći do promjene odluke Županijskog suda u Splitu u pogledu neodređivanja istražnog zatvora. “Kako je navedena povreda zakona počinjena u korist okrivljenika trebalo je istu samo utvrditi, ne dirajući pritom u pravomoćnu odluku…”, navodi se na kraju obrazloženja presude Vrhovnog suda.

Kako je pojašnjeno u presudi Vrhovnog suda, Županijski sud u Splitu u kolovozu je odbio Galićevo izručenje traženo temeljem raspisane međunarodne potrage po nalogu Suda Bosne i Hercegovine radi njegovog uhićenja i izručenja u BiH radi vođenja kaznenog postupka zbog kaznenog djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i primanja poklona i drugih oblika. Ujedno je odlučeno kako nema zakonskih osnova za određivanje istražnog zatvora suklado Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima zbog toga što Zoran Galić “kao hrvatski državljanin s prijavljenim prebivalištem u Republici Hrvatskoj ne može biti izručen stranoj državi radi kaznenog progona jer zbog navedene okolnosti postoji vjerojatnost da izručenje neće biti odobreno”.

Glavni državni odvjetnik RH je u zahtjevu za zaštitu zakonitosti istaknuo, po stavu Vrhovnog suda opravdano, kako je splitski sud ispustio iz vida da se spomenuti Zakon “primjenjuje kod pružanja međunarodne pravne pomoći u kaznenim stvarima samo ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno”. A u konkretnom slučaju na snazi je Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izručenju, koji predviđa mogućnost izručenja vlastitih (hrvatskih) državljana u svrhu kaznenog progona za kaznena djela organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca. A upravo za ta djela vlasti BiH terete Zorana Galića, tako da ne stoji zaključak splitskih sudaca da njegovo izručenje vjerojatno neće biti odobreno.

No, iako je Vrhovni sud utvrdio da su splitski suci povrijedili zakon u korist tražene osobe, to neće, kako smo već naveli dovesti do promijene njegova statusa u Hrvatskoj, niti će suci koji su donijeli te odluke imati bilo kakve posljedice. Ali bi ovaj stav Vrhovnog suda mogao itekako imati ulogu u daljnjem postupku vezanom za samo izručenje Zorana Galića Bosni i Hercegovini, jer je jasno naznačeno da se spomenuti Ugovor s BiH o izručenju vlastitih u konkretnom slučaju itekako može primjeniti.

Zanimljivo je da se Glavni državni odvjetnik RH Ivan Turudić 26. studenog, desetak dana nakon ove odluke Vrhovnog suda, sastao u Sarajevu s glavnim tužiteljem Tužiteljstva BiH Milankom Kajganićem. Kako je priopćeno nakon sastanka, razgovarali su o jačanju suradnje u procesuiranju ratnih zločina, organiziranog kriminala i korupcije. Neki tamošnji mediji pisali su i da se razgovaralo o (ne)izručenjima vlastitih državljana, primjerice Zdravka i Zorana Mamića Hrvatskoj, kao i Zorana Galića BiH. Pritom su neki objavili i špekulacije kako je Turudić iznio “stav Državnog odvjetništva RH i Vlade RH da se Galić ne izručuje BiH”. Međutim, sudeći po prethodno poduzetim koracima prema Vrhovnom sudu RH, čini se da Turudić ipak nije prepreka za Galićevo izručenje nego upravo suprotno.

Podsjetimo Zoran Galić je početkom srpnja došao u Hrvatsku navodno zbog liječenja dugogodišnje kronične bolesti te je tako izbjegao vlastito uhićenje u sklopu pomno planirane policijske akcije. Tada su pripadnici MUP-a Republike Srpske s kolegama iz SIPA-e, a temeljem naloga BiH tužiteljstva, banuli u kuću Zorana Galića zbog sumnji da je, u zamjenu za mito, štitio međunarodnu grupu krijumčara cigareta. No, za razliku od pomoćnika zapovjednika Jedinice Granične policije Trebinje Blagoja Milovića te suosumnjičenog Ivice Bage, koji su zatečeni na svojim adresama te uhićeni i pritvoreni, Galića nisu pronašli. Jer, kako je utvrđeno, on je dan ranije prešao granicu i ušao u Hrvatsku gdje se otada nalazi.

I dok institucije BiH optužuju Galića da je pobjegao nakon što mu je netko dojavio da mu se sprema uhićenje, Galićeva obrana to demantira i tvrdi da se zatekao u RH zbog liječenja te da nije znao za uhićenje, a ujedno odbacuju i sumnje kriminalista da je primio mito. Tročlanu ekipu se, inače, tereti zbog niza kaznenih djela organiziranog kriminala, nedopuštenog prometa trošarinskih proizvoda i zloporabe položaja i ovlasti te primanja dara. Izvidi protiv Galića i ostalih pokrenuti su, prema pisanju medija u BiH, nakon što je tamošnja policija otkrila enkriptiranu komunikaciju Sky u kojoj Bago svojem suradniku Borisu Ivelji 2021. piše kako su Galiću odlučili pokloniti VW Passat.

“Ej. Javio mi se danas Zoran Galić da bi minja auto. Uzeo bi Passata ko tvoj, ima kod mene jedan 15te., jesi za to da mu ga poklonimo? I reka bi mu da je od nas svih, mene je izaša oko 14000!” – napisao je Bago. Premda Galić nije sudjelovao u toj komunikaciji na Skyu, Bago je Ivelji poslao screenshotove svoje prepiske s osobom koju u telefonu ima memoriranu kao Z. Galic, a za koju istražitelji sumnjaju da je upravo zamjenik direktora SIPA-e. Na tim screenshotovima vidljivo je da mu ta osoba zahvaljuje, a osim razgovora o Passatu, čiju je fotografiju Bago poslao “Z. Galicu”, poslao mu je i Iveljine podatke kako bi navodno provjerio je li Ivelja možda pod nadzorom policije. Sporni je Passat i pronađen kod Galića, piše Jutarnji list.

/Desk/

Objava Vrhovni sud RH: Splitski Županijski sud povrijedio zakon jer je odbio izručenje i istražni zatvor za Zorana Galića pojavila se prvi puta na Republika.

Kako u srijedu prenose lokalni mediji, Županijski sud u Sarajevu prihvatio je zamolbu bivše sutkinje Fazlagić Pašić da se povuče crvena tjeralica koja je za njom raspisana još prije osam godina, a ona će se vratiti iz Hrvatske u BiH i tamo se suočiti s optužnicom koja je protiv nje podignuta.

U studenom 2023. je posredstvom odvjetnice Belme Balijagić Džuho podnijela prijedlog za ukidanje pritvora i određivanje jamstva, a sud je to formalno i prihvatio svojom odlukom iz svibnja.

Fazlagić Pašić će se, kako je najavila odvjetnica, vratiti u BiH kako bi sudjelovala na ročištu na kojemu će se izjasniti o krivnji, a prihvatila je i zahtjev suda da joj se izreknu mjere zabrane napuštanja mjesta boravišta.

BiH je ranije od Hrvatske tražila izručenje

BiH je ranije od Hrvatske tražila izručenje Fazlagić Pašić, a to su opravdanim ocijenili i hrvatski sudovi, uključujući i Vrhovni sud koji je izručenje dopustio još 2017., no do izručenja nikada nije došlo.

U Sarajevu će se nakon povratka suočiti s optužnicom koja je tereti da je zajedno s drugim osobama, predvođenim nekadašnjim ministrom unutarnjih poslova BiH Alijom Delimustafićem, koristeći ovlasti sutkinje, sudjelovala u lažnim imovinskim sporovima knjižeći kuće, stanove, poslovne prostore i zemljište na imena osoba koje na to nisu imale pravo.

Zloporabe su se odnosile i na napuštene nekretnine sarajevskih Židova ubijenih u Drugom svjetskom ratu, kao i na imovinu drugih preminulih osoba koje nisu imale bližih srodnika.

Istragom je utvrđeno kako je na taj način protuzakonito proknjiženo najmanje 19 nekretnina vrijednih oko četiri milijuna eura, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Odbjegla sutkinja vraća se u BiH iz Hrvatske gdje se skrivala osam godina pojavila se prvi puta na Republika.

Dvoje sudaca londonskog Visokog suda rekli su da su mu dopustili da podnese punu žalbu kako bi saslušali njegov argument da bi u SAD-u mogao biti diskriminiran na temelju toga što je rođen u Australiji.

Stotine prosvjednika okupile su ranije ispred suda uoči sjednice, a vijest o odobrenju žalbe dočekana je pljeskom i pjesmom. Assangeov pravni tim rekao je da je u slučaju negativne presude on mogao biti na avionu za SAD već unutar 24 sata, prenosi HINA.

Dvoje sudaca treba odlučiti jesu li zadovoljni američkim jamstvom da će se 52-godišnji Assange moći osloniti na prvi amandman američkog ustava ako će mu se suditi za špijuniranje u SAD-u.

Njegov odvjetnik Edward Fitzgerald ranije je rekao da suci ne smiju prihvatiti garanciju američkih tužitelja da će se Assange moći koristiti svojim pravima jer sud neće imati tu obvezu.

„Smatramo da je ovo očigledno neadekvatno jamstvo”, rekao je sudu tijekom ročišta.

Fitzgerald je prihvatio odvojeno jamstvo da Assangeu ne prijeti smrtna kazna, kazavši kako je SAD dao „nedvosmisleno obećanje da ga neće optužiti za teški zločin” .

SAD smatra da su jamstva iz prvog amandmana dovoljna. Riječ je o amandmanu koji, između ostalog, štiti pravo govora.

James Lewis, predstavnik američkih vlasti, u dokumentima suda napisao je kako jamstva „ne mogu obvezati sud”, no da će ih američki sudovi primiti na znanje i „koliko budu u mogućnosti izvršiti obećanje izvršne vlasti”.

Prosvjednici okupljeni ispred suda rano u ponedjeljak pozvali su američkog predsjednika Joea Bidena da oslobodi pritvorenog Australca.

Biden je u travnju rekao kako SAD „razmatra” zahtjev Australije da odustane od kaznenog progona njezinog državljanina.

Jedna od prosvjednica, 54-godišnja Emilia Butlin, Reutersu je rekla da je htjela izraziti solidarnost.

„On je svojim radom učinio ogroman doprinos za javnost, informirajući o onome što vlade rade u njezino ime”.

Na sudu se pojavila i Assangeova supruga Stella, kao i otac i brat. Sam optuženik nije došao na sud zbog zdravstvenih razloga.

Platforma WikiLeaks objavila je tisuće povjerljivih američkih vojnih dokumenata o američkoj invaziji na Afganistan i Irak.

Washington tvrdi da je Australac time ugrozio živote američkih agenata te da nema opravdanja za njegova kriminalna djela. Pobornici ga pak slave kao heroja koji je kazneno progonjen zbog otkrivanja američkih zločina.

WikiLeaks je, između ostalog, 2010. objavio videosnimku američkih vojnih helikoptera koji ubijaju civile u iračkoj prijestolnici Iraku, kao i informacije o stotinama ubijenih civila tijekom američke invazije u Afganistanu.

/Desk/

Objava Asangeu odobrena žalba na izručenje SAD-u pojavila se prvi puta na Republika.

Vlada je odlučila odobriti izručenje 35-godišnjeg turskog državljana, priopćio je dužnosnik ministarstva pravosuđa.

Taj 35-godišnjak Kurd je simpatizer PKK-a i Narodne demokratske stranke (HDP), a 2014. je u Turskoj osuđen na četiri i pol godine zatvora nakon što je otkriven s torbom punom marihuane. Nakon što je po vlastitim tvrdnjama 2018. ranije pušten na slobodu zbog dobrog vladanja, otišao je u Švedsku. Tamo je uhićen krajem kolovoza 2022. na zahtjev Ankare koja traži njegovo izručenje kako bi odslužio ostatak kazne.

Švedski vrhovni sud je početkom lipnja presudio da nema nikakvih prepreka za njegovo izručenje i da Švedska ne krši ni švedske zakone niti Europsku povelju o ljudskim pravima.

Kurd tvrdi da ga Ankara progoni samo zbog političkog angažmana, odnosno. promicanja kurdskog pitanja.

Odluka švedskog suda donesena je nakon što je Tayyip Recep Erdogan u svibnju ponovo pobijedio na predsjedničkim izborima.

Turska 13 mjeseci blokira ulazak Švedske u NATO zbog popustljivosti prema kurdskim aktivistima na svome tlu. Ankara traži više desetaka pristaša PKK-a koji žive u Švedskoj i koje smatra “teroristima”.

/Desk/

Objava Švedska će ispuniti zahtjev Turske zbog ulaska u NATO: Izručiti će Kurda pojavila se prvi puta na Republika.

Ovo je reakcija na pisanje hrvatskog tjednika Nacional da hrvatski premijer Andrej Plenković šalje ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu kako bi s novoimenovanim ministrom pravde Davorom Bunozom (HDZ BiH) dogovorio izručenje bjegunca od hrvatskog pravosuđa Zdravka Mamića, prenosi HINA.

Mamić je pravomoćno osuđen na 6,5-godišnju kaznu zatvora za izvlačenje novca iz Dinama, te se protiv njega vodi i drugi sudski postupak. U istom tekstu se navodi kako bi se na taj način umanjila uloga radikalne struje u HDZ-u, ali i riješilo pitanje upravljanja i utjecaja u Dinamu u kojem se dvije struje bore za prevlast. Dodaje se kako je Mamić bio pod zaštitom bivšeg ministra pravde BiH Josipa Grubeše, koji je također član HDZ-a BiH, i koji se protivio njegovom izručenju.

U objašnjenju ministarstva pravde BiH, poslanom na upit o mogućnosti izručenja, navodi se kako ne postoje zakonski preduvjeti da se Zdravko Mamić izruči Republici Hrvatskoj kako bi tamo izdržavao kaznu, što je tražilo hrvatsko pravosuđe.

“Ministar pravde Bosne i Hercegovine (Davor Bunoza) ne raspolaže diskrecijskim pravom donijeti rješenje o dopustivosti izručenja ukoliko je Sud Bosne i Hercegovine utvrdio da nisu ispunjene zakonske (ugovorne) pretpostavke za izručenje, pa su, u tom pogledu, navedene tvrdnje o ‘dogovoru dva ministra o izručenju Zdravka Mamića’ pravno neosnovane, te samim tim i netočne”, tvrdi se u odgovoru ministarstva, kojeg prenosi HINA.

Sud BiH tri puta odbacivao zahtjeve Hrvatske o izručenju

U tri navrata dosad Sud BiH je odbacivao zahtjeve Hrvatske za izručenjem Mamića.

Izručenje državljana BiH i Hrvatske definirano je odredbama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima i Ugovorom o izručenju između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Razlog za neizručenje je u tome što Zdravko Mamić uz hrvatsko posjeduje i državljanstvo BiH. Da bi se državljanin koji posjeduje dvostruko državljanstvo izručio drugoj državi o tome bi trebao donijeti odluku Sud BiH.

“Ukoliko Sud Bosne i Hercegovine utvrdi da nisu ispunjene zakonske (ugovorne) pretpostavke za izručenje ministar pravde Bosne i Hercegovine donijet će Rješenje kojim se odbija izručenje”, stoji u objašnjenju.

/Desk/

Objava Iz ministarstva pravde kažu da ipak ništa od izručenja Mamića Hrvatskoj, zakon ga štiti pojavila se prvi puta na Republika.

Nacional je neposredno pred božićne blagdane doznao da se počinje znatno mijenjati političko raspoloženje prema odbjeglom osuđenom kriminalcu i nogometnom moćniku Zdravku Mamiću, kako u Hrvatskoj tako i u samoj Bosni i Hercegovini, gdje on u bijegu boravi već četvrtu godinu.

Visoki politički izvor blizak samom vrhu HDZ-a izjavio je uoči Božića za Nacional kako se dobrim dijelom zbog slučaja odbjeglog nogometnog moćnika Zdravka Mamića može tvrditi da je hrvatska država vjerojatno zadnje utočište mafije u EU-u. Isti izvor dodao je i da ta mafija funkcionira pod pokroviteljstvom dijela Vlade, pravosuđa i obavještajne službe, ali dijelom i medija, sugerirajući posredno kako Mamić i dalje ima svoje ljude unutar dijela tih institucija i tvrtki. Taj izvor izgovorio je svoju spomenutu konstataciju kao neposredan komentar prošlotjednog Nacionalova otkrića kako se Mamić namjerava obračunati s pobunjenim članom Uprave Dinama Krešimirom Antolićem tako što će objaviti tajne policijske dokumente kojima ga je ovaj servisirao dok je još radio u policiji.

Isti visoki izvor blizak vrhu HDZ-a smatra da Vlada podcjenjuje utjecaj Zdravka Mamića na društvene procese u Hrvatskoj te da bi se trebala aktivnije uključiti na svim razinama društvenih zbivanja gdje Mamić pokušava ostvariti utjecaj kako bi zadržao svoje pozicije moći u nogometu, ali i kako bi opstruirao nastavak svog pravosudnog progona koji bi uskoro mogao dovesti do novih zahtjeva za njegovim izručenjem iz BiH.

Kada to govori, tada taj izvor prvenstveno sugerira da se policija trebala aktivnije uključiti u rekonstrukciju i praćenje Mamićeve komunikacije sa zaposlenicima zagrebačkog nogometnog kluba Dinamo koji su mu i dalje odani te putem Skupštine pridonose održavanju njegova utjecaja na lukrativnu nogometnu tržnicu na kojoj Dinamo u Hrvatskoj ima svakako najveći utržak.

Osim toga, dva neovisna izvora iz BiH Nacionalu su otkrila kako novi politički razvoj u toj zemlji i početak formiranja vlasti u dogovoru HDZ-a BiH, Republike Srpske i stranaka Osmorke predvođene SDP-om BiH kao predstavnicima bošnjačkog naroda, može dovesti i do brzog obrata po pitanju Mamićeva pravosudnog tretmana u toj zemlji. O tomu jedan od tih izvora za Nacional kaže: „Poznato je da Mamić nastoji ostvariti utjecaj na lokalno pravosuđe te da je, u najmanju ruku, pokušao investirati u neke visoke pravosudne dužnosnike, da ne kažem podmititi ih. Poznata je i njegova zajednička investicija u solarnu energiju u projektu u koji je uključena i obitelj jednog istaknutog policijskog djelatnika iz Hercegovine. Sve te investicije vrlo vjerojatno uskoro neće biti dovoljne da mu osiguraju miran san u BiH. On do Dragana Čovića gotovo više i ne može doći, a kao jedan od faktora nekog novog rješenja za BiH, Čović bi vjerojatno uskoro mogao pokazati više sluha za to da iskoristi svoj politički utjecaj kako bi se Mamića izručilo Hrvatskoj.“

To je ozračje u kojem je Mamić u svom obraćanju medijima uoči Božića najavio korištenje „teške artiljerije“ ne krenu li stvari u Dinamu onako kako je on zamislio. S druge strane, njegovi donedavni suradnici iz Dinama počinju apelirati na lokalnu zagrebačku vlast i njen utjecaj u spomenutom sukobu unutar zagrebačkog nogometnog kluba.

Struja bliska Krešimiru Antoliću i dijelu vodstva Dinama koje je u njegovu sukobu s Mamićem stalo na Antolićevu stranu, kako Nacional doznaje od izvora bliskih Dinamu, smatra da postoje razlozi zbog kojih bi Sportska inspekcija i nadležni Gradski ured za sport mogli poništiti Skupštinu Dinama na kojoj je većina članova glasala za smjenu Krešimira Antolića. Smatraju da za to postoje razlozi zbog načina na koji je Skupština sazvana i nametnutog dnevnog reda s točkom rušenja Antolića.

Izvor blizak vrhu HDZ-a sugerirao je da Mamić i dalje ima svoje ljude unutar hrvatskih institucija, da Vlada podcjenjuje utjecaj koji Mamić ima na društvene procese i da bi se trebala aktivnije uključiti

Izvori bliski Dinamu smatraju da je na način sazivanja sjednice i teme o kojima će se na njoj raspravljati, zapravo izravno utjecao Zdravko Mamić koji je izvršio pritisak na pojedine članove Skupštine te da samim time postoji velika vjerojatnost da ta sjednica Skupštine zapravo nije bila legalna.

To se može zaključiti i iz javnih izjava nekih visokopozicioniranih članova Skupštine.

Ekonomist Mladen Vedriš, dugogodišnji član Skupštine Dinama i počasni predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, situaciju oko održavanja Skupštine na kojoj je većina članova glasala za smjenu Krešimira Antolića – i svega što je iza toga uslijedilo, za Nacional je komentirao ovako: “Meni je bitno da su u sređenoj državi činjenice svete, a komentari slobodni. I tog se gesla treba držati dok se od nadležnih institucija – a to su, čini mi se, Sportska inspekcija i nadležni Ured Grada za upravu – ne dobije ocjena legalnosti, zapravo, karaktera ove sjednice Skupštine. Do tada je sve dalje izlišno komentirati jer tek kada dobijete ocjenu legalnosti Skupštine, možete govoriti o tome jesu li svi daljnji postupci i sve skupa što se događa u nekom pravnom kontekstu prihvatljivi.”

Na pitanje smatra li osobno da sjednica Skupštine nije bila legalna, Vedriš je odgovorio da to ne zna, ali se osvrnuo na pitanje ima li nekih razloga zbog kojih bi Sjednica mogla biti nelegalna: “Gledajte, klima u kojoj je održavana, način formiranja dnevnog reda, niz stvari i procesnih i materijalnih, netko mora procijeniti. I kad tu dobijete procjenu, onda možemo dalje razgovarati. Ništa ne mislim, samo pobrajam fakte koji moraju biti zadovoljeni”, kratko je odgovorio.

Iako to nije htio službeno potvrditi, iz njegovih riječi može se zaključiti da i on smatra kako postoji razlog da “organi koji su dobili da ocijene legalnost i karakter sjednice” imaju o čemu raspravljati.

“Ono što ja i ostalih 70 članova Skupštine smatramo, potpuno je nevažno jer tako ne funkcionira pravna država”, zaključio je Vedriš.

Prva instanca koja će o tome odlučivati bit će Sportska inspekcija, ona valorizira upravne akte i provedbu upravnih akata. Ali kako doznaje Nacional, oni ne mogu ništa ocijeniti dok ne dobiju stenogram sjednice Skupštine. Sjednica nije bila snimana, ali je rađen stenogram sjednice.

“Riječ je o formalno-pravnoj proceduri koja se mora poštovati, pogotovo kad je predmet takvog jednog konflikta”, objašnjava jedan od izvora Nacionala iz Dinama.

Mladen Vedriš i Franjo Gregurić, bivši hrvatski premijer iz vremena 90-ih, bili su u ime Dinama s Antolićem na sastanku sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem na temu izgradnje novog Dinamova stadiona. Oni su na taj sastanak išli kao dugogodišnji članovi Skupštine Dinama.

“Mi smo bili dio te Dinamove delegacije koja je vezana uz Grad, što je logično jer sam ja prvi gradonačelnik i prvi predsjednik Saveza, a Gregurić je s obzirom na to da se radi o nekom strateškom državnom projektu, isto nastupio sa svojom reputacijom, tako da mi nastojimo pronaći neko zajedničko rješenje. Ako surađujete s državom i Gradom na nacionalnom projektu, onda je logično da se netko tko na nacionalnoj razini ima iskustvo i reputaciju, uključi u pripremu tog projekta. Tako da idemo zaista odabrati kvalificirane ljude. Ako sam ja prvi gradonačelnik i prvi predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, logično je da sam se odazvao molbi predsjednika Barišića da se uključim i sudjelujem u tim razgovorima. Gregurić također, kad je taj projekt postao nacionalni, nije to mogao otkloniti. Znači, javni interes da to promičemo postoji bez da uopće imamo upliva u ovu drugu priču oko ugovora, menadžera, igrača… Niti je to naš interes niti je to naš posao”, objasnio je Vedriš.

On smatra kako stadion može biti izgrađen u partnerstvu četiriju bitnih faktora i kaže: “Jedan je Dinamo koji je ponudio otpočetka dio kapitala za sufinanciranje, drugi je Grad koji je naravno vlasnik zemljišta. Treći faktor je Vlada. Ne znam koliko je to poznato, ali u Zakonu o sportu predviđeni su strateški sportski projekti. I kad Vlada, recimo, prihvati da je nešto strateški sportski projekt, onda je i čitav postupak dobivanja dozvola i suglasnosti brži i jednostavniji, što je za strateške projekte neko pravilo. I četvrti bitan faktor se pojavio nakon interesa UEFA-e, a to je HNS jer je HNS nekakav ‘pipeline’ preko kojega UEFA onda može u tome pomoći.”

Vedriš smatra da je riječ o „win-win situaciji“ jer se tu više ne govori o ekskluzivnom nacionalnom stadionu, već o stadionu na kojem će se održavati utakmice od nacionalnog značaja koje se mogu odigravati i u Splitu, i u Rijeci, i u Osijeku, ovisno o interesu gledatelja, pa ima interesa da se Savez tu pojavi u jednom svom dijelu interesa. Po njegovu sudu, Vlada i država imaju glavnu brigu za dva velika stadiona, jedan je na sjeveru, drugi na jugu, a ovdje ne bi trebala dati novac jer bi equity i prihodi koji se mogu stvoriti kasnije od samog stadiona mogli servisirati troškove.

“Po meni Vlada ima mogućnost da u Splitu intervenira u zaštiti Poljuda kao zaštićenog spomenika kulture. U Hrvatskoj imamo dva, tri objekta po kojima smo u svijetu prepoznati, a jedan od njih je Poljud. Poljud je prvenstveno spomenik kulture u građevinskom smislu, a u sportskom smislu, naravno, teren. Tako da kad to sve skupa stavite u neki kontekst, mogao bi se ovaj nogometni uspjeh koji smo stvorili na Svjetskom nogometnom prvenstvu pretvoriti u poticaj za izgradnju hardvera”, ističe Vedriš.

O tome je li točno da gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević ne želi imati posla s Dinamom i projektom izgradnje stadiona ako će u cijelu priču iz pozadine biti uključen Zdravko Mamić, Vedriš kaže: “To je hipotetsko pitanje. Mamića nema, s obzirom na njegovu pravnu poziciju. Imate predsjednika kluba i Upravu kluba pa ni ne vidim u kojoj bi se poziciji Mamić mogao pojaviti kao neki partner za razgovor. Tako da je to krajnje hipotetsko pitanje – kad bi ako i u kojim okolnostima….”

‘Mamić je u sportskom dijelu u Dinamu imao itekakve zasluge za formiranje Omladinske škole i stvaranje kulture razvoja igrača – i o tome nema prijepora. No klub je spasio i stavio na noge Barišić…’, kaže Vedriš

Vedriš ističe da s Mamićem uopće nema komunikaciju, da ga Mamić ne zove, a posebno da mu ne prijeti. O Mamiću kaže sljedeće: “Kao što sam već isticao, gospodin Zdravko Mamić u sportskom dijelu je u Dinamu imao itekakve zasluge za formiranje Omladinske škole i stvaranje jedne kulture razvoja igrača – i o tome nema prijepora. Međutim, klub je spasio i stavio na noge gospodin Barišić, koji je 2000-ih okupio kvalitetan Izvršni odbor. Siemens je tu izuzetno puno ulagao u marketing na tržištu Hrvatske tako da je svaki u tome imao svoju ulogu u datim vremenima i datim okolnostima.”

Na sastanku s gradskom upravom nije postignut konačan dogovor jer postoji prethodno pitanje koje ipak mora riješiti uži sastav, a to su Grad i država s Crkvom.

Jer na dijelu čestica još uvijek postoji zabilježba Crkve u funkciji povrata pa i u Dinamu očekuju da se s Crkvom postigne opcijski dogovor prema kojem će oni te sporove nastaviti rješavati u suglasju, ali da Crkva skine zabilježbu kako bi se mogao pripremiti ugovor o pravu građenja. “U onom času kad se skine zabilježba, priprema se ugovor o pravu građenja i tada se aktivira sve ovo što sam rekao, jer na kraju, stadion se mora spustiti na neko konkretno zemljište. Tako da je zadatak Grada i države s Kaptolom dogovoriti skidanje zabilježbe, uz korektnu kompenzaciju Kaptola. Ako se to riješi, recimo ugrubo u roku mjesec dana, do kraja siječnja, sve ovo što sam rekao može se početi događati jednim brzim tempom”, zaključio je Mladen Vedriš.

Ako je netko Mamiću drukao informacije, to nije bio samo Antolić, već i njegovi šefovi u policiji’

Najave Zdravka Mamića da će “upotrijebiti tešku artiljeriju” protiv Krešimira Antolića, što potvrđuje otkriće Nacionala da je on spreman otkriti detalje o tome kako mu je Antolić u vrijeme dok je bio načelnik Službe općeg kriminaliteta u Policijskoj upravi Zagrebačkoj dilao tajne policijske informacije, Nacionalovi izvori bliski Dinamu komentirali su ovako:

“Ne znam je li Antolić radio za Mamića, ali čak i ako je, nije to bio samo Antolić. On je tada bio puno niže u hijerarhiji od nekih drugih, visokopozicioniranih šefova policije koji su itekako radili za Mamića. Prema tome, ako je netko Mamiću drukao informacije onda su to oni. Jedan od njih bio je šef policije, a Mamić ga je postavio u HNS. Riječ je o jednom poznatom policijskom šefu koji je u izrazito bliskim odnosima s poznatim zagrebačkim zlatarom Paškom Dodićem, koji je izuzetno dobar s Mamićem. On im je bio veza.”

Sve se to počelo odigravati kad je u vrijeme SDP-ove vlade tadašnji ministar Željko Jovanović krenuo raščišćavati situaciju s Dinamom i Mamićem.

“Napad na Mamića počeo je u vrijeme SDP-a, ne znam gdje je tada bio Antolić ni je li on tada još bio u policiji, ali znam jednog drugog visokopozicioniranog šefa policije koji je radio za Mamića. I poslije je bio nagrađen. Svi su oni isprepleteni i dijelili su novac”, kaže taj izvor blizak Dinamu.

I sada je, ističe taj izvor, glavni sukob izbio oko raspodjele novca.

“Antolić nije dozvolio Mamiću da posve upravlja klubom i počeo se ponašati onako kako bi trebao. Njihove trzavice traju već dvije godine, nije to odjednom počelo, već traje još od kad je Bjelica bio trener. Njega su naprasno smijenili i za trenera postavili Zorana Mamića koji je došao za puno veći iznos. Sve se, znači, vrti oko te raspodjele”, zaključio je taj sugovornik.

(Izvor: Nacional)

(Izvor: Nacional)

Objava Nacional: Hoće li Čović pokazati više sluha i izručiti Mamića Hrvatskoj? pojavila se prvi puta na Republika.

Mahmut Tat zatražio je azil u Švedskoj 2015., nakon što je u Turskoj osuđen na šest godina i 10 mjeseci zatvorske kazne zbog navodne povezanosti s kurdskom militantnom skupinom PKK.

Turska državna televizija TRT objavila je da je Tat u subotu poslan u zatvor u Istanbulu.

Švedske vlasti još nisu Reutersu potvrdile te navode.

Švedska i Finska prijavile su se za članstvo u NATO savezu u svibnju, nakon što je Rusija napala Ukrajinu, no naišle su na prigovore Turske koja ih je optužila da podržavaju militante iz PKK-a i drugih skupina.

Turska je u srijedu objavila da su dvije zemlje napredovale prema članstvu, no da moraju učiniti još toga kako bi zadovoljile zahtjeve Ankare.

Turska želi izručenje i pojedinaca povezanih s Fethullahom Gülenom, turskim klerikom koji živi u SAD, kojeg turske vlasti optužuju da stoji iza pokušaja puča 2016. godine.

Stockholm i Helsinki odbacuju da pružaju utočište militantima, no pristali su na suradnju s Ankarom kako bi zadovoljili njezinu sigurnosnu zabrinutost, kao i na ukidanje embarga na prodaju oružja.

NATO svoje odluke donosi konsenzusom, što znači da nordijske zemlje trebaju pristanak svih 30 članica. Još se samo Turska protivi njihovom članstvu, prenose agencije.

/Desk/

Objava Švedska izručila Turskoj Kurda kojeg optužuju za terorizam pojavila se prvi puta na Republika.

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Josip Grubeša, po svemu sudeći u dobroj koordinaciji s dijelom sudaca Suda BiH, poduzeo je niz manevara kojima je zaštitio interese optuženog, osuđenog i odbjeglog kriminalca Zdravka Mamića i njegove klike.

Izuzev što se priklonio u najmanju ruku neobičnim stavovima tamošnjih sudaca da Dinamova gazdu i njegova brata Zorana Mamića ne treba izručiti Hrvatskoj, premda je to u više navrata zatraženo i temeljito obrazloženo, Grubeša mjesecima odbija čak i dostaviti Hrvatskoj formalnu odluku o tome, čime zapravo sprječava početak suđenja u tzv. drugoj optužnici protiv Zdravka i Zorana Mamića te još petorice okrivljenih za nezakonito izvlačenje 144 milijuna kuna iz Dinama, odnosno nanošenje štete klubu od 200 milijuna kuna, piše hrvatski tjednik Nacional.

/Desk/

Objava Nacional: Ministar Grubeša odbija Hrvatskoj dostaviti odluku o izručenju, sprječava početak suđenja braći Mamić pojavila se prvi puta na Republika.