Međutim, malo tko od političkih aktera u BiH imaju razloga za zadovoljstvo, bez obzira jesu li zadovoljni osvojenim glasovima ili ne – tek nešto više od 47% birača je iskoristilo pravo glasa. Ali, poznajući bh političare, to njima neće biti alarm za ozbiljno razmišljanje oko ovog pitanja koje je postalo bh fenomen – zašto više od polovice građana ove zemlje ne želi glasati na izborima.

Kako to da ih se nije uspjelo motivirati ili na izbornim listićima nisu pronašli kandidate kojima bi dali svoj ‘x’ u kvadratiću.

Ispodpolovična izlaznost mora biti alarm za ozbiljnu analizu i upozorenje bh političarima.

Bh političarima je jedino bitan broj osvojenih fotelja i mogućnost vladanja, pa makar to bila i pobjeda postignuta glasovima manjine. Drugo pitanje je li to časno. No, kakvo je to uopće pitanje kada je posrijedi politika?

Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH, od 3.269.464 registriranih birača glasalo je 1.560.097 birača – 47,72% što je za 2,68% manje nego prošlih lokalnih izbora.

Usporedbe radi, izlaznost na izborima 2020. godine bila je 50,40%, kada je glasalo 1.705.520 glasača, od 3.384.244 registriranih birača.

U FBiH, od 2.061.893 registriranih birača, glasalo je 991.089 ili 48,06% – u RS, od registriranih 1.235.482 birača, glasalo je 674.416 ili 54,58% i u Brčko Distriktu od 86.869 registriranih birača glasalo njih 40.015 ili 46,06%).

Na ovogodišnjim lokalnim izborima biralo se 58 općinskih vijeća u F BiH, 53 skupštine općina u RS-u, 111 načelnika općina, 21 gradsko vijeće u F BiH, 10 skupština gradova u RS-i, 32 gradonačelnika, te Skupština Brčko distrikta.

Sljedećih dana čak i katastrofe koje su pogodile dijelove BiH, a posebno područje Jablanice, biti će u sjeni zbrajanja mandata za one koji će zamijeniti dosadašnje ili ostati u svojim foteljama.

TI: Političke stranke na predizbornu kampanju potrošile skoro 11 milijuna KM – najviše SNSD, SDA i SDP

(Republika/V.S.H.)

Objava Alarmantna poruka izbornim pobjednicima, ali i gubitnicima – Više od polovice birača nije izašlo na izbore pojavila se prvi puta na Republika.

Naša Vanja Kranić razgovarala je s Josipom Salapićem, potpredsjednikom Državnog izbornog povjerenstva, koji je iznio prvo podatke o izlaznosti birača.

Izlaznost do 11:30 je veća nego na izborima 2020. godine, potvrdio je Salapić.

“Ukupno je glasalo 747.986 birača što je 24,18 posto. 2020 godine smo imali 18,9 posto što znači da je izlaznost veća. Što se tiče izbornih jedinica najviše birača glasalo je u šestoj izbornoj jedinici, gdje je izlaznost bila 27,39 posto, prvoj izbornoj jedinici, 26,5 posto, trećoj izbornoj jedinici gdje je izlaznost 25,38 posto. Najmanje birača glasalo je u petoj izbornoj jedinici, izlaznost je bila 20,28 posto, devetoj izbornoj jedinici, 22,7 posto i desetoj, 23,2 posto.

Prokomentirao je i gužve na biralištima

“Ovo što ste vidjeli u Zagrebu je posebno biračko mjesto u Varšavskoj, radi se o svim onim biračima koji ne dolaze iz zagrebačkih izbornih jedinica nego iz ostalih sedam izbornih jedinica diljem Hrvatske, oni koji nemaju prebivalište u Gradu Zagrebu. Evidentno je da su birači odlučili izaći prijepodne na izbore”, kazao je.

“Bilo je narušavanje javnog reda i mira u manjim mjestima. Neki su ljudi stajali ispred biračkih mjesta i onemogućavali ljude da izađu na birališta i to je rješavao MUP. Na drugim biralištima sve protječe u redu”, dodao je.

Izbori 2020.

U srpnju 2020. u istom je vremenu izašlo 18,09 posto birača odnosno njih 620 tisuća, što je bilo 20-ak tisuća manje u odnosu na saborske izbore iz rujna 2016.

Na prošlim saborskim izborima ukupno je glasovalo 46,9 posto birača, najmanje od 1990. godine, od kada se u Hrvatskoj održavaju višestranački izbori, na što je dijelom utjecala i činjenica da su izbori održani u jeku pandemije koronavirusa, pod posebnim epidemiološkim mjerama.

Usporedbe radim na izborima u rujnu 2018. glasovalo je 52,59 posto birača i tada je broj onih koji su glasovali prvi put pao na manje od dva milijuna birača.

Na prvim višestranačkim izborima, 1990. godine na birališta je izašlo čak 2.996.250 birača, odnosno 84,54 posto.

/Desk/

Objava Izbori u Hrvatskoj: Izlaznost do podne viša nego 2020. godine pojavila se prvi puta na Republika.

Ovdje je nameće i ključno pitanje uzroka nezaintersiranosti birača kojih političari nisu mogli animirati za izlazak na birališta. No, to je ujedno i poruka većine građana samim političarima.

Naime, prema podatcima SIP-a izlaznost birača na prijevremene izbore za gradonačelnika Grada Bihaća, Tuzle, Srebrenika i Zvornika te načelnika Općine Bratunac i Vogošća su sljedeći (zajedno s preliminarnim rezultatima):

BIHAĆ – glasalo 17.492 birača ili 30,93 % od sveukupnog broja registriranih
Elvedin Sentić – Pomak-pokret za modernu i aktivnu Krajinu – 6.542 glasova – 39,73 %
Hamdija Abdić – SDA – 4.146 glasova – 25,20 %

TUZLA – glasalo 25.380 birača ili 23,14 % od sveukupnog broja registriranih
Zijad Lugavić – SDP – 12.103 glasova – 47,75 %
Mirnes Ajanović – neovisni kandidat – 7.832 glasova – 30,90 %

SREBRENIK – glasalo 12.882 birača ili 33,57 % od sveukupnog broja registriranih
Adnan Bijelić – Ujedinjeni (NIP-NS-SDP) – 6.555 glasova – 51,23 %
Nermin Tursić – SDA – 6.239 glasova – 48,77%

ZVORNIK – glasalo 15.353 birača ili 29,10 % od sveukupnog broja registriranih
Bojan Ivanović – SNSD – 15.293 glasova

BRATUNAC – glasalo 8.393 birača ili 47,69 % od sveukupnog broja registriranih
Lazar Prodanović – SNSD – 5.057 glasova – 62,91 %
Srđan Rankić – Neovisni kandidat – 2.981 glasova – 37,09 %

VOGOŠĆA – glasalo 8.305 birača ili 30,47 % od sveukupnog broja registriranih
Migdad Hasanović – SDA – 5.078 glasova – 63,95 %
Andan Šerak – Ujedinjeni (NIP-NS-SDP) – 2.862 – 36,05 %

/Republika/

Objava Katastrofalno niska izlaznost na izbore – Građani poručili političarima “Ne želimo vas” – Neki izabrani i s manje od 15% glasova pojavila se prvi puta na Republika.

Zanimljivo je da je rekordan odziv zabilježen u općini Ravno (77,85%), a iznadprosječna izlaznost zabilježena je i Banovići 73%, Istočna Ilidža (71%), Istočnom Drvaru (67%), Sokolac (70%), Čitluku (62,22%), Neumu (60,59%), Širokom Brijegu (60,14%), Stocu (60,95%), Konjicu (60,49%), Čapljini (51,18), Jablanici (63,34%), Ugljevik (64%), Laktaši (61%), Han Pijesak 867%) itd.

“Odziv s redovitih biračkih mjesta je 50%, bez ovih s kojih nismo dobili podatke. Želim skrenuti pozornost predsjednicima općinskih/gradskih izbornih komisija da završe svoju obvezu unosa podataka u jedinstveni informacijski, kako i o odzivu i zatvaranju biračkih mjesta, kao i o unosu rezultata izbora. Treba se držati propisa i rokova koji su propisani zakonom”, upozorio je predsjednik SIP-a Suad Arnautović

U Federaciji Bosne i Hercegovine izlaznost iznosi 973.653 ili 48%, u Republici Srpskoj 638.076 ili 53% te u Brčko distriktu 32.315 ili 44%.

/Desk/

Objava ALARMANTAN PODATAK – Polovica birača u BiH nije željela glasati, u Federaciji još i manje pojavila se prvi puta na Republika.

Ovo bi trebalo bi zabrinjavati ne samo pobjednike, HDZ BiH koji, iako bilježi ostanak na vlasti i s, nominalno, vrlo niskim postotkom potpore i istodobno prisvaja ekskluzivitet zastupanja cjelokupnog hrvatskog korpusa – nego i sve ostale političke predstavnike Hrvata u BiH.

Što se događa sa Hrvatima u BiH, zašto ne žele glasati, jesu li razočarani ili deprimirani, zašto ne vide svoj glasački potencijal ili su jednostavno zaokupljeni egzistencijalnim problemima, iseljeni su i deprimirani i ne prepoznaju priliku za pokretanje stanja na bolje? To su vrlo ozbiljna pitanja na koja treba dati odgovore.

Nastavljen trend sve manjeg odziva

Prema podatcima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, na netom završenim lokalnim izborima glasala je točno polovica registriranih birača – 1.577.653 od njih ukupno 3.155.316 registriranih. Kada je riječ o entitetima, odziv glasača bio je ispod polovičan (896.722 ili 47%), a u RS-u iznad polovičan (643.456 ili 55%) te u Brčko Distriktu 45% ili 37.425 od registriranih 81.383 birača.

Uspoređujući podatke o izlaznosti Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH u pojedinim općinama gdje žive većinom hrvatsko stanovništvo, uradili smo usporedbu odziva birača ovih i lokalnih izbora iz 2016. godine.

Primjerice, na lokalnim izborima 2016. godine u općini Posušje od registriranih 13.607 birača, glasovalo je tek 5.198 što je 38,2% od sveukupnog broja. Ove godine taj postotak iznosio je 34,42%.

Također, ove godine u Grudama je na izbore izašlo 34,52% ili 4.593 od registriranih 13.305 birača, dok je na lokalnim izborima prije četiri godine u toj općini glasalo 36% glasača. Slično je i u Širokom Brijegu gdje je ove godine za izbore bilo zainteresirano samo 38,31%, odnosno, tek 8.999 birača od registriranih njih 23.489. Taj postotak 2016. godine bio je boljih, no ipak ispodpolovičnih 43,6%.

Nije sjajna izlaznost ovih izbora bila ni u Tomislavgradu, gdje je glasalo tek 36,95% – 6.851 od registrirana 18.541 birača, kao što nije sjajno bilo ni prošlih izbora kada je glasalo njih 39,7%.

Sredina sa jednim od najznačajnijih padova odziva birača na izbore je općina Domaljevac-Šamac gdje je na ovim izborima glasovalo 27,12% glasača, dok je prije četiri godine taj postotak iznosio 51%.

Livno je općina gdje se ovih izbora bilježi značajan pad odziva birača – tu je na izborima prije četiri godine glasalo 39,44%, dok je ovih izbora birališta posjetilo 28,75%, tj. 7.642 od registriranih 26.469 birača.

Nadalje, pad izlaznosti bilježi se i u Čapljini gdje je ove godine izlaznost bila 43,58%, a prije četiri godine 45%, kao i u Ljubuškom gdje je ovih izbora glasalo 42,33%, 9.257 od registriranih 21.870, dok je na izborima 2016. glasalo 46,7%.

Dok je u općini Čitluk prošle godine izlaznost bila među iznadpolovična, 56,1%, ove godine ta granica nije prijeđena jer je glasalo 46,41%.

Jedino u Neumu veći odziv nego 2016.

Stolac, kao sredina u kojoj živi hrvatsko-bošnjačko stanovništvo i ove godine bilježi zavidnu izlaznost birača – glasalo je 73,1%, 6.814 od registriranih 9.321 što znači da su obje strane značajno animirale svoja biračka tijela. I prošlih izbora, točnije, ponovljenih izbora jer je u toj općini došlo do nasilnog prekida izbornog procesa, izlaznost je bila zavidna -74,45%.

Prozor-Rama ovih izbora skoro da je zadržala razinu odziva od prošlih, a što je također znak da su dva kandidata uspjeli “održati budnima” svoje glasačko tijelo. Naime, ove godine Prozor-Rama bilježi odziv od 55,67%  dok je na izborima od prije četiri godine taj postotak bio 56,9%.

Jedna od rijetkih osnovnih izbornih jedinica koja ovih izbora bilježi porast izlaznosti je općina Neum gdje je glasalo 56,01% birača, a na izborima 2016. godine odazvalo se manje – 52,46%.

Općina Dobretići i ovih izbora zadržala je neslavan rekord – tu je za izbore u nedjelju bilo zainteresirano samo 16,84% glasača, što je i rekord u BiH kada je riječ o neodzivu birača. Taj postotak i u izbornom ciklusu iz 2016. bio je jako nizak – tek 25,6%.

U devet općina pobjednici poznati i prije izbora

Dok je u pojedinim općinama ovih izbora bila prava borba za osvajanje ili ostanak na vlasti, u devet općina pobjednici su bili poznati i prije izbora, a načelnički mandat doslovno se mogao dobiti i sa samo jednim glasom. Naime, u devet bh.općina – Mrkonjić Grad, Ravno, Usora, Olovo, Teočak, Jezero, Grude, Domaljevac-Šamac i Orašje bilo je samo jedan kandidat za načelničku dužnost, odnosno, jedini ovjereni kandidati, redom članovi SNSD-a, HDZ BiH i SDA.

Bez obzira koliko glasova imali, nove mandate imaju SDA-ovci Đemal Memagić u Olovu i Tajib Muminović u općini Teočak, kao i SNSD-ovci Dragan Vođević u Mrkonjić Gradu i Snežana Ružičić u Jezeru.

Isto vrijedi i za pet općina gdje je HDZ BiH zadržao mandate bez konkurencije – u Domaljevcu-Šamcu to je Stjepan Piljić, u Orašju Marijan Oršolić, u Grudama Ljubo Grizelj, Andrija Šimunović u općini Ravno i Zvonimir Anđelić u općini Usora.

Prema preliminarnom izvješću Središnjeg izbornog povjerenstva BiH o rezultatima lokalnih izbora, njihovi izborni rezultati izgledaju ovako:

Domaljevac-Šamac: Za kandidata HDZ BiH Stjepana Pejića glasalo je 836 glasača od registriranih 4.627 birača; Orašje: Za kandidata HDZ BiH BiH Marijana Oršolića glasalo je 3.762 glasača od registriranih 18.232; Grude: Za kandidata HDZ BiH Ljubu Grizelja glasalo je tek 2.400 od registriranih 13.458 glasača; Ravno: Za kandidata HDZ BiH Andriju Šimunovića glasalo je 560 glasača od ukupno registriranih 1.543; Usora: Za kandidata HDZ BiH Zvonimira Anđelića glasalo je 881 birač od registriranih 5.920; Jezero: Za kandidatkinju SNSD-a-Milorada Dodika, Snežanu Ružičić glasalo je 538 birača od registriranih 1.119; Mrkonjić Grad: Kandidat SNSD-a-Milorada Dodika, Dragan Vođević zadobio je 6.238 glasova od  18.024 birača; Olovo: Za kandidata SDA Đemala Memagića glasalo je 3.602 od registriranih 8.666 birača; Teočak: Tajib Muminović, kandidat SDA, zadobio je povjerenje 2.061 birača od registriranih 6.728.

Objava ŠTO SE DOGAĐA S HRVATIMA: Opet više od polovice nije željelo glasati! pojavila se prvi puta na Republika.

Najveći odziv, primjerice, zabilježen je u sljedećim osnovnim izbornim jedinicima:

Istočni Mostar – 87,20% (143 od 164)
Trnovo (FBiH) – 85,08% (2.201 od 2.587)
Istočni Stari grad 84,05% (933 od 1.110)
Istočni Drvar – 83,51% (162 od 194)
Trnovo (RS) – 81,45% (953 od 1.170)
Pale (FBiH) – 80,86% (469 od 580)
Kalinovnik – 80,96% (1.373 od 1.696)
Gacko – 76,36% (5.859 od 7.673)
Rogatica – 74,83% (6.465 od 8.640)
Istočna Ilidža – 74,54% (9.830 od 13.187)
Banovići – 74,53% (15.221 od 20.422)
Doboj – 72,62% (44.514. od 61.300)
Bileća – 72,22% (6.982 – 9.668)
Šekovići – 69,64% (4.264 od 6.123)
Petrovac – 68,78% (780 od 1.134)
Istočno Novo Sarajevo – 68,41% (7.173 od 10.485)
Ugljevik – 68,34% (9.102 od 13.319) itd…

Dok je najslabiji odziv zabilježen u:

Dobretići – 16,84% (250 od 1.485)
Usora – 23,75% (1.359 od 5.723)
Livno – 28,87% (7.642 od 26.469)
Sanski Most – 29,08% (9.992 od 34.361)
Posušje – 34,42% (6.132% od 9.667)
Grude – 34,52% (4.593 od 13.305)
Tomislavgrad – 36,95% (6.851 od 18.541)
Široki Brijeg – 38,31% (od 8.999 od 23.489)

Cjelokupan pregled izlaznosti do 19 sati pogledajte OVDJE.

/Republikainfo.com/

Objava Tek polovica izašla na izbore, u hrvatskim sredinama tradiconalno mala izlaznost pojavila se prvi puta na Republika.

Gledajući sveukupnu izlaznost u inozemstvu, u koju se ubrajaju i rezultat iz BiH, do 16.30 sati glasalo je 40.134 glasača, dok je u isto vrijeme u 1. krugu do tog vremena glasalo 30.405 glasača.

U Hrvatskoj se također bilježi povećana izlaznost – u prvom krugu do ovog vrmena glasalo je 38,82% glasača, dok je u drugom krugu taj postotak 43,52%,, više od 1,5 milijunabirača, no to još uvijek nije na razini izbora iz 2014. godine kada je na do 16.30 glasalo 48,23% glasača.

Ta je izlaznost bolja od one u 1. izbornom krugu, no lošija od one na predsjedničkim izborima prije pet godina.

https://www.facebook.com/gong.hr/photos/a.320319481318947/4036290599721798/?type=3

Nudi se put u Međugorje i bon od 500 kuna u Konzumu za glas KGK?

Osim jednog ozbiljnijeg incidnta gdje je intervenirala policija te verbalnog napada na kandidata Zorana Milanovića, izbori protiču mirno. No, hrvatski mediji pišu i o pritužbi GONG koji je na svojoj službenoj stranici na Facebooku objavio poruku koja kruži društvenim mrežama, a koja, kako navode, sugerira moguću kupovinu glasova. Sve su, kažu, poslijedili DIP-u.

“Društvenim mrežama širi se poruka koja sugerira moguću kupovinu glasova. Ne znamo je li poruka autentična, na telefonski broj nitko se ne javlja, ali kako je riječ o slici koja je postala viralna, slučaj smo odmah proslijedili DIP-u. DIP je proslijedio broj HAKOM-u”, naveli su u objavi.

Iz Državnog izbornog povjerenstva potvrdili su da su dobili obavijest da se društvenim mrežama širi poruka koja upućuje na moguću kupovinu glasova na predsjedničkim izborima i kako radi provjeru. Istaknuli su da je HAKOM broj blokirao te da je provjera u tijeku.

Đuro Sesa, predsjednik DIP-a, naknadno je u razgovoru za HRT kazao kako posotje indicije da se “radi o neslanoj šali”, ali da se čeka konkretan rezultat provjere.

/Republikainfo.com/

Objava IZBORI ZA PREDSJEDNIKA HRVATSKE U BiH do 16.30 sati glasalo skoro 9 tisuća birača više nego u 1. krugu pojavila se prvi puta na Republika.