Dragan Čović nastavlja voditi HDZ BiH i nakon 18 godina te je, nakon Milorada Dodika koji je predsjednik SNSD-a od njegovog osnivanja 1996. punih 27 godina, drugi po redu po duljini predsjedničkog mandata. Jedinog protukandidata imao je u Boži Ljubiću pri prvim stranačkim izborima daleke 2005. godine kada ga je potonji optužio za manipulacije na izborima. Od tada do danas vlada HDZ-om, a danas govori o novoj strategiji i “novoj energiji”.

Okretanje budućnosti?

“Ona bi trebala osigurati da kroz koordinirano stvorimo ambijent da već ove godine možemo kazati da smo ispunili sve ono što se od nas očekivalo kada je u pitanju integracijska aktivnost i izborno zakonodavstvo, odnosno da se do kraja posvetimo ekonomskim i socijalnim pitanjima i definiranju osnovnih standarda funkcioniranja pravne države BiH“, kazao je Čović nakon što je ponovno izabran za predsjednika.

Kolege iz partnerskih stranaka pozvao je na zajedništvo.

„Uvjeren sam da za to postoji i vrlo jasna ambicija i nova energija, novi zamah i dovoljno poticaja da se više ne bavimo sami sobom i da se okrenemo budućnosti“, poručio je.

No, predsjednik HDZ-a već duže vrijeme najavljuje “pomlađivanje” stranke, a to se sugerira i stranačkim fotografijama s Izbornog sabora gdje su u fokusu mladi članovi. Ali, na ključnim funkcijama ipak ostaju dugogodišnji stranački veterani.

Predpolitičko društvo i etnička demokracija

Za dugogodišnjeg novinara Mirsada Behrama to nije iznenađenje.

“Kao što je poznato, već desetljećima je glavni slogan HDZ-a ‘Zna se’ i bojim se da se taj slogan odnosi i na izbor novog, tj. starog, predsjednika i da se sve unaprijed zna”, kaže Behram za Deutsche Welle.

On smatra kako građani BiH, zapravo, niti ne žive u istinskom demokratskom društvu.

“Ovo je predpolitičko društvo i etničkim demokracijama, ako se to uopće može nazvati demokracijama”, navodi on, “a, do prave demokracije u takvim okolnostima, zapravo, i ne može doći. I to se ne odnosi samo na HDZ BiH, već i na sve ostale, vodeće stranke u ovoj zemlji”, zaključuje Behram.

„Da je bilo pameti, izmislili bi oporbu”

Također dugogodišnji novinar i književnik Emil Karamatić kritičan je prema razini demokracije u stranci i to komentira na sebi svojstven, satiričan, način.

“Predsjedniku HDZ-a Draganu Čovića nije preostalo ništa nego da se, ne pitajući nikoga, jer nitko osim njega i ne postoji, proglasi doživotnim predsjednikom. Da su on i njegovi patrijski drugovi imali političke pameti u proteklih 20 godina oni bi izmislili oporbu u ime silne ljubavi o kojoj pričaju prema hrvatskom narodu. Umjesto toga izmislili su Hrvatski narodni sabor, najbeskorisniju polupolitičku organizaciju u povijesti BiH, kao simbol demokracije”, smatra Karamatić.

U komentaru za DW Karamatić zaključuje kako “Čovića nema tko zamijeniti” te da je “politiku Hrvata u BiH sveo na svoje ime”.

“Ljude oko sebe i sve, nekada slobodno misleće ljude, pogotovo sveučilišne profesore, doveo je na rang umjetne inteligencije s kojima on upravlja. Dva druga naroda imaju kakvu-takvu oporbu, ali ipak oporbu. Hrvati na političkoj sceni nemaju nikoga značajnijeg osim Čovića. Red bi bio da tako i ostane. Nema potrebe da sad budemo pametni i da mu netko pokuša tražiti zamjenu. Neka mu je sa srećom do iseljenja posljednjeg samomislećeg”, ocijenio je Karamatić.

Markovina: Preslik Saveza komunista

Za povjesničara i publicista Dragana Markovinu situacija oko HDZ-a i izbornog sabora je – vrlo jednostavna.

“Ta stranka je od početka do danas, u organizacijskom smislu, načinu funkcioniranja, unutarnjim odnosima i doživljaju državnih i javnih institucija, zapravo, u svemu osim u ideologiji, preslika Saveza komunista. Što i ne treba posebno čuditi, budući da su je komunisti i oformili, a evo je i dan-danas vode”, navodi ovaj ljevičarski aktivist, rođeni Mostarac kojeg je karijera odvela u Split.

Svoj stav Markovina ovako objašnjava: „To konkretno znači da se uvijek jedan čovjek pita za sve i da moć izvire iz partije, a ne iz javne političke funkcije. Iz tog razloga je Čoviću i sasvim irelevantno, a i pametno, je li on na nekoj javnoj funkciji ili nije, sve dok je na čelu partije”.

No, što se tiče Markovine, novina je, kako kaže, da HDZ danas izgleda kao partija osamdesetih godina, i to u ocvaloj fazi, prije poraza. Kaže da ta stranka doista i ide u pomlađivanje i dolazak novih kadrova.

“Novih kadrova koji su ispeglani u javnom nastupu do maksimuma. To je pomlađivanje u kontroliranim uvjetima”, komentira Markovina za DW.

Analizirajući budućnost stranke, smatra kako bi se moglo dogoditi da, nakon što ostvari glavni cilj političkog djelovanja iz posljednje faze, a to je uspostava pune nacionalne ravnopravnosti kroz izmjene izbornog zakona, što se trenutačno čini vrlo izglednim, HDZ ostane bez ikakvog sadržaja.

“S izuzetkom činjenice da je riječ o partiji vlasti, sa svim sinekurama koje to donosi. U takvim situacijama, što povijest politologije savršeno poznaje, kad se istroši paradigma, više ne pomaže kontrolirana oporba iz Socijalističkog saveza, odnosno iz HNS-a, nego dođe prava alternativa i uzme sve”, zaključuje Markovinaza DW.

/Desk/

Objava HDZ je ponovno izabrao starog predsjednika koji obećava novu energiju pojavila se prvi puta na Republika.

“Siguran sam da ćemo dati jednu novu dimenziju kroz ovaj Sabor kada je u pitanju kadrovska politika i poruke koje ćemo poslati”, najavio je Čović “novu dimenziju”, prije početeka Sabora.

Izaslanici su danas izabrali i zamjenika predsjednika, pet dopredsjednika i deset članova Predsjedništva.

Nakon postupka glasanja, za zamjenicu predsjednika HDZ-a BiH izabrana je Borjana Krišto.

Dopredsjednici HDZ-a BiH u idućem mandatu su: Darijana Filipović, Lidija Bradara, Toni Kraljević, Anto Domić i Davor Pranjić.

Članovi Predsjedništva izabrani na XIV. Saboru HDZ-a BiH su: Darko Čondrić, Ivo Vincetić, Josip Jerković, Božo Antunović, Tea Ružić, Marinko Čavara, Zdenko Ćosić, Vedran Škobić, Ana Rašo i Mato Zovko.

“I danas ćemo očuvati ono ključno načelo, naš narod, našu domovinu prije svega. Europski put nema alternative kao takav, želimo brzo i pragmatično djelovati i praviti reforme kako bi u narednih par mjeseci stvorili ambijent da možemo drukčije kontaktirati i komunicirati s Europskom unijom, a to znači da se uključimo u sve aktivnosti EU u koje su se danas uključili svi oni partneri koji su ili već članice ili su u nekom koraku približavanja. Uvjeren sam da će taj novi pristup HDZ-a BiH u iduće četiri godine i dalje od HDZ-a tvoriti lidera u predvođenju politika ka europskom putu, unutarnje stabilnosti, reda i dogovaranja”, kazao je Čović.

Inače, Izbornom saboru nazočilo je 503 izaslanika od pozvanih 570, a prije početka zasjedanja izaslanstva HDZ-a BiH kao i izaslanstvo hrvatskog premijera Andreja Plenkovića predvođeno ministrom Tomom Medvedom, položila su vijence ispred spomenika Hrvatskim braniteljima.

/Republika/

Objava “NOVA DIMENZIJA” Čović opet izabran za predsjednika HDZ-a – sve do 2027. pojavila se prvi puta na Republika.

Današnji Izborni sabor najjače nacionalne stranke u bh Hrvata neće donijeti ništa novo. Kao jedini kandidat Predsjedništva te stranke dosadašnji, višegodišnji predsjednik te stranke dr. Dragan Čović, i dalje će nastaviti voditi HDZ BiH. Čović će vjerojatno dočekati i 22. godinu predsjedničkog mandata, što je zavidan broj godina, čak i za monarhe. HDZ-ovi izaslanici neće imati puno izbora, birati će samo – Čovića.

No, unatoč tome što će zabilježiti više od dva desetljeća vođenja stranke, on nije i rekorder kada je riječ o stranačkom “predsjednikovanju” u BiH.

Dodik rekorder po predsjednikovanju

Rekorder je aktualni predsjednik Republike Srpske (RS) i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. On je na čelu svoje stranke od dana njenog osnivanja 1996. godine, što znači već 27 godina, i za sada ni kod njega nema niti naznake da bi na ovo “prijestolje” zasjeo netko drugi.

Daleko kraći predsjednički mandat je Nermina Nikšića, koji je predsjednik SDP-a od 2014. godine, dakle “tek” devet godina. Slijedi ga predsjednik SDA Bakir Izetbegović koji je na čelu najjače nacionalne stranke u Bošnjaka od 2015. godine.

Sudeći prema dužini stranačko-predsjedničkih mandata Nikšića i Izetbegovića, za njih još “puno Neretve treba proteći” da dostignu Čovića, a pogotovo Dodika.

Dugotrajnost na predsjedničkim dužnostima, slobodno se može kazati, pokazuju kako su stranke njihovi životni projekti te da će zasigurno imati svoje mjesto u dijelu povijesti BiH. No, kako će o njima pisati povijest i buduće generacije, te hoće li svojim zaslugama biti na ponos ili sramotu kako svojih naroda, tako i obitelji, tek će se vidjeti.

No, porazna je činjenica da, unatoč političkom brendu koji su postali, unatoč političkim akademijama za mlade, unatoč obrazovanom članstvu, ni Čović, a ni Dodik nemaju stranačkog takmaca. Pa, niti kao “dimnu zavjesu” kojom će javnosti barem pokušati predočiti demokratičnost stranke koja se zove i demokratska.

Hrvatska populacija demografski najugroženija

Sama činjenica da u javnost nije procurila informacija o (jedinom) kandidatu za predsjednika HDZ-a za 14. Izborni sabor, iako se o tome uveliko nagađalo, govori i o razini stroge stranačke discipline. Ipak, koliko god je dug Čovićev mandat, toliko dugo je i njegovo bezuspješno nastojanje za izmjenom Izbornog zakona BiH.

On, kao predsjednik najjače hrvatske stranke, koji PR-ovski kaže da ima više od 90-postotnu podršku Hrvata u BiH (dok se istodobno radi o Hrvatima koji su izašli na birališta, a ih polovica ne glasuje te se, onda, ta računica drastično mijenja) zasigurno treba osjećati odgovornost za stanje naroda kojem se zove lider.

Na žalost, iako je uspio postići dogovor sa svojim političkim partnerom Miloradom Dodikom te “ubaciti” kadrove HDZ-a u institucije vlasti, mora se priznati da se radi samo o Dodikovoj milostinji te da je politički utjecaj Hrvata u Republici Srpskoj – minoran.

“Hrvatska populacija u BiH kroz cijelu svoju povijest demografski je najugroženija do sada, pa čak ugroženija nego u vrijeme Osmanskog Carstva. Procesi dugog trajanja u jugoistočnoj Europi su očito usmjereni na pomicanje hrvatskog naroda iz BiH prema srednjoj Europi. U BiH svjedočimo neupitno povijesnom odlasku hrvatskog naroda s ovih prostora”, skoro iste riječi su brojnih istraživanja o uzrocima i posljedicama iseljavanja Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH, zemlje koja godinama bilježi trend iseljavanja sveukupne populacije. Razlozi su prvenstveno ekonomski.

Što ostaje iza Čovića?

Prema popisu stanovništva iz 1961. godine, Hrvati su činili 21,7 % ukupnog broja stanovnika BiH. 1991.godine, 760 852 stanovnika BiH se izjasnilo Hrvatima, što predstavlja 17,4 % od ukupnog broja stanovnika, a popis 2013. pokazao je da u BiH 15,43 posto Hrvata.

Sam Čović je prošle godine kazao u intervjuu za TV N1 kazao kako se demografska slika BiH dramatično izmijenila od posljednjeg popisa 2013. godine kada je utvrđeno da u toj zemlji živi oko 3,8 milijuna ljudi.

“Danas ovdje nema više od 2,6 do 2,7 milijuna ljudi”, ustvrdio je Čović. Na popisu 2013. godine registrirano je i da u BiH živi nešto više od 544 tisuće Hrvata, a po tadašnjim (optimističnim) tvrdnjama predsjednika HDZ BiH sada ih je ondje oko 400 tisuća.

Ove brojke hrvatskim liderima, ponajviše predsjedniku najjače hrvatske stranke ne idu u prilog. I ne samo njemu, već i ostalim “lidrima” koji su tijekom proteklih godina donosili odluke u BiH. A tu su i mnogi, godinama obećavani, ali ni do danas završeni projekti, stranka je prožeta problemima zbog korupcije od strane pojedinih dužnosnika, optužuje ih se da su skoro potpuno ugušili stranačku pluralnost itd. Teško bi bilo i očekivati da bi ovoliko “breme” moglo ponijeti puno osoba.

No, “stanje na terenu” nije uopće sjajno, što zbog vanjsko-političkih zbivanja i geopolitičkih previranja, a što i zbog stalnoj političkoj nestabilnosti u BiH u kojoj niti jedan “lider” ne uspijeva, ili bolje kazati, ne želi pronaći izlaz.

Mora se priznati, Čović je pretrpio optužbe, smjene, pritvaranje u zatvor, oslobađanje od optužbi što mnogi i danas drže sumnjivim. No, ni on sam nije se ustručavao od sječe nediscipliniranih kadrova, tako sebi stvarajući svojevrsnu vojsku vjernih i manje vjernih sljedbenika, ali povezanih međusobnim interesima koji im je dovoljan razlog za “mirovanje”.

Pred Čovićem su veliki izazovi, ali i potreba transformacije u suvremenog, otvorenog političara koji će više gledati na interese cjelokupnog naroda od vlastite stranke i koji će, između ostaloga, bez problema popiti kavicu s prijateljima u nekom mjesnom kafiću svoga grada, bez osiguranja i policijskih rotacija. Je li to utopija? Mnogi će kazati – da. Ali, predsjednik HDZ-a za sebe voli kazati kako je nepopravljivi optimist, iako puno toga pokazuje da za poseban optimizam mjesta – nema, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava  Izborni sabor HDZ-a BiH u Mostaru – HDZ-ovi izaslanici nemaju izbora – ‘biraju’ samo Čovića pojavila se prvi puta na Republika.