Uz napomenu da odgovore očekuju do 23. listopada, u pismu se ukazuje da članovi Kongresa i javnost zaslužuju jasno pojašnjenje uloge američke administracije i odgovor na pitanje jesu li SAD, čak i posredno, pomogle usmjeriti izbore u drugoj zemlji u proruskom pravcu. Kongresnica Titus je, objavljujući pismo na društvenoj mreži X, poručila da Trump mora objasniti zašto su dvojica njegovih savjetnika putovala u RS kako bi tamošnju vladu savjetovala o izbornim pitanjima.

“Zašto je pobjednik zahvalio njemu i Putinu? I zar kćer šefice njegova Ureda ne lobira za Republiku Srpsku?”, stoji u objavi Titus.

Savjetovanje o glasačkoj opremi

Potpisnici pisma pozivaju se na izvješće New York Timesa o angažmanu Blaira i LaCivite, navodeći da su obojica za svoje usluge u RS plaćena stotinama tisuća dolara. Prema navodima iz pisma, u RS su proveli nekoliko dana, a plaćeni su preko odvjetničke firme iz Washingtona koju je angažirala entitetska vlada.

Kongresnici navode da su vlasti RS-a od konzultanata tražile savjete o novoj glasačkoj opremi koju se koristilo na izborima BiH, a te strojeve kongresnici uspoređuju s onima koje su Trump i njegovi saveznici, kako tvrde, neutemeljeno krivili za njegov poraz na američkim predsjedničkim izborima 2020. godine.

Podsjećaju i da je bivši predsjednik RS-a Milorad Dodik nakon izborne pobjede zahvalio i Trumpu i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. – Osobito je značajno da se ovo putovanje dogodilo usred izbornog procesa u stranoj zemlji i da su g. Blair i g. LaCivita izričito zamoljeni pomoći u pitanjima povezanim s izborima, ističu autori pisma američkom predsjedniku.

Milijunske isplate i veze s Bijelom kućom

Nadalje se napominje da Blair i LaCivita nisu jedini ljudi iz Trumpovog političkog kruga koji su plaćeni za angažman u korist RS-a. Pozivajući se na dokumentaciju američkog Ministarstva pravde, potpisnici tvrde da je entitetska vlada od početka 2025. isplatila više od četiri milijuna dolara lobistima i političkim operativcima povezanim s Trumpom i njegovim saveznicima. Ukidanje sankcija Dodiku, njegovoj obitelji i suradnicima koncem 2025. opisuju kao veliki uspjeh te lobističke kampanje. Otvaraju i pitanje sastanka Željke Cvijanović sa Susie Wiles u Bijeloj kući u rujnu ove godine.

Pozivajući se na New York Times, navode da je susret organizirao lobist Alex Garcia, koji je radio pod Blairovim vodstvom tijekom Trumpove kampanje 2024. godine. Prema navodima iz pisma, Garcijina firma u veljači je registrirala angažman za zastupanje RS-a, vrijedan 35.000 dolara mjesečno. Nadalje, pozivajući se na izvješće Financial Timesa, ukazuju da kćer Susie Wiles radi za istu lobističku firmu te da je i ona posjetila RS.

Pet grupa pitanja

Podsjećajući na Trumpovu izjavu od 7. listopada da nije unaprijed znao za putovanje, kongresnici u pismu navode i da zahtijevaju odgovore na pet grupa pitanja. Tako žele znati jesu li Blair, LaCivita ili angažirana odvjetnička firma prije putovanja u Banja Luku izvijestili Bijelu kuću, State Department ili Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu, jesu li ih konzultirali ili tražili njihove smjernice, a pitaju i kada su te institucije prvi put saznale za posjet.

Nadalje se traži i odgovor na pitanje jesu li Susie Wiles ili drugi dužnosnici Bijele kuće prilikom organiziranja sastanka s Cvijanović znali da Garcijina firma zastupa RS te da je on ranije radio za Blaira. Kongresnici žele znati i sadržaj razgovora na s navedenog sastanka i pojašnjenje eventualne uloge kćeri šefice Ureda predsjednika u njegovu organiziranju.

Oni nadalje pitaju i je li ijedan dužnosnik američke administracije s vlastima RS-a razgovarao o Dodikovim političkim planovima ili izbornom procesu, kao i je li plaćeno izborno savjetovanje Vlade RS-a, koje obavljaju savjetnici blisko povezani s Trumpovom administracijom, sukladno američkoj podršci Daytonskom mirovnom sporazumu, osobito imajući u vidu ranije sankcije izrečene Dodiku zbog podrivanja mirovnog sporazuma. Od predsjednika SAD-a Trumpa zatraženo je i izjasniti se odbacuje li Dodikove javne izjave kojima mu pripisuje zasluge za izbornu pobjedu svoje stranke, SNSD-a. Potpisnici obraćanja Trumpu u zaključku upozoravaju da američko protivljenje stranom miješanju u izbore predstavlja bitan resurs nacionalne sigurnosti.

“Dugujemo i našim partnerima i našim biračima potpune i pravodobne odgovore na ova pitanja”, poručeno je.

/Desk/

Objava Američka kongresnica u pismu traži odgovore od Trumpa: Jesu li SAD pomogle da izbori u BiH prevagnu u proruskom pravcu? pojavila se prvi puta na Republika.

Tri nacionalne stranke, SDA, SNSD i HDZ BiH uvjerljivo su dobile najviše glasova birača u BiH. Donosi li to političku stabilnost ili nove međunacionalne tenzije i zašto je BiH daleko od građanske države?

Nacionalne stranke dobile su uvjerljivu podršku birača na izborima u BiH, gdje su po prvi put korištene nove tehnologije na biralištima kako bi se izbjegle izborne manipulacije. I čini se da su ovo doista bili izbori s najviše povjerenja u izborni proces, bez obzira na nisku izlaznost birača od oko 42 posto, piše Deutsche Welle.

HDZ BiH dobio je hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, i to nakon što je tu dužnost u ukupno četiri mandata – po dva zaredom od 2006. – obavljao bivši SDP-ovac Željko Komšić (Demokratska Fronta – DF). Stranka demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića je uvjerljivo dobila najviše glasova među Bošnjacima.

SNSD, Trump i podrška Putina

Nevjerojatan je i uspjeh Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika u entitetu Republika Srpska (RS) s više od 40 posto osvojenih glasova. Za mnoge je nevjerojatno bilo i njegovo obraćanje nakon proglašenja izborne pobjede njegove stranke. “Da nije bilo veličanstvene pobjede Trumpa, mi bismo vjerojatno danas bili politički mrtvaci, ali zahvaljujući novom ambijentu sada smo politički pobjednici. Naravno i uz podršku predsjednika Putina, …”, rekao je Dodik.

Stranke pobjednice obećavaju međusobnu suradnju, ali ostaje vidjeti tko će formirati vlast te znači li to i potpuno izbacivanje iz vlasti stranaka ljevice.

HDZ-ova zahvala Bošnjacima za izbor Hrvatice u Predsjedništvo BiH

U HDZ-u BiH vlada pobjednička euforija, ali i – zahvalnost Bošnjacima. Proglašavajući pobjedu HDZ-ove kandidatkinje Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, predsjednik ove stranke Dragan Čović zahvalio se Bošnjacima što “presudno nisu utjecali na izbor hrvatskog člana Predsjedništva”, ali je i dao naznaku kako ova stranka neće odustati od inzistiranja izmjene Izbornog zakona, „kako bi i najmalobrojniji konstitutivni narod mogao izabrati svoje legitimne predstavnike”.

“Hvala predstavnicima bošnjačkog naroda što su razumjeli koliko je važno da se pretjerano ne uključuju. Morat ćemo riješiti izborno zakonodavstvo kako više nikad ne bismo strepili od izbora”, rekao je Čović.

Najavio je i razgovore s potencijalnim političkim partnerima o uspostavi vlasti. „Spremni smo razgovarati s partnerima i napraviti strategiju do 2030. To je realno vrijeme u kojem moramo postaviti osnove kako bi trebala izgledati BiH i kakva bi trebala biti pozicija hrvatskog naroda u BiH“, rekao je Čović, naglasivši kako su to ustavna jednakopravnost hrvatskoga naroda, rješavanje izbornog zakonodavstva te nastavak europskog puta BiH.

Bošnjačkim biračima zahvalila je i izabrana Darijana Filipović. “Bošnjački narod na ovim izborima pokazao je da ne želi preglasavanje i tenzije koje iz toga proizlaze. Kad hrvatski narod dobiva, dobiva i BiH. Mi jesmo različiti i toga se ne trebamo sramiti. Ali smo jednako vrijedni i jednako je naša domovina BiH”, rekla je.

Optimistično je govorila o budućoj suradnji s kolegama u Predsjedništvu, izabranim Denisom Bećirovićem ispred stranaka lijeve orijentacije te Željkom Cvijanović iz Dodikovog SNSD-a. “Želim da naš rad u sljedeće četiri godine bude primjer kako institucije BiH mogu drukčije. Da ne bude glavna tema je li 2:1 ili 1:2, nego da naše odluke budu u međusobnom poštovanju i odraz koraka naprijed za BiH“, poručila je Filipović.

Apsurd oko (ne)legitimnosti Izbornog zakona

Prema ocjeni glavnog i odgovornog urednika mostarskog Dnevnog lista, Daria Lukića, pobjeda nacionalnih stranaka, kao ni pobjeda Darijane Filipović, nije iznenađenje. “Pomalo je apsurdno da će Filipović preuzeti funkciju po modelu Izbornog zakona koji njezina vlastita stranka, i ona sama, već gotovo dva desetljeća ocjenjuju kao nelegitiman, protuustavan i diskriminatoran prema Hrvatima. I njezin stranački šef, Dragan Čović, odmah nakon pobjede kazao je ono što uvijek govori, da treba promijeniti Izborni zakon”, komentira Lukić za Deutsche Welle.

Kaže kako je srž političkog narativa HDZ-a BiH godinama usmjeren na izmjene Izbornog zakona BiH i legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda, uz stav kako trenutni sustav u Federaciji BiH, gdje se hrvatski i bošnjački član biraju iz zajedničke izborne jedinice, omogućuje brojnijem bošnjačkom narodu preglasavanje Hrvata.

“Taj se argument godinama demonstrirao kroz mandate Željka Komšića, za kojeg je hrvatska politika tvrdila da nema potporu naroda kojeg predstavlja. Sada, kada je HDZ-ova kandidatkinja uspjela pobijediti unutar tog istog sustava, otvara se prostor za analitički apsurd. Ako je nelegitiman sustav prema kojem se članovi Predsjedništva biraju, s kakvim političkim kapitalom u Predsjedništvo ulazi kandidatkinja koja je pobijedila po tim istim pravilima?”.

Lukić ne očekuje značajnije promjene u BiH nakon izbora, već nastavak “već viđenog” – podjelu izbornog plijena, imenovanje stranačkih kadrova, nastavak korupcije, iseljavanja, osvetničkih poteza prema političkim rivalima itd. “Nadam se da se varam, i da će me nova vlast svojim potezima demantirati, ali puno važniji je i model ponašanja onih koji budu u vlasti. Znamo kakav je on do sada bio”, zaključuje Lukić.

„Vrijeme je za prihvaćanje realnosti“

Nedvojbeno je kako su nacionalne stranke ponovno “u sedlu” i u BiH. Za političku analitičarku dr. Ivanu Marić, ovi izbori pokazali su kako te stranke dobivaju najveći broj glasova – ne izbornim prijevarama već izbornom voljom birača koji, kako kaže, “nisu žrtve, već suučesnici ove vlasti”.

Ocjenjuje kako je vrijeme za prihvaćanje realnosti u Bosni i Hercegovini: “Rezultat izbora samo potvrđuje popis stanovništva u BiH gdje se 96 posto izjasnilo kao pripadnici jedne od tri religije i jednog od tri naroda. To je osnova za prihvaćanje realnosti da građani BiH nisu spremni za građansku državu, bez da ih isključivo zanima nacionalni interes – nacionalne stranke ostvarile su najbolji rezultat unutar svojih naroda”, kaže ona za DW.

Međutim, pozitivnim smatra pobjedu kandidatkinje HDZ-a za hrvatsku članicu u državnom Predsjedništvu nad ostala dva kandidata i to, kako navodi, zahvaljujući otvaranju prostora za politički pluralizam.
Slijedi ili suradnja i napredak, ili blokade i nazadak

Analizirajući rezultate, primjećuje kako je predsjednik SDA, Bakir Izetbegović, dobio čak 50.000 glasova manje od vlastite stranke, što je jasna poruka biračkog nezadovoljstva. Osvrće se i na odličan rezultat Stranke za BiH (SBiH) koja će, kako ocjenjuje, biti značajan pregovarač pri formiranju vlasti, ali i uspjeh SDP-a koji je ostvario bolji rezultat unatoč manjoj izlaznosti birača.

“Najveći gubitnik ovih izbora je Demokratska fronta (DF) i Naša stranka, koje su izgubile skoro 50 posto glasova. Da se radi o istinski demokratskim strankama, predsjednici bi još u izbornoj noći podnijeli ostavku i preuzeli odgovornost za tako veliki gubitak”, ocjenjuje Marić.

Pitanje koje ostaje je tko će formirati novu vlast u BiH te hoće li se stranke pobjednice odlučiti za kompromise ili za blokade. “Ako se odluče na suradnju, relativno brzo mogli bismo nastaviti prema EU-integracijama i reformi. Ali ukoliko se odluče za blokade, onda ćemo imati nastavak prethodnog perioda. Ali to su izabrali građani i nadam se da će do sljedećih izbora to pamtiti i reagirati”, zaključuje Marić.

Paralela: SFRJ, AVNOJ i BiH

Pitanje koje se također nameće nakon izbora je i: Zašto bh. građani nisu spremni za građansku državu?Emil Karamatić, novinar i književnik, ima zanimljivu paralelu koja vuče korijen još iz bivše Jugoslavije.

“Da je na 2. zasjedanju AVNOJ-a (Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije- op. red.) u Jajcu, Josip Broz Tito s delegatima mogao postaviti građanske temelje BiH, postavio bi ih. Međutim, u SFRJ smo živjeli klasičan primjer nacionalističkog, koji se ne razlikuje od današnjeg i koji je Daytonskim sporazumom nastavio živjeti po istim principima”, kaže Karamatić za DW.

Podsjeća na zaključke AVNOJ-a po kojima “BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska (bošnjačka), nego i srpska i hrvatska i muslimanska” te kako je takvu “praksu”, naslijedio i sam Daytonski mirovni sporazum 1995.”Stoga, kako je itko normalan mogao nasjesti na priču da išta politički građansko u BiH postoji?”, pita on.

“Prisjetimo se Praxisovaca koji su bili antinacionalisti: Sama Praxis grupa marksista, koju su predvodili zagrebački filozofi poput Gaje Petrovića, Milana Kangrge i Rudija Supeka, bila je antinacionalistički i kozmopolitski orijentirana. S pozicija nedogmatskog marksizma kritizirali su jugoslavenski sustav, smatrajući da vlast ne provodi pravi socijalizam i upozoravali da partijska elita, zapravo, potiče nacionalne podjele. Upravo to se radi u BiH, krijući se iza građanskog”, glasi Karamatićeva paralela nekadašnje SFRJ i današnje BiH.

Tvrdi kako se istom metodom služio i Željko Komšić (DF) puna dva desetljeća. Njegov stav je izravan. “Najgrotesknije je što je promovirao građansku opciju, sudjelujući u nacionalističkim političkim orgijanjima, a izbore za Predsjedništvo BiH iz reda hrvatskog naroda dobivao ekstremnim nacionalističkim metodama i uglavnom su ga birali – Bošnjaci”, pojašnjava Karamatić za DW.

/Desk/

Objava Izbori u BiH: “Bh. građani nisu spremni za građansku državu” pojavila se prvi puta na Republika.

Opći izbori u BiH, ove 2026. godine, završili su. Sada se multipliciraju mnoge analize, traže uzroci pobjede, ali i poraza. Hrvati su u tome opet najagilniji. Na krilima pobjede želimo pronaći izdajnika i zadovoljštinu za svu šutnju u predizborno vrijeme, jer često se “neselektivno i prekomjerno pucalo”, a izuzev dvije ili tri statističke pogreške, protunapad se mudro odšutio.

Brojevi su na strani HDZ-a

I bez ikakvih analiza i anketa, samo naivci mogli su očekivati pobjedu kandidata stranaka Hrvatske petorke, Zdenka Lučića.  Jednostavno, brojevi su na strani HDZ-ove kandidatkinje, stranke koja ima najbolju stranačku infrastrukturu, vrlo snažnu i stabilnu izbornu bazu i najjača je politička opcija kod bh Hrvata.

Lučić je u kampanju krenuo i prije kampanje. Vrlo agresivno, personalizirano i isključivo protiv predsjednika HDZ-a BiH koji nije bio kandidat za Predsjedništvo, ponekad iritantno, a valjda je i to bio cilj njegovih savjetnika. Bilo je i trenutaka ispod svake razine. I njega osobno, i dužnosti za koju se kandidirao. Zbog toga je strankama Petorke koje su ga podržavale, Dragan Čović obećao “bumerang”. Vidjet ćemo uskoro što to i konkretno znači.

Nakon svega Lučić je najavio i kako će se “profesionalno uključiti u politiku”. I to ostaje za vidjeti što znači. Međutim, jasno je kako je njegov plan i dalje preuzimanje “his precious” (njegovog dragocjenog) – HDZ-a BiH. Za sada, to izgleda smiješno.

Ali, svojim nastupima, istupima i izjavama zaista je “iz sjene” izvukao stranke Petorke. Učinio ih je vidljivijima i nadišao svih pet predsjednika ove koalicije. Ostaje za vidjeti hoće li mu i kako vratiti uslugu.

Pobjeda neglasanjem

Glasala sam za princip nepreglasavanja, jer 16 godina je zaista politički sadizam. 16 godina, kada tri naroda želiš svesti na jednu naciju nezabilježeno je političko izrugivanje u demokratskom sustavu, okolnosti “bezčašća” koje uopće nisu predviđene u Daytonskom sporazumu…I ni to nije bilo dosta.

Ali, ni ovaj put hrvatsku članicu Predsjedništva BiH nisu izabrali Hrvati i nešto malo Srba.

Izabrali su je Bošnjaci. Neglasanjem. Kao što su 16 godina izabirali hrvatskog člana Predsjedništva – glasanjem. Stoga, na žalost, ovo nije pobjeda hrvatskih glasača, kao što bi trebala biti. Ovo je pobjeda Bošnjaka. I tu je cijeli apsurd, jer i ovih izbora Hrvati su ovisili od volje bošnjačkih glasača koji su ovaj put odlučili biti “ne glupi” kako ih u, vjerujem lapsusu predizbornog zanosa i govora nazva njihov sunarodnjak Zahiragić – nego i “dobri”.

Za ovo postoje samo dva razloga.

1. Ili su Bošnjaci konačno shvatili kako nema časti u pakosti drugome, kako samo štete sami sebi, uvidjevši da ih se za političko nasilništvo proziva po briselskim hodnicima i dvoranama, a slučaj je stigao i do Washingtona i nepredvidljivog američkog predsjednika, dok istodobno i na krilima ojačane desnice, u Europi proporcionalno jača i islamofobija.

2. Ili su odlučili da ovaj put ipak “puste” Hrvatima izbor njihovog člana Predsjedništva – da vide kako će se ponašati. Naravno, ako ne budu Hrvati “dobri”, tko zna – možda se sljedećih izbora opet pojavi Komšić ili neki Kovačević. Četiri godine prođu kao u trenu.

Odgovornost Bošnjaka

Iako mnoge još uvijek drži pobjednička euforija, neka malo povuku ručnu. I ovi izbori su pokazali kako Hrvati u BiH, imaju vrlo upitan suverenitet u vlastitoj domovini, iako su konstitutivan narod. I ovi izbori su pokazali, konkretno u Federaciji BiH, kako je najmnogobrojniji narod – Bošnjaci, možda i najviše odgovoran za očuvanje državotvornosti Bosne i Hercegovine.

Stoga se upravo svijest i razina državotvornosti Bošnjaka dokazuje razumijevanjem za malobrojnijeg, ali ne manje važnijeg. Malobrojnijeg koji je ipak jedan od tri stubova upravo ovakve, multinacionalne Bosne i Hercegovine.

Filipović je iznijela Čovićev teret

Mnoga su proklizavanja prema Bošnjacima koja su učinili hrvatske političke elite. Ništa manje nisu učinili niti bošnjačke vođe. ‘Ničije maslo nije za Ramazana’. Ali, pokušati politički zatrti jedan narod do te mjere da ga dovedeš do toga da njihov vođa u Banja Luci, osvrćući se na političko ugnjetavanje te žaleći za ukinutom Herceg-Bosnom pripojenom Federaciji, kaže “Čuvajte Republiku Srpsku” i uspostavi čvrst savez za Dodikom – ravno je političkoj šizofreniji, koju malo tko može shvatiti.

Pri tom, bilo nam pravo ili ne, i Republika Srpska je Daytonska kategorija.

Darijana Filipović, kako za nju kaže njezin stranački šef, “iznijela je teret ovih izbora”. Nazvao ju je Daruškom, Maruškom, Babuškom…nevažno. Nije ona ni Daruška, ni Maruška niti, ne daj Bože, Babuška. Ona je novoizabrana, buduća, hrvatska članica Predsjedništva BiH koja je na svojim leđima iznijela najviše upravo njegovog tereta.

Upravo Čović već 28 godina vodi najsnažniju stranku Hrvata u BiH i nedvojbeno snosi najveću odgovornost za sve, i dobro i loše.  Izbor Filipović za kandidaturu možda je najbolja odluka koja se mogla donijeti – radi se o mladoj ženi koju je HDZ kalio za političko djelovanje i vrlo vjerojatno budućoj predsjednici HDZ-a BiH. Stoga su njeni rivali  zadržali gentlmenski pristup u izbornoj kampanji, a ona je istodobno vodila umjerenu kampanju, bez izazivanja tenzija i uz svu pomoć HDZ-ove mašinerije i stranačkih partnera.

Ovu kampanju teško da bi na leđima iznio Čović koji iritira mnoge Bošnjake, a prema broju glasova koje je osvojio Lučić,  i mnoge Hrvate. Potpuno je jasno – da se Čović odlučio na kandidaturu, Bošnjaci bi sigurno podržali Kovačevića. U to nema sumnje.

Stoga, Čović nije Papa Štrumpf, a Filipović nije Štrumpfeta, Daruška, Maruška, Babuška… Kakvo je to bezvezno tepanje? Uozbiljite se, molim.

Za koga su glasali Srbi u Federaciji?

Mnogi analiziraju omjer glasova za Zdenka Lučića. Ali, budimo korektni i sagledajmo malo kako se glasalo u mjestima u Federaciji s većinski srpskim stanovništvom. Iako se ne radi o presudnim brojkama, one su znakovite i pokazuju da su principi podložni – neprincipijelnosti.

Svi podaci preuzeti su iz Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) i provjerljivi. Uspoređujemo samo rezultate glasanja iz mjesta većinski naseljenim srpskim stanovništvom za kandidate Zdenko Lučić i Darijana Filipović s osvrtom na Opće izbore 2022. i rezultat tadašnje kandidatkinje Borjane Krišto.

Drvar: Filipović je dobila 370 glasova, a Lučić 280. Na izborima 2022. godine Krišto je osvojila 847 glasova.

Pri tom, a prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Drvaru je živjelo 557 Hrvata.

Bosansko Grahovo: Filipović je dobila 212, uvjerljivo najviše od svih kandidata, a Lučić tek 33 glasa. Krišto je 2022. godine dobila 355, također uvjerljivo najviše od svih kandidata.

Također i prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosanskom Grahovu je živjelo 393 Hrvata.

Bosanski Petrovac: Za Filipović je glasalo 94 birača, a za Lučića 31. Za Krišto je prije četiri godine glasalo 263 birača.

U Bosanskom Petrovcu, a prema popisu stanovništva iz 2013. godine, živi 48 Hrvata.

Bosanska Krupa: Filipović je dobila 28 glasova, a Lučić 84, dok je Krišto prije četiri godine osvojila 34 glasa

Prema popisu davne 2013. godine, u Bosanskoj Krupi živi 66 Hrvata.

Glamoč: Filipović je osvojila 255 glasova, a Lučić 230. Krišto je 2022. osvojila 580 – čini se “u bobu” isti zbroj glasova Lučić i Filipović.

Prema popisu iz 2013. godine, u Glamoču živi 906 Hrvata.

Naravno, ovo otvara nova nagađanja – je li moguće da je u ovim mjestima izlaznost Hrvata ponegdje i do 300% ?  Popis obuhvaća sve žitelje hrvatske nacionalnosti, svih dobi, ne samo one s pravom glasa.

Zanimljiv je i zbroj rezultata u HNŽ-u: Koalicija HDZ BiH-HKDU-HDU-HRAST na listama za županijsku skupštinu HNŽ-a ukupno je dobila 29.589 glasova, dok je njihova kandidatkinja Filipović dobila 33.292 glasa – 3.703 glasova više od svoje stranke. Kad bi joj se pribrojali čak i glasovi Humske snage pravaša koji su s HDZ-om partneri u HNS-u (1.160), opet se račun ne bi poravnao.

Napominjemo kako se radi o preliminarnim rezultatima izbora, objavljenim na službenim stranicama SIP-a te da su uzeti u obzir rezultati glasanja u Gradu Mostaru, Prozor-Rami, Jablanici, Konjicu, Čitluku, Čapljini, Neumu, Stocu i Ravnom.

Također, Lučić je u HNŽ u dobio 10.616 glasova, što se manje-više poklapa s rezultatom HDZ-a 1990-HSS-koalicije (4.442), HRS-a (4.058) i pod pretpostavkom da je zadobio glasove birača koalicije Hrvatsko proljeće ČNS-RNS (1.241) te još oko 900 glasova.

(Republika/V.S.H.)

Objava Hrvatsku članicu Predsjedništva ponovno su izabrali Bošnjaci – neglasanjem pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, za sada je ukupno nevažećih listića je čak 389.832. Praznih izbornih listića za pojedine razine vlasti bilo je ukupno 169.356, a nevažećih po nekom drugom osnovu 220.476.

Međutim, i prošlih Općih izbora 2022. godine, zabilježen visok postotak nevažećih listića – Za Predsjedništvo BiH 6,6% nevažećih listića; za Parlamentarnu skupštinu BiH čak 8,38%; za Parlament FBiH 7,58%; za Predsjednika RS 5,75%; za Narodnu skupštinu RS 5,52% a za skupštine kantona FBiH 6,59%.

Podsjetimo i da je na općim izborima 2018. godine, broj nevažećih listića na svim razinama premašio pola milijuna. Međutim, s obzirom na značajno manju izlaznost na ovim izborima, skoro 400.000 nevažećih listića birača više nego je dovoljan razlog za traženje uzroka ovog visokog postotka – je li to jedan vid građanskog bunta ili kompliciranost izbornih lista te neslanaženje pri glasanju ili nešto treće?

Predsjedništvo BiH

Važeći: 1.314.946 (95,61%)
Nevažeći — prazan: 46.654 (3,39%)
Nevažeći — drugi razlog: 13.753 (1,00%)

Parlamentarna skupština BiH

Važeći: 1.255.403 (91,31%)
Nevažeći — prazan: 45.380 (3,30%)
Nevažeći — drugi razlog: 74.084 (5,39%)

Parlament FBiH

Važeći: 753.094 (91,51%)
Nevažeći — prazan: 28.746 (3,49%)
Nevažeći — drugi razlog: 41.130 (5,00%)

Predsjednik RS

Važeći: 526.565 (95,26%)
Nevažeći — prazan: 19.208 (3,47%)
Nevažeći — drugi razlog: 6.996 (1,27%)

Narodna skupština RS

Važeći: 502.039 (90,83%)
Nevažeći — prazan: 10.195 (1,84%)
Nevažeći — drugi razlog: 40.540 (7,33%)

Skupštine kantona u FBiH

Važeći: 745.653 (92,19%)
Nevažeći — prazan: 19.173 (2,37%)
Nevažeći — drugi razlog: 43.973 (5,44%)

/Republika/

Objava Opći izbori – Zašto je skoro 400 tisuća nevažećih glasačkih listića, a na prošlim izborima i više od pola milijuna? pojavila se prvi puta na Republika.

Prema dostavljenim preliminarnim podacima i projekciji sastava Skupštine HNŽ-a, koaliciji HDZ BiH, HKDU, HDU i HRAST pripalo bi 13 mandata, a SDA osam. SDP bi imao tri zastupnika, koalicija HDZ 1990–HSS i Hrvatska republikanska stranka po dva, dok bi koalicija NES BiH, PDA i Naprijed te lista DF/GS imale po jedan mandat, projekcija je portala Hercegovina.info budućeg rasporeda mandata u Skupštini HNŽ-a.

Takav raspored popunjava svih 30 mjesta u županijskoj Skupštini i HDZ-u BiH daje najsnažniju pregovaračku poziciju. Ipak, rezultat te stranke sam po sebi nije dovoljan za samostalno formiranje vlasti.

Za potvrdu imenovanja Vlade HNŽ-a potrebna je dvotrećinska većina, odnosno najmanje 20 zastupničkih glasova. HDZ BiH i SDA prema ovoj bi projekciji zajedno imali 21 mandat, jedan više od potrebnog broja. To im otvara mogućnost potvrde Vlade bez potpore drugih stranaka, ako postignu politički dogovor i osiguraju glasove svojih zastupnika.

Najviše osobnih glasova među navedenim kandidatima osvojio je nositelj liste HDZ-a BiH Marko Novak, kojemu je pripalo 5.446 preferencija, odnosno 18,75 posto glasova njegove liste. Slijedi Ivo Bevanda 3.939 13,56% (no nije ušao u Skupštinu zbog postotka kojeg smo objasnili na početku), Tomislav Martinović s 3.443 glasa i 11,85 posto, dok je Josip Grbavac prikupio 2.269 glasova, odnosno 7,81 posto.

Izborni zakon BiH propisuje da se mandati za županijske skupštine najprije dodjeljuju kandidatima koji su osvojili najmanje 20 posto ukupnih važećih glasova svoje liste, poredanima prema broju osobnih glasova. Preostali mandati dodjeljuju se prema izvornom redoslijedu kandidata na listi. Zato kandidat s više preferencija od stranačkog kolege ne preskače automatski njegovo mjesto ako nije dosegnuo taj prag.

Prema dostavljenim postotcima, nijedan od navedenih kandidata HDZ-ove koalicije trenutačno nema 20 posto. To znači da pri dodjeli njezinih 13 projiciranih mandata odlučuje izvorni raspored kandidata.

Uz Novaka, Martinovića i Grbavca, ulazak u Skupštinu prema projekciji očekuju Ivana Buntić-Jovanović s 1.228 glasova i 4,23 posto, Darinka Klarić Soldo s 461 glasom i 1,59 posto, Daniel Babić s 1.358 glasova i 4,68 posto te Matea Bulić s 1.010 glasova i 3,48 posto.

Mandate bi dobili i Damir Džeba s 1.117 glasova i 3,85 posto, Slavko Bilić s 963 glasa i 3,32 posto, Daniela Matić s 833 glasa i 2,87 posto, Stanko Marić s 879 glasova i 3,03 posto, Marija Bošković s 211 glasova i 0,73 posto te Stana Burić s 474 glasa i 1,63 posto.

Razlika između Grbavčevih 2.269 i 211 glasova Marije Bošković pokazuje koliko se osobna potpora kandidatima može razlikovati, a da oboje dobiju mandat. U takvim okolnostima rezultat cijele liste i mjesto koje je stranka dodijelila kandidatu imaju presudnu ulogu.

U SDA se jasno izdvojio Džafer Alić, koji je osvojio 4.486 preferencija, odnosno 23,03 posto glasova liste. Time prelazi zakonski prag, ali budući da je već bio nositelj liste, njegov rezultat potvrđuje vodeću poziciju.

Salmir Kaplan prikupio je 1.629 glasova i 8,36 posto, a Kemal Muratović 1.565 glasova i 8,03 posto. Harun Kurtović ima 1.275 glasova i 6,54 posto, Alma Huseinbegović Radmanić 1.237 glasova i 6,35 posto, a Nedžad Maksumić 1.191 glas i 6,11 posto. Prema projekciji, u Skupštinu ulaze i Edina Gorančić s 396 glasova i 2,03 posto te Dragica Suša s 359 glasova i 1,84 posto.

U SDP-u je drukčija situacija. Ismet Lulić osvojio je 1.530 glasova, odnosno 20,63 posto, čime prelazi prag i prema trenutačnim podacima dobiva prednost pri dodjeli mandata. Na izvornoj listi bio je treći, iza nositelja Ivora Perića i Vesne Saradžić.

Saradžić ima 1.123 glasa i 15,14 posto, a Perić 1.111 glasova i 14,98 posto. Iako Saradžić ima 12 preferencija više od Perića, njihov međusobni redoslijed pri dodjeli preostalih mandata određuje izvorna lista. Ako SDP zadrži tri mandata, sva tri kandidata ulaze u Skupštinu, pa Lulićev pomak trenutačno mijenja redoslijed, ali ne i sastav projiciranog zastupničkog kluba.

Kod HRS-a preferencije imaju izravan učinak na to tko dobiva mandat. Nositelj Silvio Bubalo osvojio je 1.061 glas i 27,20 posto, dok Slavko Zovko ima 899 glasova i 23,05 posto.

Obojica prelaze prag, a Zovko time s četvrtog mjesta izvorne liste dolazi na drugo mjesto pri dodjeli mandata ispred Vesne Šunjić i Mirka Vasilja. Ako HRS zadrži dva projicirana mandata, u Skupštinu bi ušli Bubalo i Zovko. To je konkretan primjer u kojemu osobni glasovi mijenjaju sastav zastupnika koje stranka šalje u županijsku Skupštinu.

Koaliciju HDZ 1990–HSS prema projekciji predstavljali bi Marko Ćurčić sa 735 glasova i 16,80 posto te Danijela Mišura s 408 glasova i 9,32 posto.

Jedan mandat koalicije NES BiH, PDA i Naprijed pripao bi Semiru Drljeviću, koji je osvojio 873 glasa i 28 posto. Listu DF/GS predstavljao bi Arman Zalihić s 1.032 glasa i 35,44 posto.

Raspodjela mandata otvara nekoliko mogućih političkih kombinacija. HDZ BiH i SDA zajedno bi imali 21 zastupnika, a potencijalnim uključivanjem SDP-a ta bi većina narasla na 24.

Postoji i računska mogućnost većine bez SDA: HDZ BiH, SDP, HDZ 1990–HSS i HRS zajedno bi imali točno 20 mandata. Takva bi kombinacija zahtijevala dogovor četiriju političkih subjekata i potporu svih njihovih zastupnika pri potvrdi Vlade.

S druge strane, sve ostale liste zajedno, bez HDZ-ove koalicije, imale bi 17 mandata. Prema ovoj projekciji zato ne bi mogle potvrditi Vladu bez potpore dijela zastupnika HDZ-a BiH.

To HDZ-u BiH daje ključnu ulogu u pregovorima, dok SDA ostaje partner s kojim najlakše doseže potrebnu dvotrećinsku većinu. Manje stranke mogu biti važne za širu i stabilniju potporu vlasti ili za alternativni dogovor, ali njihova uloga ovisit će o tome koju će većinu najveća stranka pokušati okupiti, analizirala ja Hercegovina.info.

/Desk/

Objava Projekcija Hercegovina.info o mandatima u skupštini HNŽ – HDZ i SDA sami mogu formirati vlast pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik SIP-a BiH Jovan Kalaba podsjetio je kako je danas u 7 sati počela zabrana objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnijenja, koja traje do zatvaranja biračkih mjesta. Biračka mjesta u cijeloj Bosni i Hercegovini u nedjelju će biti otvorena od 7 do 19 sati, prenosi FTV.

Na Općim izborima građani će birati članove Predsjedništva BiH, zastupnike u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

U Republici Srpskoj birači će glasati za zastupnike Narodne skupštine RS te za predsjednika i potpredsjednike RS, dok će se u Federaciji BiH birati i zastupnici u skupštinama kantona. SIP je izbore zakazao za nedjelju, 4. oktobar 2026. godine.

Više od 3,4 milijuna birača

Prema podacima koje je na konferenciji iznio Kalaba, Središnji birački popis zaključen je sa stanjem na 20. kolovoza u ponoć, a pravo glasa ima 3.408.517 birača.

Za glasanje izvan Bosne i Hercegovine registrirano je nešto više od 48.000 birača. Od tog broja, njih 45.457 glasat će putem pošte, dok je preostali broj birača registriran za glasanje u 20 diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u 13 država.

Na izborima će se birati ukupno 518 nositelja mandata, među više od 7.000 kandidata.

Za organizaciju izbora osigurano više od 24 milijuna KM

Kalaba je govorio i o financijskim izdvajanjima za organizaciju izbora. Za redovne troškove provedbe izbora osigurano je 24,236 milijuna KM. Od toga je približno 11 milijuna KM predviđeno za naknade članovima biračkih odbora, dok je oko pet milijuna KM namijenjeno nabavci tiskanog i drugog izbornog materijala.

Ovogodišnji izbori bit će prvi u BiH na kojima se u punom obimu primjenjuju nove izborne tehnologije.

Za njihovo uvođenje SIP-u BiH ranije je osigurano 112,5 milijun KM. Prema dokumentima SIP-a, riječ je o projektu koji obuhvaća nabavku opreme, razvoj softvera, licence i obuku osoblja za Opće izbore 2026. godine.

U okviru projekta nabavljeno je 6.000 uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i 6.000 skenera za glasačke listiće. Tehnologija bi trebala omogućiti i bržu transmisiju izbornih rezultata s biračkih mjesta.

SIP: Pripreme pratili izazovi i problemi u javnim nabavkama

Predsjednik SIP-a ocijenio je kako je priprema izbora bila zahtjevan i dugotrajan proces, posebno zbog problema i opstrukcija koji su pratili postupke javnih nabavki.

Zbog kasnog potpisivanja pojedinih ugovora, rokovi za implementaciju novih tehnologija bili su skraćeni. SIP je ranije također priopćio da su pripreme za Opće izbore 2026. bile posebno zahtjevne zbog uvođenja novih tehnologija, obima logističkih aktivnosti i ograničenog vremena za realizaciju projekta.

Kalaba je naveo da su mogući tehnički problemi tijekom izbornog dana, ali kako će na terenu biti angažirano više od 4.000 obučenih operatera koji će pratiti rad izborne opreme.

Pored njih, u provođenje izbora bit će uključena cjelokupna izborna administracija. Angažirano je više od 5.000 predsjednika biračkih odbora i više od 3.000 njihovih zamjenika.

Iz SIP-a navode kako su lokalne izborne komisije tijekom priprema imale poteškoće u popunjavanju i obuci biračkih odbora, ali da su ti problemi otklonjeni prije izbornog dana.

Građanima preporučeno da provjere biračko mjesto

SIP je pozvao birače da prije odlaska na biralište provjere gdje glasaju i upoznaju se s procedurama glasanja. Informacije o biračkim mjestima i drugim važnim detaljima izbornog procesa dostupne su na službenoj internet stranici SIP-a BIH.

Poseban pozivni centar SIP-a također će biti dostupan građanima za informacije i prijave povezane s izbornim procesom.

SIP zaprimio 747 prigovora

Govoreći o periodu predizborne kampanje, Kalaba je naveo kako je SIP do sada zaprimio ukupno 747 prigovora. Najveći broj, njih 466, odnosio se na navode o preuranjenoj izbornoj kampanji. Još 49 prigovora odnosilo se na navodnu zloupotrebu djece u političke svrhe, dok je 28 prijava podneseno zbog navodnog govora mržnje.

Ostali prigovori odnosili su se na druge moguće kršenje pravila tijekom predizbornog perioda.

Poziv biračima na glasanje

Uoči otvaranja biračkih mjesta, iz SIP-a su pozvali građane da se informiraju o svojim pravima i procedurama te da izborni dan provedu uz strpljenje i suradnju s članovima biračkih odbora.

Kalaba je posebno govorio o novim tehnologijama, čija je primjena, kako je naveo, usmjerena na zaštitu integriteta biračkog procesa i sigurnost glasa svakog birača.

Izbornoj administraciji je preporučeno da u slučaju tehničkih problema odmah primijeni predviđene alternativne procedure kako bi se glasanje moglo nastaviti u skladu sa zakonom.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se u nedjelju, 4. listopada, a biračka mjesta bit će otvorena od 7 do 19 sati. SIP BiH je izbore raspisao za šest razina neposrednih izbora – Predsjedništvo BiH, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta FBiH, Narodnu skupštinu RS, predsjednika i potpredsjednike RS te skupštine kantona u Federaciji BiH, prednosi FTV.

/Desk/

Objava Izbori – 7.000 kandidata na izborima koji koštaju više od 136 milijuna KM – Kako glasati? pojavila se prvi puta na Republika.

„Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina dvije su susjedne i prijateljske države koje ne povezuje samo duga zajednička povijest, najduža državna granica i velika gospodarska suradnja, nego ih više od svega povezuje hrvatski narod, koji stoljećima živi u Bosni i Hercegovini i koji je konstitutivan narod današnje Bosne i Hercegovine jednako kao Bošnjaci i Srbi. Državni je interes Republike Hrvatske cjelovita, stabilna i sigurna Bosna i Hercegovina, kao što je državni i nacionalni interes, ali i ustavna obveza, Republike Hrvatske zaštita prava i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Dužnost je stoga Republike Hrvatske učiniti sve da Hrvati ostanu konstitutivan narod Bosne i Hercegovine te da imaju svoje legitimne predstavnike u tijelima vlasti na svim razinama. Štoviše, uvjeren sam kako je to najbolje i za Bosnu i Hercegovinu jer su upravo Hrvati poveznica koja sprječava daljnju destabilizaciju te države i motor koji vuče Bosnu i Hercegovinu prema Europskoj uniji.

Pred Bosnom i Hercegovinom su Opći izbori na državnoj i entitetskoj razini na kojima će se birati članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine te zastupnici u državnom i entitetskim parlamentima. Smatram važnim da pripadnici sva tri konstitutivna naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba – ovoga puta izaberu svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kao i svoje legitimne parlamentarne zastupnike. Za Hrvate je to posebno važno jer od 2018. godine u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine nisu imali svojeg legitimnog predstavnika.

Kako bi ispravili tu nepravdu, učvrstili svoju konstitutivnost i zaštitili svoj položaj i prava, Hrvati u Bosni i Hercegovini trebaju izaći na izbore. Pozivam stoga Hrvatice i Hrvate u Bosni i Hercegovini da 4. listopada u što većem broju izađu na izbore, glasaju i izaberu svoje istinske predstavnike. Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini sada ima priliku pokazati što je njegova istinska volja jer je svjestan, uvjeren sam, kako je to preduvjet opstanka Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali i temelj za trajnu stabilnost i funkcioniranje Bosne i Hercegovine“.

/Desk/

Objava Milanović poručio bh Hrvatima: Izađite na izbore i birajte svoje legitimne predstavnike pojavila se prvi puta na Republika.

Srbijanski predsjednik na odlasku Aleksandar Vučić, koji je u nedjelju navečer pred televizijskim kamerama u izravnom prijenosu potpisao ostavku, predao je u ponedjeljak dužnost predsjednici Skupštine Ani Brnabić, koja privremeno preuzima ovlasti šefa države i obnašat će ih do predsjedničkih izbora potkraj prosinca.

Vučić je podnio ostavku da se, kako je rekao, “kao običan građanin” uključi u kampanju za izbore raspisane za 25. listopada, poslije kojih, ako pobijedi Srpska napredna stranka, namjerava postati premijer.

“Za Aleksandra Vučića znam da kreće u novu borbu i želim mu sreću. Čuvat ću mjesto do izbora predsjednika Republike Srbije”, istaknula je Brnabić, trenutačno u tehničkom mandatu nakon što je Vučić prethodno raspustio parlament kako bi raspisao prijevremene parlamentarne izbore.

Na dužnost šefa države Vučić je prvi put izabran 2017., a zatim i 2022., ali je drugi mandat, poslije kojeg po Ustavu više ne bi mogao biti biran na tu dužnost, skratio osam mjeseci prije isteka kako bi kao nositelj izborne liste Srpske napredne stranke “Aleksandar Vučić-Ujedinjena Srbija” sudjelovao u izbornoj kampanji.

Ostavku je podnio nakon višemjesečnih protuvladinih prosvjeda, potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na tek renoviranom željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenog 2024.

Pomilovao 49 osoba

Prosvjede je, uz blokade više od 60 fakulteta državnih sveučilišta i povremeno oštru represiju vlasti, predvodio studentski pokret koji je kandidirao svoju listu za 250 zastupnika na idućim prijevremenim parlamentarnim izborima.

Odlazeći s dužnosti, Vučić je iskoristio predsjedničke ovlasti i donio odluku o pomilovanju i aboliciji 49 osoba, među kojima je i 12 studenata i aktivista iz tzv. “novosadske grupe”, optužene za pokušaj nasilne promjene ustavnog uređenja, te 11 svojih pristaša, sudionika incidenata i napada na studente i prosvjednike.

Sumirajući vrijeme provedeno na dužnosti šefa države, Vučić je rekao da je za njega bilo najvažnije služiti svojem narodu i zemlji koju voli “najviše na svijetu”.

“Služio sam vjerno, časno i pošteno”, rekao je Vučić, čijih su osam i pol godina na mjestu predsjednika Srbije, a prethodno i u mandatu predsjednika vlade, pratile brojne proturječnosti, te brojna neispunjena obećanja – između ostaloga, da će Srbija do 2026. ispuniti uvjete za prijam u Europsku uniju.

Srbija ima status kandidata za članstvo u Uniji od 1. ožujka 2012., a Srpska napredna stranka na vlast je došla poslije izbora u svibnju te godine, prenosi HINA.

/Desk/

Objava ‘ZAUVEK’ NA VLASTI Vučić dao ostavku na predsjedničko mjesto jer planira postati premijer Srbije pojavila se prvi puta na Republika.

Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ upozorava kako je potrebno hitno intenzivirati i unaprijediti obuku izborne administracije kako bi implementacija biometrijske identifikacije birača i skenera glasačkih listića na izborni dan bila provedena uspješno.

Uvođenje novih izbornih tehnologija predstavlja jedno od najvećih unaprijeđenja u provođenju izbora u BiH. Međutim, uspješnost ove reforme neće ovisiti samo od toga hoće li uređaji biti dostavljeni na biračka mjesta, već i od toga hoće li osobe koje ih koriste biti dovoljno obučeni da njima pravilno upravljaju u realnim uvjetima izbornog dana.

Kako su istaknuli, nalazi Koalicije ‘Pod lupom’ ukazuju na to da značajan broj izbornih komisija, biračkih odbora i operatera još uvijek nije na potrebnoj razini spremnosti za provođenje izbora uz korištenje novih tehnologija. Poseban problem predstavlja činjenica da su inicijalne obuke bile dominantno teorijske i bez praktičnog rada, dok u pojedinim sredinama izborna administracija još uvijek nije imala priliku neposrednose upoznati s opremom koju će koristiti ili obuke nisu ni počele iako je, prema kalendaru izbornih aktivnosti, rok za završetak edukacije biračkih odbora bio jučer, 24.09.2026.

“Iako je jasno kako se s edukacijom izborne administracije krenulo jako kasno zbog brojnih opstrukcija u implementaciji novih tehnologija, isto je sada činjenica da imamo jednu vrstu institucionalne i sustavne sporosti u samim edukacijama koje se moraju bolje planirati i intenzivirati.

Ne smijemo dozvoliti da institucionalna sporost ugrozi višemilijunski projekt koji treba osloboditi izborni dan od dokazanih izbonih krađa i prijevara i konačno ojačati integritet izbora u BiH i vratiti povjerenje građana u izbore.

Nedostatci u pripremi će se najprije manifestirati na biračkim mjestima. Nedovoljno obučena izborna administracija može dovesti do sporijeg procesa glasanja, stvaranja redova, dodatnih pitanja i nesigurnosti birača, pogrešne primjene procedura ili nepotrebnog produžavanja zastoja u slučaju tehničkih problema. Čak i kada uređaji tehnički funkcioniraju, loša priprema ljudi koji njima upravljaju može proizvesti iste posljedice, koje građani doživljavaju kao problem same tehnologije.

Koalicija ‘Pod lupom’ smatra da je preostalih deset dana dovoljno da se postojeći rizici značajno smanje, ali samo ukoliko se priprema odmah prebaci u najintenzivniju fazu i ukoliko praktična obuka, testiranje opreme i rješavanje potencijalnih problema postanu apsolutni prioritet, upozorili su iz Koalicije ‘Pod lupom’.

Iz Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) tvrde da se sve odvija prema planu te kako problema neće biti.

“Opći izbori 2026. godine predstavljaju jedan od najsloženijih izbornih procesa u BiH zbog uvođenja novih tehnologija, opsežnih logističkih zahtjeva i ograničenog vremena za pripremu. Unatoč tomu, dosadašnje aktivnosti realiziraju se po planiranoj dinamici, a svi sudionici nastavljaju rad na ispunjavanju preostalih obveza, stoji u reagiranju SIP-a objavljenom nakon upozorenja koja su stigla iz koalicije nevladinih udruga ‘Pod lupom’ koja već godinama nadzire izbore u BiH.

Najveća novost ovogodišnjih izbora u BiH 4. listopada uvođenje je novih tehnologija, odnosno strojeva kojima će se identificirati birači te skenirati glasački listići. Svi birači morat će potvrditi svoj identitet elektronskim očitanjem otisaka prstiju dok će listiće nakon glasanja morati dodatno skenirati.

Ispunjavanje gladačkih listića pri tom će biti drukačije nego u ranijim izbornim ciklusima, a umjesto zaokruživanja brojeva ispred naziva stranaka ili imena kandidata morat će flomasterom ispuniti odgovarajuće krugove kako bi njihov odabir bio strojno čitljiv.

Ta su tehnička rješenja uvedena kako bi se eliminirale ranije utvrđene zloporabe poput krađe identiteta ili dopisivanja glasova. Međutim, to bi moglo usporiti tijek glasanja, a posebice stvoriti poteškoće kada budu glasale starije osobe.

Ova je tehnologija djelomice testirana na lokalnm izborima prije dvije godine, a potom i probno 11. rujna simuliranjem glasanja na dijelu biračkih mjesta.

Rezultati su pokazali kako je biometrijska identifikacija birača funkcionirala dobro jer je od 6854 testna birača stopa uspješnosti verifikacije otiska prsta iznosila je 97,37 posto dok je elektronički prijenos rezultata do SIP-a funkcionirao u roku od nekoliko minuta.

/Desk/

Objava Koalicija ‘Pod lupom’ upozorava: Izborna administracija nedovoljno obučena za nove tehnologije – izbori mogu biti dovedeni u pitanje – Iz SIP-a tvrde: Nema problema pojavila se prvi puta na Republika.

Bosna i Hercegovina ulazi u posljednji tjedan predizborne kampanje, koja tek sada postaje najzanimljivija. Posebno kada se govori o izboru za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Ova predizborna kampanja, za sada jer ne znamo što će se još dogoditi u posljednjem tjednu prije općih izbora, rezultirala je sa dvije, vrlo značajne činjenice – mnogi Bošnjaci sada pozivaju da bošnjački birači ne biraju Hrvatima predstavnika u Predsjedništvu BiH. Također, kandidatura Zdenka Lučića ispred hrvatskih stranaka Petorke pokazal je kako ovaj potez ima i drugi cilj – svrgavanje Drgana Čovića s mjesta predsjednika HDZ-a BiH, piše Dnevno list.

„Nije fer  jednom narodu birati predstavnika glasovima drugog naroda“

Naime, za razliku od prije 20 godina, kada su Bošnjaci masovno pozivani na glasanje za, tadašnjeg SDP-ovca Željka Komšića, pa potom i u sljedeća tri mandata te ukupno do sada četiri kao hrvatskog člana Predsjedništva biranog velikom većinom bošnjačkim glasovima, sada mnogi Bošnjaci ukazuju na pogubnost takve politike za same Bošnjake. Pozivaju da ne glasaju za, sada Slavena Kovačevića kao DF-ovog (Komšićevog) kandidata.

Kao što je Dnevni list već i pisao, u tome se posebno ističe bošnjački intelektualac i novinar Fatmir Alispahić, ali i Nermin Bise,  novinar i književnik iz Stoca.

Obojica ističu kako bi nastavak “prakse” bošnjačkog izbora i nametanja Hrvatima člana Predsjedništva najviše štetio samim Bošnjacima te ih pred međunarodnom zajednicom predstavio kao političke nasilnike nad malobrojnijim Hrvatima.

Ova teza, sudeći prema komentarima na društvenim mrežama, ima sve jasniju i vidljiviju podrušku među korisnicima-Bošnjacima.

“Da misle, kao što ne misle, dobro svojoj državi, DF i KKK (Komšić, Kovačević, Kajan) odustali bi od kandidature za poziciju člana državnog Predsjedništva iz reda Hrvata po matrici Komšić-Kovačević jer nije fer jednom narodu birati predstavnika glasovima drugog naroda (takav je nakaradan ustavni okvir pun paradoksa). Da posjeduju politički senzibilitet i dobru namjeru i iskrenu ljubav prema državi DF, KKK bi mudro i politički zrelo odustao od kandidature za ovu poziciju i prepustio politički dvoboj, konačno pluralizam na hrvatskoj političkoj sceni u BiH, u borbi između Filipovićke i Lučića. I na tom primjeru bi DF KKK mogao akcentirati građanaki model biranja tako što bi vrlo vjerovatno znatan broj njihovih (bošnjačkih) glasača birao između Filipovićke i Lučića.  Ali ne, to DF KKK neće jer bi tako odstupio od perfidne i Bošnjacima podvaljene zamke ispred koje stoji sramotna uloga DF KKK koja je najjači saveznik upravo Dragana Čovića i njegovog HDZ-a”, napisao je, između ostaloga Bise.

Njegovi stavovi otvaraju raspravu među korisnicima koji, opet, imaju podjeljena mišljenja, uz odobravanja ili neodobravanja.

Fatmir Alispagić, također pozivajući Bošnjake da ne izabiru Hrvatima predstavnika jet tim štete najviše se nanosi bošnjačkom narodu, za predsjednika DF-a i člana Predsjedništva BiH Željka Komšića kaže da je “vazal Bakira Izetbegovića”. On ide i dalje.

“‘Građanski’ Željko Komšić, sa svojom fildžanskom DF i ratnohuškačkim paranojama i ublehama – najveća je opasnost za Bosnu i Hercegovinu”, navodi Alispahić.

Međutim, dok je ova tema prošlih izbornih ciklusa bila svojevrsni tabu među Bošnjacima, zanimljivo je kako se o njoj sve više otvoreno govori.

Inače, političko-nasilničko inzistiranje predsjednika DF-a Željka Komšića na izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH isključivo i zahvaljujući bošnjačkim glasovima kako bi promovirao svoju “ideju” građanske države, prepoznata je i u međunarodnim političkim krugovima. Istodobno, Komšić svoje “građansko uvjerenje” već dva desetljeća perfidno demonstrira samo preko najmalobrojnijeg naroda, Hrvata, računajući na višestruko veću brojnost bošnjačkih birača, dok istodobno to ne čini i kandidiranjem za, primjerice, srpskog ili bošnjačkog člana čime bi dokazao istinsku političku viziju građanske države, za koju godinama tvrdi kako se zalaže.

Ali, sve ostaje na političkom nasilju nad najmalobrojnijim narodu, što dovoljno govori i o psihologiji politike i poteza koji su dramatično narušili odnose Hrvata i Bošnjaka.

Ivo Lučič: „Čović je politička prošlost“

Drugi, i ne manje značajan ‘fenomen’ ove predizborne kampanje je kandidatura Zdenka Lučića z hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Ovo je kandidatura hrvatskih stranaka Petorke, koja se često zna nazivati i “oporbenima” iako sudjeluju u vlasti i na federalnoj i na županijskoj razini. Međutim, Zdenko Lučić u svojim istupima i prije početka službene predizborne kampanje kritikama ‘targetira’ isključivo predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, iako Čović nije kandidat za Predsjedništvo već je to Darijana Filipović.

To je u javnosti donekle stvaralo zbunjenost iako je mnogim poznavateljima političkih zbivanja bilo jasno kako je riječ o planu rušenja Čovića s pozicije predsjednika stranke. Pozicije na kojoj se nalazi već 21 godinu. Ovo je, moglo bi se kazati, vrhunac dugogodišnjih “kuloarskih šuškanja” kako HDZ želi preuzeti Ivo Lučić, brat Zdenka Lučića, povjesničar i rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman u Zagrebu i jedan od osnivača HDZ-a BiH.

Međutim, Lučić stariji još uvijek nije govorio o svojim, mogućim ambicijama za mjesto predsjednika HDZ-a. No, on je u podcastu Velebit, kao nikada do sada i “bez rukavica” teško iskritizirao vodstvo HDZ-a BiH za korupciju i nepotizam.

“20 godina i više, skoro 30 godina, imate istu vladajuću strukturu u HDZ-u koja upravlja i vidi se da je to neuspješno. Obećava i uvijek se to izjalovi….HDZ je bio nacionalni pokret za slobodu, ljudska prava, demokraciju, a danas se HDZ, kao i većina stranaka, pretvorio u neku vrstu interesne skupine koja želi ostvariti svoje političke i privatne interese, a nacionalne slobode, prava i pitanja samo služe da bi se ostvarilo ovo prvo”, rekao je profesor Lučić.

“Često sam i ja sam iskreno, bio u situaciji kako ne treba sada kritizirati, kako nije vrijeme, pa ako oslabimo toga što ćemo dobiti, imamo Komšića, ali onda dođe trenutak kada više nema kalkulacije. Kad više ne možete. Dođe vrijeme da se mora prelomiti… Promjene moraju doći unutar HDZ BiH, jedine ozbiljne političke strukture i organizacije u BiH. Oporba ima snagu, ali ona je na lokalnoj razini. Ti ljudi se bore za svoje općine, eventualno županije, ali oporba nije vodila niti vodi nacionalnu politiku. Ono što je bitno, je to da ljudi, moje kolege u HDZ-u shvate da se stvari moraju mijenjati…Što se mene tiče, Čović je politička prošlost i on je sa ovim izborima završio svoju priču. Dolazi vrijeme potpuno novih ljudi…”, poručio je, između ostaloga.

Stoga, ova predizborna kampanja svakako može donijeti značajnije promjene, i kada je riječ o stanju u političkoj i državotvornoj svijesti Bošnjaka. Što se tiče HDZ-a BiH i predsjednika te stranke Dragana Čovića – Lučići su bacili rukavicu u lice. Pitanje je samo epiloga. 

/Desk/

Objava Dva fenomena predizborne kampanje: Buđenje bošnjačke političke savjesti i plan rušenja Čovića pojavila se prvi puta na Republika.