Zanimljivo je da svi parlamentarci, bez izuzetka, svaki mjesec dobivaju paušal od 900 KM čija je svrha, između ostalog, upravo pokriće troškova rada u izbornoj jedinici. Iz ovoga bi se moglo shvatiti da za isti posao pojedini zastupnici i izaslanici bivaju plaćeni dva puta.

Još, još, još…

– Svrha ili namjena paušala je za dodatne aktivnosti zastupnika i izaslanika tijekom mandata, a koji se tiču povećanih materijalnih troškova u obavljanju zastupničkih, odnosno izaslaničkih dužnosti (a tiču se: rada u izbornoj jedinici, prisustva manifestacijama po pozivu organizatora i drugim aktivnostima gdje Parlamentarna skupština BiH ne snosi troškove stručnog osposobljavanja i usavršavanja i konsultantskih usluga) – piše u Odluci o načinu obračuna plaća i ostalih materijalnih prava zastupnika i izaslanika u PSBiH.

Ipak, za prvih 11 mjeseci ove godine je zastupnicima i izaslanika, njih 17, po osnovu obilaska izborne baze isplaćeno ukupno 57.550 KM. Mahom se radi o parlamentarcima iz HDZ-a i SNSD-a, te po jednom iz SDS-a i Bh. inicijative-Kasumović Fuad.

Zanimalo nas je šta onda znači i tko izračunava posebnu naknadu za obilazak izborne baze. U suštini, sve je u rukama klubova stranaka u Zastupničkom domu bh. Parlamenta i klubova naroda u Domu naroda, piše Faktor.

U tajništvu Parlamentarne skupštine BiH kazali su da je ova naknada definirana u okviru proračunskih sredstava namijenjenih za parlamentarne klubove (klubove stranaka i Zastupničkom domu i klubove naroda u Domu naroda) po Zakonu o financiranju političkih stranaka.

– Detaljan način raspodjele sredstava bit će reguliran Poslovnikom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine – piše u Zakonu.

U Poslovniku Zastupničkog doma piše samo da Zajednička komisija za administrativne poslove Parlamenta BiH donosi odluku o raspodjeli sredstava za financiranje političkih stranaka.

No u tajništvu Parlamenta BiH pojasnili su da postoji interna odluka Zajedničke komisije za administrativne poslove iz 2013. godine o upotrebi sredstava za parlamentarne klubove i da naknada za obilazak izborne baze pripada samo članovima kluba.

Stranački klubovi, odnosno njihov predsjedavajući, upućuje nalog nadležnoj službi Parlamenta BiH da se to isplati pozivajući se na odredbe odluke. Obrazloženja nema.

Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA, koji je najbrojni klub u bh. Parlamentu, pojasnio je da pet posto novca koji dobije klub ide centrali stranke, a ostalo ostaje za rad kluba koji sam donosi odluku o načinu utroška. Istaknuo je da oni nisu koristili novac za isplatu naknade za obilazak izborne baze, niti imaju namjeru to raditi.

– Pored paušala još da to koristimo, pomalo je smiješno – dodao je Špago.

Kazao je da ne zna šta precizno znači obilazak izborne baze koji su pojedini parlamentarci naplatili.

– Izborna baza je izborna jedinica gdje se bira za Parlament. To možda spada više u domen stranačkih aktivnosti. Naravno uvijek se može opravdati, a ne znam koliko je opravdano – komentirao je Špago.

Koliko je tko ‘jamio’?

Primanja po ovom osnovu u ovoj godini ostvarili su Aida Baručija, zastupnica Bh. inicijative-Kasumović Fuad (7.000 KM u rujnu), zatim delegat Ilija Cvitanović iz HDZ 1990 (ukupno 4.450 KM u ožujku, lipnju i rujnu), zastupnica HDZ-a Darijana Filipović (ukupno 3.000 KM u ožujku i lipnju), zastupnik HDZ-a Predrag Kožul (ukupno 3.000 KM u ožujku i lipnju), zastupnik SNSD-a Milorad Kojić (1.500 KM u lipnju), izaslanik Radovan Kovačević iz SNSD-a (ukupno 2.500 KM u ožujku, lipnju i rujnu), zastupnik HDZ-a Slavko Matić (ukupno 3.000 KM u ožujku i lipnju), delegat Želimir Nešković iz SDS-a (ukupno 3.500 KM u ožujku, lipnju i rujnu), izaslanik Snježana Novaković-Bursać iz SNSD-a (ukupno 2.000 KM u lipnju i rujnu), izaslanik Sredoje Nović iz SNSD-a (ukupno 3.000 KM u ožujku, lipnju i rujnu), izaslanica Marina Pendeš iz HDZ-a (ukupno 6.000 KM za ožujak, lipanj i rujan), zastupnik SNSD-a Obren Petrović koji je jedan od najneaktivnijih (1.500 KM u lipnju), zastupnik SNSD-a i član kolegija Zastupničkog doma Nebojša Radmanović (1.500 KM u lipnju), izaslanik iz SNSD-a i član Kolegija Doma naroda Nikola Špirić (ukupno 3.000 KM u ožujku, lipnju i rujnu), izaslanik Zdenko Ćosić iz HDZ-a (ukupno 4.050 KM u travnju, lipnju i rujnu), te zastupnik HDZ-a i član Kolegija Zastupničkog doma Marinko Čavara (ukupno 3.000 KM u ožujku i lipnju) i Dragan Čović iz HDZ-a, član Kolegija Doma naroda (ukupno 5.550 KM u ožujku, lipnju i rujnu).

/Desk/

Objava “JAMLJAJU” – Parlamentarci sami po sebi “skrojili” – Imaju visoke plaće i paušal, a dobili tisuće KM i za obilazak izbornih baza pojavila se prvi puta na Republika.

Procedura izbora je izvršena u nastavku konstituirajuće sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a isto treba potvrditi i Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH.

Iz reda Bošnjaka su izabrani: Safet Softić (SDA), Šefik Džaferović (SDA), Džemal Smajić (SBiH), Kemal Ademović (Narod i Pravda) te Dženan Đonlagić (Demokratska fronta).

Pet izabranih Hrvata su: Zlatko Miletić (Za nove generacije), Marina Pendeš, Dragan Čović i Zdenko Ćosić, svi iz HDZ BiH, kao i Ilija Cvitanović (HDZ 1990).

Kako se neslužbeno doznaje, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nije zadovoljan brojem svojih stranačkih kolega u Domu jer je, doznaje se, računao i na četiri izaslanika, što je i prethodno izjavio nekoliko puta. No, činjenica je da je, izuzev troje izabranih, ‘otpao’ planirani Ivo Vincetić.

Također se doznaje da nije zadovoljan ni Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a BIH oko kojeg se i okupila koalicija stranaka, jer niti jedan SDP-ov izaslanik nije izabran.

/Desk/

Objava Tko su članovi Doma naroda PSBiH iz Federacije – Čović i Nikšić nezadovoljni pojavila se prvi puta na Republika.

Tko će ući u Dom naroda, odlučit će žrijeb. Inače, prijedlog da sporni listić bude priznat nisu podržali članovi Vlado Rogić i Irena Hadžiabdić.

U PDP-u su zadovoljni, a Milorad Dodik najavljuje žalbu sudu i kaznene prijave protiv članova SIP-a BiH koji su glasali ‘za’.

Jeste ili nije? Zaokruženo ili prekriženo? Nije pravilno, ali je namjera glasača jasna. Pa je tako SIP BiH priznao ono što je u Narodnoj skupštini RS-a bilo nevažeće.

“Uvidom u glasački listić utvrđeno je da isti nema elemente nevažećeg glasačkog listića koji su propisani odredbama člana 5.17. Izbornog zakona, odnosno 5.14. i nije suprotan odredbama uputstva koje je navedeno na glasačkom listiću”, kazao je Ermin Kos, šef Službe za izbore i informacijske tehnologije u Tajništvu SIP-a BiH.

Član SIP-a BiH Željko Bakalar istakao je kako je taj glasački listić, suprotno odredbama Izbornog zakona,proglašen nevažećim.

Za većinu u SIP-u BiH – na listiću nije ništa sporno. Kažu, pravila glasanja su poznata i na listiću naznačena, ali ovo odstupanje Izborni zakon prihvaća.

“To što je napisano da se mora staviti ‘x’ u kvadratić ispred predlagača ne znači da će drukčiji način glasanja tog birača, ako se može utvrditi njegova volja, biti nevažeći”, navela je Vanja Bjelica-Prutina, članica SIP-a BiH.

Za člana SIP-a BiH Ahmeta Šantića to je važeći glasački listić.

“Nedvosmisleno je utvrđena volja birača. Znači, da je netko smatrao kako treba poništiti ovaj glasački listić, onda bi to uradio na neki drugi način”, ustvrdio je Jovan Kalaba, član SIP-a BiH.

Većina je suglasna, ali od dva člana Komisije – suprotan stav. Namjeru glasača ne prepoznaju, a u liniji preko imena vide drugu simboliku. Prazan kvadratić ispred liste nije dobio ‘x’, ali je ostavio prostora za manipulaciju.

Svjesni da je ovaj listić presudan, posebno su oprezni i od odluke ne odustaju.

“Znamo jako dobro što na ovim prostorima znači kad netko neku osobu prekriži, kad prekriži ime političkog subjekta ili kad ime i prezime prekriži baš preko njegovog imena i prezimena. Jasno je da to znači da je protivan sa tim koga križa”, smatra član SIP-a BiH Vlado Rogić.

Članica SIP-a BiH Irena Hadžiabdić objašnjava svoj stav: “Ovo što je urađeno ovdje, za mene je jedna iskrivljena, nepravilna, prekrižena krivulja koja može značiti da je neko želio, zapravo, da izrazi bojkot i poništi tog subjekta, a ne da je želio da mu da glas”.

Ipak, nakon rasprave, brojnih razloga za i protiv, odluka je usvojena. Namjera glasača, iako drugim putem iskazana, uvažena je, izvješćuje FTV.

“Možemo konstatirati, 5 glasova za i 2 protiv je usvojena odluka o utvrđivanju rezultata posrednih izbora za Dom naroda PSBiH iz RS-a”, riječi su predsjednika SIP-a BiH Suada Arnautovića.

Četvrti izaslanik SNSD-a od njih 5 iz RS-a u Domu naroda više i nije tako siguran. Ovim su šanse iste za PDP i SNSD, jer njihovi kandidati sada su izjednačeni sve do žrijeba, kojim će biti odlučeno tko će popuniti ključno peto mjesto u Domu naroda BiH.

/Desk/

Objava SIP priznao sporni listić iz RS-a – PDP i SNSD izjednačeni – Dodik najavljuje tužbu pojavila se prvi puta na Republika.

Milan Miličević, v.d. predsjednik SDS-a kazao je kako dogovora nema i da će se sve znati u srijedu, kada je zakazana sjednica Narodne skupštine RS o izboru izaslanika u Dom naroda BiH.

“Nismo napravili nikakav dogovor. Jesmo razgovarali, s ozbiljnim namjerama, ali nije postugnut nikakav dogovor. Hoće li on biti postignut znat će se u srijedu”, kazao je Miličević.

Ranije su se pojavile informacije kako je oporba iz FBiH s oporbom iz RS dogovorala zajednički nastup u Vijeću ministara BiH što je Miličević demantirao.

“Sa SDS nisu vođeni takvi razgovori (…) Takva matematika, da budemo u Vijeću ministara BiH, postoji ali u smislu boljeg životnog standarda”, objasnio je Miličević.

Borenović: Dodik ne treba dobiti ključ u Domu naroda BiH

Za Branislava Borenovića iz PDP-a bitno je da Dodik ne dobije ključni mehanizam odnosno četiri delegata iz RS u Domu naroda BiH.

“Imati ključ i ključ i RS, FBiH i BiH u svojim rukama i on će odlučivati hoće li otključati i zaključati i hoće li se probuditi dobro raspoloženje ili ne”, rekao je Borenović.

Za Borenovića je bitno da se razgovara o važnim temama kako građani ne bi odlazil iz BiH.

Podsjećamo, ključnu ulogu u izboru izaslanika iz RS odigrat će zastupnici Pokreta za državu koji, između ostaloga, dolaze iz SDP-a i imaju svog kandidata Vojina Mijatovića, piše N1.

/Desk/

Objava Oporba iz RS-a i SDP nisu se dogovorili o izaslanicima pojavila se prvi puta na Republika.

Kako odluke visokog predstavnika primjeniti na izborni rezultat, u SIP-u su danas odgovorili sa: Čekamo dodatana pojašnjenja. Pojedine izmjene Izbornog zakona, koje je Schmidt nametnuo, nisu do kraja definirane, javlja N1 BiH.

“Nije utvrđen broj, struktura i način na koji se biraju izaslanici u ovim izmjenama Izbornog zakona. Po meni su mogle biti. I sigurno bi moglo biti lakše SIP-u da imamo gotova rješenja. Kada su vršeni zahvati, mislim da se moglo uraditi i to”, izjavio je član SIP-a Ahmet Šantić.

Ovako je prepušteno SIP-u da sam donese provedbeni akt, iako je Ustav Federacije BiH ostao nepromijenjen u članu osam stavu 2, a to je da se broj struktura i način utvrđuje zakonom. SIP nije zakonodavno tijelo, visoki predstavnik je svojom odlukom tražio da djeluje nezakonito.

Jedna od nedoumica bit će da li rasporediti delegate u Dom naroda Federalnog paralementa proporcionalno nacionlnoj strukturi te županije ili nacionalnoj strukturi stanovništva Federacije BiH u odnosu na tu županiju. Ovo također nije definirano odlukom visokog predstavnika. I kako, kada se jednom i ovo pitanje utvrdi, popuniti nedostajuće izaslanike.

Napravili smo projekciju u odnosu na Izborni zakon, nacionalnu strukturu županija i popis iz 2013 godine. Prema rasporedu izaslanika, očito je da će dominantno izaslanike iz reda Hrvata popuniti većinski hrvatka područja, slično je s Bošnjacima. No, kako delegirati Srbe i Ostale, ako znamo da je problem postojao i s popunom 17 izaslanika u prethodnim sazivima, odnosno 7 iz reda Ostalih.

Visoki predstavnik u svojoj odluci dopustio je da SIP nedostajuće izaslanike raspodjeli iz ostalih županija, no što ako nema dovoljno izabranih izaslanika? Mogu li se u Domu naroda naći i oni koji nisu izabrani, odnosno koji su bili na listama političkih stranaka. I iz kojih županija će biti delegirani? Ni to nije definirano Schmidtovom odlukom.

To su pitanja na koje SIP treba tek odgovoriti, a mogla bi se značajno odraziti na izgled Doma naroda FBIH i u konačnici na odlučivanje.

Izmjene Izbornog zakona komentirao je i predsjednik SIP-a poručivši da su jednostavno imale loš tajming. Također za mnoge je i sporna odluka u odnosu na izbor rukovodstva Federcije BiH gdje se Ostali ne spominju.

Podjećamo na presudu Ustavnog suda BiH iz 2015. godine po zahtjevu Željka Komšića, a u kojoj je utvrđeno postojanje diskriminacije građana iz reda “Ostalih” u izboru za predsjednike i FBiH I RS. Potvrđeno je i kako je već u pripremi apelacija i privremena mjera kojom se traži da se odluka viskog predstavnika u ovom dijelu stavi van snage, o čemu bi u konačnici mogao odlučivati Europski sud u Strsbourgu, izvješćuje N1.

/Desk/

Objava SIP negoduje zbog Schmidtovih odluka – projekcija sastava Doma naroda FBiH pojavila se prvi puta na Republika.

”Bošnjačke političke stranke, njihovi politički pijuni i samozvani “zaštitnici”Bosne i Hercegovine na dosad neviđen način, prijetnjama i nasiljem vrše pritisak prema visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH Christianu Schmidtu i međunarodnoj administraciji , kako bi odustali od nametanja izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH”, navode u zajedničkom priopćenju izaslanici iz HNS-a u Domu naroda Parlamenta FBiH, a koji su redom članovi HDZ-a BiH.

Kako navode u priopćenju, “u toj općoj histeriji i propagandi samo potvrđuju činjenicu da su potpuno razotkrili svoj bošnjački nacionalizam, bez obzira predstavljaju li se nacionalnim ili građanskim strankama.

Ističu kako je “neobjašnjiva i nagla promjena odnosa bošnjačkih političara prema instituciji visokog predstavnika u BiH”.

”Prije samo nekoliko tjedana isti politički akteri tapšali su po ramenu istog visokog predstavnika kada je je nametao prethodne izmjene Izbornog zakona BiH koje su se odnosile na financiranje Općih izbora 2022.godine. Isto su činili godinama, pa i kada je visoki predstavnik 2002. stvorio mogućnost da Bošnjaci potpuno ovladaju Federacijom BiH, ponište Washingtonski i Daytonski sporazum, te time riskiraju nove krize i raspad zemlje. Danas,na krajnje neprimjeren i demokratskih standardima potpuno neprihvatljiv način reagiraju na mogućnost da visoki predstavnik možda neće ispuniti bilo čije želje, već pokušati nametnuti rješenje na koje nisu pristali za pregovaračkim stolom, rješenje koje će stabilizirati političke prilike u BiH i otvoriti joj put napretka. Nasuprot tome, bošnjačka strana zagovara status quo s ciljem pretvaranja Federacije BiH u bošnjačku državicu, a Hrvate u političku manjinu”, navodi se.

Smatraju kako konstitutivnost naroda i njihovo legitimno predstavljanje nisu nešto oko čega se trebaju voditi politički i stranački pregovori. Ta su načela ugrađena u temelje Daytonskog i Washingtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH kao i svih drugih ustava u ovoj zemlji.

”Svi, uključujući i nositelje vlasti , kao i predstavnike političkih stranaka imaju ustavnu i zakonsku obvezu poštivati i provoditi ta načela, odnosno imaju obvezu Izborni zakon BiH uskladiti s ustavnim načelima. Svi koji rade suprotno, rade protiv Bosne i Hercegovine i njenog ustavno-pravnog poretka. Pozivamo međunarodnu administraciju u BiH da ne podlegne pritiscima, ustraje u pronalaženju rješenja koja bi vodila punoj stabilizaciji zemlje kao domovine tri konstitutivna naroda i svih građana, njezinu euroatlantskome putu, izgradnji zemlje iz koje mladi neće odlaziti”, zaključuje se u priopćenju za javnost izaslanika Kluba HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH.

/Desk/

Objava Izaslanici HDZ-a BiH apeliraju: OHR i međunarodna zajednica moraju spasiti BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Riječ je o 56 izaslanika koja su, prema informacijama iz ovog izvješča, po jednoj sjednici zarađivali više od 5.000 KM.

Kada je riječ o primanjima, Tomislav Martinović iz HDZ-a, predsjedavajući Doma naroda je u 2021. godini najviše je zaradio tako da mu je ukupno isplaćeno 57.409 KM na osnovu svih gore pobrojanih stavki. Dakle, isplaćeno mu je 42.058 KM po osnovu plača te još 15.351 KM naknada.

Odmah iza njega je Mladen Lonić iz SDP-a koji je inkasirao 954.836 KM u prošloj godini, dok je njegov stranački kolega Dragan Stevanović (SDP) najmanje zaradio pa mu je tako u protekloj godini isplaćeno 1.554 KM po osnovu plaća i paušal od 319,36 KM.

Drago Puzigaća, samostalni izaslanik je također bio jedan od onih koji je prošle godine zaradio popriličnu sumu novca, pa mu je tako ukupno isplaćeno 52.908 KM uz sve naknade. Iza njega po primanjima je i Marija Iličić iz HDZ-a koja je u protekloj godini uz sve naknade ukupno zaradila 50.709 KM.

Svi ostali izaslanici su također u prosjeku zarađivali ukupno od 40.000 pa do 50.000 KM.

Ukoliko bi se sabrale sve gore navedene stavke, važno je istaknuti da je samo na odvojeni život izaslanika iz proračuna plaćeno 163.095 KM, ali uz napomenu da postoje zaista i oni koji dolaze iz brojnih krajeva Federacije BiH.

Dalje je za paušal uplaćeno 137.137 KM, a za smještaj 42.100 KM.

Na regres je “otišlo” 23.736 KM, dok je za plaćene vikende uplaćeno 86.475 KM. Tu su još korištenje službenih vozila (5.411 KM), zatim, topli obrok (110.260 KM), komisije (5.851 KM), dnevnice (87,50 KM) i ostali troškovi te kada se sve zbrojui dobije se brojka nešto veća od 2,2 milijuna KM koja je u protekloj godini uplaćena na račun federalnih izaslanika.

Ništa ne bi bilo sporno u ovim plačama i brojkama da su federalni izaslanici bili ažurni protekle godine u zasijedanju s obzirom na to da je prema statistici, Dom naroda Parlamenta FBiH održao samo sedam sjednica, uzimajući u obzir da su se ostale sazvane često prekidale ili se nisu održavale.

To se može najbolje uočiti ukoliko se uzme u obzir dnevnik sazivanja sjednica, pa se tako na službenoj stranici Parlamenta FBiH može zamijetiti da su proteklu godinu počeli sazivanjem 8. redovne sjednice, a završili je 15. redovnom sjednicom koja je održana polovicom prosinca, piše N1.

Izvješće o primanjima, u cijelosti možete pogledati OVDJE i OVDJE.

/Republika/

Objava ‘ALAJ VOLIM OVAJ REŽIM, PLAĆA IDE, A JA LEŽIM’ – NEVJEROJATNO- U 2021. za sedam sjednica federalnim izaslanicima isplaćeno 2,2 milijuna KM – za jednu sjednicu više od 5.000 KM pojavila se prvi puta na Republika.

Zastupnici Demokratskog fronta (DF) tako su željeli sprječiti izglasavanje zakona. Zalijetali su se prema zastupnicima vladajuće koalicije, gađali ih bocama, čašama, čupali su im mikrofone i pokušali baciti suzavac u dvoranu.

Lideri DF-a Nebojša Medojević, Andrija Mandić i Milan Knežević prethodno su prišli predsjedniku i potpredsjednicima parlamenta i počupali mikrofone. Nekoliko izaslanika DF-a pokušalo je sa stola skinuti preostale djelove tehnike, nakon čega je interveniralo osiguranje Skupštine, prenosi crnogorski portal Aktualno.

Kako mediji prenose, izaslanik Demokratskog Fronta, Milutin Đukanović, bacio je pirotehničko sredstvo koje nije aktivirano, dok je predsjednika Skupštine Ivana Brajovića netko gađao bocom, a polomljen je i dio inventara u skupštinskoj dvorani.

Nakon incidenata, izaslanicii DF-a su privedeni.

Pljuštale su psovke i uvrjede, ‘izdajnici’, ‘ustaše’, ‘gori ste o ustaša’ itd., a samo zahvaljujući brzoj intervenciji osiguranja, spriječeni su veći incidenti.

Svi zastupnici DF-a su odvedeni u policiju dok su se ostali vratili u dvoranu i oko 2.30 ujutro usvojili su taj zakon, javlja B92.

Za Predlog zakona u načelu glasalo je 45 izaslanika, nije bilo glasova protiv, dok je jedan bio suzdržan. Skupština nije prihvatila tri amandmana DF-a koje im je dostavila Mitropolija, nakon čega je određena nova pauza, a potom bačeno pirotehničko sredstvo.

Podsjetimo, prosrpski zastupnici u parlamentu navečer su zaprijetili nasiljem ako Vlada ne odustane od spornog zakona za koji Srpska pravoslavna crkva (SPC) tvrdi da je paravan za otimanje njezinih crkava i manastira u toj zemlji. Ovakvi stavovi danima su se mogli čuti i od najvišeg vrha Srpske pravoslavne crkve, kao i iz Republike Srbije, između ostalih i od predsjednika Aleksandra Vučića i premijerke Ane Brnabić.

“Mislim da je pritisak građana svojom brojnošću, masovnošću, odlučnošću, nužna kako bi se zaustavila ova odvratna i niska politika vlade Crne Gore”, kazao je vođa prosrpskog Demokratskog fronta Andrija Mandić.

Prema zakonu, svi vjerski objekti koji su bili u vlasništvu crnogorske države prije gubitka neovisnosti 1918. godine, a nakon toga na odgovarajući način prešli u ruke neke vjerske zajednice, bit će prepoznati kao državna imovina.

(Izvor: Agencije)

Objava KAOS u crnogorskoj skupštini zbog zakona o crkvenoj imovini pojavila se prvi puta na Republika.