Učenici koji nemaju talijansko državljanstvo čine gotovo 12 posto učenika u talijanskim školama.

Integracija migranata, posebno onih iz zemalja s muslimanskom većinom, i dalje izaziva prijepore u talijanskoj politici i društvu.

“Uskoro će na sjednici vlade biti predstavljena mjera kojom će se zakonski utvrditi najveći dopušteni broj stranih učenika u razredu. Njome će se od roditelja stranih učenika koji imaju ozbiljnih problema s integracijom u školski sustav zahtijevati učenje talijanskog jezika te će se zabraniti nošenje burki i nikaba u školama, izjavila je premijerka Meloni.

/Desk/

Objava Italija zabranjuje nošenje burki i nikaba u školama pojavila se prvi puta na Republika.

Po kratkom postupku

Odluka o ukidanju dozvole boravka i hitnom protjerivanju donesena je u pokrajini Brescia, donio ju je povjerenik Paolo Sartori uz obrazloženje da se radi o osobi koja predstavlja potencijalnu prijetnju javnom poretku. Nakon samo 24 sata od emitiranja televizijskog priloga, policijska služba otpratila je Kashifa do zračne luke Malpensa u Milanu. Muškarac se ukrcao na izravan let za Islamabad u Pakistanu.

Kashif je povremeno djelovao kao imam u dva islamska centra na području grada, a slučaj je pokrenut nakon emitiranja priloga na televiziji Rete 4, snimljenog skrivenom kamerom. U emisiji je, prema dostupnim informacijama, novinar u ulozi „studenta zainteresiranog za islam“ razgovarao s njim o tumačenju vjerskih propisa i dobi punoljetnosti.

Tijekom razgovora, Kashif je navodno povezao punoljetnost s pojavom puberteta, odnosno prve menstruacije, te iznio stavove koje su talijanske vlasti ocijenile kao neprihvatljive i suprotne temeljnim pravnim i društvenim normama zemlje. Posebno je problematizirana njegova tvrdnja da bi rani brak mogao biti opravdan u određenim religijskim tumačenjima.

Kako pišu talijanski mediji, Ali Kashif je izjavio da se devetogodišnja djevojčica može smatrati odraslom osobom sa znanstvenog stajališta. Taj je stav nekoliko puta ponovio tijekom snimljenog intervjua.

Brza reakcija vlasti

Policijska uprava u Brescii, na čelu s načelnikom Paolom Sartorijem, donijela je odluku o ukidanju boravišne dozvole i protjerivanju. Prema službenim informacijama, kao dodatni razlog naveden je i njegov neregularan boravišni status.

“Osoba je procijenjena kao društveno opasna u kontekstu zaštite javnog poretka”, naveli su iz policije.

Političke reakcije

Odluku su podržali i politički predstavnici. Prema pisanju medija premijerka Giorgia Meloni pozdravila je brzu intervenciju institucija, koje su naglasile da Italija ima „nultu toleranciju prema bilo kakvom opravdavanju dječjih brakova i ugrožavanju prava maloljetnika“.

Iz stranke Lega također su poručili kako je riječ o „jasnoj poruci da u Italiji ne postoji prostor za stavove koji su u suprotnosti s temeljnim civilnim vrijednostima i zakonima o zaštiti djece“.

Brakovi s djecom su neprihvatljivi

Talijanski zakon omogućuje administrativno protjerivanje stranih državljana ako se procijeni da predstavljaju prijetnju javnom poretku, čak i bez kaznene presude. U ovom slučaju, vlasti su se oslonile na kombinaciju procjene sigurnosnog rizika i njegovog boravišnog statusa.

Slučaj je otvorio i širu raspravu o granicama slobode govora, integraciji te sukobu kulturnih i pravnih normi u europskim društvima. Posebno je naglašeno da su dječji brakovi u Europskoj uniji pravno i etički neprihvatljivi te da se smatraju kršenjem temeljnih prava djeteta.

Rasprave i posljedice

Dok jedni ovaj potez vide kao nužnu i brzu zaštitu pravnog poretka i maloljetnika, drugi upozoravaju na potrebu pažljivog balansiranja između sigurnosnih mjera i slobode izražavanja.

U međuvremenu, slučaj ostaje predmet rasprava u talijanskoj javnosti, ali i šire u Europi, gdje se sve češće otvara pitanje granica tolerancije prema stavovima koji su u suprotnosti s temeljnim ljudskim pravima.

/Desk/

Objava Pakistanski imam protjeran iz Italije jer je opravdavao brak s 9-godišnjakinjom pojavila se prvi puta na Republika.

Zmajevi su pobijedili četverostrukog prvaka svijeta. Plasiranje na Svjetsko prvenstvo reprezentacije BiH povijesni je uspjeh bh nogometa.

Italija je s golom Moisea Keana povela vrlo rano, već u 15. minuti i tako priredila pravi šok. Haris Tabaković postiže pogodak u drugom poluvremenu, tek u 79. minuti za 1:1, što je izazvalo delirij bh navijača na Bilinom polju.

Međutim, i nakon regularnog dijela utakmice i produžetaka – bez pogodaka. I ponovno isti scenarij kao sa Walesom – jedanaesterci.

Benjamin Tahirović bio je prvi strijelac iz jedanaesterca, potom Haris Tabaković, pa Kerim Alajbegović
i posljednji, za Svjetsko prvenstvo Esmir Bajraktarević.
Jedan promašaj i dva udarca u stativu slonovski su olakšali posao golmanu Nikoli Vasilju.

Strijelci za Italiju bili su….ma to više nije ni važno.

Ovo je noć slavlja u Bosni i Hercegovini, ulice gradova “gore” od slavlja. I to je onaj doprinos “najvažnije sporedne stvari na svijetu” – da donese veselje i osjećaj zajedništva i u vremenima kada ljudima i nije toliko do veselja i kada nema previše razloga niti za optimizam. Bosna i Hercegovina ide na Svjetsko prvenstvo i nadamo se da će nam prirediti još veselja jer bh ulice večeras ne spavaju jer slavi tisuće ljudi.

/Republika/

Objava 5:2 za povijest – BiH ide na Svjetsko prvenstvo! pojavila se prvi puta na Republika.

Tisuće ljudi okupile su se u subotu u Milanu u znak prosvjeda protiv Zimskih olimpijskih igara (ZOI), dan nakon svečanosti otvaranja u sjevernom talijanskom gradu, a manji broj prosvjednika bacao je petarde i sukobljavao se s policijom.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni osudila je prosvjednike protiv Olimpijskih igara kao “neprijatelje Italije” nakon nasilja na rubu prosvjeda u Milanu u subotu navečer i sabotažnih napada na nacionalnu željezničku mrežu, prenosi HINA.

Incidenti su se dogodili prvog punog dana natjecanja na Zimskim igrama koje Milano, talijanska financijska prijestolnica, organizira zajedno s alpskim gradom Cortinom d’Ampezzo.

Meloni je pohvalila tisuće Talijana za koje je rekla da rade na tome da Igre prođu glatko i predstave pozitivno lice Italije.

“Zatim tu su i oni koji su neprijatelji Italije i Talijana, koji prosvjeduju ‘protiv Olimpijskih igara’ i osiguravaju da se te slike emitiraju na televizijskim ekranima diljem svijeta. Nakon što su drugi presjekli željezničke kabele kako bi spriječili polazak vlakova”, napisala je Meloni u nedjelju na Instagramu.

Skupina od oko 100 prosvjednika bacala je petarde, dimne bombe i boce na policiju nakon što se odvojila od glavnine prosvjednika u Milanu.

Procjenjuje se da je 10.000 ljudi izišlo na gradske ulice u znak prosvjeda zbog troškova stanovanja i ekoloških problema povezanih s Igrama.

Prosvjednici su nosili transparente osuđujući niz problema, od korištenja umjetnog snijega i sječe drveća do krize stanovanja u financijskoj i modnoj prijestolnici Italije.

• Igre više nisu održive s ekološkog ili društvenog gledišta, njihovo je vrijeme isteklo, rekla je 29-godišnja prosvjednica Francesca Missana za AFP.

Protiv sječe stabala radi Igara, protiv ICE-a

Kritičari ZOI-a žale se na utjecaj infrastrukture na krhki planinski okoliš, kao i na široko rasprostranjenu upotrebu umjetnog snijega za koji se intenzivno troši energija i voda.

Drugi kažu da je za mnoge Milano postao grad u kojem više ne mogu živjeti zbog rastućih troškova života usred priljeva bogatih novih stanovnika privučenih poreznom shemom.

• Ove Igre promovirane su kao održive i neutralne u pogledu troškova, rekao je Alberto di Monte, jedan od organizatora prosvjeda koji su sazvali sindikati, skupine za stambena prava i aktivisti.

No, budući da su ovo jedne od geografski najrasprostranjenijih Igara u povijesti – održavaju se na nekoliko lokacija raštrkanih po talijanskim Alpama – milijarde su potrošene na izgradnju cesta, a ne na zaštitu planina, rekao je di Monte za AFP.

Prosvjednik Giovanni Gaiani (69) oštro je kritizirao odluku o sječi stotina stabala kako bi se napravila sporna bob staza Milano-Cortina.

Također se prosvjedovalo zbog prisutnosti agenata američke imigracijske i carinske službe (ICE) kao dijela osiguranja američkog izaslanstva.

Policija je upotrijebila vodene topove kako bi uspostavila red i privela šest osoba.

Meloni: Kriminalne bande potkopavaju rad policije

Također u subotu, vlasti su izjavile da su saboteri oštetili željezničku infrastrukturu u blizini sjevernotalijanskog grada Bologne, što je poremetilo željeznički promet.

Policija je izvijestila o tri odvojena incidenta na različitim lokacijama, što je uzrokovalo kašnjenja do 2 i pol sata za brze, međugradske i regionalne usluge.

Nitko nije preuzeo odgovornost za štetu.

Još jednom, solidarnost s policijom, gradom Milanom i svima onima čiji će rad biti potkopan djelovanjem ovih bandi kriminalaca, dodala je Meloni, koja predvodi desničarsku koaliciju.

Talijanska policija dobila je nove ovlasti za uhićenja nakon nasilja prošlog vikenda na prosvjedu krajnje ljevice u Torinu, u kojem je ozlijeđeno više od 100 policajaca.

Skupina od oko 100 prosvjednika bacala je petarde, dimne bombe i boce na policiju nakon što se u subotu odvojila od glavnine prosvjednika u Milanu, gradu domaćinu Olimpijskih igara.

Policija u opremi za razbijanje demonstracija i sa štitovima odgovorila je vodenim topovima pokušavajući rastjerati skupinu, od kojih su neki nosili kapuljače i šalove kako bi prekrili lica. Red je uspostavljen nakon nekoliko minuta. Nekoliko izgrednika je uhićeno.

Policija je bila u stanju visoke pripravnosti nakon nasilnih sukoba tijekom prosvjeda u Torinu prošlog vikenda u kojima je ozlijeđeno više od 100 policajaca.

Reuters javlja da je više od 5000 ljudi izišlo na ulice Milana zbog troškova stanovanja i ekoloških problema.

Prosvjednici su nosili transparente osuđujući niz problema, od korištenja umjetnog snijega i sječe drveća do krize stanovanja u financijskoj i modnoj prijestolnici Italije.

Kritičari ZOI-a žale se na utjecaj infrastrukture na krhki planinski okoliš, kao i na široko rasprostranjenu upotrebu umjetnog snijega za koji se intenzivno troši energija i voda.

Drugi kažu da je za mnoge Milano postao grad u kojem više ne mogu živjeti zbog rastućih troškova života usred priljeva bogatih novih stanovnika privučenih poreznom shemom.

“Ove Igre promovirane su kao održive i neutralne u pogledu troškova”, rekao je Alberto di Monte, jedan od organizatora prosvjeda koji su sazvali sindikati, skupine za stambena prava i aktivisti.

No, budući da su ovo jedne od geografski najrasprostranjenijih Igara u povijesti – održavaju se na nekoliko lokacija raštrkanih po talijanskim Alpama – milijarde su potrošene na izgradnju cesta, a ne na zaštitu planina, rekao je di Monte za AFP.

U međuvremenu, Milano se pretvorio u “Disneyland za turiste”. Ugostio je niz velikih događaja, ali je zanemario svoje stanovnike, rekao je.

“Vratimo grad, oslobodimo planine!” pisalo je na transparentu jednog prosvjednika, dok je na drugom sa slikom kapi vode pisalo: “Olimpijske igre me isušuju.”

Prosvjednik Giovanni Gaiani (69) oštro je kritizirao odluku o sječi stotina stabala kako bi se napravila sporna bob staza Milano-Cortina.

Također se prosvjedovalo zbog prisutnosti agenata američke imigracijske i carinske službe (ICE) kao dijela osiguranja američkog izaslanstva.

“Slobodna planina, manje ICE-a, više ledenjaka”, pisalo na jednom od transparenata. Neki prosvjednici nosili su palestinske zastave.

Podmetanje požara, sabotaža željeznica i kašnjenja

Talijanski ministar prometa Matteo Salvini izrazio je u subotu zabrinutost zbog ozbiljnih sabotaža koje su dovele do kašnjenja vlakova u središnjoj Italiji, sugerirajući da bi mogle biti povezane s otvaranjem Zimskih olimpijskih igara.

Policija još istražuje tri incidenta u kojima je uzrokovana šteta na prugama oko Bologne i ne isključuje potencijalnu vezu s Igrama Milano-Cortina, izvijestila je novinska agencija ANSA.

Glasnogovornik policije potvrdio je da je požar na skretnici na pruzi Bologna-Venecija vjerojatno podmetnut, ali je rekao da nitko još nije preuzeo odgovornost.

“Ozbiljne sabotaže koje su se dogodile jutros u blizini kolodvora u Bologni i Pesaru, uzrokujući znatne poremećaje za tisuće putnika, zabrinjavajuće su”, rekao je Matteo Salvini u izjavi.

Podsjetio je na željezničku sabotažu koja je paralizirala francusku mrežu brzih željeznica nekoliko sati prije ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u srpnju 2024.

Talijanska policija u subotu je izjavila kako sumnja da su piromani napali željezničku infrastrukturu u blizini sjevernoga grada Bologne, što je izazvalo velike poremećaje u željezničkom prometu prvog punog dana Zimskih olimpijskih igara.

Požar je zahvatio skretnicu i prekinuo električne kabele koji se upotrebljavaju za detekciju brzine vlakova, uzrokujući kašnjenja do dva sata za brze, međugradske i regionalne linije na jednom od najprometnijih talijanskih željezničkih čvorišta.

Požar je vjerojatno bio namjeran, ali zasad nitko nije preuzeo odgovornost, rekao je glasnogovornik policije, dodajući da su na terenu prometna policija i antiteroristička postrojba Digos i da istražuju.

Državna željeznica: Unatoč sabotaži, vlakovi i dalje prometuju

Meta požara bila je pruga između Bologne i Venecije, no incident je uzrokovao probleme u prometu između Bologne i Milana te na rutama prema jadranskoj obali.

Milano je, uz Cortinu, suorganizator Zimskih igara, a do Cortine se može doći vlakom iz Venecije.

Na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. održanima u Parizu, saboteri su izveli niz napada na francusku mrežu brzih vlakova TGV diljem zemlje, uzrokujući kaos u prometu prije svečanog otvorenja.

Talijanska državna željeznica Ferrovie dello Stato (FS) izjavila je da unatoč poremećajima vlakovi i dalje prometuju, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Prosvjedi, sukobi i sabotaže u Milanu protiv Zimskih olimpijskih igara – Meloni prosvjednike nazvala neprijateljima Italije pojavila se prvi puta na Republika.

Stariji muškarac, 80-godišnjak, prva je osoba protiv koje je tužiteljstvo u Milanu pokrenulo istragu zbog sumnje da je organizirao i sudjelovao u ubojstvima ljudi u ratnom Sarajevu, krvavom skandalu poznatom kao „sarajevski safari“ kada su pojedini državljani Italije, Švicarske, Francuske i Belgije dolazili na položaje oko opsjednutog Sarajeva kako bi pucali iz snajpera, objavio je ove srijede talijanski listi Il Giorno.

Muškarac koji je pozvan na saslušanje bivši je vozač kamiona koji živi blizu Pordenonea i navodno se hvalio kako je tijekom opsade Sarajeva „lovio ljude“. Prvo saslušanje najavljeno je za 9. veljače. To je prvi konkretan pomak iz talijanskog tužiteljstva u Milanu i tužitelja Alessandra Gobbisoma.

Hvalio se da je „lovio ljude“

Kako piše Il Giorno, 80-godišnjak se navodno “udružio s drugim, još uvijek nepoznatim, pojedincima” kako bi proveo “isti kriminalni plan uzrokovanja smrti bespomoćnih civila, uključujući žene, starije osobe i djecu, pucajući iz snajperskih pušaka s brda koja okružuju grad Sarajevo između 1992. i 1995. godine”.

Kako se navodi, zločin je još teži zbog “podlih motiva”. Muškarac, 50-godišnjak u vrijeme opsade, koji je prije radio za veliku tvrtku za obradu metala, navodno se drugima hvalio da je u tom razdoblju “lovio ljude” u opkoljenom gradu. Prilikom pretresa u njegovom domu, karabinjeri su pronašli sedam komada oružja u legalnom vlasništvu: dva pištolja, pušku i četiri sačmarice.

Istraga se vodi zbog sumnje da su Talijani plaćali kako bi tijekom opsade Sarajeva ubijali njegove stanovnike s položaja koje su držali pripadnici vojske bosanskih Srba. Il Giorno piše i kako ova istraga ima i međunarodnu dimenziju je jer istragu poduzimaju i Švicarska, Francuska i Belgija jer postoje dokumenti kako „snajperisti“ nisu bili isključivo Talijani.

Osumnjičenik „priznati fašist“

Il Giorno 80-godišnjeg osumnjičenika, bivšeg vozača kamiona, opisuje „kao priznatog fašistu“ koji je radio na relaciji Italije i Hrvatske, te da je “blizak hrvatskim ustašama tijekom građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji” te koji je „ možda vikende provodio boreći se uz krajnje desničarske snage“.

Navodi kako se radi o „čovjeku koji izgleda barem 10 godina mlađe od svojih godina, dobro građen i ljubitelj oružja“ , i koji “nosi crnu košulju od mladosti”. Il Giorno navodi kako se posljednjih godina navodno javno hvalio kako je pucao u BiH tijekom ratnih sukoba.

Još uvijek su nejasni navodi o povezanosti s „hrvatskim ustašama“, o kojim osobama se konkretno radi, ali i zbog činjenice kako se po sarajevskim žiteljima pucalo sa srpskih položaja u vrijeme kada je i Hrvatska vodila obrambeni rat od srpske agresije.

Pokrenute istrage u BiH, Belgiji, Francuskoj i Švicarskoj

Istraga je proizašla iz prijave koju je podnio talijanski pisac i novinar Ezio Gavazzeni Gavazzeni, putem odvjetnika Guida Salvinija i Nicole Brigide, koji su prikupili prva svjedočanstva o navodnoj prošlosti Furlanca, kojeg su istražitelji potom identificirali te protiv njega pokrenuli istragu.

„Budući da je bio snajperist, u tome je uživao; nikada se nije sramio o tome govoriti, a zapravo je bio ponosan na to. Sudeći po onome što je rekao, to je radio dugo vremena, odlazeći nakon posla i vraćajući se kući nedjeljom navečer“, poruka je koju je jedna žena poslala novinaru lokalne furlanske televizijske postaje koja je bila u kontaktu s Gavazzenijem.

I tu ženu i novinara intervjuirali su milanski istražitelji i njihove izjave uvrštene su među dokaze Tužiteljstva. Istražitelji su također otkrili da je muškarac u tom razdoblju nekoliko puta putovao u bivšu Jugoslaviju, a o tome su izvijestili i ljudi iz tvrtke za koju je radio, piše Il Giorno.

Istraga u Milanu, između ostalog, širi se i međunarodnom suradnjom. Ove zločine istražuju i bh vlasti, a Francuska, Švicarska i Belgija također poduzimaju mjere, dijelom i zato što ovi „snajperisti“, koji su se u svom žargonu nazivali „strijelcima“, nisu bili samo Talijani.

Tužiteljstvo radi na identificiranju drugih navodnih “snajperista” u Pijemontu, Lombardiji i regiji Triveneto: navodno provjeravaju još jedno ime. “Broj Talijana koji su sudjelovali u tim safarijima tijekom četiri godine postojanja ove organizacije može se procijeniti na 230”, rekao je Gavazzeniju svjedok, identificiran kao “Francuz”. Među njima su bili bogati lombardijski profesionalci koji su koristili skladište u području Viale Mecenate, na periferiji Milana, kao mjesto sastanka.

/Desk/

Objava Il Giorno: Saslušanje prvog osumnjičenika za zločine „sarajevskog safarija“: 80-godišnjak se hvalio da je „lovio ljude“ pojavila se prvi puta na Republika.

Sud u Milanu u srijedu je zaključio slučaj prijevare protiv Chiare Ferragni, najpoznatije talijanske influencerice, koji je uključivao optužbe za humanitarnu prijevaru i izazvao egzodus sponzora i pratitelja.

Ferragni (38) izgradila je golemo online carstvo dijeleći pojedinosti iz svog života. Potom je optužena da je 2022. godine obmanula potrošače prodajom božićnog kolača (pandoro) u ružičastoj kutiji, a skandal koji se zahuktao donio joj je neželjenu pažnju.

Tužitelji su je prvotno optužili za tešku prijevaru i tražili zatvorsku kaznu od 20 mjeseci. Međutim, sudac je optužbu preinačio u običnu prijevaru, a zatim je odbacio jer oštećena strana nije podnijela službenu tužbu, što je u Italiji uvjet za vođenje procesa za prijevaru. Žrtve su prethodno povukle tužbu prema uvjetima nagodbe.

“Noćna mora koju sam proživljavala dvije godine je gotova”, izjavila je gđa Ferragni novinarima ispred suda u Milanu u srijedu.

U objavi na Instagramu svojim 28 milijuna pratitelja u četvrtak je poručila da je sudac utvrdio “kako nisu postojale čak ni osnovne pretpostavke za postojanje kaznenog postupka”. Jedan od njezinih odvjetnika, Marcello Bana, izjavio je u intervjuu kako se nada da se milansko tužiteljstvo neće žaliti.

Tužitelj u ovom slučaju, Eugenio Fusco, potvrdio je da je gđa Ferragni oslobođena optužbi, dodajući da tužiteljstvo još nije odlučilo o žalbi. Sudac ima 90 dana od donošenja odluke da podnese obrazloženje presude, nakon čega tužitelji mogu odlučiti o žalbi, rekao je g. Fusco.

Godine 2022. gđa Ferragni optužena je za obmanjivanje potrošača promoviranjem kolača koji je proizveo konditorski konglomerat Balocco. Kolač se prodavao po cijeni od oko 10 dolara, što je bilo oko dva i pol puta više od uobičajenog Balocco pandora. U promotivnim porukama gđa Ferragni je svojim pratiteljima sugerirala da će prihod od prodaje ići za kupnju opreme za liječenje raka u dječjoj bolnici.

Međutim, talijanska novinarka Selvaggia Lucarelli dovela je u pitanje koliko novca zapravo ide gđi Ferragni, a koliko bolnici. Izvijestila je da je Balocco već ranije uplatio donaciju bolnici te da je partnerstvo s influencericom bilo isključivo komercijalni pothvat.

Ovo otkriće, koje je postalo poznato kao “Pandoro Gate”, dovelo je do medijske hajke na gđu Ferragni, koja je do tada bila poznata kao predvodnica prve generacije influencera koji grade brendove na temelju modnih odabira i životnog stila.

U prosincu 2023. talijanska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, koja regulira trgovačke prakse, kaznila je gđu Ferragni s približno 1,1 milijun eura, a tvrtku Balocco s 420.000 eura zbog, kako su naveli, obmanjujućeg oglašavanja. Agencija je utvrdila da su tvrtke povezane s gđom Ferragni zaradile više od milijun eura na naknadama za licenciranje, a da dječjoj bolnici nisu uplatile ništa.

Ferragni se svojim pratiteljima ispričala u neobično neglamuroznom videu objavljenom 2023. godine, rekavši da je napravila “komunikacijsku pogrešku” i da će donirati milijun eura bolnici. “Shvaćam da sam mogla biti opreznija”, izjavila je tada.

Ipak, optužbe su Ferragni uvukle u još veći skandal. Premijerka Giorgia Meloni kritizirala ju je u govoru, sugerirajući da ona nije dobar uzor. Sponzori, među kojima i Coca-Cola, raskinuli su suradnju s njom, a stotine tisuća ljudi prestalo ju je pratiti na Instagramu.

Slučaj protiv Ferragni doveo je do strožih propisa za influencere u Italiji. U studenom je nacionalna agencija za regulaciju komunikacija najavila nova pravila koja zahtijevaju da se influenceri s više od 500.000 pratitelja na jednoj platformi — ili oni s prosjekom od milijun pregleda mjesečno — registriraju kao “relevantni influenceri”.

Talijanska udruga za zaštitu prava potrošača podnijela je 2023. godine kolektivnu tužbu protiv gđe Ferragni, optužujući je za obmanu. Ubrzo nakon toga, tužitelji u Milanu pokrenuli su istragu, navodeći da je i ranije obmanjivala potrošače, uključujući suradnju s jednom tvrtkom za slatkiše gdje je sugerirala da će prodaja uskrsnih jaja ići u humanitarne svrhe.

Ferragni je u međuvremenu postigla nagodbu u kolektivnoj tužbi, pristavši platiti 150 eura svakom kupcu ograničenog izdanja pandoro kolača te uplatiti donaciju zakladi za žene žrtve obiteljskog nasilja.

Objava Milanski sud obustavio postupak za prijevaru protiv talijanske influencerice Chiare Ferragni pojavila se prvi puta na Republika.

Talijanski državni administratori čeličane u Tarantu, koja je nekada bila u vlasništvu ArcelorMittala, traže sedam milijardi eura odštete od njezinog bivšeg vlasnika. Optužuju grupu za “predatorsko” ponašanje i loše upravljanje postrojenjem na jugu Italije, javlja agencija STA.

Grupom Acciaierie d’Italia, koja posjeduje pogone u Tarantu i Genovi, upravljaju državni administratori od veljače 2024. godine, nakon povlačenja ArcelorMittala, drugog najvećeg svjetskog proizvođača čelika. Rim, koji je u to vrijeme posjedovao 38 posto udjela u grupi, optužuje ArcelorMittal (vlasnika preostalih 62 posto) za odbijanje ulaganja novih financijskih sredstava u postrojenje.

Sustavno iscrpljivanje resursa

Rim smatra da bankrot grupe Acciaierie d’Italia nije bio rezultat pojedinačnih pogrešaka u upravljanju ili naglog pogoršanja industrijskog okruženja. Prema pravnim dokumentima do kojih je došla francuska novinska agencija AFP, forenzičke istrage otkrile su:

“Koordiniranu, promišljenu i dugoročnu strategiju koju je provodila grupa ArcelorMittal… s ciljem sustavnog i jednostranog prijenosa resursa multinacionalnoj čeličnoj kompaniji.”

Dodali su kako je riječ o “složenoj predatorskoj shemi koja je trajala od 2018. do 2024. godine”.

Dug od tri milijarde eura

Čeličana u Tarantu, pokrenuta 1960-ih, nekada je bila najveća europska čeličana. Ranije je bila poznata pod imenom Ilva, no od 2012. godine suočava se s pravnim i političkim bitkama zbog štetnih emisija, dok joj proizvodnja konstantno opada.

Kronologija propadanja:

• 2017. godina: ArcelorMittal plaća 1,8 milijardi eura za čeličanu.
• Obećanja: Tvrtka se obvezala uložiti 2,4 milijarde eura i zaštititi radna mjesta.
• Stvarnost: U trenutku intervencije talijanske vlade, tvornica je imala više od tri milijarde eura duga te nije bila u mogućnosti plaćati dobavljače niti račune za režije.

Objava Italija traži 7 milijardi eura odštete zbog namjernog uništavanja čeličane u Tarantu pojavila se prvi puta na Republika.

Mjehurići i pjena na površini Baltičkog mora. Kada su nekoliko sati nakon uništenja plinovoda Sjeverni tok 26. rujna 2022. objavljene prve fotografije tog područja uzrok još nije bio poznat. Je li bio u pitanju kvar ili sabotaža?

Detaljne istrage njemačkih i skandinavskih sigurnosnih službi dale su sliku onoga što se dogodilo na morskom dnu: tri od ukupno četiri cjevovoda bila su raznesena.

Njemački istražitelji su uvjereni: neposredno odgovoran bio je zapovjednik diverzantske skupine Serhij K., Ukrajinac koji je u to vrijeme vjerojatno bio pripadnik ukrajinske vojske. Nakon njegova uhićenja u Italiji krajem kolovoza i pravnih nesuglasica sada će biti izručen Njemačkoj.

Jahta Andromeda

Već kratko nakon eksplozija njemačko Savezno državno odvjetništvo preuzelo je slučaj i formiralo zajednički istražni tim sastavljen od pripadnika Savezne policije i Saveznog kriminalističkog ureda (BKA). U potrazi za brodom koji je mogao biti korišten za počinjenje sabotaže na Sjevernom toku istražitelji su početkom 2023. naišli na jedrilicu Andromeda, 15 metara dug brod tipa Bavaria Cruiser 50, koji su počinitelji navodno unajmili kod jedne tvrtke na njemačkom otoku Rügen.

Na brodu su kriminalistički tehničari pronašli brojne tragove, među njima fragmente DNK i otiske prstiju, ali i mikroskopske ostatke korištenog eksploziva.

Nalozi za uhićenje posade

Korak po korak uspjelo se identificirati i članove posade. Prema tim saznanjima, skupina se na početku sastojala od šest, a tijekom operacije od sedam osoba, među njima i jedne žene, svi ukrajinski državljani.

Njemački glavni državni odvjetnik Jens Rommel zatražio je više naloga za uhićenje. No kad je jedan muškarac, navodno jedan od ronilaca, prošle godine pronađen u Poljskoj, uspio je bijegom u Ukrajinu izbjeći izručenje Njemačkoj. Kad je posljednji put ponovno uhićen u Poljskoj, poljski je sud, protivno uobičajenim međudržavnim dogovorima, odbio izručenje.

I Serhij K. dugo je pokušavao pravnim putem spriječiti izručenje Njemačkoj. No sve su talijanske instance proglasile europski uhidbeni nalog protiv njega valjanim. Sud u Italiji nije uvažio pravno stajalište njegovog talijanskog odvjetnika, prema kojem njemačko pravosuđe uopće nije nadležno. Tijekom današnjeg dana bit će transportiran helikopterom u Karlsruhe i u petak prijepodne izveden pred istražnog suca Saveznog suda pravde.

Odvjetnica osporava počinjenje djela

Tamo ga čeka odvjetnica iz jednog berlinskog odvjetničkog ureda, specijalizirana za kazneno pravo i također ukrajinskog podrijetla. „Naš klijent osporava djela koja mu se stavljaju na teret i mi odbacujemo sve optužbe protiv njega“, rekla je Ilona Menaker za njemački javni servis ARD.

Osim toga odvjetnica upućuje na točku koja bi također mogla zadati glavobolje i Saveznom državnom odvjetništvu: moguće međunarodnopravno procesno ograničenje, takozvani funkcionalni imunitet. Ako bi Serhij K. počinio djelo kao ukrajinski vojnik izvan njemačkog državnog područja, možda ne bi mogao biti kazneno gonjen.

„U slučaju postojanja funkcionalnog imuniteta, njemačka sudbena vlast nije nadležna i privatne osobe ne mogu biti kazneno progonjene”, argumentira njegova braniteljica za ARD. No u petak će se u prvom redu raditi ponajviše o istražnom pritvoru i mogućoj opasnosti od bijega, piše DW.

/Desk/

Objava Italija izručuje Njemačkoj osumnjičenika za diverziju plinovoda Sjeverni tok pojavila se prvi puta na Republika.

Procjenjuje se da je time prouzročena šteta u vrijednost od preko 78 milijuna eura neplaćenoga PDV-a. Ovo je prva višemilijunska prijevara s PDV-om u Hrvatskoj koju je otkrio EPPO.

U Hrvatskoj je uhićeno šest osumnjičenika, a EPPO u Zagrebu će zatražiti pritvor za pet osumnjičenika.

Uz to, Županijski sud u Zagrebu izdao je naloge za zamrzavanje dviju nekretnina i osam vozila ukupne vrijednosti 650.000 eura.

U Italiji je sudac za preliminarne istrage Suda u Napulju izdao nalog za zamrzavanje imovine u vrijednosti od 33 milijuna eura protiv sedam osumnjičenika, za koje se vjeruje da vode organiziranu kriminalnu skupinu te protiv 23 tvrtke pod njihovom kontrolom.

Do sada su zaplijenjene nekretnine, luksuzni automobili, vrijedan nakit i gotovina vrijedna preko milijun eura, a zapljene su još uvijek u tijeku.

EPPO u Veneciji također je zatražio da sudac izda nalog za pritvor za tih sedam osumnjičenika, te za 27 osumnjičenika zabranu da se bave određenim poslovnim djelatnostima.

Uhićenja su uslijedila nakon višegodišnje istrage provedene u suradnji sa Samostalnim sektorom za financijske istrage Porezne uprave Ministarstva financija, Policijskom upravom bjelovarsko-bilogorskom, Policijskim nacionalnim uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te talijanskom Financijskom policijom (Guardia di Finanza) u Veroni. U pretragama je angažirano preko 110 policajaca koji su pretražili 28 domova i ureda u Primorsko-goranskoj županiji, Istarskoj županiji i Gradu Zagrebu u Hrvatskoj te u Aversi, Gorici, Napulju, Noceri Superiore, Padovi i Pozzuoliju u Italiji.

/Desk/

Objava EPPO provodi uhićenja u Italiji i Hrvatskoj – sumnja za utaju poreza od 78 milijuna eura pojavila se prvi puta na Republika.

Država Ukrajina nikada nije potvrdila sudjelovanje ili preuzela odgovornost u ovoj diverziji koja je Njemačkoj pričinila ogromnu štetu, iako se radilo o sabotaži koju jedan čovjek ili manja grupa ne mogu planirati, financirati i realizirati.

Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 bila su dva podvodna plinovoda kojima je upravljao Gazprom, najveća ruska energetska tvrtka. Korišteni su za transport ruskog plina u Europsku uniju, ali Sjeverni tok 2 još nije bio u potpunosti operativan u vrijeme sabotaže.

Dana 26. rujna 2022., nekoliko mjeseci nakon ruske invazije na Ukrajinu, oštećeni su u dvjema eksplozijama. Nitko nikada nije preuzeo odgovornost za napad, ali odmah su se pojavile nagađanja kako se radilo o namjernoj sabotaži, hipoteza koju je kasnije potvrdilo nekoliko istraga.

Njemačka je ove godine izdala naloge za uhićenje nekoliko ukrajinskih državljana: do sada su oni izvršeni za Kuznetsova i Volodimira Žuravlova (ili Wladmira S. u njemačkim dokumentima, koji po zakonu ne otkrivaju njegovo prezime), koji je uhićen u Poljskoj u rujnu. U listopadu je poljski sud odbio njegovo izručenje Njemačkoj i naredio njegovo puštanje na slobodu.

Osumnjičeni Ukrajinac matra se jednim od navodnih organizatora napada iz 2022. godine koji su oštetili plinovod koji iz Rusije vodi prema Njemačkoj. Njemački tužitelji optužuju ukrajinskog državljanina za izazivanje eksplozije i protuustavnu sabotažu.

Kronologija

Diverzija na plinovodu Sjeverni tok je u rujnu 2022. označila privremeni kraj njemačko-ruskog megaprojekta, s kojim se od samog početka mnogi nisu slagali, a Deutsche Welle je svojedobno iznio katku kronologiju Sjevernog toka.

2005.: Njemačka vlada s kancelarom Gerhardom Schröderom (SPD) i ruska vlada s predsjednikom Vladimirom Putinom potpisuju izjavu o namjerama za izgradnju plinovoda Sjeverni tok 1. Plinovod je trebao, zaobilazeći tranzitne zemlje, dostavljati ruski plin Njemačkoj kroz Baltičko more. Ideja za ovaj projekt potječe još iz 90-ih godina.

2006.: Osniva se društvo Sjeverni tok d.o.o., čiji je zadatak planiranje i izvedba projekta. U njemu sudjeluju ruski Gazprom i nekoliko europskih energetskih koncerna, jer za ovaj način opskrbe plinom nije zainteresirana samo Njemačka, već i druge europske zemlje.

Bivši njemački kancelar Putinov otvoreni lobist u upravi Rosnjefta i Sjevernog toka
Kako su svojedobno izvijestili svjetski mediji, Njemačka je bivšem njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu u svibnju 2022. godine oduzela neke od privilegija nakon što je odbio prekinuti veze s ruskim energetskim tvrtkama, nakon odluke Proračunskog odbora Bundestaga.

Schröderu, koji je bio na čelu njemačke vlade od 1998. do 2005., bit će oduzeti ured i osoblje, čije je održavanje 419,000. koštalo oko 2021 eura poreznih obveznika. Prijedlog, koji je odobren uz podršku Socijaldemokratske stranke (stranke kojoj je pripadao Schröder), Zelenih i Slobodne demokratske stranke, ne spominje veze političara niti stav o ruskom ratu u Ukrajini, vjerojatno kako bi se izbjegli pravni izazovi. Umjesto toga, u prijedlogu se tvrdi da bivši vođa više ne ispunjava nikakve tekuće obveze kao državnik, stoga, navodi se u prijedlogu, ured i osoblje nisu potrebni.

Glavna oporbena stranka, Kršćansko-demokratska unija, također je pozvala vladu da bivšem kancelaru uskrati mirovinu, koja je ekvivalentna godišnjoj plaći od oko 100,000 eura. Međutim, Schröder, koji nije pokazao namjeru napustiti upravne odbore ruske naftne tvrtke Rosnjeft i plinovoda Sjeverni tok, će i dalje primati mirovinu.

Kako je svojedobno izvijestio Guardian, glasovanje proračunskog odbora Bundestaga uslijedilo je samo nekoliko sati nakon što je Europski parlament zatražio od predsjednice Komisije Ursule von der Leyn da uvede sankcije protiv Schrödera zbog njegovih veza s Kremljom. Schroderovo blisko osobno prijateljstvo s Putinom posebno je kritizirano nakon ruske invazije na Ukrajinu. Pitanje je samo koliku je proviziju dobio bivši njemački kancelar za izgradnju Sjevenog toka – s obzirom na vrijednost projekta, nagađa se o stotinama milijuna eura.

2010.: Počinje gradnja Sjevernog toka 1. Plinovod s dvije cijevi dužine 1.224 kilometra povezuje Viborg u Rusiji s njemačkim gradom Lubminom.

2011./2021.: Obje cijevi puštene su u rad s ciljem da opskrbljuju Europu plinom najmanje 50 godina. Troškovi gradnje, prema navodima tvrtke Sjeverni tok, iznosili su 7,4 milijarde eura.

2013.: Počinje gradnja Sjevernog toka 2. Postavljaju se još dvije cijevi koje se velikim dijelom protežu paralelno s već postojećim.

2015.: Potpisuju se prvi ugovori o korištenju Sjevernog toka 2. Ponovno sudjeluju Gazprom i nekoliko europskih energetskih koncerna. Godinu dana prije toga, Rusija je anektirala Krim. No, za tadašnju njemačku kancelarku Angelu Merkel (CDU) to nije bio razlog za zaustavljanje projekta.

2016.: Ukrajina, Poljska i baltičke države od samog početka pružaju otpor Sjevernom toku zbog svojih sigurnosnih interesa. I iz Europske unije stižu upozorenja. Kada je Donald Trump postao predsjednik SAD-a, i ta zemlja se usprotivila Sjevernom toku. Trump je smatrao da taj plinovod stvara preveliku ovisnost Njemačke o ruskom plinu. Njemačka vlada ignorirala je sve te primjedbe, predstavljajući Sjeverni tok ne samo kao odgovor na potrebe Europe za sigurnom opskrbom plinom, već i kao instrument za postizanje mira kroz trgovinu.

2018.: Počinje gradnja Sjevernog toka 2. Njemačka kancelarka Angela Merkel prvi put izjavljuje da Sjeverni tok nije samo privatni gospodarski projekt, već “da tu naravno treba uzeti u obzir i političke faktore”. Ali zaustavljanje gradnje za nju nije dolazilo u obzir.

2019.: SAD zaoštrava ton, a američki veleposlanik u Berlinu Richard Grenell šalje pisma upozorenja njemačkim tvrtkama koje sudjeluju u projektu.

2021.: Sjeverni tok 2 je završen. Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) se ubrzo nakon stupanja na dužnost založio za zaustavljanje projekta iz političkih razloga. On je plinovod okarakterizirao kao „privatni gospodarski pothvat“ na koji treba gledati neovisno o odnosima s Rusijom. A ti su odnosi tada postajali sve lošiji.

22.veljače 2022.: Zbog ruske agresije na Ukrajinu kancelar Scholz zaustavlja izdavanje tehničkih certifikata i odobrenja za rad Sjevernog toka 2. Rusija napada Ukrajinu. Kritičari projekta Sjeverni tok u tome vide potvrdu za njihova upozorenja. Isporuke plina preko Sjevernog toka 1 se nastavljaju, ali u manjem obimu zbog sankcija koje je EU uveo Rusiji.

Srpanj/kolovoz 2022.: Sjeverni tok 1 obustavlja rad zbog, kako je Gazprom priopćio, kvara na jednoj turbini. Kasnije, kada je kvar otklonjen, opskrba plinom se nastavila, no do kraja kolovoza ponovno je obustavljena. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će opskrba biti nastavljena tek kada se ukinu sankcije Rusiji.

22.rujna 2022.: Eksplozija u blizini danskog otoka Bornholma onesposobljava obje cijevi Sjevernog toka 1 i jednu cijev Sjevernog toka 2. Njemačka, Danska i Švedska pokreću istragu.

(Republika/agencije)

Objava Italija će Njemačkoj izručiti Ukrajinca osumnjičenog za diverziju plinovoda Sjeverni tok pojavila se prvi puta na Republika.