“Razgovor je bio vrlo uspješan. Razmijenili smo stavove o trenutnoj situaciji u našim odnosima, o regionalnoj i globalnoj agendi. Još jednom je potvrđen prijateljski odnos Putina i Ruske Federacije prema RS-u. Potvrdili smo da smo pouzdani partneri i svi naši sastanci su dokaz o tome’, rekao je Dodik, prenose agencije.

On je dodao da je vrlo zahvalan na podršci koju Ruska Federacija pruža RS, posebno na razini međunarodnog prava, kao i da je Rusija jamac primjene Daytonskog sporazuma i uvjeta koji se moraju ispuniti na razini Vijeća sigurnosti UN.

Dodik je naveo da je “predsjednik Rusije pokušao uspostaviti dijalog sa Zapadom na temu zajedničke sigurnosti, ali ga nisu poslušali i nastavili su raditi s Rusijom, ono što su ranije uradili s Jugoslavijom”.

“Putin brine o svojoj državi i svom narodu. On je uvijek bio principijelan kada je ranije pokušavao razgovarati sa Zapadom i NATO-om o uspostavi i ondnosima zajedničke sigurnosti i politike. Međutim, oni ga nisu poslušali i nastavili su raditi s Rusijom ono što ranije su radili sa Jugoslavijom’, rekao je Dodik.

Najava nove  posjete Rusiji

Kazao je kako RS pregovara s Ruskom Federacijom o projektima rekonstrukcije termoelektrana i nabavci opreme za rad u rudnicima, a o ovim pitanjima, dodao je, moglo bi se razgovarati već u lipnju, tijekom posjete izaslanstva Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.

Naglasio je i kako se nada da će do kraja godine početi izgradnja plinovoda iz pravca Srbije.

‘Ugovori između RS i ‘Gasproma’ o izgradnji kraka plinovoda iz Srbije ostaju na snazi. Banja Luka se nada da projekt može početi ove godine, ali je potrebno dogovoriti sve preostale procedure’, rekao je za RIA Novosti Dodik.

Istaknuo je kako je nužno završiti sve procedure na razini BiH.

‘Važno je da je procedura u tijeku. A mi ćemo sa svoje strane učiniti sve što je potrebno kako bi osigurali formalno-pravne uvjete za početak izgradnje. Najvažnije je da ostane na snazi sporazum između ‘Gasproma’ i RS. Tu se ne očekuju nikakve izmjene’, rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, u “BiH se ni drugi projekti neće realizirati ukoliko RS-u ne bude dozvoljena realizacija svojih projekata”.

Dodik je ovom svojom izjavom dao do znanja da Putin neće povećavati cijenu plina za RS, ali niti snižavati, kako je to očekivao Dodik prije odlsaka u Moskvu.

/Desk/

Objava Dodik se iz Rusije vraća s novim zapaljivim “elanom”, istom cijenom plina i starom usporedbom: “Zapad s Rusijom radi isto što su radili s Jugoslavijom” – Iako je Tito rekao Staljinu ‘ne’ pojavila se prvi puta na Republika.

Nova istočna i Južna interkonekcija prijete uspostaviti monopol u opskrbi plinom dijelova BiH s najvećom potrošnjom ovog energenta – u Sarajevu. Ruski utjecaj s jedne, i hrvatski interes s druge strane, analizira Deutsche Welle.

Problem opskrbe plinom Bosne i Hercegovine, kao najugroženije zemlje u regiji, kada je riječ o isporuci ovog energenta, datira već nekoliko desetljeća. Još 2008. godine je krenula priča o projektu ‘Sava’, koji je predviđao izgradnju plinovoda od granice BiH i Srbije do Novog Grada, na krajnjem sjeverozapadu zemlje.

Koncesiju za posao tada je dobila tvrtka ‘Slavija Internacional’ iz Laktaša, a radovi su trebali početi iste godine. Tada nije bilo jasno hoće li planirani plinovod biti dio Južnog toka ili će služiti samo kao krak već postojećeg plinovoda koji kod Zvornika ulazi u BiH. Koncesija je oduzeta ali je projekt izvađen iz ladice 2015. godine pod nazivom “Nova istočna interkonekcija”.

Za tvrtku ‘Bh Gas’ projekt je i tada bio sporan jer se radilo o političkom potezu s obzirom da na trasi, kuda je trebao prolazi plinovod, gotovo da nema industrije, a bez tog energenta ostali bi dijelovi BiH kojima je plin nužan, u najvećem dijelu od Zenice do Sarajeva. Istovremeno ‘Bh Gas’ bi ispalo iz opskrbe dosadašnjim plinovodom, jer krak od Zenice do Sarajeva nije reverzibilan, što bi značilo ulaganja od nekoliko milijuna maraka.

Besmisleno bez termoelektrana

Projekt istočne interkonekcije obnovljen je nakon što je poduzeće GAS-RES preuzelo posao opskrbe.

„Tada su preuzete i ideje izgradnje dvije termoelektrane na plin, o kojima se već godinama govori, a koje bi trebale biti izgrađene na tom potezu od Bijeljine do Novog Grada i imati izravnu opskrbu iz ovog plinovoda“, kaže Almir Bećarević, stručnjak na ovom području, u to vrijeme savjetnik u ‘Bh Gas-u’.

„Bez tih termoelektrana ta investicija je besmislena, jer nema potrošača na toj trasi. Posebno sada, kada je izgrađeno preostalih pet kilometara plinovoda iz pravca Hrvatske prema Rafineriji Brod, tako da i ona sada ima potrebne količine prirodnog plina“, kaže Bećarević, navodeći da ta investicija košta oko 250 milijuna eura, za koju nema potrošača.

Krajem prošle godine vlada RS je potpisala je ugovor sa Rafinerijom nafte u Brodu, o suradnji na izgradnji elektrane na plin instalirane snage 100 megavata, investicije vrijedne 150 milijuna maraka. Prethodno je Rafinerija u Brodu, koja je u većinskom vlasništvu ruskog Nejftegazinkora, priopćila kako radi studiju izvodljivosti za ovaj projekt, nakon čega je trebala podnijeti zahtjev za ugovor o koncesiji.

Prvobitno je bila planirana jedna lokacija za izgradnju termoelektrana, na potezu od Bijeljine do Broda, da bi se kasnije otvorilo još nekoliko opcija – Jahorina, Zvornik, Banja Luka i Prijedor. S druge strane, vlada RS ima svoj plan za plinofikaciju općina u RS. Ukoliko se plinofikacija provede, ne bi trebala biti upitna. Milorad Dodik, tada srpski član Predsjedništva BiH, je u lipnju prošle godine najavio izgradnju dvije termoelektrane na plin, po 600 megavata instalirane snage, što bi trebalo osigurati energetsku stabilnost u sljedećih 50 godina.

Koncept zelene energije

„To je zelena energija, to su obnovljivi izvori, to ne zagađuje i daje energetsku sigurnost ovom našem kraju“, rekao je Dodik, otkrivši da se radi o zajedničkom projektu Republike Srpske i Rusije, u kojem će Republika Srpska biti manjiski partner.

„Preduvjet za ovaj projekt je plinovod od Bijeljine do Banja Luke i Prijedora”, rekao je tada Dodik, istaknuvši kao glavni problem „opstrukcije iz Sarajeva“.

Zajedno sa novom Istočnom interkonekcijom u paketu je i Južna, oko koje obigravaju Hrvati iz tri županije u Hercegovini s hrvatskom većinom.

Već je formirano poduzeće „Plinovod južna interkonekcija“, ali u Sarajevu strahuju da bi oba ova projekta mogla izbaciti ‘BH Gas’ iz jednačine distribucije i generalno upravljanja ovim energentom. Zbog toga se traži državni zakon o plinu, a zahtjev stiže od hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića.

Poručuju da neće potpisati zakone, koje bi Vijeće ministara BiH ovaj tjedan trebalo usvojiti, a koji se odnose upravo na odobravanje Istočne i Južne interkonekcije, odnosno isporuke plina preko Turskog toka i Azerbejdžana na dva nova kraka gasovoda.

Zakon o plinu

„Dajte državni Zakon o plinu, pa ćemo razgovarati o Istočnoj i Južnoj interkonekciji. Južna interkonekcija ne bi bila problem da ‘BH Gas’ nosi taj posao“, rekao je Komšić, navodeći da je HDZ u Širokom Brijegu već formirao poduzeće da preuzme taj posao od ‘Bh Gasa’. Sličnog stava je i Bećirović, iz čijeg kabineta poručuju da je „državni zakon o plinu najbolji okvir za realizaciju projekata u plinskom sektoru“.

„Živim za dan kada će se to dogoditi. Potpuno podržavam inicijativu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i nadam se da će on ovih dana izaći s tekstom Zakona o plinu, da će nam osigurati parlamentarnu većinu i da ćemo mi to izglasati“, rekao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, odgovarajući Komšiću ironično, spomenuvši da je za zakon nemoguće dobiti konsenzus, jer Banja Luka na to nikada neće pristati.

„Nije problem. Ako ne znaju napisati zakon, napisati ćemo im. A što se tiče parlamentarne većine, pa valjda imaju parlamentarnu većinu po kojoj su imenovani“, poručio je Komšić.

Četiri milijarde za 250 milijuna razloga

Problemi sa parlementarnom većinom traju već nekoliko tjedana, a sve zbog prijetnje srpskih predstavnika da će se povući iz Vijeća ministara ukoliko projekat Istočna interkonekcija ne bude usvojen. U stopu ih prati hrvatska strana, koja očekuje usvajanje ova dva projekata u paketu.

„Koliko je ruski partner zainteresiran, ja to ne znam, ali s obzirom da je Gasprom izgradio već jednu termoelektranu kod Pančeva, priča ima osnova ako se odluče na taj korak. Ako to ostane samo na plinovodu, ta matematika je besmislena“, kaže Bećarević, navodeći da je kombinacija s Južnom interkonekcijom “priča koja treba sve zabrinuti”.

„Hrvatski narodni sabor proglasi Južnu interkonekciju od interesa za hrvatski narod. Kakve veze ima plinovod s narodom“, pita Bećarević i odmah pronalazi kontekst.

„Ali kada ga stavite u kontekst Istočne, koju bi pokrivao Gas Res, i Južne koju pokriva hrvatsko poduzeće, postavlja se pitanje, gdje je BH Gas i gdje su potrošači koji najviše troše od Sarajeva do Zenice“, kaže Bećirović.

Čeka se Crna Gora

Na kraju, planirani kapacitet Nova Istočna i Južna interkonekcija je oko tri milijarde kubika, dok je postojeći kapaciteta milijardu kubika, što je ukupno četiri milijarde tona. Bosna i Hercegovina godišnje troši 250 milijuna tona plina.

Međutim, čim Crna Gora da zeleno svjetlo za prolazak plina, nema zapreka za Južnu interkonekciju, izuzev potpisa u Predsjedništvu koji je za sada sporan. Cilj je da se preko ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Albaniju, Crnu Goru, BiH i Hrvatsku, osigura novi transportni pravac opskrbe prirodnim plinom iz Azerbejdžana. Krak koji bi išao kroz BiH, vodio bi kroz Posušje, Mostar, Novi Travnik i eventualno dalje prema Zenici, navodi se na kraju teksta  DW-a.

Krišto: „HDZ ne registrira poduzeća“

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (HDZ BiH) na jučerašnjoj konferenciji za medije, između ostaloga, govorila je i o Istočnoj i Južnoj interkonekciji, koje su postale nove teme za političke prijepore. Na pitanje, želi li njena stranka (HDZ BiH) registrirati svoje poduzeće koje bi upravljalo Južnom interkonekcijom, ona je odgovorila: “Ne znam da HDZ registrira poduzeća, meni to nije poznato. To mogu raditi institucije i dijelovi vlasti”, piše Dnevni list.

“Što se tiče interkonekcija, mislim da BiH mora razviti sustav plinovoda osiguranjem novih pravaca i ta je potreba i više nego opravdana”, rakla je Krišto, istaknuvši i kako se radi o prioritetima za BiH te kako ne vidi nijednog razloga da bi netko imao nešto protiv takvih projekata.

“Svako od nas ima obavezu poštovati Ustav. Kada je u pitanju donošenje Zakona o gasu, mi zaključak još nismo dobili od Predsjedništva. Što se tiče donošenja zakona to je nadležnost entiteta i mislim da se sve institucije trebaju pridržavati nadležnosti BiH”, rekla je Krišto.

Govoreći o Istočnoj i Južnoj interkonekciji, Krišto je kazala: “Dobili smo prijedlog odluka u kojem temeljem zakona o sklapanju međunarodnih sporazuma imenujemo povjerenstvo. Za Istočnu interkonekciju, imamo zakon koji je donesen u RS-u i prijedloge za provođenje sporazuma i faktički čistu situaciju da se krene u pregovore. Kada je u pitanju Južna interkonekcija oni su iz procedure povukli određeni broj zakona između ostalih i taj. Nadam se da će Vlada uputiti drugi prijedlog. Do ovog trenutka, nismo imali zakon na razini FBiH i u tom slučaju još nemamo još uvijek uvjete za sklapanje sporazuma. Onog trenutka kada se na razini FBiH dogovori zakon, Vijeće ministara će uraditi ono što je naš posao”, rekla je Krišto.

Murphy: “Usvajanje zakona u Domu naroda FBiH – bez odlaganja”

“S Južnom interkonekcijom BiH bi stavila točku na ovisnost o jednom dobavljaču”, poručili su iz USAID-a za portal Fokus.ba.

Na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH kao točke 8 i 9 na dnevnom redu će se naći prijedlozi nacrta sporazuma o Južnoj i tzv. novoj istočnoj interkonekciji, odnosno, dva različita projekta plinovoda. Ova prva je već poodavno verificirana, a podržavaju je EU i SAD te za BiH predstavlja alternativu ruskom plinu, odnosno BiH čini neovisnom o ruskom režimu po ovom pitanju. Istočna interkonekcija dodatno pojačava ovisnost BiH o ruskom plinu.

Za portal Fokus.ba, iz USAID-a su izjavili kako podrška Vlade SAD-a energetskom sektoru BiH, uključujući i industriju prirodnog plina, za cilj ima potaknuti integraciju i bolju usklađenost s tržištima i propisima EU, diverzifikaciju izvora plina i snažnije, jedinstvenije upravljanje na državnoj razini.

“Iako jedan projekt izgradnje plinovoda ne isključuje drugi, Južna interkonekcija bi pomogla diverzifikaciji izvora prirodnog plina u BiH, stavila točku na ovisnost BiH o jednom dobavljaču i, uz ciljana ulaganja, mogla bi biti ključni dio tranzicije BiH prema zelenoj energiji. Kao što je Murphy kazao na Energetskom summitu 2023. u Neumu, “Dom naroda Parlamenta Federacije BiH mora usvojiti Zakon o južnoj interkonekciji – u istom tekstu kao što je usvojen u Zastupničkom domu – bez daljnjeg odlaganja. Čim bude formirana, nova Vlada Federacije mora početi raditi na osiguravanju financija za ovaj važan projekt.” “Ovaj proces može i treba započeti odmah“, kazali su za Fokus iz USAID-a.

ŽZH ima svoje poduzeće za plin

Podsjetimo da je Vlada Županije zapadnohercegovačke sredinom prošle godine donijela odluku o osnivanju PP Plinovod Južna interkonekcija, a što je potom usvojeno od Skupštine te županije. Poduzeće je u 100 postotnom vlasništvu Županije, a početni kapital iznosio je 50.000 KM.

U pojašnjenju ove odluke navedeno je kako će budući plinovod većim dijelom prolaziti kroz područje ove županije. Kako je tada rekao ministar pravde i uprave ŽZH Kristijan Zovko, Vlada FBiH, Županija ima ovlasti formirati svoja poduzeća kako bi prilikom tog projekta mogli osigurati plin na području županije i osigurati plin njene žitelje, podsjeća Dnevni list.

/Desk/

Objava Istočni i Južni plinovod – novi razlog stranačkih prijepora – Plinska (Inter)konekcija Banja Luke i Širokog Brijega pojavila se prvi puta na Republika.

Objava NOVA KRIZA? Komšić i Bećirović će podržati Istočnu i Južnu interkonekciju, ali tek nakon usvajanja državnog zakona o plinu pojavila se prvi puta na Republika.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac zaprijetio blokadom svih projekata u Federaciji ukoliko se do četvrtka na Vijeću ministara ne nađe suglasnost za izgradnju istočne interkonekcije.

Radi se devet projekata za Federaciju BiH, od čega je sedam iz područja energetike, a dva su iz životne sredine.

“Ako Vijeće ministara BiH u četvrtak ne uvrsti i ne usvoji točku koja se odnosi na izgradnju istočne interkonekcije, kao resorni ministar neću dati suglasnost na projekte koje je Federacija BiH kandidirala za sufinanciranje investicijskih projekata, kao i projekata tehničke pomoći u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan”, kazao je Košarac.

Na ovo je reagirao ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, Košarev kolega iz Vijeća ministara.

“Kada čujem prijetnju, zatvorim se kao kornjača i nisam kao netko s kim se može tako razgovarati. Nismo spremni na ucjene. Mi smo ekipa koja se dogovara i ne funkcionira u kontekstu blokada. Možda se partneri još nisu navikli na to, predlažem im da se naviknu. Riječ će kazati struka”, kazao je Konaković.

Tzv. istočna interkonekcija gradila bi se na pravcu Bijeljina – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad i označena je kao nacionalni projekt od strateškog značaja.

BiH nema zakona na državnoj razini koje bi regulirali mogućnost investiranja u projekate i ulaganja kada je riječ o prirodnom plinu.

Član Predsjedništva Denis Bećirević uputio je preporuku za izradu i usvajanje zakona o plinu BiH koji bi ukinuo entitetske regulatore. S njegovim mišljenjem ne slaže se članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović kao i predsjednik Vlade RS-a koji smatraju kako se radi o opstrukciji strateških projekata RS-a koji tom entitetu osiguravaju dugoročnu energetsku stabilnost.

“Shodno tome, o tim pitanjima odlučuje Ministarstvo energetike, odnosno Vlada RS, kao i Narodna skupština Republike Srpske”, kazala je Cvijanović.

Međutim ovo ne znači usklađivanje vansjke politike Bosne i Hercegovine s vanjskom politikom EU-a, a što je put ka članstvu u EU. To ujedno znači i smanjenje ili u potpunosti ukiranje opskrbe ruskim plinom te prelazak na alternativne izvore.

/Desk/

Objava Prvi problem novog saziva Vijeća ministara: Istočna interkonekcija pojavila se prvi puta na Republika.