Michel je u svom obraćanju rekao: “Da bismo bili vjerodostojni, vjerujem da moramo razgovarati o vremenu i domaćoj zadaći. Dok pripremamo sljedeći strateški program EU-a, moramo si postaviti jasan cilj. Vjerujem da moramo biti spremni, s obje strane, do 2030. za proširenje. Ovo je ambiciozno, ali nužno i to pokazuje našu ozbiljnost”.

On nije konkretnije govorio na koje države istoćne Europe i zaadnog Balkana misli, no za podsjetiti je da je riječ o potencijalnim državama kandidatkinjama su Ukrajina i Moldavija, a na Balkanu Crna Gora, BiH, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija.

“Proces proširenja EU-a temelji se na ispunjavanju kriterija potrebnih za članstvo pa Europska komisija nije usmjerena na datum, nego na potporu državama kandidatkinjama za provedbu reformi”, izjavila je u utorak glasnogovornica Komisije Dana Spinant.

“Uvijek smo govorili da je proširenje proces koji se temelji na zaslugama, što znači da se zemlje kandidatkinje trebaju priključiti EU-u kad budu spremne za to”, rekla je Spinant odgovarajući na pitanje novinara da komentira istup predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.

U Komisiji, pak, kažu kako ne ciljaju na datume. “Nismo fokusirani na datum. Usredotočeni smo na blisku suradnju sa zemljama kandidatkinjama kako bi bile spremne za pridruživanje Europskoj uniji. Usredotočeni smo na to da im pružimo potporu u reformama, usredotočeni smo na ulaganja koja im pomažu transformirati svoja gospodarstva i približiti se regulatornim zahtjevima koje je važno ispuniti prije ulaska u Europsku uniju”, izjavila je Dana Spinant.

Na pitanje vjeruje li da Europska unija može provesti potrebne unutarnje reforme kako bi mogla primati nove članice, Spinant je rekla kako nije na njoj da odgovara na takva pitanja i da će se time baviti čelnici država članica EU-a na svom neformalnom sastanku na vrhu u Granadi u Španjolskoj.

Europska komisija u listopadu će objaviti svoj redoviti paket o proširenju s izvješćima o napretku država kandidatkinja. Ta izvješća bit će temelj za raspravu i odluke o budućim koracima u proširenju koje se očekuju na samitu u prosincu.

Od prosinačkog summita velika očekivanja imaju pojedine kandidatkinje, prije svega Ukrajina, koja se nada odluci o otvaranju pristupnih pregovora, ali i Bosna i Hercegovina koja ima ista očekivanja.

/Republika/

Objava Michel: Do 2030. EU se treba pripremiti za prijem novih članica iz istočne Europe i Balkana – Iz EK “povlače ručnu” pojavila se prvi puta na Republika.

„Summit EU-Balkan u Sloveniji u listopadu još jednom je dokazao neuspjeh Unije u jugoistočnoj Europi. “Parada licemjerstva, praznih riječi, samodopadnog umirivanja i dvoličnosti”, rekla je političarka Zelenih Viola von Cramon, opisujući summit. Von Cramon je izvjestiteljica za Kosovo u Europskom parlamentu. U proteklih 25 godina nije bilo napretka za građane unatoč milijardama iz Europe”, kaže bivši austrijski visokorangirani diplomat Wolfgang Petritsch, raniji lider u angažmanu u EU, posebno u Bosni i Hercegovini. Doista, situacija je strašna”, ocjenjuje časopis Internationale Politik, a prenosi Deutsche Welle.

Časopis navodi neke od primjere koji govore u prilog tome:

„Proeuropski sjevernomakedonski premijer Zoran Zaev je izgubio lokalne izbore i zbog toga jer EU nije u poziciji da konačno započne obećane pristupne pregovore. Unatoč desetljeću posredovanja EU-a, Kriza između Srbije i njene otcijepljene pokrajine Kosovo je unatoč deseteljeću posredovanja EU dalje nego ikada od rješenja”, piše časopis.

Kada je riječ o BiH autor članka Thomas Brey piše:

„Bosna i Hercegovina je dugi niz godina u samoblokadi zbog sukoba muslimanskih Bošnjaka, pravoslavnih Srba i katoličkih Hrvata. Bivši njemački savezni ministar poljoprivrede Christian Schmidt, koji je u kolovozu poslan u zemlju kao visoki predstavnik s brojnim nadležnostima, sjedi između svih stolica. “U roku od mjesec dana je uspio u tome da ga ni jedan lokalni političar više ne podržava”, analizira direktor Transparency International-a za BiH Srđan Blagovčanin”, piše časopis.

U tekstu se dalje navodi da dugogodišnju “političku ljubavnu vezu” između bivše kancelarke Njemačke Angele Merkel i srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića predstavnici civilnog društva opisuju kao pogubnu.

Negiranje stvarnosti

Unatoč brojnim negativnim primjerima Europska komisija, kako piše list, u svom godišnjem „izvještaju o napretku” govori o „umjerenim reformskim uspjesima”.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je tijekom posljednjeg putovanja po Balkanu pohvalila „jaku koncentriranost na osnovne reforme” koje su „enormne”. Napravili ste puno teškog posla”, rekla je von der Leyen, citira list. „Novinari kritični prema vladama bili su više nego zaprepašteni ovom pogrešnom procjenom”, piše list.

„Tijekom svoje posljednje posjete Srbiji u rujnu, kancelarka Merkel je podilazila predsjedniku Vućiču, koji odlučuje o svemu, kao jamcu za društveno-političke reforme. Ipak: od njenog prethodnog posjeta Beogradu 2015. nije provedena “nijedna velika temeljna reforma”, ocjenjuju u lokalnom uredu Fondacije Heinrich Böll.”

Autor teksta postavlja pitanje kako je moguće da se stvarno stanje i pseudo stvarnost koju prikazuju zapadni političari toliko razilaze?

„O tome direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), sa sjedištem u Ljubljani, Zijad Bećirović, kaže: Europsku vrhunsku politiku ne zanimaju brojni komplicirani balkanski problemi. Ona je ove teme prebacila na “niže razine”. Glavni diplomati na licu mjesta su dobili odriješene ruke da djeluju prema vlastitom nahođenju. “Ova predstavništva EU-a postala su plodno tlo za kriminal i korupciju”, tvrdi istaknuti politički stručnjak, čak i ako je većina osoblja EU-a ozbiljno angažirana. Korumpirani dio poslanih stručnjaka i diplomata, prema njegovim riječima, radi zajedno s korumpiranim političkim elitama balkanske regije”, piše list.

Dodatne milijarde neće pomoći

„Prema posljednjim anketama, samo 36 posto građana Srbija odnose s EU-om ocjenjuje dobrim. Nasuprot tome, 85 posto vjeruje da njihova zemlja ima najbolje odnose s Kinom i Rusijom. No, država ostvaruje tri četvrtine svoje trgovine s EU-om, iz koje dolazi dvije trećine svih stranih ulaganja. Većina kredita s povoljnim kamatama ili donacija dolazi sa zapada. Iako imidž Rusije i Kine vrtoglavo raste, nikome ne bi palo na pamet tamo emigrirati ili studirati. U tom smislu su “zemlje čežnje” prvenstveno Njemačka i Austrija, ali i Švicarska, Skandinavija, Velika Britanija i SAD.

Uvijek novi prijedlozi zapadnih think tankova da se protiv poricanja ove stvarnosti širokog dijela stanovništva bori dodatnim milijardama ne mogu dovesi do uspjeha. Političke elite jugoistočne Europe odavno ne vide EU kao zajednicu vrijednosti, već kao jednostavan mehanizam za milijarde novčanih transfera bez ikakvih reformskih obveza. Već do sada je korumpirana politika na vrhu bila glavna glavni partner za razgovore u Bruxellesu i Washingtonu”, ocjenjuje list.

“Europa je doslovno nesposobna”, zaključuje politički savjetnik s Kosova Adrijan Arifi: “Kao i uvijek, sve nade počivaju na Americi”, kaže on. Američki predsjednik Joe Biden poslao je u regiju cijeli tim iskusnih stručnjaka za Balkan. Dok EU i njezine članice, kako kaže Arifi, još uvijek razmišljaju o etničkim kriterijima, Gabriel Escobar kao jedan od ovih novih američkih izaslanika kaže: „Problem Bosne i Hercegovine nije etničke prirode, već sustavna korupcija i nedostatak kredibiliteta političkih aktera”, piše list.

„Do sada su članice EU često djelovale jedna protiv druge. No potrebna je dosljedna i srednjoročna politika Bruxellesa prema jugoistočnoj Europi”, piše Internationale Politik. List navodi što je još potrebno uraditi na Balkanu i, između ostalog, predlaže: uvjetovanje financijskih sredstava reformama i sankcije protiv nacionalista, potom više razmjene mladih ljudi, pojačanu suradnju s organizacijama civilnog društva, i prije svega stvaranje protujavnosti kako bi se suprotstavilo stalnoj propagandi (i protiv EU-a) tabloidnih medija koji su podložni vladi, medijskih monopola oligarha i razarajućeg utjecaja ruskih državnih medija poput Sputnika koji je prisutan u svim zemljama, prenosi DW.

/Republika/

Objava Fijasko Zapada u jugoistočnoj Europi pojavila se prvi puta na Republika.