Od susreta u najvećem turskom gradu 23. srpnja nije bilo susreta licem u lice između dviju država.

TASS prenosi da je dužnosnik ministarstva Aleksej Poliščuk rekao kako turska strana ponavlja pozive na nastavak mirovnih pregovora.

Ruski tim je spreman na to. Lopta je na ukrajinskom terenu, kazao je.

Ukrajina pak odbacuje optužbe Kremlja da je ona kriva za zastoj u mirovnom procesu.

Na susretu potkraj srpnja, dugom samo 40 minuta, ukrajinska strana predložila je susret u kolovozu između njezina predsjednika Volodimira Zelenskija i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Kremlj je zatim objavio da je Putin spreman na takav susret, no samo ako će biti u Moskvi, što je Kijev odbacio.

(Izvor: Vijesti.hrt)

Objava Rusija spremna na mirovne pregovore sa Ukrajinom pojavila se prvi puta na Republika.

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan otvorio je današnje pregovore između Ukrajine i Rusije u Istanbulu, istaknuvši da “cijeli svijet promatra” ovaj susret te izrazio nadu u konkretne rezultate koji će strane približiti miru.

“Vjerujemo da će današnji sastanak donijeti konkretne rezultate i približiti nas miru”, rekao je Fidan. Također je potvrdio da će jedna od tema biti novi korak u vezi s razmjenom ratnih zarobljenika.

“Razgovarat ćemo i o pripremama za sastanak čelnika dviju zemalja”, dodao je. Fidan je naglasio važnost učestalih i sadržajnih sastanaka, navodeći da oni donose koristi objema stranama. Nakon njegovih uvodnih riječi, pregovori su nastavljeni iza zatvorenih vrata.

Kako izvješćuje Kyivi ndependent Ukrajina je spremna na ustupke oko sankcija protiv Rusije usred tekućih mirovnih pregovora, ali prvo zahtijeva prekid vatre. Neke od sankcija protiv Rusije mogle bi biti ukinute nakon potencijalnog potpunog prekida vatre, prema službenom prijedlogu Ukrajine, koji je 2. lipnja vidio Kyiv Independent.

Međutim, uvjet koji je predložila Ukrajina jest da se sankcije automatski obnove ako se prekrši sporazum o prekidu vatre.

Tijekom pregovora u Istanbulu, ukrajinska delegacija ponudila je Moskvi potpuno primirje, razmjenu ratnih zarobljenika u formatu “svi za sve”, povratak djece koju je Rusija otela i oslobađanje svih civila iz ruskog zatočeništva.

Razmjena zarobljenika i tijela poginulih, vraćanje ukrajinske djece

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su rusko i ukrajinsko izaslanstvo tijekom mirovnih pregovora u Istanbulu razmijenili dokumente posredstvom turske strane te da se priprema nova razmjena ratnih zarobljenika.

Ministar obrane Ukrajine Rustem Umerov izjavio je nakon današnjih pregovora u Istanbulu da je ukrajinsko izaslanstvo zaprimilo ruski memorandum te da će u idućih tjedan dana odlučiti o daljnjim koracima.

Potvrdio je da su dvije strane postigle dogovor o razmjeni svih teško ranjenih, teško bolesnih i maloljetnih zarobljenika, kao i o povratu 6.000 tijela poginulih vojnika s obje strane. Umerov je dodao da je na sastanku bilo riječi i o mogućem susretu između predsjednika Zelenskog i Putina, uz moguće sudjelovanje američkog predsjednika Donalda Trumpa krajem mjeseca.

“Pozivamo na stvaran rad na okončanju rata – prekid vatre, humanitarne mjere, sastanak čelnika. Ako je Rusija ozbiljna, pristat će. Ako nije, moraju uslijediti nove sankcije”, poručio je Umerov.

Također, šef ureda ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak priopćio je kako je ukrajinsko izaslanstvo predalo ruskoj strani popis djece koju želi da Moskva vrati.

Moskva je predložila ovaj krug pregovora. Sredinom svibnja, zaraćene strane su se 16. svibnja našle po prvi put od 2022. godine na izravnim pregovorima u turskoj metropoli. Rezultat tog sastanka bio je samo da su se dvije strane obvezale na veliku razmjenu zarobljenika.

Ukrajinski stav za ovaj krug pregovora uključuje, prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, potpuno bezuvjetno primirje, oslobađanje zarobljenika i povratak otete djece.

Moskva je odbacila bezuvjetno primirje, ali je nedavno signalizirala spremnost pod nizom preduvjeta. Tijekom trajanja primirja, barem je potrebno da zapadne zemlje prestanu isporučivati oružje kijevskom režimu i da Ukrajina prekine mobilizaciju, rekao je u petak ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja.

Novi sastanak dolazi dan nakon jednog od najsmjelijih i najuspješnijih ukrajinskih napada ikada izvedenih na ruskom tlu, koji je dosezao čak do Sibira. Veliki, koordinirani napad dronom na četiri ruska vojna aerodroma pogodio je desetke zrakoplova, uključujući strateške bombardere, prema ukrajinskoj sigurnosnoj službi (SBU).

/Desk/

Objava KORAK PO KORAK – Novi pregovori Rusije i Ukrajine u Istanbulu – Nema bezuvjetnog mira – Rat se nastavlja, ali i razmjena zarobljenika i vraćanje djece pojavila se prvi puta na Republika.

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan prisustvovao je razgovorima u palači Dolmabahce u Istanbulu, prema izvješću iz njegova ureda.

Sadržaj razgovora nije otkriven, ali ukrajinski dužnosnik optužio je Rusiju da postavlja “neprihvatljive” teritorijalne zahtjeve kako bi potkopala pregovore.

“Ruski zahtjevi su odvojeni od stvarnosti i daleko nadilaze sve o čemu se prethodno raspravljalo. Uključuju ultimatume Ukrajini da se povuče sa svog teritorija zbog prekida vatre i druge nekonstruktivne uvjete”, rekao je izvor Reutersu pod uvjetom anonimnosti, opisujući razgovore predstavnika dviju zemalja u Istanbulu.

“Ukrajina je spremna za pravi prekid vatre i daljnji istinski mirovni proces bez ikakvih preduvjeta”, naveo je izvor.

Ukrajinsko izaslanstvo, koju je predvodio ministar obrane Rustem Umerov, trebala je pregovarati o izravnom sastanku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina, rekao je ukrajinski diplomatski izvor za AFP.

Na otvaranju pregovora, Turska je pozvala na prekid vatre “što je prije moguće” u Ukrajini.

“Svaki dan odgode dovodi do daljnjih ljudskih gubitaka”, rekao je turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan.

Za turskog ministra bilo je “vrlo važno” da ti razgovori “čine osnovu” za sastanak ruskog i ukrajinskog predsjednika.

Putin želi sastanak s Trumpom

Kremlj je poručio da je sastanak između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa ključan, ali kako su za njega potrebne značajne pripreme i da mora dati rezultate.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je to nakon što je Trump izjavio da će se sastati s Putinom “čim to bude moguće dogovoriti”.

“Takav sastanak je svakako potreban. Potreban je prvenstveno s gledišta bilateralnih rusko-američkih odnosa i s gledišta ozbiljnog razgovora na najvišoj razini o međunarodnim poslovima i regionalnim problemima, uključujući, naravno, i krizu oko Ukrajine”, rekao je Peskov.

/Desk/

Objava BEZ DOGOVORA Završen sastanak ukrajinskog i ruskog izaslanstva i Ostanbulu – Ruski ultimatum za mir: Povlačenje Ukrajinaca s vlastitog teritorija pojavila se prvi puta na Republika.

Prenosimo zanimljivu analizu Jutarnjeg lista:

Turska je u četvrtak bila središte diplomatskih zbivanja, osim susreta Rusija – Ukrajina koji je Putin očekivano potkopao, u Antaliji raspravljaju ministri vanjskih poslova NATO-a, posljednji pripremni sastanak prije summita u Den Haagu 24. i 25. lipnja, na kojem se dogovara i pitanje podizanja stope izdvajanja za obranu sa sadašnjih 2 prema 5 posto BDP-a. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u posjet turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu. Na diplomatskoj tezulji ministri pretežu.

Oko podneva po lokalnom vremenu nije se znalo gdje će se zaraćene strane sresti, kad će sastanak početi i tko će biti s ukrajinske strane. Bilo je i dvojbe hoće li sastanka biti. Slika koja savršeno zrcali ruske ciljeve jer se tako ne priprema ozbiljan diplomatski sastanak.

Marija Zaharova i dalje “oduševljava”

Vrhunac cinizma poruka je Marije Zaharove, glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova, koja poručuje da je njihovo izaslanstvo “spremno za ozbiljan rad”. Delegaciju vodi Vladimir Medinski, Putinov savjetnik koji je vodio izaslanstvo i na pregovorima u proljeće 2022. godine u Istanbulu.

Poruka je nesporna, tražimo sve što smo tada ispregovarali, dakle neformalno razoružanje Ukrajine i njezin ostanak u ruskoj interesnoj sferi. Uz njega, koji zagovara ruska povijesna svojatanja ukrajinskog teritorija, u Istanbulu su stigli zamjenik šefa diplomacije Mihail Galuzin, zamjenik ministra obrane Aleksandar Fomin i ravnatelj moćne ruske vojne obavještajne agencije (GRU) Igor Kostjukov.

Može se dakle očekivati, ako i kad do sastanka dođe, da će ruska strana inzistirati da se prvo razgovara o “glavnim uzrocima” sukoba, uključujući “denacifikaciju” i demilitarizaciju Ukrajine dok je jasno da treba prihvatiti “novu realnost na terenu”, posljedice ruskih osvajanja. Kijev je tu u teškom položaju jer odbacuje bilo kakvu ideju da okupirani teritorij de facto ili, gore, de iure dođe pod rusku kontrolu. Istodobno, Zelenski je prije više od pola godine konačno priznao da Kijev to ozemlje (oko 18 posto ukupnog) može vratiti samo diplomatskim putem.

Štogod mislio Serjoža s početka teksta, u ovom trenutku bezmalo nemoguće je ostvariti situaciju u kojoj bi Putin sjeo za stol sa Zelenskim, upitno je hoće li kremaljski car ikad biti spreman na taj korak iz dva razloga: u njegovoj hijerarhiji ukrajinski predsjednik daleko je od vrha na kojem su, uz njega, samo Trump i kineski Xi Jinping (Fjodor Lukjanov, analitičar blizak Kremlju, govori o trokutu moći), pa mu je s njime razgovarati ispod časti – takav bi sastanak vjerojatno izazvao burne negativne reakcije ruske desnice.

Putin o Ukrajini želi razgovarati samo s Trumpom – nova Jalta – ni Europljani ga ne interesiraju. Zelenski ga je uvrijedio kad je zabranio pregovore s njim, a osvetoljubivi Putin pamti uvrede.

Kremaljskom caru valja priznati da i dalje sjajno upravlja vremenom u globalnoj igri oko navodnog traženja mira u Ukrajini.

Kad je Trump prije tjedan dana, u četvrtak, zatražio pregovore, Putin je kasno u subotu rekao da pristaje bez uvjeta, ali u četvrtak. Trump se ovih dana mota po Bliskom istoku, sklapa poslove u iznosu od sedam nula i više, u glavi mu se vrti od samozadovoljstva sporazumima kojim će se hvastati kad se vrati u Washington. U takvim okolnostima Ukrajina je sekundarna.

Susret s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Moskvi 8. svibnja učvrstio je Putinovu poziciju jer su obnovili zavjete partnerstva bez granica otišavši i korak dalje šireći suradnju na svim mogućim razinama (detalje “Zajedničke izjave o daljnjem produbljivanju sveobuhvatnog strateškog partnerstva koordinacije Kine i Rusije za novu eru” nismo saznali). Istodobno, američki su pregovarači u Ženevi ustupili pred kineskima odgodivši carinski rat.

Konačno, Putin je ispunio glavni Trumpov zahtjev, izravni pregovori Kijeva i Moskve. Kremaljski car zna da američki predsjednik želi da konačno rješenje sukoba u Ukrajini postignu njih dvojica, lideri sila, rješenje koje će svi ostali morati prihvatiti.

Putin je na to spreman jer zna da će tako ostvariti svoje ciljeve, Trumpu pak njegov narcisoidni poremećaj šapće na uho da se tako otvaraju vrata titule mirotvorca, možda i Nobela.

Ruski predsjednik se nada da bi na takvom sastanku, nakon što je s Xijem utvrdio svoje zadaće radi uređenja zapada Eurazije, mogao dobiti pravo na sfere interesa uz moguće slabljenje američke podrške europskim članicama NATO.

Sprema se sporazum s Iranom

Trump u četvrtak iz katarske Dohe javlja kako je izgledan sporazum s Iranom o nuklearnom programu. “U vrlo smo ozbiljnim pregovorima s Iranom o dugoročnom miru. Približavamo se možda postizanju sporazuma bez potrebe za ovim … postoje dva koraka za to, postoji vrlo, vrlo lijep korak i postoji nasilni korak, ali ne želim to učiniti na drugi način“, rekao je Trump.

Ta je najava dovela do pada cijena nafte na tržištima više od 3 posto jer bi mogući dogovor vodio popuštanju sankcija na iransku naftu i povećanju ponude. Iz Teherana su objavili da bi mogli prihvatiti ograničenja nuklearnog programa u zamjenu za ublažavanje sankcija dodajući da još uvijek postoje praznine koje treba premostiti u razgovorima sa Sjedinjenim Državama.

Nema dvojbe da je objava dogovorena s Moskvom, vjerojatno i Beijingom/Pekingom, jer dodatno odvraća Trumpovu pozornost s Ukrajine i podsjeća ga u kojoj mjeri mu je važno partnerstvo s Rusijom da ostvari toliko željen sporazum s Teheranom, koji rado koordinira s Moskvom.

Može se to dijelom iščitati i iz pitijske izjave državnog tajnika Marca Rubija po dolasku u Antaliju: “Trump želi kraj rata, otvoren je za gotovo bilo koji mehanizam kako bi postigao pravedan i trajni mir”, koji “neće samo okončati ovaj rat, već će spriječiti da novi rat započne jednog dana. Mnogo posla treba obaviti, ali ostajemo posvećeni ovom putu. Nestrpljivi smo kao i svi drugi, želimo da se to dogodi, ali to je teško (…), nadamo se da će ovdje uskoro biti napretka (citat prema Le Monde).”

Ističem važne dijelove: bilo koji mehanizam, teško je, nadamo se, nigdje se u tome ne vidi pritisak. Kremlj svako malo pušta vijesti kako sa SAD-om raspravlja o energetskim pitanjima koja uključuju američko preuzimanje ukrajinske plinske i naftne infrastrukture kojom bi ruski proizvodi opet tekli u Europu, a američke tvrtke ubirale profit.

Europski lideri Putinu su zaprijetili sankcijama ako ne pristane na 30-dnevno primirje, a on im je odgovorio slanjem drugog ešalona na pregovore, što govori koliko drži do prijetnji Londona, Berlina i Pariza. U toj dimenziji postoji suglasje Kremlja i Bijele kuće, EU i europske članice NATO-a smetnja su koju bi bilo najbolje ukloniti. Napakostiti joj mogu obostrano, Putin kaže Trumpu da uzme Grenland (iako se takav čin protivi ruskim interesima na Arktiku), a on će Ukrajinu, Europa neka si misli što hoće.

K tomu, kremaljski car može pomoći stvaranju uvjeta susretu američkog predsjednika s kineskim, što je mračni predmet želje Donalda Trumpa. U takvim okolnostima, kad se glavna ukrajinska bitka s bojišnice preselila na diplomatsko-pregovaračku razinu, Putin je uvjeren da može – i čini se da može – diktirati modalitete dogovora.

Ako je još racionalan, u što se može sumnjati, trebao bi biti svjestan da rat u Ukrajini ne može završiti vojnom pobjedom i da mu produljenje ne ide u prilog. Istodobno, bio racionalan ili ne, uvjeren je da je u situaciji da pregovorima može ostvariti gotovo sve, uvijek valja naglasiti, reducirane ciljeve: inicijalni je plan tražio da Ukrajina šaptom padne u tri dana, piše u analizi Jutarnji list.

/Desk/

Objava Očekivan fijasko mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije u Istanbulu pojavila se prvi puta na Republika.

Kremlj je ranije danas predložio izravne pregovore s Ukrajinom radi postizanja trajnog mira i zaustavljanja rata. Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Zelenski istaknuvši da je Kijev spreman na razgovore, ali da Moskva najprije mora pristati na trenutačni prekid vatre.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Rusija predlaže izravne pregovore s Ukrajinom u Istanbulu 15. svibnja u pokušaju da se “uklone temeljni uzroci sukoba” i “postigne obnova dugoročnog, trajnog mira”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u nedjelju Rusiju da potvrdi bezuvjetni prekid vatre od 12. svibnja nakon čega će Ukrajina biti spremna na pregovore. Zelenski dolazi u Tursku na sastanak s Putinom.

“Očekujemo potpuno i trajno primirje od sutra kako bi se osigurala potrebna osnova za diplomaciju. Osobno ću čekati Putina u Turskoj u četvrtak“, objavio je njegovu uzjavu Kyiv Post.

Zelenski je u subotu dobio potporu europskih sila i američkog predsjednika Donalda Trumpa za bezuvjetni prekid vatre od 30 dana počevši od ponedjeljka.

Ruski predsjednik Vladimir Putin odgovorio je u nedjelju ujutro prijedlogom za izravne pregovore s Kijevom u četvrtak u Turskoj.

“Pozitivan je znak da su Rusi napokon počeli razmišljati o okončanju rata… A prvi korak da se istinski zaustavi rat je prekid vatre. Nema smisla nastavljati ubijanje niti jedan jedini dan. Očekujemo da Rusija potvrdi prekid vatre – potpun, trajan i pouzdan – od sutra, 12. svibnja i Ukrajina će biti spremna sastati se”, objavio je Zelenski na X-u.

Predstojnik njegova ureda Andrij Jermak objavio je na Telegramu da prvo treba dogovoriti prekid vatre, ‘onda sve ostalo‘ te da “Rusija ne bi smjela nejasnim izjavama prikrivati svoju želju da nastavi rat.

/Desk/

Objava Je li četvrtak ‘Dan D’ za kraj rata – Zelenski: “Čekam Putina u Istanbulu” pojavila se prvi puta na Republika.

Na sastanku je istaknut veliki potencijal koji Mostar i Hercegovina imaju za razvoj turizma i ostalih grana gospodarstva, te najavljena mogućnost uspostavljanje direktne avio-linije između Mostara i Istanbula.

Gradonačelnik Kordić je naglasio kako se Mostar izuzetno važno da se zračnom linijom poveže sa Istanbulom i kako će Grad biti partner u uspostavljanju ove zračne linije. Predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač navela je turizam kao stratešku granu razvoja županije i naglasila kako će Vlada podržavati Zračnu luku, njezine infrastrukturne projekte, te uvođenje novih avio-linija. Za uvođenje zračne linije između Mostara i Istanbula zainteresirani su i ministarstvu prometa i infrastrukture Republike Turske.

”Želimo iskoristiti priliku i zajednički raditi na ovome projektu”, poručio je između ostalog pomoćnik ministra za promet i infrastrukturu Enver Iskurt. Tijekom dana predstavnicima ministra, aviokompanija Pegasus i novinari iz Turske obići će Grad Mostar i upoznati se s njegovim prirodnim ljepotama, te bogatim kulturno-povijesnim naslijeđem.

U izaslanstvu pomoćnika ministra za promet i infrastrukturu Republike Turske bili su generalni direktor civilnog zrakoplovstva Kemal Yüksek, direktor odjela zračnog prometa Uprave za civilno zrakoplovstvo M. Sefa Ceyhan i savjetnik za medije ministarstva za promet i infrastrukturu Osman Bekar. Jedan od inicijatora za organiziranje sastanka bio je generalni konzul Republike Turske u Mostaru Yasar Ergün, a istome je prisustvovala i direktorica Turističke zajednice Grada Mostara Elvira Dilberović.

/Desk/

Objava Iz Mostara najavljuju zračnu liniju s Istanbulom pojavila se prvi puta na Republika.

To je još jedna crkva-muzej u Istanbulu, nakon Aja Sofije, koja je “postala” džamija. Kako izvješćuje turski ‘Sabah’, džamija Karije, koja se nalazi u centru Istanbula, poslije 79 godina bit će otvorena danas za vjernike. Kako je najavljeno, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, putem telekonferencije iz Ankare, prisustvovat će toj svečanosti.

Odluku o pretvaranju crkve u muzej opozvao je 19. studenoga 2019. turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Pravoslavna crkva Hora ili ‘Crkva Hrista Spasitelja u polju’, podignuta je u 4. stoljeću, a 1511. godine je pretvorena u džamiju. U džamiju ju je preuredio Atik Ali-paša, jedan od Bajazitovih velikih vezira i od tada je u funkciji pod nazivima “Atik Ali-pašina džamija” i “Karije džamija”. Mozaici i freske koje se smatraju vrhuncem bizantijske umjetnosti, tada su prekriveni slojem maltera.

Kao prenosi agencija FENA, službenom odlukom vlasti, 2. kolovoza 1945. godine, građevina je dobila status muzeja i predstavljala je jednu od najposjećenijih turističkih atrakcija iz bizantijskog perioda u Carigradu, uz Aja Sofiju i cisternu Baziliku. Prije četiri godine, odlukom predsjednika Erdogana ponovo je prebačena u nadležnost Predsjedništva za vjerska pitanja.

Tada je i započeta restauracija ovog značajnog povijesnog objekta kako bi se u njoj vjernici opet mogli moliti. Svoj današnji oblik crkva je dobila početkom 14. stoljeća kada ju je u potpunosti obnovio bizantijski državnik Teodor Metohit.

Tijekom opstade Carigrada 1453. godine u crkvu je prenesena ikona koja se smatrala čudotvornom i zaštitnicom grada u cilju dobivanja božanske pomoći u obrani od nevjernika.

Međutim, Osmanlije su zauzele grad, a pola stoljeća nakon toga, crkva je po nalogu Atik Ali paše, velikog vezira sultana Bajazita II, pretvorena u džamiju zvanu Karije. Njena unutrašnjost je prilagođena potrebama islama, pa su mozaici i freske bili prekriveni slojem maltera.

Zgrada je vremenom oronula i prilikom istraživanja njene unutrašnjosti 1948. godine, američki bizantolozi su ispod sloja maltera otkrili bizantijske ikone i mozaike, nakon čega je počela detaljna obnova građevine i otkrivanje prvobitnog sloja. Radovi su trajali čitao desetljeće i ona je 1958. godine otvorena za javnost kao muzej koji se službeno zove Karije po nazivu džamije, iako je i dalje među stanovnicima Istanbula ustaljen naziv Hora.

/Desk/

Objava KORAK PO KORAK Kao i Aja Sofija, još jedna crkva u Istanbulu postala – džamija pojavila se prvi puta na Republika.

Čak 22 osobe su uhićene za koje se sumnja da su planirale, organizirale i izvele teroristički napad u središnjem istanbulskom šetalištu Istiklal jučer popodne (nedjelja, 14.11.2022.). Među njima je i mlada žena Ahlam Albašir  koja je, kako navode turski medijji, priznala da je ostavila bombu koja je nedugo potom eksplodirala, kao i povezanost s Radničkom partijom Kurdistana (PKK).

Objava Uhićene 22 osobe povezane s terorističkim napadom u Istanbulu, među njima i žena koja je podmetnula eksploziv pojavila se prvi puta na Republika.

“Ovo je bio podli napad i počinitelji će biti kažnjeni. Uvjeravam sugrađane da će ih snaći kazna koju zaslužuju”, rekao je turski predsjednik te ustvrdio da inicijalne informacije sugeriraju da je ulogu u napadu odigrala jedna žena, prenose mediji.

“Počinitelji ovog užasnog napada bit će raskrinkani. Neka naše stanovništvo bude sigurno, a počinitelji kažnjeni”, rekao je dva sata nakon eksplozije u trgovačkoj ulici Istiklal.

“Pokušaji da uhvate Tursku u klopku i uvuku tursku naciju u teror neće uspjeti ni danas ni sutra kao što nisu ni u prošlosti”, rekao je Erdogan, kako prenosi agencija AFP.

“Ne bi bilo ispravno kazati da je ovo nedvojbeno teroristički napad, međutim inicijalne informacije i inicijalni obavještajni podaci kažu da miriši na terorizam”, rekao je Erdogan.

Reporterka Al Jazeerae iz Istanbula kazala je da policija trenutno ima tri osumnjičene osobe, a da je glavna osumnjičena žena, koja je članica zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK). Preostalo dvoje su muškarci.

Navodno je ona spustila torbu na šetalište koja je eksplodirala minut-dva kasnije. Njene informacije potvrđuju i nadzorne kamere čiji screenshotovi se dijele i na društvenim mrežama, a na kojima je žena s torbom.

Kako ona navodi, policija je jednu osobu likvidirala, a riječ je vjerojatno o pucnjavi u metrou koju su prijavili svjedoci. U stanici metroa Šišhane u Istanbulu se čula pucnjava nakon eksplozije koja se dogodila na šetalištu Istiklal, piše turski Habererk.

Svjedoci tvrde da su čuli najmanje 60 pucnjeva, a prema navodima lista, policija je likvidirala jednu osobu. Navodno je riječ o jednom od napadača.

I dalje se traga za još dvije osobe.

Ističe kako sve ukazuje na PKK, ali da dužnosnici nisu ukazali na krivce, kao i to da nitko nije preuzeo odgovornost za napad.

Novinska agencija Anadolu piše će pet tužitelja istraživati eksploziju u Aveniji İstiklal.

#BREAKING: Moment of explosion in Taksim Sqaure, Istanbul. Possible bomb attack, bodies seen lying on the ground by eyewitnesses https://t.co/ahrDcCvwXM

— ELINT News (@ELINTNews) November 13, 2022

Društvenim mrežama kruže snimke eksplozije u centru Istanbula, u blizini trga Taksim.

Na drugim videosnimkama koje su objavljena na društvenim mrežama može se vidjeti da je na jednom dijelu avenije izbio požar te se čula glasna eksplozija.

Korisnici društvenih mreža kažu da su trgovine zatvorene odmah nakon eksplozije.

Turska regulatorna tijela medijima su zabranila emitiranje snimaka eksplozije i posljedica eksplozije.

Avenija İstiklal popularna je i među turistima i građanima Istanbula, a prepuna je restorana i trgovina.

Eksplozija je odjeknula oko 16:20 po lokalnom vremenu, a 14:20 po hrvatskom.

Turska je, podsjeća AP, u razdoblju od 2015. do 2017. bila metom niza terorističkih napada koje su izveli bombaši ISIS-a i grupe povezane s Kurdistanskom radničkom strankom.

Al Jazeerin dopisnik iz Istanbula rekao je da se sumnja da je eksplozija rezultat napada bombaša samoubojice, no službene potvrde o uzroku eksplozije još nema.

/Desk/

Objava Eksplozija u Istanbulu – poginulo 6 osoba, 53 ozlijeđeno – Erdogan: “Miriše na terorizam” pojavila se prvi puta na Republika.

Prolaznici, međutim, nisu odmah priskočili u pomoć zapaljenom čovjeku, jer je većina njih, očigledno, pomislila da se radi o nekakvoj predstavi ili uznemirujućem uličnom nastupu. Nekoliko njih je slikalo “selfieje” sa “živom vatrenom loptom”, kada je čovjek kleknuo dok je gorio, prenosi SRNA.

Tek kada se čovjek bespomoćno srušio na zemlju, dvojica lokalnih trgovaca priskočili su u pomoć i ugasili vatru vatrogasnim aparatima.

“Čovjek-baklja” je, nekim čudom, preživio, uprkos činjenici da je gorio gotovo jednu minutu. On je kasnije, sjedeći na zemlji, razgovarao sa policajcima koji su došli na mjesto događaja.

Istražuje se što je bio povod za ovakava stravičan čin.

/desk/

Objava BEZ ZRNA EMPATIJE U Istanbulu se na ulici zapalio čovjek, prolaznici gledali i snimali ‘selfije’ pojavila se prvi puta na Republika.