Smatra se da je austrijski tinejdžer koji je ubijen prošlog tjedna, nakon što je ispalio hitac iz starinske puške na njemačku policiju u Münchenu, bio pod utjecajem islamističkog ekstremizma. Ali osamnaestogodišnji Emrah I., koji je došao iz malog grada u regiji Salzburga, jedva da je posjećivao svoju lokalnu džamiju. Niti je pustio bradu niti se oblačio kao radikalni islamist.

Jedina stvar koja je mogla predvidjeti njegovo ponašanje u Münchenu dogodila se početkom 2023. godine. Tada je austrijska policija, istražujući pritužbe na tučnjavu u njegovoj školi, pronašla video snimke iz kompjutorske igrice na njegovom telefonu. U njima je ukrašavao scene zastavom Al Kaide. Ali ništa drugo nisu našli, piše u svojoj analizi ove teme Deutsche Welle.

Policija sada vjeruje da je u posljednjih nekoliko mjeseci tinejdžer radikaliziran na internetu.

Raste broj tinejdžera terorista

On nije sam. Između ožujka 2023. i ožujka 2024., istraživači Vašingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku izbrojali su 470 relevantnih pravnih slučajeva u vezi s ekstremističkom skupinom „Islamska država” ili IS. Tinejdžeri ili maloljetnici su bili uključeni u najmanje 30 od njih. Po navodima Instituta „ovaj broj može biti znatno veći s obzirom na to da mnoge nacije ne objavljuju podatke o starosti za uhićene”.

Druga studija, koju je vodio Peter Neumann, profesor sigurnosnih studija na Kraljevskom koledžu u Londonu, analizirala je 27 nedavnih slučajeva vezanih za Islamsku državu i otkrila da su u dvije trećine slučajeva uhićene osobe u Europi bili tinejdžeri.

Tijekom proteklog tjedna četrnaestogodišnjak je uhićen u Urugvaju nakon što se na mreži izjasnio kao terorist “vuk samotnjak”, a jedanaestogodišnji dječak je uhićen u Švicarskoj prošlog petka zbog širenja ekstremističkih poruka na društvenim mrežama.

Smišljeno vrbovanje zapadnih tinejdžera?

Iako je vojno poražena do 2017., skupina Islamska država i dalje postoji. Njezine aktivnosti se sve brutalnije rasplamsavaju u afričkim zemljama. A poznat je i ogranak sa sjedištem u Afganistanu pod imenom Islamska država provincije Horasan, koji se prema promatračima sve više fokusira na vanjsku komunikaciju.

Od siječnja ove godine, afganistanski ogranak ohrabruje svoje sljedbenike da izvrše napade „vuka samotnjaka” u Europi, koristeći prednosti velikih događaja poput Olimpijskih igara, koncerata i nogometnih utakmica.

Ali stručnjaci ne misle da su te poruke posebno namijenjene europskim tinejdžerima. Povećanje broja tinejdžera napadača, po mišljenju stručnjaka, ima više veze s načinom na koji društveni mediji i platforme za razmjenu poruka omogućavaju tinejdžerima pristup sadržajima Islamske države.

Napade tinejdžera obično „inspirira” Islamska država, ti napadi nisu poput drugih direktno naređeni iz Afganistana. Situacija se jako razlikuje od one iz 2014., kada je Islamska država zauzela velike dijelove Iraka i Sirije. Tada su potencijalni regruti često bili u direktnom kontaktu s rukovodiocem na Bliskom istoku koji ih je ohrabrivao da napuste domove i dođu u „kalifat“.

Lucas Webber, istraživač u njujorškom sigurnosnom istraživačkom centru The Soufan Center kaže da je djelovanje sada mnogo decentralnije i da postoji održivi, organski aparat zajednice.

Pieter Van Ostaeien, analitičar koji istražuje Islamsku državu više od jednog desetljeća kaže: „I dalje imate središnju medijsku službu i središnje zapovjedništvo, koje je upravljalo, na primjer, napadima u Rusiji. Ali mislim trenutno da postoji mnogo raznovrsnija mreža koja regrutira ove mlade ljude.

„To je više difuzna mreža u kojoj imate djecu u svojim online-krugovima, u ovim zajednicama, koja žele biti utjecajna“, potvrđuje Moustafa Ayad, izvršni direktor za Afriku, Bliski istok i Aziju u londonskom Institutu za strateški dijalog, koji istražuje ekstremizam svih vrsta. „Ideologija i dalje igra ulogu – to ne možete zanemariti – ali stvaranje memova i prezentacija na Tiktoku Islamske države kraćim video snimkama, na lokalnim jezicima, približava svoje ideje mladim ljudima.”

Video snimke imaju i prepoznatljivu mračnu estetiku, napominje Ayad, za koju kaže da “u nedostatku boljeg izraza, ima novi aspekt ‘džihadistički cool'”.

Brža radikalizacija?

Postoji mnogo primjera takvih mreža, objašnjava Ayad. U slučaju planiranog napada na koncerte Taylor Swift u Beču, austrijska policija je pregledala digitalne konekcije osumnjičenog devetnaestogodišnjeg Austrijanca. Njemačka policija je potom u Brandenburgu privela petnaestogodišnjaka, za kojeg se sumnjalo da je bodrio Austrijanca.

Slična situacija je izašla na vidjelo nakon što je u travnju nožem izboden jedan australski biskup. Nakon pregleda povezanosti na društvenim mrežama šesnaestogodišnjeg počinitelja, optuženo je još šest tinejdžera. Svi su bili u kontaktu, preko aplikacije za razmjenu poruka Signal, u grupi za ćaskanje koju su pokrenuli pod nazivom „Planovi”.

Mreže su difuzne i organske, nitko ne zna koliko su zaista velike, a platforme ne čine dovoljno da uklone ekstremistički sadržaj, napominje Ayad. Postoji i drugi problem. Po riječima šefova francuske i švicarske državne sigurnosne službe, proces radikalizacije je sve brži. „Ne mogu govoriti o brzini [radikalizacije], ali mogu govoriti o količini sadržaja i broju pojedinaca koji komuniciraju na više platformi“, objašnjava Ayad.

Zašto tinejdžeri nasjedaju na ovo?

Osnovna poruka koju je teroristička grupa Islamska država uvijek forsirala ostaje ista. Kaže da svijet progoni muslimane, ali ako se pojedinac kojem se obraćaju pridruži, zajedno će biti jači. Otuđenim ili marginaliziranim tinejdžerima koji traže nešto čemu bi pripadali, ili skup pravila u kompliciranom svijetu, ovakva poruka može biti privlačna, kažu psiholozi.

Postoje i politički čimbenici koji igraju ulogu. Islamska država koristi sukob u Gazi kao dokaz da „ostatak svijeta mrzi muslimane” i da se njihove pristaše trebaju osvetiti, kažu stručnjaci.

„Broj civilnih žrtava [iz Gaze] snimljen kamerom, lako dostupan svima, naglašavajući smrt i razaranje, također će utjecati na djecu”, objašnjava Ayad. „Znamo da takva vrsta nasilnog sadržaja tjera djecu da se povuku ili postanu agresivnija.

Uspon krajnje desnice u Njemačkoj, kao i trenutna rasprava oko imigracije i islamofobije u zemlji, također će vjerojatno utjecati na marginalizirane tinejdžere iz tih zajednica. Ekstremnija desnica izaziva više džihadističkog ponašanja. To je tako jednostavno”, rekao je Van Ostaeien za DW. „Obje ove grupe jačaju jedna drugu”.

Dakle, koliko nas trebaju zabrinjavati takvi tinejdžeri koje neki tabloidi već nazivaju „Tiktok teroristima”? „Sljedbenici Islamske države prave veliku pompu i prijete”, kaže Ayad. „Ali ne mislim da smo na istoj razini kao 2015. i 2016. Kada je riječ o ovoj djeci, njihove urote obično nisu stvarno promišljene. Ali mogle bi imati ogromne implikacije, ako zaista uspiju. Potreban je samo jedan uspješan napad.”

/Desk/

Objava Kako ekstremitička tzv. ‘Islamska država’ vrbuje europske tinejdžere za terorizam? Na internetu. pojavila se prvi puta na Republika.

Za Ključom (1986.) je bila raspisana međunarodna tjeralica, a tijekom 2023. godine lociran je u Turskoj i pokrenut je postupak njegovog izručenja. On se 16. listopada 2023. godine dobrovoljno vratio u BiH kad je uhićen na sarajevskom aerodromu i od tada se nalazi u pritvoru.

Tijekom saslušanja pred Sudom Bosne i Hercegovine 18. listopada na ročištu o određivanju pritvora, Ključo je odbio preuzeti dokumentaciju s dokazima te ustati kod ulaska sudca i prilikom obraćanja, što se smatra nepoštivanjem suda.

Tom prilikom je kazao da on “poštuje sud”, ali da nije ustao “iz vjerskih razloga”. Kazao je i da je “više puta ranjavan” te da bi se i “ranije vratio u BiH, ali da mu grupe koje su vladale na teritoriji na kojoj je boravio nisu dozvolile”.

Tužitelj Ćazim Hasanspahić je kazao kako se istraga protiv Ključe vodi još od 2012. godine i da je 2017. godine za njim raspisana međunarodna potjernica.

“Optuženi se tereti da je dana 28. kolovoza 2012. godine, odputovao redovitim letom Sarajevo-Istanbul u Tursku, te da je nakon toga ilegalno prešao granicu između Turske i Sirije, s namjerom da se priključi terorističkim grupama koje djeluju na tom području”, navodi se u optužnici.

Iz Tužiteljstva BiH navode da su pripadnici IDIL-a svakodnevnim oružanim akcijama, i to napadima na stanovništvo, ubijanjima, protupravnim zatvaranjima, uzimanjem talaca i drugim radnjama, činili terorističke akte u namjeri nasilne izmjene ustavnog poretka i režima na tom području.

U optužnici se navodi da je optuženi sudjelovao u ratnim djelovanjima kao pripadnik terorističke organizacije sve do 2023. godine, odnosno do prelaska na teritoriju Turske i povratka u BiH.

Time je, kako se navodi, ovaj optuženi proveo više od desetljeća na području Sirije i Iraka te je jedan od optuženih iz BiH s najdužim boravkom na tom području.

“Optuženi se tereti za pridruživanje i postajanje pripadnikom terorističke organizacije, čime je počinio kazneno djelo-organiziranje terorističke grupe, povezanim s kaznenim djelom “terorizam”.

Optužnica je proslijeđena Sudu Bosne i Hercegovine na potvrđivanje.

Sud BiH je 4. siječnja potvrdio optužnicu za terorizam i protiv Armina Đananovića za poticanje na terorističke aktivnosti.

Iz Bosne i Hercegovine je u Siriju ukupno otišlo “između 250 i 300” državljana ove zemlje od 2012. do 2016. godine kad je zabilježen posljednji odlazak, prema službenim podacima vlasti, piše Glas Amerike.

Prema podacima sigurnosnih službi BiH iz kolovoza 2022. godine, na području Sirije i Iraka još uvijek se nalaze 82 punoljetna državljanina Bosne i Hercegovine, od čega 42 muškarca.

Radi se o osobama za koje je utvrđeno da imaju državljanstvo BiH, dok je ta brojka potencijalno dva puta veća, jer je utvrđeno da je oko 90 djece rođeno u Siriji, a jedan od njihovih roditelja je iz Bosne i Hercegovine.

Posljednja repatrijacija državljana Bosne i Hercegovine iz kampova i zatvora pod kontrolom kurdskih snaga u Siriji bila je u prosincu 2019. godine. Tada je deportirano 25 državljana, od čega sedam muškaraca. Šest žena s jedanaestero djece vraćeno je u svoje lokalne zajednice.

Pet muškaraca je odslužilo zatvorske kazne od godinu do tri i pol godine zatvora. Jedan osuđeni na četiri godine zatvora trebao bi izaći na slobodu 2024. godine, a posljednji osuđeni do kraja 2025. godine.

Prosječna kazna u BiH za odlazak na sirijsko ratište iznosila je dvije godine zatvora. Ženama se nije sudilo i pozivane su na sud kao svjedokinje. Najveća kazna od sedam godina zatvora izrečena je Bilalu Bosniću 2016. godine, ali za vrbovanje za odlazak na sirijska ratišta. Kaznu je odslužio u rujnu 2021. godine.

/Desk/

Objava Mostarac optužen za terorizam: Više od 10 godina se borio za ISIL pojavila se prvi puta na Republika.

Austrijska policija priopćila je da su zbog navodnog planiranja napada na bečku Povorku ponosa uhićena tri osumnjičena islamista. Godišnja LGBTQ+ parada održana je u subotu u glavnom gradu Austrije te je privukla više od 300.000 ljudi. Iz sigurnosnih službi potvrđeno je da su u svojim domovima u subotu uhićeni mladići u dobi od 14, 17 i 20 godina, prenosi BBC.

Nisu objavljeni detalji uhićenja, ali je otkriveno da je zaplijenjeno oružje – noževi, sjekire i zračne puške. Šef austrijske obavještajne službe Omar Haijawi-Pirchner potvrdio je uhićenja na konferenciji za medije u nedjelju. Rekao je da su detalji otkriveni po završetku povorke da se sudionici ne osjećaju ugroženo, prenosi Jutarnji list pisanje BBC-a.

– U konačnici, cilj terorizma je izazvati tjeskobu i strah u javnosti. Naš je posao to spriječiti, tvrdi Haijawi-Pirchner.

Na konferenciji za novinare je rekao da su muškarci austrijski državljani bosanskog i čečenskog podrijetla, a jedan od njih policiji je ranije poznat zbog optužbi za terorizam. Austrijske vlasti svjesne su da Islamska država poziva na nove napade.

– Ponovno pozivaju da se izvode napadi u Europi, čak je i Europol prije nekoliko dana objavio izvješće o tome. Shvaćamo ovo vrlo ozbiljno, rekao je.

Posljednji takav napad u Austriji dogodio se u studenom 2020. godine kad je naoružani napadač počeo pucati u popularnom bečkom klubu, tom je prilikom ubio četiri i ranio 23 osobe.

/Desk/

Objava Islamska država poziva – U Beču spriječen teroristički napad na Povorku ponosa – uhićeni austrijski državljani bh i čečenskog podrijetla pojavila se prvi puta na Republika.

Novi glasnogovornik terorista Abu Omar al-Muhadžir je u audio poruci na mreži Telegram kasno u nedjelju pozvao na osvetu za smrt Abu Ibrahima al-Hašimija al-Kurajšija i Šeika al-Muhadžira Abu Hamze al-Kurašjija, prenose agencije.

Muhadžir je pozvao džihadiste da ponovno pokrenu napade na Europu u vrijeme ruske invazije, izrazivši nadu da taj sukob neće stati dok ne „izgore križari i raspadnu se njihovi teritoriji“.

„Svim lavovima kalifata i borcima Islamske države svugdje… Ako napadate, napadnite snažno da izazovete bol i terorizirate“, rekao je glasnogovornik.

Islamska država je u ožujku potvrdila smrt svog bivšeg vođe al-Kurajšija i imenovala novog vođu, Abua al-Hassana al-Hašimija.

Abu Ibrahim al-Kurajši je poginuo početkom veljače u američkoj akciji na sjeverozapadu Sirije. On je postao vođe Islamske države nakon smrti Abu Bakra al-Bagdadija, dugogodišnjeg čelnika, u listopadu 2019. godine.

/Republika/

Objava Islamska država poziva borce da rat u Ukrajini iskoriste za nove napade na Europu pojavila se prvi puta na Republika.

Kasupović je podrijetlom s područja Velike Kladuše u BiH i jedan je od nekoliko stotina državljana te zemlje koji su se borili za terorističku organizaciju Islamska država na područu Sirije i Iraka.

On je 2013. godine tamo otputovao iz BiH preko Turske, a istragom je utvrđeno kako je u Siriji i Iraku ratovao kao pripadnik terorističke postrojbe koja je nosila naziv Al-aksa. Mediji su ranije objavili kako je ratujući za islamiste najmanje dva puta teže ranjen.

Zarobljen je na području sirijskog grada Raka nakon pada Islamske države. Potkraj 2019. godine zajedno s još šest bivših ratnika Islamske države deportiran je u BiH u sklopu posebnog programa repatrijacije, kojega je organizacijski i logistički poduprla vlada SAD kako bi se u matičnim državama provela suđenja.

Optužnica koja ga je teretila za pripadnost terorističkoj organizaciji i organiziranje terorističke skupine protiv njega je potvrđena u ožujku 2020. godine, a suđenje mu je počelo u travnju.

Sud BiH do sada je osudio više od dvadeset osoba zbog ratovanja u redovima islamističkih terorističkih organizacija u inozemstvu. Izrečene su kazne od jedne do sedam godina zatvora na koju je, zbog organiziranja odlaska muškaraca iz BiH u Siriju i Irak, osuđen Husein Bosnić, samozvani imam s područja Velike Kladuše.

Inače, Kasupović je na nekoliko od brojnih promotivnih videa ISIL-a pozivao na napade na “nevjernike”, postavljanje bombi i ubijanja.

/Republikaindo.com/

Objava Bivšem ratniku Islamske države tri godine zatvora zbog terorizma pojavila se prvi puta na Republika.

“Počinitelj jučerašnjeg napada u Londonu borac je IS-a”, a počinio ga je “kao odgovor na pozive da se napada stanovnike zemalja međunarodne koalicije” protiv IS-a, piše Amaq u priopćenju. Islamska država nije dala nikakav dokaz koji bi potvrdio njene tvrdnje.

Britanska policija je u petak ustrijelila muškarca koji je nosio lažni neprobojni prsluk i koji je nasmrt izbo nožem dvije, a ranio tri osobe prije nego su ga svladali prolaznici. Britanske vlasti su ocijenile da je riječ o terorističkom napadu.Napadač identificiran kao Usman Khan bivši je zatvorenik osuđen za terorizam. Prema pisanju nekih novina, nakon uvjetnog puštanja iz zatvora nosio je elektroničku narukvicu.

Godine 2012. osuđen je na 16 godina zatvora zbog pripadnosti skupini koja je željela počiniti bombaški napad na londonsku burzu. Nešto prije nego što je objavljena vijest da je napadač osuđivana osoba, premijer Boris Johnson koji se 12. prosinca bori za reizbor, rekao je da se zločince mora prisiliti da kaznu odsluže do kraja. “Kada su ljudi osuđeni na stanoviti broj godina u zatvoru, morali bi odslužiti kaznu do kraja”, rekao je. “Nema nikakva smisla da naše društvo prijevremeno pušta na slobodu osobe osuđene za terorizam i za teške zločine”, dodao je.

Savladali ga ljudi s konferencije o rehabilitaciji zatvorenika

Vladine prakse u služenju zatvorskih kazni kritizirao je Jeremy Corbyn, čelnik laburista, glavne oporbene stranke. “Treba provesti punu istragu”, rekao je Corbyn koji se nada smijeniti premijera Johnsona na izborima 12. prosinca. Napadač je “nožem izbo nekoliko ljudi” u Fishmongers Hallu, zgradi na sjevernom kraju London Bridgea u kojoj se održavala konferencija o rehabilitaciji zatvorenika na kojoj je sudjelovao i napadač.

Napadača su prije dolaska policije svladali sudionici te konferencije, rekao je načelnik britanske protuterorističke policije Neil Basu. U subotu su se svi pitali kako je moguće da je Usman Khan prijevremeno oslobođen i kako su ga vlasti pratile. Među “junacima” koji su ga svladali bio je i James Ford, osuđen 2004. na doživotni zatvor, odnosno najmanje 15 godina, za ubojstvo žene kojoj je nožem prerezao vrat.

“Nakon svakog ovakvog događaja, mora se provesti – i to se uvijek čini – temeljita analiza i pokušati izvući pouku”, rekao je državni tajnik za sigurnost Brandon Lewis za BBC.

Tijekom predizborne kampanje 2017. trojica militanata su se na London Bridgeu kombijem zaletjela u pješake pri čemu je poginulo osam i ozlijeđeno 48 ljudi. Napad je privukao pozornost na smanjivanje sredstava za policiju otkako su konzervativci 2010. preuzeli vlast.

Prema pisanju nekih novina, Khan je nakon uvjetnog puštanja iz zatvora nosio elektronsku narukvicu. Godine 2012. osuđen je na 16 godina zatvora zbog pripadnosti skupini koja je željela počiniti bombaški napad na londonsku burzu.

Napadač je u pohod krenuo nešto prije dva sata poslijepodne, ciljajući ljude u Fishmongers’ Hallu u blizini London Bridgea, u samom središtu financijske četvrti – gdje su prije dvije godine napad počinili islamisti.

Pretpostavlja se da je napadač, kojega je policajac ustrijelio na mjestu napada, imao lažnu eksplozivnu napravu. Nešto prije nego što je objavljena vijest da je napadač osuđivana osoba, premijer Boris Johnson, koji se 12. prosinca bori za reizbor, rekao je da se zločince mora prisiliti da kaznu odsluže do kraja.

“Pogreška je dopustiti ozbiljnim i nasilnim zločincima da ranije iziđu iz zatvora i jako je važno da se od toga odučimo i da opasne zločince, a posebno teroriste, osuđujemo na primjerene kazne”, rekao je.

Tijekom predizborne kampanje 2017. godine na London Bridgeu su se trojica militanata kombijem zaletjela u pješake i izvela napad u kojemu je poginulo osam, a ranjeno 48 osoba. Napad je privukao pozornost smanjivanje sredstava za policiju otkako su konzervativci preuzeli vlast 2010. godine.

“Dugujemo veliku zahvalnost našoj policiji i hitnim službama i hrabrim pojedincima koji su se izložili opasnosti da bi zaštitili druge”, rekao je Corbyn u petak.

Napad je počinjen nekoliko dana prije početka summita NATO-a na kojemu će se u utorak i srijedu u Londonu okupiti brojni šefovi država.

(Izvor: HINA)

Objava IS preuzela odgovornost za napad u Londonu; Ovo je terorist pojavila se prvi puta na Republika.