Prizivni sud u Islamskoj Republici Iran potvrdio je kaznu od 74 udarca bičem za poznatu iransku pjevačicu Parastoo Ahmadi, koja je nastupala bez obveznog hidžaba koji je propisan u toj radikalno islamističkoj, državi.

Kako izvješćuje BBC, ovu vijest potvrdili su odvjetnici pjevačice.

Ahmadi je u prosincu 2024. godine objavila koncert na svom YouTube kanalu. Tijekom nastupa nosila je haljinu na bretelice, bez rukava, i nije imala hidžab. Snimak je ubrzo postao viralan i prikupio milijune pregleda, nakon čega su iranske pravosudne vlasti pokrenule postupak protiv nje i drugih osoba uključenih u koncert.

Iranski propisi ženama nalažu pokrivanje kose i nošenje odjeće koja odgovara pravilima o javnom moralu, dok su javni nastupi žena kao pjevačica također predmet strogih ograničenja.

Presuda potvrđena bez održavanja ročišta

Ahmadi, koja danas ima 29 godina, i još osam članova njenog benda i produkcijskog tima ranije su proglašeni krivim pred Kaznenim sudom u Qomu. Sud ih je, prema dostupnim informacijama, proglasio krivim za djela koja uključuju “vrijeđanje javnog morala” objavljivanjem, kako je navedeno u optužbama, “opscenog i nemoralnog sadržaja”.

Pored 74 udarca bičem, Ahmadi i ostalima izrečena je i dvogodišnja zabrana bavljenja audiovizuelnim aktivnostima, kao i zabrana napuštanja Irana u trajanju od dvije godine.

Odvjetnici su naveli da je žalba odbijena bez održavanja ročišta. “Prema našem mišljenju, održavanje koncerta uopće nije bilo kazneno djelo”, rekao je jedan od advokata za BBC.

On je dodao da je prvostupanjski sud izrekao jednu od najstrožih mogućih kazni za djela za koja su bile dostupne i novčane ili druge blaže sankcije. Prema riječima obrane, prizivni sud je imao mogućnost da održi ročište, ali to nije učinio, već je potvrdio raniju presudu.

Odvjetnici pjevačice smatraju da je jedan od glavnih razloga za takvu odluku bilo odvraćanje drugih od sličnih nastupa. Prema izvješćima o ovom slučaju, odluka prizivnog suda je pravomoćna i izvršna.

Koncert bez hidžaba postao viralan

U prosincu 2024. godine, Ahmadi je objavila videozapis koncerta snimljenog u povijesnom karavan-saraju Deir Gachin u provinciji Qom. Na snimku je pjevačica u pratnji glazbenika, odjevena u dugu crnu haljinu, nastupala bez hidžaba. Video je objavljen kao svojevrsni virtualni koncert i vrlo brzo je privukao veliku pozornost na društvenim mrežama i YouTubeu.

Nakon objavljivanja snimka iranske vlasti pokrenule su postupak protiv Ahmadi i osoba povezanih s produkcijom. Prema navodima obrane, prilikom suđenja isticano je kako je riječ o umjetničkom djelu i da nije postojala kaznena namjera.

Sud je, međutim, nastup ocijenio kao “suprotan pravilima javnog morala”, a slučaj je postao jedan od primjera sukoba između iranskih propisa o odijevanju i umjetničkog izražavanja žena.

Reakcije u Iranu i svijetu

Prvobitna presuda izazvala je brojne reakcije u Iranu i na društvenim mrežama. Iranska pjevačica Googoosh, koja živi u egzilu, nakon objavljivanja presude pozvala je na okončanje ograničenja kojima su žene izložene.

“Da ovi mračni dani završe i da žene ponovo dobiju slobodu birati kako će živjeti i oblačiti se, a da umjetničko izražavanje ponovo procvjeta u našoj dragoj domovini”, napisala je tada na Instagramu.

Glazbenik Hossein Alizadeh rekao je da je “spreman primiti 70 udaraca bičem umjesto Parastoo Ahmadi”.

Aktivisti za ljudska prava također su osudili ovu drakonsku presudu, a Amnesty International upozorio je kako “bičevanje predstavlja okrutno, nečovječno i ponižavajuće kažnjavanje i krši apsolutnu zabranu mučenja i drugog lošeg postupanja”.

U siječnju 2024. kurdsko-iranska aktivistica Roya Heshmati bičevana je 74 puta nakon što je osuđena za “kršenje javnog morala” zbog fotografije na društvenim mrežama gdje se pokazala bez hidžaba.

Rekla je kako joj je policajka nasilno stavila šal na glavu u tužiteljstvu u Teheranu prije nego što ju je muški policajac bičevao po ramenima, leđima, bokovima i nogama, prenosi kurdsk sakupina za ljudska prava Hengaw.

Prema iranskom zakonu, koji se temelji na tumačenju šerijata, žene i djevojke starije od punog puberteta moraju pokriti kosu hidžabom i nositi dugu, široku odjeću kako bi prikrili svoje tijelo.

Godine 2022. prosvjedi su zahvatili Islamsku Republiku nakon smrti Mahse Amini, 22-godišnje Kurdkinje koju je u rujnu te godine uhitila policija za moral u Teheranu zbog navodnog “nepravilnog nošenja hidžaba”.

Žene su spalile svoje marame ili su njima mahale na prosvjedima diljem zemlje protiv klerikalnog establišmenta, tijekom kojih su stotine ljudi ubijene u represiji sigurnosnih snaga.

Od tada su mnoge žene i djevojke potpuno prestale pokrivati kosu u javnosti u otvorenom prkosu kodeksu odijevanja. Vlasti su odgovorile periodičnim valovima uhićenja, upozorenja, zatvaranja njihovih poduzeća i drugim mjerama.

Kada je ranije ovog mjeseca raspravljao o provedbi hidžaba, konzervativni političar i član Vijeća za svrhovitost, Gholamali Haddad-Adel, koji je također i svekar vrhovnog vođe Mojtabe Khameneija, rekao je kako “iranski rat sa SAD-om i Izraelom znači da se vlasti ne mogu uključiti na ovaj front onoliko koliko bi trebali”.

Rat je započeo krajem veljače, samo nekoliko tjedana nakon što su iranske sigurnosne snage nasilno potisnule još jedan val masovnih prosvjeda izazvanih gospodarskom krizom u zemlji, ubivši tisuće ljudi.

/Desk/

Objava 21. STOLJEĆE – Ovako, i gore, izgledati će leđa pjevačice Parastoo Ahmadi nakon presuđenih 74 udarca bičem radikalnog islamističkog režima u Iranu – jer nije nosila hidžab pojavila se prvi puta na Republika.

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država ponovno je glasao o ratnim ovlastima predsjednika Donalda Trumpa, tražeći povlačenje američkih snaga iz neprijateljstava s Iranom, uz iznimke povezane s obranom američkih i savezničkih baza.

Rezoluciju je predložio demokratski zastupnik Seth Moulton iz Massachusettsa, bivši marinac koji je služio u Iraku. Za njezino usvajanje glasovalo je 220 zastupnika, dok ih je 204 bilo protiv. Sedam republikanaca pridružilo se demokratima.

Treći pokušaj ograničavanja predsjedničkih ovlasti

Ovo je treći put da je Predstavnički dom ove godine usvojio sličnu rezoluciju. Prethodne mjere nisu stigle do predsjednika, a aktualna se također suočava s neizvjesnom sudbinom u Senatu.

Trumpova administracija protivi se ovakvom ograničavanju vojnih ovlasti, a očekuje se da bi predsjednik stavio veto ako bi rezolucija došla do njegova stola.

Moulton je tijekom rasprave podsjetio na ranije Trumpove izjave da bi sukob trebao trajati samo nekoliko tjedana.

S druge strane, republikanski zastupnik Brian Mast, predsjednik Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, branio je Trumpovu politiku prema Iranu. Rekao je da predsjednik želi okončati ono što je opisao kao „vječne ratove“ te je Iran nazvao kontinuiranom prijetnjom Sjedinjenim Državama.

Sukob traje gotovo sedam mjeseci

Sukob je započeo 28. veljače, a tijekom posljednjih mjeseci nastavili su se povremeni raketni napadi i vojni udari.

Glasanje u Predstavničkom domu održano je uoči povratka zastupnika u njihove izborne jedinice, dok se približavaju izbori za Kongres. Rat s Iranom tako je postao jedna od tema političke kampanje, posebno zbog posljedica na cijene goriva i šire troškove života.

Rat dosad koštao više od 38 milijardi dolara

Prema procjeni nestranačkog Ureda za proračun Kongresa (CBO), američke vojne operacije protiv Irana do 1. kolovoza stajale su više od 38 milijardi dolara.

CBO procjenjuje da bi troškovi mogli nastaviti rasti za oko 2 do 3 milijarde dolara mjesečno, ovisno o intenzitetu sukoba. Ured također očekuje da bi poremećaji povezani s ratom mogli povećati inflaciju u SAD-u za oko 0,5 postotnih bodova početkom 2027. godine.

Jedan od glavnih ekonomskih problema povezan je s poremećajima u transportu energenata kroz Hormuški tjesnac, što je pridonijelo rastu cijena energije na međunarodnom tržištu.

Cijene goriva postale političko pitanje

Pitanje troškova rata posebno je osjetljivo uoči izbora za Kongres.

Predsjednik Predstavničkog doma Mike Johnson govorio je o potrebi stabilizacije cijena energije te rekao da sukob ulazi u novu fazu uz potporu američkih saveznika.

„Kada cijene goriva ponovno padnu, past će i cijene namirnica“, rekao je Johnson, izrazivši želju da se to dogodi što prije.

Što slijedi?

Najnovija rezolucija sada se suočava s daljnjom procedurom u Kongresu. Prethodne slične inicijative nisu uspjele doći do predsjednika, a nije jasno hoće li Senat ovu mjeru uopće staviti na glasanje.

Istodobno, sukob ostaje predmet rasprave oko ustavnih ovlasti Kongresa i predsjednika, ali i oko ekonomskih posljedica dugotrajnog američkog vojnog angažmana.

Za sada je jasno samo da je Predstavnički dom treći put poslao poruku da želi veću ulogu Kongresa u odlučivanju o nastavku američkih vojnih operacija protiv Irana.

Objava Novi pritisak na Trumpa: Američki Kongres treći put glasao za ograničavanje rata s Iranom pojavila se prvi puta na Republika.

Veliki uspjesi pro-iranskih hutista u Jemenu u očito dobro isplaniranoj ofenzivi sada bi mogli ozbiljno ugroziti prolazak saudijskih tankera s naftom i kroz drugi važan tjesnac, osim Hormuza – Bab el-Mandeb u Crvenom moru.

Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman dva je puta u četvrtak razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i pozvao ga da napadne hutiste, rekao je u petak za CNN drugi izvor upoznat sa situacijom. Trump je odbio intervenirati, prema tom izvoru.

„Sjedinjene Države usredotočene su na zaštitu naših temeljnih nacionalnih sigurnosnih interesa – poput osiguranja slobode plovidbe u Crvenom moru – istovremeno osnažujući naše regionalne partnere da preuzmu vodstvo u upravljanju i rješavanju regionalnih sigurnosnih izazova“, rekla je Bijela kuća kao odgovor na CNN-ova pitanja o pozivima. „U kontinuiranom smo dijalogu sa Saudijskom Arabijom i vladom Republike Jemen u vezi s regionalnom stabilnošću.“

Očajnički zahtjevi jemenskih generala za zračnu potporu počeli su stizati sredinom jutra u četvrtak. Napredovanje hutista, koje podržava Iran, prema strateškom jemenskom lučkom gradu Mochi bilo je u punom jeku, a podrška glavnog saveznika Saudijske Arabije nije bila na vidiku, javlja CNN.

„Hutisti su angažirali sve što su imali – gomile i gomile boraca… zajedno s dostupnim balističkim projektilima i oružjem“, rekao je za CNN visoki jemenski izvor povezan s njihovim vojnim snagama. Izvor je rekao da je kontaktirao Središnje zapovjedništvo Sjedinjenih Država (CENTCOM) i da je uvjeren da SAD „pažljivo prate situaciju i da saudijska zračna potpora dolazi“.

„Ali zračna podrška nikad nije stigla“, rekao je izvor. „I Mocha je sada pala.“

Satima kasnije, u petak, hutisti su zauzeli još jednu ključnu obalnu točku, otok Perim, na ušću Crvenog mora. Otok dijeli tjesnac Bab al-Mandeb na dva dijela, dajući Teheranu de facto kontrolu nad još jednom ključnom plovidbenom rutom.

Snage jemenske vlade, čini se, nisu pružile velik otpor ni pri zauzimanju otoka Mayuna, poznatog i kao Perim, ni lučkog grada Al-Khokhae, a i očekivana vojna pomoć Saudijaca, u obliku zračnih udara, izostala je.

Oko 12 posto svjetske robe prolazi Bab el-Mandebom, a hutisti sada poručuju da saudijska plovila više neće. Iako je tjesnac Bab al-Mandeb, ulaz u plovidbenu rutu Sueskog kanala, manje ključan za globalna energetska tržišta od Hormuza, on i dalje omogućuje prijevoz esencijalne robe diljem svijeta, uključujući milijune barela nafte svaki dan. Tjesnac je postao sve važniji od početka iranskog rata, budući da je Saudijska Arabija preusmjerila dio izvoza na taj plovni put kako bi zaobišla Hormuz.

„(Hutisti) ne trebaju koristiti napredno oružje kako bi zatvorili Bab al-Mandeb. Mogu jednostavno upotrijebiti top na automobilu“, rekao je Amr Al-Bidh, visoki dužnosnik Jemenskog južnog prijelaznog vijeća (STC). STC se u prošlosti borio i protiv hutista i protiv snaga koje podržava Saudijska Arabija.

„To je prednost koju imaju bez upotrebe naprednog oružja“, rekao je Al-Bidh za CNN u intervjuu. „I zadržat će je.“

“Naše oružane snage potvrđuju da plovidba ostaje sigurna za sve kompanije, osim za saudijske brodove. Također ističu svoju trajnu predanost načelu ‘blokada za blokadu’, napadima na ciljeve saudijskog neprijatelja te uzvraćanju na eskalaciju eskalacijom, sve dok ne prestane agresija i dok se ne ukine blokada nametnuta našem voljenom narodu”, poručio je brigadir i vojni glasnogovornik Hutista Yahya Saree.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u subotu da je Iran vjerojatno odgovoran za zračni napad na Saudijsku Arabiju, koji je doveo do zatvaranja njezina naftovoda Istok-Zapad, jedne od glavnih ruta te kraljevine za izvoz sirove nafte kojom se zaobilazi Hormuški tjesnac.

“Mislim da jesu, vjerojatno jesu, rekao je Trump novinarima tijekom posjeta Dublinu na pitanje je li Iran odgovoran za napad na ključni naftovod.

Američki je predsjednik također izjavio da je razgovarao sa saudijskim prestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom, kojeg je opisao kao “dobrog prijatelja”.

Trump je dodao da su jemenski hutisti, koji su povezani s Iranom, kontaktirali s njegovom administracijom i dali do znanja da ne žele da se Sjedinjene Američke Države izravno uključe u sukob.

“Oni bi itekako radije da mi nismo uključeni. Propuštaju većinu brodova. Postoji samo jedna zemlja kojom nisu baš zadovoljni, a to ćemo već riješiti”, dodao je Trump.

Saudijska nafta pod novim udarom

Televizijski kanal hutista trijumfalno je objavio snimke uništene, navodne vojne tehnike pro-saudijaca prilikom napredovanja hutista u pokrajini Taiz.

Šijitski hutisti koje podupire Iran ratuju protiv središnje vlade već 12 godina, te drže velik dio središnjeg i sjevernog Jemena, kao i sam glavni grad Sanu.

“Ono što se trenutačno događa znak je da Jemencima ponestaje strpljenja. Nije pošteno promatrati stvari samo s jedne strane. Imajte na umu da su Jemenci izloženi brutalnoj opsadi. Uskraćeno im je ono što uživa svaka normalna država. Zaključili su da Ujedinjeni narodi i regionalni sustavi neće pomoći u poboljšanju situacije, stoga su odlučili probiti opsadu”, rekao je Esmail Baghaei glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova.

Saudijskom izvozu nafte velik udarac nanesen je i pogotkom bespilotne letjelice u postrojenje naftovoda u regiji Hidžaz, koje je trenutačno izvan uporabe.

Satelitske snimke pokazuju razmjere štete nakon pogotka. I Saudijci i Iračani potvrdili su da je napad iz Iraka izvela paravojna policija koju podupire Iran.

Trump: Kontroliramo Hormuški tjesnac

Naftovodom, dugim 1200 kilometara, posljednjih mjeseci prolazilo je između 4 – 5 posto svjetske opskrbe i pomagao je u vremenima neizvjesne plovidbe Hormuzom.

A promet tim tjesnacem pao je dramatično, posljednji podaci govore da na dan prolazi jednoznamenkasti broj plovila dok je prije sukoba prolazilo u prosjeku 125 velikih trgovačkih brodova.

Ipak, sadašnja situacija, kako je shvaća predsjednik SAD-a, zapravo pokazuje američku uspješnost.

“Moram kazati, obavili smo sjajan posao. Mi doista vrlo snažno nadziremo Hormuški tjesnac, a nitko nije očekivao da će se to dogoditi. Provodimo pomorsku blokadu koja je nevjerojatna. Cijene nafte bile bi znatno više da nije toga. Uklanjamo mnogo iranskih brodova, u prosjeku 25 dnevno, većinom noću, poručio je Donald Trump.

Trump je ponovio da će rat SAD-a s Iranom završiti nakon američkih izbora na sredini mandata, početkom studenog, te ustvrdio da Iran odugovlači s dogovorom kako bi utjecao na ishod tih izbora, prenosi HINA.

Brzo napredovanje hutista dogodilo se u samo 36 sati u sukobu koji je godinama uglavnom bio na ledu. Ali potpaljivanje za obnovu borbi pripremalo se mjesecima usred sukoba između Sjedinjenih Država i Irana, jer Teheran nastoji iskoristiti cijene nafte – i njihov utjecaj na globalno gospodarstvo – kao polugu.

Sada Jemen i Crveno more imaju potencijal postati prava druga fronta u iranskom ratu. Iranska efektivna kontrola Hormuškog tjesnaca, uz sve jači utjecaj na tjesnac Bab al-Mandeb, prijeti još većim porastom cijena nafte, tjednima prije međuizbora u Sjedinjenim Državama u studenom.

Brzi pad Moche i nedostatak otpora doveli su do međusobnog optuživanja među američkim saveznicima.

„Ovaj put neuspjeh nije na Jemencima“, rekao je regionalni izvor za CNN u četvrtak. „To je katastrofa napravljena u (Washingtonu) i Rijadu.“

Regionalni izvor rekao je za CNN da je to bio „potpuni neuspjeh političkog vodstva“ u trenutku žestokih prepirki i odgođenog donošenja odluka u Rijadu.

Osvajanje položaja u Crvenom moru daje hutistima daleko veću manevarsku moć i prednost, jer otvara nove lokacije s kojih pobunjenici koje podržava Iran mogu pokrenuti brodove i napadati, javlja CNN.

/Desk/

Objava Hutisti zauzeli otok ključan za izvoz nafte iz Saudijske Arabije – Saudijski prijestolonasljednik molio Trumpa intervenciju – odbio je pojavila se prvi puta na Republika.

Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je snimke napada na pet iranskih tankera, navodeći da je riječ o odgovoru na dva pokušaja Revolucionarne garde da balističkim projektilima pogodi američki ratni brod tijekom prethodna dva dana. U tim napadima nije bilo ozlijeđenih Amerikanaca, prenosi HRT.

Američki državni tajnik Marco Rubio poručio je tijekom posjeta Kolumbiji da će Washington nastaviti odgovarati na iranske napade na američke pomorske snage.

“Iran i dalje pokušava pogoditi američke ratne brodove i svaki put kada to učini ili pokuša učiniti, izgubit će tankere”, rekao je Rubio.

Veliki pritisak na američku protuzračnu obranu

Iran je zatim balističkim projektilima napao Zračnu bazu Muwaffaq Salti kojom se koriste američke snage u blizini Al Azraqa u Jordanu. Revolucionarna garda tvrdila je da je napad uzrokovao veliku štetu, no Jordan je objavio da je protuzračna obrana presrela 18 od 20 iranskih projektila, dok su dva pala na nenaseljena područja. Nije bilo žrtava. Američki dužnosnik izjavio je da napad nije bio učinkovit i da su svi američki vojnici na sigurnom.

Ratni promatrači tvrde suprotno, naglašavaju da su najmanje četiri projektila pogodila Zračnu bazu Muwaffaq Salti te da je Iran lansirao najmanje 30 projektila, a prema nekim izvješćima, upotrijebljene su i bojne glave s kasetnim punjenjem.

Američke su snage, prema podacima ratnih promatrača, tijekom iranskog napada lansirale oko 100 presretača sustava Patriot, kombinaciju projektila PAC-2 i PAC-3 MSE. Točan omjer nije poznat, pa se ni trošak ne može precizno izračunati.

Ako se pretpostavi približno jednak broj obaju tipova, vrijednost stotinu utrošenih presretača mogla bi iznositi oko 350 milijuna dolara, odnosno okvirno između 300 i 400 milijuna, ovisno o njihovoj kombinaciji. Riječ je o procjeni, a podatak o približno 100 lansiranih presretača nije službeno potvrđen.

SAD se suočava s kritičnom nestašicom tih projektila, a prema podacima američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), Washington na raspolaganju ima između 759 i 827 najmodernijih PAC-3 MSE presretača.

Revolucionarna garda objavila je i da je napala deset brodova, među njima dva američka plovila i osam naftnih tankera koji su pokušavali proći područjem Hormuškog tjesnaca koje je Iran proglasio zabranjenim i nesigurnim. Iran je tijekom rata više puta napadao američke ciljeve i saveznike u regiji, uključujući Jordan, gdje su u jednom napadu u srpnju poginula najmanje dvojica američkih vojnika.

Iran je zaprijetio i naftnim tankerima u kuvajtskim i bahreinskim lukama. Sigurnosni izvori izvijestili su i da je tanker za ukapljeni prirodni plin oštećen u emiratskoj luci Khor Fakkan, no zasad nije poznato tko je odgovoran.

Brent gotovo 100 dolara po barelu

Napetosti su dodatno porasle nakon udara hutista na nekoliko gradova u Saudijskoj Arabiji. U napadima su ozlijeđene 73 osobe, a požari su buknuli na naftnim postrojenjima. Hutisti su objavili da su dronovima i projektilima napali saudijsku zračnu bazu u Khamis Mushaitu te objekte državne naftne kompanije u Abhi, Najranu i Džizanu.

Hutisti, koji kontroliraju većinu naseljenih područja Jemena, uključujući glavni grad, posljednjih su mjeseci dodatno pritiskali američke saveznike povremenim ometanjem plovidbe na ulazu u Crveno more. Saudijska Arabija više od desetljeća predvodi arapsku koaliciju koja se u Jemenu bori protiv hutista.

Sukob sve snažnije pogađa i svjetsko energetsko tržište. Washington pokušava održati plovidbu i protok nafte kroz Hormuški tjesnac, dok istodobno blokadom nastoji ograničiti iranski izvoz. Zbog straha od daljnjih poremećaja u prometu tankera cijena nafte Brent približila se 100 dolara po barelu.

/Desk/

Objava Eskalacija rata u Perzijskom zaljevu ponovno povećavaju cijene nafte i plina pojavila se prvi puta na Republika.

Prosječna cijena galona (3.785 litara) dizela u SAD-u dosegnula je 5.85 dolara, u usporedbi s prosječno 3.71 dolara prije godinu dana. To znači da Amerikanci u prosjeku plaćaju 1.55 dolara po litri dizela. Cijena je sada viša i od prethodnog rekorda zabilježenog nakon ruske invazije na Ukrajinu, objavila je Američka automobilska udruga (AAA).

Cijene goriva naglo su porasle otkako je krajem veljače počeo sukob s Iranom, a taj rast posljedica je skoka veleprodajnih cijena nafte.

Naftni sporazum s Venezuelom

Američki predsjednik Donald Trump nedavno je, kao odgovor na rast troškova goriva, obećao da će “značajno sniziti cijene goriva za sve Amerikance” kroz naftni sporazum s Venezuelom. U siječnju su američke specijalne snage, u sklopu operacije koju je odobrio predsjednik Trump, zarobile bivšeg venezuelskog čelnika Nicolása Madura.

Najnoviji sporazum, objavljen u subotu, predviđa razvoj 17 strateških naftnih polja s dokazanim potencijalom od 65 milijardi barela nafte, kao i “ulaganje veće od 100 milijardi dolara te više od 209 milijardi dolara poreza” za Venezuelu, prema riječima privremene predsjednice Venezuele Delcy Rodríguez.

Američka vlada zadržat će 55 posto kontrole nad zajedničkim ulaganjem s “iskusnim privatnim operaterom u Venezueli”, izjavio je neimenovani američki dužnosnik za CBS News.

No neki analitičari na sporazum gledaju skeptično te dovode u pitanje hoće li on ukloniti dugogodišnje prepreke koje su ulagače odvraćale od ulaganja u venezuelsku naftnu industriju.

Ljutnja američkih birača uoči međuizbora

Nafta je ključna sirovina za proizvodnju goriva, a opskrba je ograničena nakon što je Iran, reagirajući na rat, praktički zatvorio Hormuški tjesnac, uski morski prolaz južno od Irana kojim se prevozi petina svjetske nafte.

Naglo povećanje cijena goriva razljutilo je američke birače uoči ključnih međuizbora koji će se održati u studenome. Prema nedavnom istraživanju Reutersa i Ipsosa, postotak ljudi koji odobravaju Trumpa pao je na 33 posto, dok sukob podržava samo 31 posto Amerikanaca.

Ipak, rast cijena nije jednak u svim dijelovima SAD-a. Prema podacima AAA-a, stanovnici zapadnih saveznih država plaćaju znatno više nego stanovnici drugih dijelova zemlje, zbog razlika u porezima i udaljenosti od američkih proizvođača nafte.

Primjerice, u saveznoj državi Washington prosječna cijena dizela iznosi 6.81 dolar po galonu, dok je prije godinu dana iznosila 5.03 dolara. Osim visokih cijena dizela, Amerikanci se suočavaju i s povijesno visokim cijenama benzina. Prosječna cijena galona benzina dosegnula je 4.15 dolara, u usporedbi s 3.20 dolara prije godinu dana.

/Desk/

Objava Amerikanci, više nego ikada, plaćaju najskuplje gorivo pojavila se prvi puta na Republika.

„Žestoko ćemo ih gađati. Bit će odgovora“, izjavio je Trump za Fox News, naglasivši kako je američka protuzračna obrana presrela sve iranske projektile te da su nove ekonomske sankcije znatno oslabile Teheran.

Eskalacija je započela kada su američke snage izvele, prema navodima Središnjeg zapovjedništva SAD-a, „ograničene i precizne akcije“ na otoku Laraku. Washington tvrdi da su napali dva lansera s kojih su iranske snage pripremale polaganje mina u Hormuški tjesnac kako bi ugrozile komercijalno brodarstvo. Prema podacima Iranske revolucijske garde (IRGC), u američkom su napadu poginule tri osobe, od kojih su dvije identificirane kao pripadnici mornarice IRGC-a, dok su dvije osobe ranjene. IRGC je također objavio da je oborio američki dron iznad tjesnaca.

Iran je na udar odgovorio lansiranjem balističkih raketa i bespilotnih letjelica na zračne baze Kralj Husein i al-Azraq u Jordanu, u kojima su smještene američke snage, kao i na bazu Al Minhad u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Visoki iranski izvor opisao je napad kao „ograničen i kontroliran sukob“, ali je upozorio da slijedi oštar odgovor u slučaju novih američkih udara.

Iranski predsjednik Masud Pezeškian poručio je da Teheran ne želi rat, ali da neće ostati pasivan pred agresijom, dok je glasnogovornik IRGC-a Hosein Mohebi američku akciju nazvao „strateškom i kobnom pogreškom Trumpova režima“.

Paralelno s vojnim sukobima traje i informacijski rat. Trump je na društvenim mrežama objavio snimke koje prikazuju uništenje glavnog iranskog naftnog terminala na otoku Harg, no ubrzo se ispostavilo da je riječ o videozapisima generiranima umjetnom inteligencijom. Potpredsjednik J. D. Vance opravdao je objavu rekavši da predsjednik „voli unijeti promjene na društvenim mrežama i slati poruke“.

Stručnjaci i dužnosnici procjenjuju da je vojni potez Teherana izravna posljedica sve jačeg ekonomskog pritiska SAD-a. Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je na sastanku skupine G20 u Sjevernoj Karolini da Washington nastavlja s „Operacijom ekonomski izopćenik“ i uvođenjem tjednih sekundarnih sankcija iranskim partnerima i bankama.

„U šoku su zbog stanja svog gospodarstva. Mislim da kinetički napadaju jer gube na ekonomskom planu“, poručio je Bessent.

Najnovije zaoštravanje odnosa odmah je izazvalo reakciju na globalnim tržištima. Cijene sirove nafte skočile su za gotovo 3 posto, potisnuvši cijenu barela tipa Brent na londonskoj burzi iznad granice od 90 dolara, dok se kroz ključni Hormuški tjesnac trenutno odvija tek fragment polaznog trgovačkog prometa.

Objava Trump ponovno prijeti žestokim napadima na Iran pojavila se prvi puta na Republika.

Najava najrazornije ekonomske operacije

Predsjednik Trump najavio je pokretanje, kako je sam opisao, najrazornije ekonomske operacije ikada poduzete protiv jedne države. Iako detalji mjera još nisu u potpunosti precizirani, iz Washingtona poručuju da će posljedice snositi sve države i kompanije koje Iranu omogućuju pristup međunarodnom financijskom sustavu, trgovini i transportu.

U fokusu američkog pritiska nalaze se krijumčarenje nafte, novčani transferi, mjenjačnice, fiktivne tvrtke te registri brodova kojima se Teheran koristi za zaobilaženje ranijih ograničenja. Trump je poručio da takve prakse moraju odmah prestati. Iako je situaciju s Iranom nazvao tek manjim zaobilaznim putom uz obećanje o skorom padu cijena energenata, podaci s američkog tržišta pokazuju da je prosječna cijena benzina porasla na 4,11 dolara po galonu, što je gotovo dolar više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rat i izvozna ograničenja dodatno opterećuju rafinerije i smanjuju preradu sirove nafte.

Odgovor Teherana i kineska podrška

Iransko ministarstvo vanjskih poslova oštro je reagiralo na najave iz Washingtona, nazvavši ih receptom za katastrofalan povratak potpunom klasičnom kolonijalizmu. Glasnogovornik ministarstva Esmaeil Baghaei istaknuo je da nove sankcije predstavljaju pokušaj nametanja američkog ekonomskog i financijskog suvereniteta nezavisnim državama članicama Ujedinjenih naroda.

Za nastavak sukoba još je značajniji stav Pekinga. Kina, kao najveći kupac iranske nafte i ključni gospodarski partner Teherana, otvoreno je odbacila Trumpove prijetnje. Stav Pekinga jasno daje do znanja da bi provedba potpune ekonomske blokade Irana zahtijevala izravan pritisak i sankcioniranje kineskih tvrtki, banaka i brodarskih kompanija, što otvara rizik od izbijanja novog velikog trgovačkog sukoba između Washingtona i Pekinga.

Kriza u Hormuškom tjesnacu i diplomatski kanali

U središtu globalne energetske krize ostaje Hormuški tjesnac. Prema podacima britanskog Centra za pomorske trgovačke operacije (UKMTO), tjedni promet kroz tjesnac zabilježio je rast od 27 posto sa 103 ulaska i 89 izlazaka brodova, ali je to i dalje na razini od svega 20 posto prijeratnog prosjeka. Unatoč tvrdnjama američkog ministra energetike Chrisa Wrighta da nafta i dalje teče, usporeni pomorski promet vrši stalan pritisak na globalne lance opskrbe.

Unatoč izrazito zaoštrenoj retorici, diplomatski kanali nisu u potpunosti zatvoreni. Američki državni tajnik Marco Rubio sastao se s omanskim veleposlanikom u SAD-u, dok su ministri vanjskih poslova Omana i Irana obavili telefonske konzultacije o sigurnosti plovidbe. Najnoviji rasplet događaja potvrdio je da se sukob više ne vodi samo na vojnom i pomorskom planu, već prerasta u obuhvatnu ekonomsku konfrontaciju čije će posljedice ovisiti o daljnjim potezima Washingtona, Teherana i Pekinga.

Objava Sukob SAD-a i Irana otvara novu ekonomsku frontu, Teheran i Peking uzvraćaju na Trumpove prijetnje pojavila se prvi puta na Republika.

Njegova je izjava uslijedila nakon što je predsjednik Donald Trump dan ranije zaprijetio “ekonomskim ratom” i upozorio na gospodarske posljedice za svaku zemlju koja omogući “bilo kakvu vrstu spasa Iranu”.

Bessent je za CNBC kazao da će u ponedjeljak na konferenciji za novinare iznijeti više pojedinosti i “govoriti o tomu što ćemo točno učiniti” Iranu.

“To je dvostruki udarac. Imamo blokadu (Irana) i imat ćemo najstrože sankcije u povijesti”, izjavio je.

“To će funkcionirati. Srušit ćemo taj režim. Vrijeme je da naši saveznici i ostatak svijeta donesu odluku”, istaknuo je Bessent. “Ili ste s nama ili protiv nas”.

Na pitanje hoće li Sjedinjene Države ciljati Kinu zbog poslovanja s Iranom Bessent je odgovorio da je razgovore najbolje voditi u privatnosti.

“Imajte na umu da Kinezi dobivaju 50 posto svoje energije iz Zaljeva. Dakle, bilo bi im od velike koristi da se uključe u program”, rekao je. Iran gotovo 50 godina, od Islamske revolucije 1979., trpi gotovo kontinuirane ekonomske sankcije.

/Desk/

Objava SAD uvodi Iranu “najstrožije sankcije u povijesti” pojavila se prvi puta na Republika.

Izvori dodaju da je i Cipar među potencijalnim metama odmazde. Također se razmatrao napad na podmorske optičke kabele u Hormuškom tjesnacu u slučaju eskalacije. Ove prijetnje i smjer u kojem se kreću odluke Teherana pokazuju da su mnogi unutar režima sigurni u nastavak rata te ne percipiraju obustavu sukoba kao opciju.

Pregovori o ponovnom otvaranju tjesnaca su stali, a iranski vrhovni vođa ajatolah Mojtabe Hamneija prošlog je tjedna postavio tvrdolinijaše na najviše sigurnosne i vojne dužnosti. Stručnjaci su taj potez protumačili kao znak da su osobe poput Mohammada Baghera Ghalibafa, glavnog pregovarača zemlje, zasad gurnute po strani, jer izgledi za trajni sporazum izgledaju sve sumornije. Za najvišeg sigurnosnog dužnosnika zemlje sada je imenovan Mohsen Rezaee, bivši zapovjednik Iranske revolucionarne garde (IRGC).

Iran šalje jasnu poruku da, ako SAD ne postigne dogovor s Ghalibafom, mora imati posla s Rezaeijem. Poruka je: “Nemojte ludo postupati, jer smo luđi od vas” – rekao je izvor za Financial Times.

Trump je u utorak kazao da nema nikakvih “razgovora u tijeku ili zakazanih” s Teheranom.

Iranska revolucionarna garda upozorila je da bi Iran u bilo kojem novom sukobu velikih razmjera odstupio od svoje prethodne strategije napada na američku vojnu imovinu, energetska postrojenja i drugu infrastrukturu na Bliskom istoku te ciljao udaljenije relacije. Sidharth Kaushal, istraživački suradnik u londonskom think tanku Royal United Services Institute, opisao je prijetnju koju Iran predstavlja Europi kao “stvarnu, ali ograničenu”.

“Iran bi mogao rasporediti balističke rakete srednjeg dometa protiv američkih objekata u južnoj i jugoistočnoj Europi, poput serije Shahab, ali teško da bi one nanijele štetu na većim udaljenostima”, kazao je Kaushal.

Obrana pod svaku cijenu

Izvori iz iranskog režima ističu da odmazda Teherana ovisi isključivo o odlukama Washingtona. Jedan je insajder otkrio da pripremaju plan za daljnje proširenje sukoba, ako Trump ostvari prethodne prijetnje napadom na iransku infrastrukturu. Podsjetimo, američki je predsjednik prošlog mjeseca rekao da će Washington uništiti iranski most ili elektranu svaki put kada Teheran cilja brod u tjesnacu.

Drugi je izvor, pak, rekao da Iran neće postaviti “nikakva ograničenja” po pitanju svog odgovora u slučaju američke agresije.

“Ako SAD ode predaleko, Iran će se braniti pod svaku cijenu, izaći izvan regije i napasti i Europu”, dodao je.

Iran je ranije već pokazao spremnost za napad na udaljene ciljeve. U tjednima nakon što su SAD i Izrael započeli rat u veljači, Washington je optužio Teheran da je ispalio više projektila, od kojih nijedan nije dosegnuo cilj, na Diego Garciju, zajedničku američko-britansku vojnu bazu u Indijskom oceanu, udaljenu oko četiri tisuće kilometara.

Turska je u ožujku izjavila da je NATO-ova protuzračna obrana presrela nekoliko balističkih projektila lansiranih iz Irana, dok je britansku zračnu bazu u Akrotiriju na Cipru istog mjeseca pogodila bespilotna letjelica. Zapadni dužnosnici u to su vrijeme rekli da sumnjaju da se radilo o iranskom dronu koji su ispalile regionalne posredničke snage, a ne o samom Teheranu.

Stručnjaci navode da je iranski napad prošlog mjeseca na američku bazu u Jordanu, u kojem su ubijena tri američka vojnika, bio najprecizniji napad dugog dometa koji je Teheran izveo te je tako pokazao svoju sposobnost gađanja ciljeva na većim udaljenostima.

“To je također bila poruka Europi: “Možete primati projektile, pa biste trebali znati koje stajalište imati u ovom ratu”. Vrlo velika pogreška, poput pogotka naše infrastrukture, mogla bi prouzročiti da rat prijeđe regiju i dosegne Europu”, rekli su izvori bliski režimu za Financial Times.

/Desk/

Objava Financial Times: Iran će napasti američke vojne baze u Europi ako Trump nastavi eskalaciju sukoba pojavila se prvi puta na Republika.

“Svaki put kada Islamska Republika Iran otvori vatru na brod u Hormuškom tjesnacu, bilo da je riječ o balističkom projektilu, bespilotnoj letjelici ili bilo kojem drugom uređaju ili oružju, Sjedinjene Države će bombardirati te uništiti JEDAN MOST ILI ELEKTRANU, uključujući one pored ili unutar glavnog grada Teherana”, napisao je Trump u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Sjedinjene Američke Države jedanaestu noć zaredom izvele su zračne napade na Iran, a Teheran je ponovno pozvao Washington da ne gađa njegova nuklearna postrojenja.

Američka vojska priopćila je da su mete bili vojni objekti i logistička infrastruktura, a eksplozije su zabilježene u više iranskih gradova.

Predsjednik Donald Trump najavio je nove udare, uz ostalo i na podzemni nuklearni kompleks, a Iran je uzvratio prijetnjom SAD-u i njegovim saveznicima.

Sukob se sve više širi na ključne pomorske pravce izazivajući zabrinutost zbog novih poremećaja u globalnoj opskrbi naftom.

SAD i Iran su pojačali međusobne napade dok se privremeni sporazum o prekidu vatre potpisan prošlog mjeseca raspao, a borba za kontrolu nad Hormuškim tjesnacem produbila, što je povećalo rizik od totalnog sukoba.

SAD na rat s Iranom potrošio 37,5 milijardi dolara, poginulo 18 američkih vojnika, ranjeno 450

Neki stručnjaci za međunarodno pravo i svjetski čelnici su kritizirali Trumpove prijetnje o napadima na iranske mostove i elektrane kao nezakonite prema međunarodnom pravu koje zabranjuje napade na civilne ciljeve.

Trump će sudjelovati na ceremoniji za četiri američka vojnika poginula u iranskim napadima na Bliskom istoku, koji će se vratiti na američko tlo u lijesovima prekrivenim zastavama.

Ceremonija, poznata kao “dostojanstveni prijenos tijela”, događa se usred sve veće frustracije Trumpovim ratom protiv Irana.

Rat je američke porezne obveznike do sada stajao najmanje 37,5 milijardi dolara, doveo je do smrti 18 američkih vojnika i ozljeda više od 450 vojnika. Ubio je tisuće Iranaca.

Od početka rata u veljači, Trump je ponudio različite ciljeve za rat. Američki predsjednik otputovat će u zračnu bazu Dover u Delawareu na ceremoniju.

Američki predsjednici i potpredsjednici redovito nazoče svečanim ceremonijama primopredaje tijela u Doveru, domu najveće američke vojne mrtvačnice.

Troje američkih vojnika koji su poginuli kada je iranski projektil pogodio njihovu baraku za spavanje u zračnoj bazi Muwaffaq Salti u Jordanu u petak bili su poručnik Tyler James Feehan (25), narednik Angel S. Rampersad (28) i vojnikinja Isabella Gonzales (19). Sve troje bilo je raspoređeno u brigade protuzračne obrane američke vojske.

Četvrta smrt, narednika Michaela Emmanuela Swintona (30), dogodila se u nedjelju u odvojenom incidentu u Erbilu u Iraku tijekom kontrolirane detonacije jurišnog drona.

Pentagon je u ponedjeljak izjavio da je od 7. srpnja ozlijeđeno 100 pripadnika vojske, od kojih se 96 posto vratilo na dužnost.

/Desk/

Objava Trump zaprijetio Iranu: Za svaki napad na brod u Hormuškom tjesnacu SAD će uništiti most ili elektranu pojavila se prvi puta na Republika.