“Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović sazvao je jučer žurnu sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH gdje se glasalo o zaključku Kluba srpskog naroda u kojem se traži da se poništi odluke koju je donio Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, nametnuo je dopune Kaznenog zakona BiH, kojim se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida. Dolazak Srba u institucije BiH, iako su najavljivali blokade, bio je u najmanju ruku sumnjiv ali se dalo naslutiti da se nešto sprema te smo mogli očekivati da će u njihovom orgijanju priskočiti u pomoć vjerni partner. Na žalost svih istinskih Hrvata, za poništenje ovog zakona, pored političkih predstavnika Srba, glasali su i HDZ-ovi izaslanici u Domu naroda Dragan Čović, Marina Pendeš i Lidija Bradara”, stoji u reakciji iz HS BiH.

Kako se ističe HS BiH najoštrije osuđuje ponašanje dijela tzv. Hrvatskih predstavnika u Domu naroda te se ograđuje od ovakvih i sličnih pokušaja negiranja genocida u cilju zaštite osobnih i uskih stranačkih interesa.

“Hrvatski narod je i previše propatio u proteklom ratu upravo od ruku onih koji su osuđeni za ratni zločin i nitko nema pravo, pa niti HDZ, da negira povijesne činjenice i ide na ruku rušiteljima naše domovine. Baš kao što ne stoje svi Srbi iza SNSD-a tako ne stoji velika većina Hrvata iza HDZ-a, te smo uvjereni da dijele naše mišljenje po ovom pitanju. Zašto ovakav potez sada, baš na dan kada su u Sarajevo stigli međunarodni predstavnici s ciljem da se dođe do zajedničkog rješenja oko izmjena izbornoga zakona. Po tko zna koji put etno-nacionalistički karteli s ciljem skretanja pozornosti sa stvarnih problema i nesagledivih razmjera kriminala i korupcije izlaze sa ovakvim manevrima koji imaju za cilj dodatno uznemiriti cjelokupnu javnost BiH. Ovo je grubo iskorištavanje institucija BiH kako bi se negirao genocid te ovim putem pozivamo nadležne da pokrenu kazneni postupak protiv svih koji su glasali za poništenje ovog zakona”, poručuju iz HS BiH, a čiji je predsjednik Božo Skopljaković

/Republikainfo.com/

Objava HS BiH poziva na kazneni postupak svih izaslanika koji su glasali za poništenje tzv. Inzkovog zakona pojavila se prvi puta na Republika.

Na današnjoj, hitnoj, sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH glasalo se o zaključku Kluba srpskog naroda u kojem se traži da “oni koji su kreirali Inzkovu odluku o zabrani negiranja genocida, istu i ponište”. Pet srpskih izaslanika, koji od srpnja ne dolaze na sjedincu i ne sudjeluju u donošenju odluka, a zbog tzv. Inzkovog zakona o negiranju genocida i veličanju osoba osuđenih za ratne zločine, sudjelovali su u radu sjednice. No, Dušanka Majkić, izaslanica SNSD-a, naglasila je kako oni neće sudjelovati u radu sve dok ne bude povučen Inzkov zakon. No, nije usvojen nijedan zaključak Kluba srpskog naroda pa ni uz podršku glasova izaslanika HDZ-a poništavanju Inzkovog zakona.

Inače, za poništenje tzv. Inzkovog zakona, izuzev političkih predstavnika Srba, glasali su i HDZ-ovi izaslanici u Domu naroda Dragan Čović, Marina Pendeš i Lidija Bradara.

S obzirom na to da su protiv glasali svi politički predstavnici Bošnjaka, kao i Zlatko Miletić iz Kluba hrvtskog naroda, zaključak nije usvojen jer ije postojala entitetska većina pa je isti čeka usaglašavanje.

Kako izvješćuju agencije, izuzev toga da treba biti poništena Inzkova odluka o zabrani negiranja genocida, Čović, Pendeš i Bradara su podršku dali i za zaključak Srba koji kaže da je “razlog nefunkcioniranja Doma naroda bespravna odluka visokog predstavnika”.

Za pet od šest zaključaka Srba ovo troje izaslanika HDZ-a BiH su također dali podršku, no ipak nije usvojen nijedan zaključak Kluba Srba koji se našao na dnevnom redu. Od šest zaključaka koji su se našli, njih pet je otišlo na usuglašavanje, a jedan nije dobio ni opću, ni entitetsku većinu.

Za zaključak Srba o tome da “ne postoji visoki predstavnik”, “ZA” su glasali samo Srbi, a Marina Pendeš je bila suzdržana. Osim ovih, na usuglašavanje će ići još i zaključci Srba koji se odnose na državnu imovinu.

Klub Hrvata je predložio tri zaključka od kojih su dva usvojena, a jedan ide na usuglašavanje.

Zaključci Hrvata su se odnosili na hitno usuglašavanje izbornog modela i pozivanje na dijalog, a onaj koji će se naći na Kolegiju Doma naroda se odnosi na to da Središnje izborno povjerenstvo nije zakonodavno tijelo.

Prvi zaključak koji je usvojen na prijedlog HDZ-a BiH je: “Pozivamo na žurno usuglašavanje izbornih modela temeljem potpisanog političkog sporazuma, o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH od 17. lipnja 2020. kako bi se osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i domovima naroda te uklonili svi oblici utvrđenih nejednakosti i diskriminacija, a sukladno odluci Ustavnog suda BiH broj U-23/14 i presudama Europskog suda za ljudska prava koje još čekaju svoje izvršenje”.

Dok drugi glasi: “Pozivaju se svi politički akteri na stalni dijalog kako bi žurno ostvarili preduvjete za redovno i nesmetano funkcioniranje, te ispunjavanje obveza, kako iz nadležnosti Vijeća ministara BiH, tako i iz Parlamentarne skupštine BiH”.

/Republikainfo.com/

Objava Čović, Pendeš i Bradara podržali SNSD i SDS – glasali za poništavanje tzv. Inzkovog zakona o negiranju genocida i veličanju osoba osuđenih za ratne zločine pojavila se prvi puta na Republika.

“Spremni smo podržati svaku varijantu koju donesu za Federaciju. Razgovarali smo kako da se riješi nametnuti ‘Inzkov zakon’. To se mora povući i to je jedini uvjet”, rekao je Dodik nakon sastanka. Inače, tijekom nedavnog sastanka sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, Dodik je tada kazao  da je “prvi korak za ulazak predstavnika RS u zajedničke organe BiH reguliranje pitanja šuma i poljoprivrednog zemljišta”, dok o tzv. ‘Inzkovom zakonu nije bilo riječi.

Nakon današnjeg sastanka Predsjedništva s Palmerom i Eichhorst, on je naglasio da je zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD za zapadni Balkan Gabriel Escobar “rekao nekoliko dobrih stvari kao što su da nema Daytona dva i da se ne spominje članstvo u NATO”.

”Gospodin Escobar se miješa u unutarnje stvari ove zemlje. Poziva lidere, daje im naloge, prijeti. To je postao degutantan način”, rekao je Dodik te dodao da BiH nema snage braniti od miješanja u unutarnje poslove BiH.

Međutim, podsjetimo da je upravo Escobar pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa SAD, a u skklopu saslušanja pod nazivom ‘Američki angažman na Zapadnom Balkanu’, otvoreno prozvao Dodika kao prijetnju državnim institucijama i Daytonskom mirovnom sporazumu, kao i europskoj budućnosti BiH.

„Nedavne prijetnje Milorada Dodika državnim institucijama su opasne i prijete ugroziti Dayton, te europski izbor i perspektivu svih građana BiH. Energično surađujemo s lokalnim akterima i našim partnerima kako bismo se oduprli svim potezima koji prijete ka povratku u problematičnu prošlost BiH, umjesto osiguravanja njene svjetlije budućnosti“, rekao je Escobar pred američkim Kongresom.

/Republikainfo.com/

Objava Dodik iznio nemogući uvjet: “Inzkov zakon mora biti povučen” pojavila se prvi puta na Republika.

Informaciju o provedbi istraga za lokalne medije potvrdio je glasnogovornik tužiteljstva Boris Grubešić, no nije želio govoriti o sadržaju prijava i osobama protiv kojih su podnesene.

Nijekanje ratnih zločina iz posljednjeg rata u BiH potvrđenih presudama međunarodnih i domaćih sudova kao i veličanje počinitelja ih zločina kaznena su djela za koje je u toj zemlji moguće dobiti od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Sankcioniranje takvih djela predviđeno je izmjenama Kaznenog zakona BiH što ih je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, a stupile su na snagu 28. srpnja. Izrijekom je zabranjeno i nijekanje genocida u Srebrenici što su ga 1995. godine nad Bošnjacima u Srebrenici počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.

Na Inzkovu odluku da nametne izmjene Kaznenog zakona ne bi li time spriječio revizionističke istupe kojima se dovode u pitanje sudski utvrđene činjenice o zločinima, vlasti Republike Srpske odgovorile su donošenjem vlastitog zakona u kojemu stoji kako se te izmjene neće primjenjivati na teritoriju tog entiteta.

Ta odluka entitetskog parlamenta još nije stupila na snagu, a bošnjački zastupnici najavili su da će tražiti o tome očitovanje Ustavnog suda RS-a, a zatim i BiH-a. Njihovo je stajalište da se entitetskim zakonima ne mogu derogirati zakoni koji vrijede na razini države.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ranije je najavio da će policija RS štititi osobe koje bi Tužiteljstvo BiH podvrgnulo kaznenom progonu zbog nijekanja ratnih zločina, no za sada nema jasnog odgovora kako se to kani učiniti.

“Ovih dana razgovaramo o načinu kako ćemo zaštititi ljude koji dođu u poziciju da budu procesuirani. I putem pravne pomoći, i putem, naravno, fizičke zaštite da (ne) bude uhićen, priveden”, kazao je Dodik u ovotjednom intervju za televiziju RS (RTRS).

Novi visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt najavio je da se neće miješati u provedbu zakona istaknuvši da je to posao za domaća pravosudna tijela.

Sarajevski istraživački portal BIRN pratio je objave na društvenim mrežama i u elektroničkim medijima kojima se niječe genocid u Srebrenici te je izvijestio da je njihov broj znatno opao od trenutka kada su stupile na snagu zakonske odredbe koje je nametnuo Inzko.

Tako je, primjerice, na Twitteru 23. srpnja bilo 70 takvih objava, a 1. kolovoza kada su takve izjave već bile kažnjive, bilo ih je samo četiri, prenosi HINA.

/Republikainfo.com/

Objava 22 PRIJAVE Inzkov zakon urodio plodom: Manje negiranja zločina pojavila se prvi puta na Republika.