<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>intervju &#8211; Republika</title>
	<atom:link href="https://republikainfo.com/tag/intervju/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://republikainfo.com</link>
	<description>Jer idemo dalje</description>
	<lastBuildDate>Sat, 21 Feb 2026 10:09:09 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0.2</generator>

<image>
	<url>https://republikainfo.com/wp-content/uploads/2022/12/cropped-rrepublika_logo_500px-1-32x32.png</url>
	<title>intervju &#8211; Republika</title>
	<link>https://republikainfo.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Borba do zadnjeg daha: Eric Dane ostavio kćerima savjete koji su zapravo putokaz za sve nas</title>
		<link>https://republikainfo.com/borba-do-zadnjeg-daha-eric-dane-ostavio-kcerima-savjete-koji-su-zapravo-putokaz-za-sve-nas/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 21 Feb 2026 10:09:08 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Samo dobre stvari]]></category>
		<category><![CDATA[ALS]]></category>
		<category><![CDATA[eric dane]]></category>
		<category><![CDATA[glumac]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<category><![CDATA[netflix]]></category>
		<category><![CDATA[život]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=81272</guid>

					<description><![CDATA[<p>Kao vodeći glumac, Eric Dane je odisao samopouzdanjem, karizmom i sigurnošću da su sve oči uprte u njega. No, kao osobu, Dane je sebe opisao mnogo bliskijim terminima: kao mangupa, usamljenika, distanciranog, ali i otpornog i ustrajnog, osjetljivog i empatičnog, dobrog tatu te nekoga tko je bio duboko zaljubljen u glumu, svoju obitelj i prijatelje. [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/borba-do-zadnjeg-daha-eric-dane-ostavio-kcerima-savjete-koji-su-zapravo-putokaz-za-sve-nas/">Borba do zadnjeg daha: Eric Dane ostavio kćerima savjete koji su zapravo putokaz za sve nas</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Kao vodeći glumac, Eric Dane je odisao samopouzdanjem, karizmom i sigurnošću da su sve oči uprte u njega. No, kao osobu, Dane je sebe opisao mnogo bliskijim terminima: kao mangupa, usamljenika, distanciranog, ali i otpornog i ustrajnog, osjetljivog i empatičnog, dobrog tatu te nekoga tko je bio duboko zaljubljen u glumu, svoju obitelj i prijatelje. </p>



<p class="wp-block-paragraph">„Mogu se osjećati usamljeno u punoj prostoriji“, priznao je Bradu Falchuku tijekom njihovog povjerljivog snimanja emisije <em>Famous Last Words</em> (Poznate posljednje riječi) u studenom 2025. — intervjua za koji je znao da će biti objavljen tek nakon njegove smrti. No, dok se suočavao s amiotrofičnom lateralnom sklerozom (ALS), progresivnom neurološkom bolešću koja utječe na kontrolu mišića, Dane je svoj duh opisao poletnim: „Nema razloga da budem sretan u bilo kojem pojedinačnom trenutku, ali jesam.“</p>



<p class="wp-block-paragraph">U snažnom i emotivnom razgovoru, Dane se osvrnuo na svoj život s iskrenošću i suosjećanjem, dotaknuvši se ključnih događaja koji su ga traumatizirali „na staničnoj razini“, svoje borbe s drogom i alkoholom, velike romance svog života te zasluženog mira koji je osjećao u vezi sa smrću.</p>



<h3 class="wp-block-heading">Koje su bile posljednje riječi Erica Danea?</h3>



<p class="wp-block-paragraph">Na kraju njihovog intervjua, Falchuk je napustio pozornicu kako bi Dane mogao govoriti izravno u kameru i iznijeti svoje posljednje, neuređene javne misli — posebno upućene njegovim kćerima. Evo ih u cijelosti:</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Billie i Georgia, ove su riječi za vas. Trudio sam se. Ponekad sam posrnuo, ali trudio sam se. Sve u svemu, ludo smo se zabavljali, zar ne? Sjećam se svih onih trenutaka koje smo proveli na plaži, vas dvije, ja i mama — u Santa Monici, na Havajima, u Meksiku. Vidim vas sada kako se satima igrate u oceanu, moje vodene bebe. Ti su dani, u doslovnom smislu riječi, bili raj. Želim vam reći četiri stvari koje sam naučio iz ove bolesti i nadam se da me nećete samo slušati. Nadam se da ćete me <em>čuti</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Prvo, živite sada. Upravo sada. U sadašnjosti.</strong> To je teško, ali ja sam to naučio činiti. Godinama sam mentalno lutao i gubio se u vlastitoj glavi na duge staze, valjajući se i brinući u samosažaljenju, sramu i sumnji. Ponovno sam proživljavao odluke, preispitivao se. &#8216;Nisam trebao učiniti ovo. Nikada nisam trebao ono.&#8217; Više ne. Iz čistog preživljavanja, prisiljen sam ostati u sadašnjosti. Ali ne želim biti nigdje drugdje. Prošlost sadrži žaljenja. Budućnost ostaje nepoznata. Zato morate živjeti sada. Sadašnjost je sve što imate. Čuvajte je. Cijenite svaki trenutak.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Drugo, zaljubite se.</strong> Ne nužno u osobu, iako i to preporučujem. Ali zaljubite se u nešto. Pronađite svoju strast, svoju radost. Pronađite ono zbog čega želite ustati ujutro, što vas pokreće kroz cijeli dan. Prvi put sam se zaljubio otprilike u vašim godinama. Zaljubio sam se u glumu. Ta me ljubav na kraju izvukla kroz moje najmračnije sate, moje najmračnije dane, moju najmračniju godinu. Još uvijek volim svoj posao, još mu se radujem, još uvijek želim stati ispred kamere i odigrati svoju ulogu. Moj rad me ne definira, ali me uzbuđuje. Pronađite nešto što vas uzbuđuje. Pronađite svoj put, svoju svrhu, svoj san. A onda krenite za tim. Zaista krenite.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Treće, mudro birajte prijatelje.</strong> Pronađite svoje ljude i dopustite im da oni pronađu vas. A onda im se dajte. Najbolji od njih će vam uzvratiti. Bez osuđivanja, bez uvjeta, bez suvišnih pitanja. Tako sam zahvalan svojoj bliskoj obitelji i prijateljima. Svaki od njih se iskazao. Ne mogu raditi sitnice koje sam prije radio. Ne mogu se voziti uokolo, ići u teretanu, na kavu, družiti se. Ali naučio sam prihvatiti alternative. Moji prijatelji dolaze k meni, zajedno jedemo, gledamo utakmicu, slušamo glazbu. Ne rade ništa posebno, oni se samo pojave. To je velika stvar. Samo se pojavi. I volite svoje prijatelje svime što imate. Čuvajte ih. Oni će vas zabavljati, voditi, pomagati vam, podržavati vas, a neki će vas i spasiti.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Konačno, borite se svakim djelićem svog bića i to s dostojanstvom.</strong> Kada se suočite s izazovima, zdravstvenim ili bilo kojim drugim, borite se. Nikada ne odustajte. Borite se do posljednjeg daha. Ova bolest polako uzima moje tijelo, ali nikada neće uzeti moj duh.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Vas dvije ste različite osobe. Ali obje ste snažne i otporne. Naslijedile ste otpornost od mene. To je moja supermoć. Srušiš me, ja odmah skočim natrag i stalno se vraćam. Ustajem iznova, i iznova, i iznova. Mark kaže da sam kao mačka, osim što mačka ima devet života, a ja sam na petnaestom — najmanje. Dakle, kada vas pogodi nešto neočekivano, a hoće jer to je život, borite se i suočite se s tim pošteno, s integritetom i milošću, čak i ako se čini nesavladivim.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nadam se da sam pokazao da se možete suočiti sa svime. Možete se suočiti s krajem svojih dana. Možete se suočiti s paklom s dostojanstvom. Borite se, cure, i držite glave visoko.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Billie i Georgia, vi ste moje srce. Vi ste mi sve. Laku noć. Volim vas. To su moje posljednje riječi.&#8221;</p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="wp-block-paragraph">(izvor: <a href="https://www.netflix.com/tudum/articles/eric-dane-famous-last-words-documentary" target="_blank" rel="noopener">Netflix</a>)</p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/borba-do-zadnjeg-daha-eric-dane-ostavio-kcerima-savjete-koji-su-zapravo-putokaz-za-sve-nas/">Borba do zadnjeg daha: Eric Dane ostavio kćerima savjete koji su zapravo putokaz za sve nas</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>&#8216;Ja sam Alen&#8217;: Rođen iz zločina, spašen ljubavlju</title>
		<link>https://republikainfo.com/ja-sam-alen-roden-iz-zlocina-spasen-ljubavlju/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 28 Sep 2025 16:11:42 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[emisija]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<category><![CDATA[ispovijest]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=75532</guid>

					<description><![CDATA[<p>Gost emisije &#8220;Nedjeljom u 2&#8221; bio je Alen Muhić iz Goražda u BiH, muškarac rođen iz ratnog čina silovanja, koji je s voditeljem Aleksandrom Stankovićem podijelio svoju iznimno tešku i potresnu životnu priču. Nakon što je pogledao prilog o vlastitom životu, odmah je priznao, izuzetno mu je teško. Rođen iz zločina, spašen ljubavlju Teško mi [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/ja-sam-alen-roden-iz-zlocina-spasen-ljubavlju/">&#8216;Ja sam Alen&#8217;: Rođen iz zločina, spašen ljubavlju</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Gost emisije &#8220;Nedjeljom u 2&#8221; bio je Alen Muhić iz Goražda u BiH, muškarac rođen iz ratnog čina silovanja, koji je s voditeljem Aleksandrom Stankovićem podijelio svoju iznimno tešku i potresnu životnu priču.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nakon što je pogledao prilog o vlastitom životu, odmah je priznao, izuzetno mu je teško.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Rođen iz zločina, spašen ljubavlju</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Teško mi je, ponajviše zbog roditelja, zbog Muharema (oca), jer kako godine prolaze, sve sam svjesniji da ih uskoro možda više neće biti, započeo je Muhić.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Njegova biološka majka silovana je 1993. godine u Foči, tokom rata u Bosni i Hercegovini. Domar bolnice Muharem Muhić svakodnevno ga je vodio kući svojoj supruzi Adviji i kćerima Almiri i Jasmili, a na kraju su ga i posvojili.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Obitelj koja je ljubavlju nadjačala rat</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Alen je imao devet godina kada je saznao da Advija i Muharem nisu njegovi biološki roditelji i da je njegov biološki otac silovao njegovu biološku majku.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Posebno emotivna su sjećanja na Adviju kada se ona, kako je rekao, &#8220;svađala s narodom i zajednicom&#8221;, braneći ga od pogrdnih etiketa poput &#8220;četničko kopile&#8221;. U trenucima kad bi ga pitali &#8220;čiji si ti?&#8221;, Alen nije dvojio. Uvijek sam govorio da sam Muharemov i Advijin jer to i jesam, naglasio je.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Za svog oca kaže da je čovjek &#8220;s velikim srcem i skromnim rukama&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Advija ga je branila od mržnje</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Majku opisuje kao lavicu, borbenu i odlučnu. Bila je ta koja bi odmah skočila ako bi netko pokušao vrijeđati njihovo dijete. A sestre su mu bile pravi štit &#8211; i tada, kad su ga doslovno nosile ispod granata.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Govoreći o svemu što je proživio, priznao je kako su mu ti trenuci i danas izuzetno bolni, te da su ga emotivno oblikovali.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Alen je odlučio progovoriti o teškoj temi i napisati knjigu naslovljenu &#8220;Ja sam Alen&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Knjiga koja je stigla na sve kontinente</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Knjiga nije ostala samo na lokalnoj razini, u Goraždu ili Sarajevu &#8211; ona je danas dostupna na svim kontinentima. Ta činjenica za njega ima posebno značenje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prezadovoljan sam i preponosan jer knjiga nije ostala samo u Goraždu, pa čak ni u Sarajevu, nego je završila po cijelom svijetu. Iznimno mi je drago što se ljudi, bez obzira na vjeru ili naciju, zanimaju za ovu temu, rekao je Muhić.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Dodao je kako mu je važno što zajednice polako postaju otvorenije prema djeci rođenoj iz ratnih silovanja. Takva djeca, objašnjava, desetljećima su bila potpuno nevidljiva &#8211; ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u cijelom svijetu. Mi smo 30 godina bili nevidljivi, naglasio je.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prisjetio se potresnog susreta s biološkim ocem.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prilika se ukazala, jer biološki otac živi oko 30 kilometara od njegovog mjesta. Na poziv prijatelja otišao je tamo na džumu (molitvu petkom).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nisam se nadao da ću ga upoznati sve do trenutka dok mi jedan čovjek nije pričao i rekao mi &#8220;Vidio sam ti oca maloprije&#8221;, rekao je. Tada mu je odlučio pokucati na vrata. Ispred mene se ukazao &#8220;isti ja&#8221;, samo stariji. Slični smo, itekako. Predstavio sam mu se, a on mi je rekao: &#8220;Znam ja tko si ti&#8221;, prisjeća se.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Potresan susret s biološkim ocem</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Došao sam tamo nespreman. Pitao sam ga: &#8220;Zašto si mi silovao majku&#8221;, a on je jako burno reagirao. Negirao je to, rekao je kako ju ne poznaje, prisjeća se.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Unatoč DNK testu koji je potvrdio da mu je on otac, tvrdio je da je lažan i namješten. Boljelo me što mi čovjek laže u oči, rekao je Alen. Priznaje da je očekivao da će u njemu vidjeti kajanje, ali doživio je suprotno. On se i dan danas inati, kao da se ponosi, kaže Alen.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>&#8220;Došao sam po mir&#8221;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Ja nisam tamo došao da ga ubijem, da ga osuđujem, došao sam tamo da popričamo, ali sam vidio da ne vrijedi pričati s njim jer on negira to što je učinio, rekao je Alen. Mene ne zanima njegova imovina, ja sam tamo došao da nađem mir i našao sam ga, rekao je.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kompleksan je odnos i s biološkom majkom, koja ga je ostavila dva dana nakon rođenja.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Biološkoj majci je s vremenom oprostio</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Kad je doznao da je njezino dijete, priznaje da je o njoj puno razmišljao i osuđivao je kad je bio mlađi, ali je s vremenom joj je oprostio.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kad sam upoznao suprugu i sam se ostvario kao otac, unazad nekih desetak godina, taj osjećaj je popuštao, priznaje. Tražio sam opravdanje za ono što je napravila, rekao je. Na kraju sam joj oprostio i mislim da sam u pravu jer sam i sebe oslobodio, rekao je.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sreli su se u Sarajevu. Bio je to emotivan susret.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nismo se mi čuli skoro 10 godina nakon susreta, ali još uvijek postoji nada da ćemo se ponovno sresti, priznaje. Ona ima svoju obitelj, a ja ne bih nikada sebi dozvolio da budem razlog da se njezina obitelj raspada zbog mene, kazao je.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Rekla mu je da je &#8220;isti otac&#8221;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Ispričao je i kako mu je prilikog tog susreta rekla da je &#8220;isti otac&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">To je bio jedan od najtežih trenutaka u mom životu, priznaje. Zamišljao sam ju kao drugačiju ženu, vedru, kao ženu koja bi se nasmijala kada me vidi, ipak je to majka, rekao je. Vidio sam lice žene koja je puna bora i prva ta njezina rečenica me srušila, rekao je i priznaje da nije očekivao od nje da će mu to reći.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Želi da se mladim generacijama usadi empatija prema drugima i da se &#8220;razumije da ima djece koja nisu imala savršen život, ali su ipak uspješni&#8221;.</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">Ja sam danas uspješan otac trojice sinova, uspješan sam i u poslu, medicinar sam, rekao je Alen.</p>
</blockquote>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Sivi Thomos: motor slobode i djetinjstva</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Prisjetio se i sivog Thomosa na kojem ga je tata vozio &#8220;pažljivo, ali s osmijehom&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Thomos je sastavni dio mog života. To je prva &#8216;pičilica&#8217;, kako ja volim reći, prvi motor koji je otac ostavio meni, rekao je Alen istaknuvši kako mu je obilježio sretno djetinjstvo. Kad god bi imao neki problem, uvijek sam se vozio tim motorom i bježao od problema, kaže.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Zaboravljena djeca rata</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Alen je u kontaktu s udrugom koja se bavi &#8216;evociranjem&#8217; sjećanja na zaboravljenu djecu rata.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Svake godine predstavljali smo udrugu u New Yorku, u Ujedinjenim narodima, kako bi se govorilo o djeci koja danas žive u stigmi. Naši očevi nisu samo ratnici iz BiH, već i ljudi iz mirovnih misija poput UN-a i EUFOR-a, i oni su dan danas slobodni. Nitko od njih nije osuđivan. Neke majke su prinudno uvođene u brak kako bi zaštitile počinitelje, rekao je.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Istaknuo je i da udruga ne osvješćuje samo zajednicu, već i mlade. Te da su uspjeli donijeti zakon u BiH kojim djeca rođena iz ratnog čina silovanja više nisu nevidljiva.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zakon važi u Federaciji BiH kao i u najmanjem BiH entitetu, Distriktu Brčko. BiH je prva država u svijetu koja je prihvatila i prvi put je sistem pokazao da ta djeca više nisu nevidljiva, već da budu vidljiva. To je veliki pomak u BiH. Što tiče Republike Srpske, trenutno radimo na tome da i djeca koja žive tamo i koja su začeta na isti način kao i mi, da se njihova prava tamo provedu i da budu vidljiva. Međutim, oni to još uvijek negiraju, ali nadam se da ćemo se izboriti za to, istaknuo je.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Alen o očinstvu</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Na pitanje kakav je otac, Alen odgovara iskreno:</p>



<p class="wp-block-paragraph">– Imam tri sina: Rejana (9), Ismaila (4) i Džana (3 mjeseca). Strog sam. Djeca su mala, a ono što im usadimo sada, ostat će im za budućnost, rekao je, objasnivši da njegova strogoća nije ljutnja, već autoritet.</p>



<p class="wp-block-paragraph">– Mama je bila stroga, ali uvijek s puno ljubavi. Mora se znati tko je otac u kući, tko je majka, tko je brat, a tko sestra. Autoritet koji držim u kući je da se zna da sam ja otac. Da ne može on meni naređivati, nego ja njemu dok je pod mojim krovom, kaže.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ističe i kako se trudi svojoj djeci ugraditi empatiju, koju, kako kaže, današnje generacije nemaju.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Odlazak iz BiH</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Iako mnogi mladi sanjaju o odlasku u &#8216;bijeli svijet&#8217;, Alen je odlučio ostati u svojoj domovini.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nije mi žao ni sekunde. Čak naprotiv, drago mi je što nisam otišao iz Bosne. Jer gdje god sam otišao, ja sam poželio da se vratim. Bio sam u Americi, Europi, ali kako se kaže, svuda pođi, ali svojoj kući dođi, ističe Alen.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Dodao je i kako želi što više vremena provoditi s Muharemom i Advijom.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Želim i da moja djeca budu pored njih, zato što ih beskrajno puno vole, isto tako i sa supruginom obitelji, kaže, te ističe:</p>



<blockquote class="wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow">
<p class="wp-block-paragraph">Najsretniji sam na obali Drine, kada pijem kavu i kada mi Drina odnese misli kroz kanjone, a kada mi dosadi upalim auto i odem u prirodu sa svojom obitelji. Jednostavno nemam potrebu da idem bilo gdje u Europu.</p>
</blockquote>



<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>



<p class="wp-block-paragraph">(izvor: <a href="https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/alen-muhic-12342076" target="_blank" rel="noopener">HRT</a>)</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/ja-sam-alen-roden-iz-zlocina-spasen-ljubavlju/">&#8216;Ja sam Alen&#8217;: Rođen iz zločina, spašen ljubavlju</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ben se razveo od Lopez, a sad tvrdi: Privlače me latino cure</title>
		<link>https://republikainfo.com/ben-se-razveo-od-lopez-a-sad-tvrdi-privlace-me-latino-cure/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 11 May 2025 14:10:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Scena]]></category>
		<category><![CDATA[#ben]]></category>
		<category><![CDATA[#jlo]]></category>
		<category><![CDATA[#razvod]]></category>
		<category><![CDATA[Affleck]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=71606</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ben Affleck i dalje voli Latinoamerikanke, unatoč razvodu od Jennifer Lopez. O svom statusu poželjnog neženje kaže: &#8216;Muy bien&#8217;. Ben Affleck dao je zanimljivu izjavu o ženama koje ga privlače, samo četiri mjeseca nakon razvoda od latino zvijezde Jennifer Lopez. Novinari TMZ-a upitali su ga privlače li ga i dalje Latinoamerikanke, na što je Affleck [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/ben-se-razveo-od-lopez-a-sad-tvrdi-privlace-me-latino-cure/">Ben se razveo od Lopez, a sad tvrdi: Privlače me latino cure</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Ben Affleck i dalje voli Latinoamerikanke, unatoč razvodu od Jennifer Lopez. O svom statusu poželjnog neženje kaže: &#8216;Muy bien&#8217;.</p>
<p>Ben Affleck dao je zanimljivu izjavu o ženama koje ga privlače, samo četiri mjeseca nakon razvoda od latino zvijezde Jennifer Lopez.</p>
<p>Novinari TMZ-a upitali su ga privlače li ga i dalje Latinoamerikanke, na što je Affleck odgovorio: &#8216;Da, naravno&#8217;. Na pitanje kako je biti &#8216;najpoželjniji holivudski neženja&#8217;, odgovorio je na španjolskom: &#8220;Muy bien&#8221;, odnosno &#8216;jako dobro&#8217;.</p>
<p>Affleck i Lopez službeno su se razveli 21. veljače, a prema sudskim dokumentima, sudac Višeg suda u Los Angelesu odobrio je njihov sporazumni razvod 6. siječnja, svega šest mjeseci nakon što je pjevačica podnijela zahtjev. Par je još u rujnu postigao dogovor medijacijom, čime su izbjegli dugotrajnu sudsku parnicu.</p>
<p>Lopez je u nedavnom intervjuu otkrila kako je svojoj djeci, Emmi i Maxu, koje ima s Marcom Anthonyjem, priopćila vijest o razvodu.</p>
<p>&#8211; Rekla sam im: &#8216;Obećavam vam, ovo je težak period, ali vidjet ćete da ću kad završi izaći jača i bolja&#8217;. To sam im obećala i ispunila. Sad to osjećaju i oni, a meni to donosi veliki mir &#8211; izjavila je za El País.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/ben-se-razveo-od-lopez-a-sad-tvrdi-privlace-me-latino-cure/">Ben se razveo od Lopez, a sad tvrdi: Privlače me latino cure</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>SRPSKA ZA &#8216;DUPE&#8217; &#8211; Donosimo Dodikov intervju za The American Conservative &#8211; Trivić: Dodik spreman pokloniti prirodna bogatstva RS-a samo da se izvuče</title>
		<link>https://republikainfo.com/srpska-za-dupe-donosimo-dodikov-intervju-za-the-american-conservative-trivic-dodik-spreman-pokloniti-prirodna-bogatstva-rs-a-samo-da-se-izvuce/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 17 Mar 2025 13:26:04 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[Top teme]]></category>
		<category><![CDATA[#milorad dodik]]></category>
		<category><![CDATA[američki konzervativac]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<category><![CDATA[izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[jelena trivić]]></category>
		<category><![CDATA[metali]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=70023</guid>

					<description><![CDATA[<p>Iz intervjua koji je dao listu &#8216;Američki konzervativac&#8217; (The American Conservative) jasno se čita kako je Milorad Dodik spreman pokloniti Republiku Srpsku i sve što joj pripada, samo da se izvuče iz situacije u kojoj se trenutno nalazi&#8221;, komentirala je Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta. Trivić tvrdi kako je Dodik, vođen pregovorima koje vode SAD [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/srpska-za-dupe-donosimo-dodikov-intervju-za-the-american-conservative-trivic-dodik-spreman-pokloniti-prirodna-bogatstva-rs-a-samo-da-se-izvuce/">SRPSKA ZA &#8216;DUPE&#8217; &#8211; Donosimo Dodikov intervju za The American Conservative &#8211; Trivić: Dodik spreman pokloniti prirodna bogatstva RS-a samo da se izvuče</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Iz intervjua koji je dao listu &#8216;Američki konzervativac&#8217; (The American Conservative) jasno se čita kako je Milorad Dodik spreman pokloniti Republiku Srpsku i sve što joj pripada, samo da se izvuče iz situacije u kojoj se trenutno nalazi&#8221;, komentirala je Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.</p>
<p>Trivić tvrdi kako je Dodik, vođen pregovorima koje vode SAD i Ukrajina, &#8220;dobio ideju pokloniti rijetke metale Amerikancima, ali ne za posredovanje u pregovorima o miru, nego kao adut u sukobu s pravosudnim institucijama&#8221;.</p>
<p>&#8211; U ovoj vrlo složenoj situaciji po Republiku Srpsku, na čelu institucije Predsjednika imamo čovjeka koji piše, pa briše stavove, pa ih opet vraća. Čovjeka koji kaže da ide do kraja, ali ne zna gdje je kraj. Čovjeka koji je stavio na glavu kačket na kojem piše &#8216;Učinimo Ameriku opet velikom&#8217; i koji je na palatu Republike projektirao boje američke zastave. Nedavno se dosjetio da naša prirodna bogatstva ponudi Trumpu u nadi da će se Tramp uključiti u cijeli ovaj politički džumbus koji imamo na sceni. Kakva mudrost&#8221;, navodi Trivić.</p>
<p>Ona ističe da &#8220;prirodna bogatstva RS ne pripadaju Miloradu Dodiku, niti bilo kojem pojedincu da bi ih na tacni poklanjao i nudio bilo kome&#8221;.</p>
<p>&#8220;Dodiku koji je raskućio sve što se moglo raskućiti, od Elektroprivrede, Šuma, i drugih naših bogatstava, mogu poručiti da prirodna bogatstva pripadaju narodu Republike Srpske i narod kao vrhovni suveren, treba odlučivati o ovim pitanjima&#8221;, poručila je Trivić.</p>
<p>Sličnu reakciju imao je i predsjednik oporbenog SDS-a, Milan Miličević, ali ostali predstavnici oporbenih stranaka u RS-u.</p>
<blockquote><p>U Palati RS-a u Banja Luci danas je održan sastanak najviših dužnosnika ovog entiteta, na kojem je donesena odluka o formiranju granične policije RS-a. Predsjednik RS-a Milorad Dodik ovu odluku pravda pozivanjem na Aneks 2, Daytonskog mirovnog sporazuma, navodeći da će se raditi na zakonskom okviru koji će regulirati funkcioniranje ove policijske strukture.</p>
<p>Kako je rekao Dodik, formirana je Radna grupa koja je danas održala svoj prvi sastanak i započela izradu zakona kojim će se regulirati rad entitetske granične policije. On ističe da su od 1996. do 2000. godine entiteti vršili kontrolu granica, sve do odluke tadašnjeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha kojom je uspostavljena Državna granična služba BiH.</p></blockquote>
<p><strong>Dodik za &#8216;Američki konzervativac&#8217; kaže da je &#8220;Bosna je propala država&#8221; i govori o koeupciji</strong></p>
<p><strong>Intervju za <a href="https://www.theamericanconservative.com/the-european-powder-keg-bosnia-is-a-failed-state/" target="_blank" rel="noopener">The American Conzervative</a> s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom, a pod naslovom &#8216;Europsko bure baruta: &#8220;Bosna je propala država&#8221;, uradio je novinar Jovan Tripković te isti prenosimo u cijelosti:</strong></p>
<p>Bosna je na rubu kolapsa nakon presude Miloradu Dodiku zbog prkošenja Visokom predstavniku Ujedinjenih naroda.</p>
<p>Bosna i Hercegovina, smještena na zapadnom Balkanu, graniči s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom. Dom je trima glavnim etničkim skupinama: Bošnjacima, Hrvatima katolicima i Srbima pravoslavcima.</p>
<p>Raspad Jugoslavije i rat koji je uslijedio ostavio je zemlju u ruševinama, s tisućama žrtava i dubokim etničkim i vjerskim podjelama.</p>
<p>Rat koji je započeo 1992. godine završio je potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma koji je državu podijelio na dva federalna entiteta: Republiku Srpsku, pretežno naseljenu pravoslavnim Srbima, i Federaciju Bosne i Hercegovine, koju dijele Bošnjaci muslimani i Hrvati katolici.</p>
<p>Daytonski mirovni sporazum, međutim, nije uspio osigurati dugoročno rješenje za Bosnu. Kao što Tamás Orbán iz Europskog konzervativca prikladno ističe , “Bosna i Hercegovina nije država; to je primirje između tri nacije koje se pretvaraju da su jedna, i moglo bi uskoro doći kraju.”</p>
<p>Prije nekoliko tjedana sud je proglasio krivim predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za prkošenje ovlastima visokog predstavnika u UN-u za Bosnu, Christiana Schmidta. Osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih dužnosti.</p>
<p>Presuda suda gurnula je zemlju u ustavnu i političku krizu kakva nije viđena od kraja rata.</p>
<p>Jovan Tripković, suradnik časopisa The American Conservative , sjedio je s predsjednikom Dodikom kako bi razgovarali o presudi, uključenosti Bidenove administracije u sudski proces protiv njega i njegovim nadama da će s predsjednikom Donaldom Trumpom surađivati ​​na rješavanju krize.</p>
<p><strong>Proteklih nekoliko tjedana za vas je bilo nevjerojatno turbulentno. Za naše čitatelje koji ne prate pomno zbivanja na Balkanu, možete li ukratko rezimirati što vam se dogodilo za to vrijeme?</strong></p>
<p>Ova kriza se nagomilavala godinama, počevši od predsjednika Bidena i njegovih dužnosnika, uključujući veleposlanika Michaela J. Murphyja , koji su se ponašali kao kolonijalni vladari u Bosni i Hercegovini. Njihovi postupci potkopali su ustav zemlje i Daytonski mirovni sporazum , koji je bio ključan za uspostavu trajnog mira u Bosni.</p>
<p>Na kraju rata, Daytonskim mirovnim sporazumom uspostavljen je Ured visokog predstavnika (OHR) za Bosnu i Hercegovinu . Visokog predstavnika imenuje Vijeće za provedbu mira —PIC, međunarodno tijelo zaduženo za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma. PIC se sastoji od 55 zemalja i agencija.</p>
<p>Bidenova administracija postavila je Christiana Schmidta kroz ad hoc skupinu koja nema nikakvu službenu međunarodnu nadležnost nad Bosnom ili Daytonskim mirovnim sporazumom. Rusija i Kina usprotivile su se imenovanju Christiana Schmidta, pa ga je 2021. imenovao Upravni odbor PIC-a, ali nije potvrdio Vijeće sigurnosti UN-a zbog protivljenja Rusije i Kine.</p>
<p>Iz tog razloga Christiana Schmidta smatramo nelegitimnim obnašateljem Ureda visokog predstavnika.</p>
<p>Christian Schmidt je po dolasku u Bosnu i Hercegovinu počeo jednostrano nametati odluke i mijenjati zakone u zemlji. Muslimanska strana pozdravila je ove akcije, vjerujući da će utrti put unitarnoj Bosni, što će konačno potkopati postojanje pravoslavnog entiteta, Republike Srpske.</p>
<p>Kao predsjednik Republike Srpske odbio sam se povinovati Schmidtovom protuustavnom i kolonijalnom nametanju izmjena postojećih zakona. To je moj takozvani &#8220;iskonski grijeh&#8221;. Čvrsto vjerujem da niti jedan stranac ne bi trebao imati ovlasti da jednostrano nameće i mijenja zakon zemlje prema vlastitom nahođenju.</p>
<p>Zbog toga sam proglašen krivim za prkošenje autoritetu Visokog predstavnika UN-a za Bosnu, Christiana Schmidta. Prije nekoliko tjedana osuđen sam na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih dužnosti.</p>
<p><strong>Što mislite o odluci suda ?</strong></p>
<p>Sud koji me osudio bio je pristran, pretežno sastavljen od bosanskih muslimana, kao i tužiteljstvo koje je formalno pokrenulo postupak protiv mene. Ova presuda je politički motivirana, s ciljem mojeg uklanjanja iz političkog i javnog života.</p>
<p>Duboka država je pokušala sličnu taktiku protiv predsjednika Trumpa u nastojanju da spriječi njegov ponovni izbor. Srećom, nisu uspjeli.</p>
<p><strong>S obzirom na sve što ste mi sada rekli, moram pitati – vjerujete li da je Bosna i Hercegovina propala država?</strong></p>
<p>Otkako je Daytonski mirovni sporazum okončao građanski rat u Bosni 1995. godine, demokratske uprave dosljedno su radile na njegovom potkopavanju. Tijekom proteklih 30 godina, bosanski projekt pokazao se uglavnom neuspješnim, budući da je zemlja i dalje duboko podijeljena po etničkim linijama. Narod Bosne — Bošnjaci muslimani, katolički Hrvati i pravoslavni Srbi — ne žele živjeti u istoj državi.</p>
<p>Ovi čimbenici čine Bosnu nefunkcionalnom nacionalnom državom i glavni su razlog zašto toliko ljudi odlazi u druge zemlje. Bosna i Hercegovina nije u stanju zadovoljiti osnovne potrebe svojih građana, uključujući poticanje ekonomskog rasta. Zato vjerujem da je Bosna propala država u srcu Europe.</p>
<p>Jedina stvar koja nije zakazala u Bosni je međunarodni intervencionizam, vođen administracijom predsjednika Bidena i podržan od strane drugih neokonzervativnih dužnosnika u Washingtonu, DC, koji i dalje drže zemlju na okupu.</p>
<p>Tijekom svoje prve predsjedničke kampanje, Hillary Clinton je tvrdila da je bila pod snajperskom vatrom tijekom putovanja u Bosnu kao prva dama. Međutim, posjetila je zemlju u ožujku 1996., nakon što je rat završio. Ovaj incident nudi otkrivajući uvid u to kako elite Demokratske stranke vide Bosnu i Hercegovinu.</p>
<p><strong>Od 1992. godine Sjedinjene Američke Države su uložile više od 2 milijarde dolara u Bosnu i Hercegovinu . Gdje je nestao sav taj novac?</strong></p>
<p>Donedavno smo vrlo malo znali o tim fondovima. Nova administracija otkrila je da je u protekle četiri godine BiH kroz programe USAID-a dobila 402 milijuna dolara. Međutim, bosanskohercegovačke financijske regulatorne agencije potvrdile su da su primile samo 150 milijuna dolara u istom razdoblju. Sudbina preostalih 250 milijuna dolara ostaje nejasna.</p>
<p>Pitam: Gdje je nestalo četvrt milijarde dolara? Na što je potrošeno? Zašto su američki porezni obveznici morali financirati proces izgradnje nacije u Bosni, uključujući i sponzoriranje Ureda visokog predstavnika Ujedinjenih naroda?</p>
<p>Slažem se s dužnosnicima iz administracije predsjednika Trumpa koji su izjavili da USAID djeluje kao kriminalna organizacija. Iako nema sumnje da su neki od fondova podržali korisne projekte za naše zajednice, većina novca od donacija USAID-a korištena je za financiranje procesa izgradnje nacije i drugih koruptivnih aktivnosti.</p>
<p><strong>Što mislite o posjeti bivšeg američkog federalnog tužitelja Martina De Luce Bosni i Hercegovini i pokretanju istrage o malverzacijama USAID-a u toj zemlji?</strong></p>
<p>To je vrlo ohrabrujuće. Vjerujem da će svaka daljnja istraga aktivnosti i financija USAID-a u vezi s Bosnom otkriti duboko ukorijenjenu korupciju. Također mi je poznato da je službenik USAID-a posjedovao dvije konzultantske tvrtke registrirane na istoj adresi u Washingtonu, DC, čak i koristeći isti telefonski broj.</p>
<p>Preko ovih entiteta upravljao je grantovima USAID-a za Bosnu, posebno u sektoru pravosuđa, gdje je radio na postavljanju liberalnih sudaca u skladu s agendom predsjednika Bidena. Pouzdano znam da je jednoj od svojih firmi dodijelio grant od USAID-a u iznosu od 11 milijuna dolara za nadzor nad pravosudnim ogrankom Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Voljan sam surađivati ​​s administracijom predsjednika Trumpa i Odjelom za učinkovitost vlade Elona Muska u svakoj budućoj istrazi o korupciji i pronevjeri USAID-a u Bosni.</p>
<p><strong>Iz povijesne perspektive, čini se da su demokratske administracije – od predsjednika Clintona do predsjednika Bidena – aktivno radile na oblikovanju bosanske nacije, često na štetu Hrvata katolika i pravoslavnih Srba. Ima li istine u ovoj tvrdnji?</strong></p>
<p>Apsolutno. U politici sam više od 30 godina i mnogo sam puta svjedočio tom procesu. Jasno je da Bosna ima kršćansku većinu. Međutim, demokratske administracije – uključujući Clintona, Obamu i nedavno Bidena – dosljedno su radile na tome da i Hrvate katolike i Srbe pravoslavce stave pod politički i pravni autoritet muslimanske manjine.</p>
<p>Ovo je za nas duboko emocionalno pitanje. Tijekom i nakon rata, 150.000 pravoslavnih Srba bilo je prisiljeno napustiti svoje domove , ostavljajući svoju imovinu nakon što su Muslimani preuzeli kontrolu nad Sarajevom. Više od dva desetljeća kasnije, administracija predsjednika Bidena izvršila je pritisak na Hrvate katolike i pravoslavne Srbe da prihvate Sarajevo kao glavni grad države. Kao dio ovog nastojanja, centralizirali su cijelu pravosudnu granu – u skladu sa svojim planom – u Sarajevu.</p>
<p>Nisam jedina osoba koja se suočava sa sudskim progonom zbog protivljenja procesu izgradnje nacije u Bosni. Zbog političkog djelovanja osuđen je i Dragan Čović, predstavnik Hrvata katolika u BiH . Iako je kasnije oslobođen, ipak je morao provesti neko vrijeme u zatvoru. Ova se taktika koristi za zastrašivanje i obeshrabrivanje onih koji se opiru planu izgradnje nacije, učinkovito sprječavajući predstavnike Hrvata i Srba da izraze svoju zabrinutost zbog asimilacije svog naroda u muslimansku većinu.</p>
<p><strong>Ispričali ste puno o umiješanosti administracije predsjednika Bidena u Bosnu. Možete li također reći nekoliko riječi o ulozi Bidenova veleposlanika, Michaela J. Murphyja, u sudskom procesu protiv vas?</strong></p>
<p>Veleposlanik Murphy orkestrirao je sudski proces protiv mene, upućujući nelegitimnog visokog predstavnika, Christiana Schmidta, kako da postupa s mojim slučajem. Prije mnogo godina, Murphy je služio kao pomoćnik Richardu Holbrookeu, ključnom diplomatu u Clintonovoj administraciji koji je posredovao u mirovnom sporazumu u Bosni 1995. godine. Pod snažnim utjecajem Holbrookeovih pogleda na Bosnu, veleposlanik Murphy se vratio da dovrši nedovršeni posao svog bivšeg šefa.</p>
<p>Čim je stigao u Bosnu, veleposlanik Murphy počeo je djelovati protiv ustava zemlje i Daytonskog mirovnog sporazuma. Ustav BiH, izrađen po uzoru na Ustav SAD-a, navodi da su sve ovlasti koje nisu izričito označene kao federalna nadležnost rezervirane za entitete. Međutim, veleposlanik Murphy nastojao je to promijeniti.</p>
<p>Tijekom svog mandata kao veleposlanik u Bosni, ponašao se kao kolonijalni vladar, učinkovito zarobivši državu slabeći njezine političke institucije i manipulirajući donošenjem odluka u korist Bidenove administracije i muslimanske većine. Veleposlanik Murphy opravdao je svoje postupke koristeći svoj bliski odnos s ministrom Blinkenom kao štitom.</p>
<p>On je idejni tvorac pravosudnog lova na vještice protiv mene, u nadi da će narod Republike Srpske podržati presudu suda. Međutim, Murphy se preigrao. Prema posljednjim anketama, golema većina birača vjeruje da je presuda politički motivirana i nelegitimna.</p>
<p><strong>Koliko čujem, čini se da je administracija predsjednika Bidena namjerno poticala nestabilnost u Bosni. Vođen politikom identiteta koja favorizira muslimansku stranu, veleposlanik Michael J. Murphy aktivno se protivio strateškom sporazumu koji bi povećao američki uvoz plina. Max Primorac , viši znanstveni suradnik Centra za slobodu Margaret Thatcher pri Zakladi Heritage i jedan od autora Projekta 2025, javno je kritizirao veleposlanika Murphyja u članku za National Interest . Možete li s našim čitateljima podijeliti o čemu se radi?</strong></p>
<p>Kao veleposlanik, Murphy se ponašao kao kolonijalni guverner. Na susretu s predstavnicima Hrvata u BiH inzistirao je da se na njihovom teritoriju izgradi plinski terminal. Međutim, također im je rekao — i čak im je zaprijetio — da kontrolu i nadležnost nad terminalom moraju predati bosanskim Muslimanima. To je bio nepravedan i nepošten pristup prema Hrvatskoj i njezinom narodu.</p>
<p><strong>Zašto vjerujete da je veleposlanik Murphy favorizirao muslimansku stranu u ovom energetskom sporazumu?</strong></p>
<p>Nemam konkretne dokaze za to, ali postoje mnoge glasine o financijskim poslovima veleposlanika Murphyja s bosanskim Muslimanima. Ne bi me iznenadilo da se pokažu istinitima.</p>
<p><strong>Koji je put dalje za rješavanje političke krize u Bosni i Hercegovini? Koje bi bilo idealno rješenje za Republiku Srpsku?</strong></p>
<p>Nema više idealnih rješenja. Ne možemo prihvatiti neustavni pravosudni sustav koji je osmišljen da goni bilo koga tko se ne slaže s muslimanskom stranom i njihovom vizijom zemlje. Ne tražimo rat ili bilo kakav oblik sukoba &#8211; zalažemo se za mir.</p>
<p>Rukovodstvo Republike Srpske traži vraćanje izvornog tumačenja ustava Bosne i Hercegovine. Svako pitanje koje nije eksplicitno obrađeno u ustavu trebalo bi se raspraviti i riješiti kroz dijalog između predstavnika bosanskih Muslimana, Hrvata katolika i pravoslavnih Srba.</p>
<p>Sve tri nacije moraju se uključiti u dijalog i raditi na kompromisu o gorućim pitanjima s kojima se zemlja suočava. Svaka grupa zaslužuje da se njen glas čuje. Međutim, bosanskohercegovačkim diplomatskim korom uvelike dominira muslimansko osoblje.</p>
<p>Glasovi Hrvata katolika i pravoslavnih Srba gotovo su odsutni u bosanskim veleposlanstvima u inozemstvu, uključujući ono u Washingtonu, DC i bosansku misiju pri Ujedinjenim narodima. Ovo nije održiv način upravljanja državom. Sve strane moraju se okupiti, uključiti se u dijalog i raditi na postizanju dogovora o budućnosti zemlje.</p>
<p><strong>Predsjednik Trump zaposlen je čovjek, koji se, između ostalih hitnih pitanja, bavi ratom u Ukrajini, imigrantskom krizom i trgovinskim ratom s Kinom. S obzirom na to, kriza u Bosni mu vjerojatno neće biti glavni prioritet. Kakav bi interes SAD imale aktivno sudjelovati u rješavanju krize u BiH? Biste li bili otvoreni za suradnju s administracijom predsjednika Trumpa u pronalaženju rješenja?</strong></p>
<blockquote><p>Sjedinjene Države su uzalud potrošile milijarde dolara na proces izgradnje nacije u Bosni i nisu dobile ništa zauzvrat – apsolutno ništa.</p>
<p>U istočnom dijelu Republike Srpske, u blizini granice sa Srbijom, nalaze se značajna nalazišta litija, magnezija i drugih minerala rijetkih zemalja . Prema nekim procjenama njihova komercijalna vrijednost iznosi više od 100 milijardi dolara. Otvoreni smo za razgovore o ugovoru o mineralima rijetkih zemalja s predsjednikom Trumpom. Spremni smo dopustiti pristup tim nalazištima minerala tvrtkama koje odabere njegova administracija. Osim toga, postoji potencijal za suradnju s premijerom Mađarske Orbánom, čija je vlada uključena u ovu investiciju.</p>
<p>Vlada Republike Srpske, u suradnji s predsjednikom Trumpom, spremna je ubrzati izdavanje svih potrebnih rudarskih dozvola za američke kompanije odabrane za sudjelovanje u ovom sporazumu o rijetkim zemljinim mineralima.</p>
<p>Do sada nismo dodijelili rudarska prava nijednoj zemlji ili stranoj tvrtki. Voljan sam o ovom pitanju razgovarati isključivo s predsjednikom Trumpom i vjerujem da bismo mogli postići obostrano koristan dogovor.</p></blockquote>
<p><strong>Pretpostavljam da ste pažljivo slušali govor potpredsjednika Vancea na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji , gdje je govorio o suzbijanju slobode govora, izborima i demokratskom procesu. S obzirom na nedavne događaje u Bosni, njegove se riječi gotovo čine kao da su bile usmjerene upravo vama. Kako tumačite njegovu poruku u kontekstu situacije u Bosni i Hercegovini?</strong></p>
<p>Govor potpredsjednika Vancea na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji bio je nadahnjujući katalizator promjena diljem Europe. To je poslužilo kao oštar analitički poziv na uzbunu, signalizirajući potrebu za novim pristupom. Ako se ispravno shvati, to predstavlja najbolju ponudu SAD-a europskim čelnicima – poziv na jaču, neovisniju Europu.</p>
<p>Dok sam bio ohrabren obraćanjem potpredsjednika Vancea, bio sam donekle iznenađen nedavnom objavom tajnika Rubia na X , u kojoj me je optužio za podrivanje institucija Bosne i Hercegovine i ugrožavanje njene sigurnosti i stabilnosti.</p>
<p>Želim jasno staviti do znanja da ne podrivam suverenitet, sigurnost ili stabilnost Bosne. Podržavam mirno i ustavno rješenje trenutne političke krize u Bosni.</p>
<p>Kao predsjednik Republike Srpske, snažno se slažem s izjavama potpredsjednika Vancea u Münchenu i namjeravam djelovati u skladu s tim. Njegov govor donio je svježu i važnu poruku iz Washingtona &#8211; onu koja se ne bi trebala razvodniti proturječnim izjavama drugih američkih dužnosnika, čak i ako dolaze od državnog tajnika Rubia.</p>
<p><strong>Prije samo nekoliko sati, Calinu Georgescuu je zabranjen dolazak na ponovljene predsjedničke izbore u Rumunjskoj. Vidite li ikakve paralele između situacije u Bosni i Rumunjskoj?</strong></p>
<p>Vidim jasne paralele i još uvijek ne mogu vjerovati da se ovako nešto dogodilo. Georgescu je pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora, da bi nakon njegove pobjede isti bili poništeni. Sada mu je ponovno zabranjeno sudjelovanje na novim izborima iz straha da bi mogao pobijediti. To je nadrealno. Siguran sam da Sjedinjene Države i njihovo vodstvo ne podržavaju svijet u kojem su takve stvari moguće.</p>
<p>Čvrsto vjerujem da svjedočimo pojavi anti-Trumpovog bloka među europskim čelnicima. Postoje zapanjujuće sličnosti između onoga što se događa Calinu Georgescuu i moje situacije. Čini se da su oba slučaja orkestrirana od strane njemačkih političkih i obavještajnih struktura koje žele uspostaviti Njemačku kao dominantnu silu u Europi.</p>
<p>Predsjednik Trump nije veliki zagovornik Sjevernoatlantskog saveza (NATO), a također je bio kritičan prema Europskoj uniji. Nedavno je na službenom X profilu Veleposlanstva SAD-a u Bosni i Hercegovini objavljeno priopćenje u kojem se kritiziraju vaši nedavni postupci uz izražavanje podrške integraciji Bosne i Hercegovine u EU i NATO.</p>
<p><strong>Kao netko tko pomno prati američku politiku, mogu pouzdano reći da je malo vjerojatno da će predsjednik Trump dati prednost članstvu Bosne u obje organizacije. Kako tumačite očite razlike između stava predsjednika Trumpa i poruka iz Veleposlanstva SAD-a u Bosni i Hercegovini?</strong></p>
<p>To je za mene iznenađujuće. Vjerujem da ove mješovite poruke, koje su u suprotnosti s programom America First predsjednika Trumpa, potječu od birokrata i dužnosnika duboke države. Bidenova administracija zaposlila je brojne muslimanske djelatnike da rade u američkom veleposlanstvu u Sarajevu. Zapravo, preko 90 posto osoblja veleposlanstva, uključujući i direktora komunikacija, su lokalni muslimani.</p>
<p>Izjave Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu i državnog tajnika Rubia bile su nepravedne prema pravoslavnim Srbima. Štoviše, oba nisu bila u skladu s politikom predsjednika Trumpa, Amerika na prvom mjestu.</p>
<p>Post tajnika Rubia na X bio je jednostran, iskazujući podršku isključivo muslimanskoj strani. Ne kritiziram ga; nego ga pozivam na dijalog. Želim da čuje sve tri perspektive, a ne samo onu bosanskih Muslimana, koji žele nametnuti svoju vlast kršćanskoj većini u zemlji.</p>
<p>Nikada nismo zagovarali rat, niti smo poduzimali bilo kakve radnje za izazivanje sukoba. Zalažemo se za mir. Nažalost, od muslimanskih predstavnika kontinuirano slušamo ratnohuškačku retoriku. Neki bosanski muslimani su čak pozivali na intervenciju NATO-a protiv nas.</p>
<p><strong>Koju biste poruku željeli prenijeti predsjedniku Trumpu i potpredsjedniku Vanceu?</strong></p>
<p>Pozivam ih da nam pomognu i spriječe svaki oblik NATO intervencije u Bosni. Ne želimo rat &#8211; želimo mir. Nastojimo se boriti za svoja ljudska prava demokratskim sredstvima. Naš cilj je vratiti izvorno tumačenje Daytonskog mirovnog sporazuma. Pomozite nam poništiti sve nelegitimne i nedemokratske odluke koje nam je nametnula administracija predsjednika Bidena.</p>
<p>Predsjednik Trump i potpredsjednik Vance mogu odigrati ključnu ulogu u osiguravanju poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Ako se ne može postići dogovor s bosanskim Muslimanima, nema razloga zašto sva tri naroda – Hrvati, Muslimani i Srbi – ne mogu započeti dijalog o mirnom, nenasilnom raspadu Bosne. Spreman sam i željan sudjelovati s novom administracijom u razgovorima o svim izazovima s kojima se suočava Bosna i njena budućnost.</p>
<p>/Desk/</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/srpska-za-dupe-donosimo-dodikov-intervju-za-the-american-conservative-trivic-dodik-spreman-pokloniti-prirodna-bogatstva-rs-a-samo-da-se-izvuce/">SRPSKA ZA &#8216;DUPE&#8217; &#8211; Donosimo Dodikov intervju za The American Conservative &#8211; Trivić: Dodik spreman pokloniti prirodna bogatstva RS-a samo da se izvuče</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zelenski u tri sata intervjua: &#8220;Lukašenko me zvao 2022. Rekao mi je &#8211; Volodja, oprosti&#8221;</title>
		<link>https://republikainfo.com/zelenski-u-tri-sata-intervjua-lukasenko-me-zvao-2022-rekao-mi-je-volodja-oprosti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 06 Jan 2025 09:58:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[Aleksandar Lukašenko]]></category>
		<category><![CDATA[Bjelorusija]]></category>
		<category><![CDATA[Donald Trump]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<category><![CDATA[izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[Rusija]]></category>
		<category><![CDATA[Ukrajina]]></category>
		<category><![CDATA[Vladimir Putin]]></category>
		<category><![CDATA[volodimir zelenski]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=68162</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kasno jučer da će sigurnosna jamstva Kijevu za okončanje ruskog rata biti učinkovita samo ako ih pruže Sjedinjene Države. Zelenski je izrazio i nadu da će se sastati s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom ubrzo nakon njegove inauguracije. U intervjuu američkom podcasteru Lexu Fridmanu, Zelenski je pohvalio nadolazećeg američkog [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/zelenski-u-tri-sata-intervjua-lukasenko-me-zvao-2022-rekao-mi-je-volodja-oprosti/">Zelenski u tri sata intervjua: &#8220;Lukašenko me zvao 2022. Rekao mi je &#8211; Volodja, oprosti&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kasno jučer da će sigurnosna jamstva Kijevu za okončanje ruskog rata biti učinkovita samo ako ih pruže Sjedinjene Države. Zelenski je izrazio i nadu da će se sastati s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom ubrzo nakon njegove inauguracije.</p>
<p>U intervjuu američkom podcasteru Lexu Fridmanu, Zelenski je pohvalio nadolazećeg američkog predsjednika, koji je obećao brzo okončanje rata, ne objašnjavajući kako, ali rekavši da Ukrajinci računaju na njega da će prisiliti Moskvu da pristane na trajni mir, prenosi HINA.</p>
<p>Gotovo tri godine nakon početka ruske invazije, izbor Trumpa, koji se vraća u Bijelu kuću 20. siječnja, potaknuo je nadu u diplomatsko rješenje za zaustavljanje rata, ali i strahove u Kijevu da bi brzi mir mogao imati visoku cijenu.</p>
<p><iframe title="Volodymyr Zelenskyy: Ukraine, War, Peace, Putin, Trump, NATO, and Freedom | Lex Fridman Podcast #456" width="788" height="443" src="https://www.youtube.com/embed/u321m25rKXc?feature=oembed" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></p>
<p>Zelenski je iskoristio trosatni intervju objavljen na YouTubeu kako bi pozvao Kijev u članstvo u NATO-u i naglasio uvjerenje da bi prekid vatre bez sigurnosnih jamstava za Kijev samo dao Rusiji vremena da se naoruža za novi napad.</p>
<p>Ukrajinski čelnik rekao je da je Bijela kuća pod Trumpom imala ključnu ulogu u pružanju sigurnosnih jamstava i ustvrdio da su on i novoizabrani američki predsjednik suočeni oko potrebe za pristupom &#8220;mira kroz snagu&#8221; za okončanje sukoba. &#8220;Bez Sjedinjenih Država sigurnosna jamstva nisu moguća. Mislim na sigurnosna jamstva koja mogu spriječiti rusku agresiju&#8221;, rekao je.</p>
<p>Rekao je da treba sjesti s Trumpom kako bi odredili smjer akcije za zaustavljanje Rusije, a europske vlade također trebaju imati glas u tom procesu.</p>
<p><strong>&#8220;Lukašenko mi se ispričao nakon početka invazije&#8221;</strong></p>
<p>Zelenski je rekao i da mu se bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko ispričao zbog sudjelovanja njegove zemlje u ratu.</p>
<blockquote><p>&#8220;Nekoliko dana nakon početka rata razgovarao sam telefonom s Lukašenkom i on se ispričao&#8230; rekao je: &#8216;Nisam ja, rakete su ispaljene s mog teritorija, a ruski predsjednik Vladimir Putin ih je lansirao.&#8217; To su njegove riječi, imam svjedoke&#8221;, rekao je Zelenski. &#8220;&#8216;I ispričavam se&#8217;, rekao je. &#8216;Ali vjeruj mi&#8217; &#8211; tako mi je rekao &#8211; &#8216;Volodja (obraćajući se Volodimiru Zelenskom), to nisam ja. Nisam ja taj koji odlučuje'&#8221;, dodao je Zelenski.</p></blockquote>
<p>Kao odgovor, Zelenski je rekao da je Lukašenka nazvao &#8220;ubojicom&#8221;, pitajući ga zašto je dopustio Rusiji da lansira rakete na Ukrajinu s bjeloruskog teritorija.</p>
<p><strong>Ponuda Trumpu</strong></p>
<p>Zelenski je u intervjuu otkrio i da je ponudio novoizabranom predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu da Ukrajina kupi američko oružje koristeći 300 milijardi dolara zamrznutih ruskih sredstava.</p>
<p>&#8220;Ovo je jedna od sigurnosnih garancija. Uzmite novac, ono što nam je potrebno za našu unutarnju proizvodnju, i mi ćemo kupiti svo oružje od Sjedinjenih Država. Ne trebamo poklone od Sjedinjenih Država&#8221;, rekao je Zelenski.</p>
<blockquote><p>&#8220;To će biti jako dobro za vašu industriju. Za Sjedinjene Države. Uložit ćemo novac tamo. Ruski novac. Ne ukrajinski. Ne europski. Ruski novac. Ruska sredstva. Oni moraju platiti za ovo&#8221;, dodao je Zelenski. Zelenski nije komentirao Trumpovu reakciju na prijedlog.</p></blockquote>
<p>Trump i njegov tim kritizirali su američku potrošnju za podršku Ukrajini. Michael Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, izjavio je 15. prosinca da &#8220;neograničeni ček jednostavno nije strategija&#8221;.</p>
<p>Unatoč ranijim kritikama američke pomoći Ukrajini, Financial Times je 21. prosinca izvijestio, pozivajući se na neotkrivene izvore, da Trump možda neće obustaviti američku vojnu podršku Ukrajini.</p>
<p>/Desk/</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/zelenski-u-tri-sata-intervjua-lukasenko-me-zvao-2022-rekao-mi-je-volodja-oprosti/">Zelenski u tri sata intervjua: &#8220;Lukašenko me zvao 2022. Rekao mi je &#8211; Volodja, oprosti&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Prijateljski intervju Muska s Trumpom: Putin, Jinping i Jong Un su mu &#8220;vrh&#8221;</title>
		<link>https://republikainfo.com/prijateljski-intervju-muska-s-trumpom-putin-jinping-i-jong-un-su-mu-vrh/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 13 Aug 2024 08:04:33 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[donald musk]]></category>
		<category><![CDATA[elon musk]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<category><![CDATA[izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[x]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=64213</guid>

					<description><![CDATA[<p>Milijarder i vlasnik društvenih medija Elon Musk obavio je vrlo prijateljski intervju u ponedjeljak sa svojim predsjedničkim kandidatom 2024., republikancem Donaldom Trumpom &#8211; nakon što ga je X uspio emitirati nakon što je zbog tehničkih problema početak odgođen za oko 40 minuta. Musk, najbogatija osoba na svijetu, koji je uoči izbora 2020. godine podržavao aktualnog [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/prijateljski-intervju-muska-s-trumpom-putin-jinping-i-jong-un-su-mu-vrh/">Prijateljski intervju Muska s Trumpom: Putin, Jinping i Jong Un su mu &#8220;vrh&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Milijarder i vlasnik društvenih medija Elon Musk obavio je vrlo prijateljski intervju u ponedjeljak sa svojim predsjedničkim kandidatom 2024., republikancem Donaldom Trumpom &#8211; nakon što ga je X uspio emitirati nakon što je zbog tehničkih problema početak odgođen za oko 40 minuta.</p>
<p>Musk, najbogatija osoba na svijetu, koji je uoči izbora 2020. godine podržavao aktualnog predsjednika, demokrata Joea Bidena, u međuvremenu je prešao u Trumpov tabor te je uvodni dio “razgovora” posvetio hvaleći Trumpovu “hrabrost” tijekom pokušaja atentata na njega 13. srpnja u Butleru u saveznoj državi Pennsylvaniji kada ga je metak pogodio u uho. Musk je podržao Trumpa i u lažnim tvrdnjama o izbornoj prevari na prošlim predsjedničkim izborima, a pokrenuo je i posebnu skupinu koja financijski podržava Trumpovu kampanju.</p>
<p>Trump je u intervjuu ponovio svoje tvrdnje poput one kako Rusija ne bi napala Ukrajinu da je on ostao na dužnosti predsjednika, hvalio je ruskog predsjednika Vladimira Putina, kineskog predsjednika Xija Jinpinga i vođu Sjeverne Koreje Kima Jong Una, rekavši kako su oni “vrh”.</p>
<p>Mnoge tisuće X korisnika nisu mogle čuti ništa kada je emitiranje počelo u 20 sati, po istočnom vremenu, blokirano zbog problema s uskraćivanjem internetske usluge s čime se suočavala web stranica u prethodnim događajima, piše USA Today.</p>
<p>Za pojašnjenje, intervju je bio zakazan za 2 sata ujutro po europskom vremenu, odnosno u 20 sati po vremenu na istočnoj obali SAD-a, ali nakon što se prijavilo nešto više od 100.000 korisnika došlo je do tehničkih problema zbog kojih je nastalo kašnjenje.</p>
<p>U konačnici, kada je intervju počeo, brojač prijavljenih na X-u pokazivao 1.3 milijuna prijava, bio je vrlo loše ozvučenje tako da se činilo da Trump &#8220;šuška&#8221;, što je vjerojatno bila posljedica kompresije zvuka.</p>
<p>&#8220;U najgorem slučaju, nastavit ćemo s manjim brojem slušatelja uživo i objaviti razgovor kasnije&#8221;, rekao je Musk u X objavi dok su se frustrirani slušatelji negodovali.</p>
<p>Emitiranje je počelo malo nakon 20:40, a Musk je govorio o tome koliko mu se ne sviđaju &#8220;suparnički&#8221; intervjui i milijuni ljudi koji ga slušaju.</p>
<p>Umjesto toga, Musk je veći dio sesije proveo postavljajući pitanja o pokušaju Trumpova ubojstva kandidata i raspravljajući o njihovom zajedničkom protivljenju ilegalnim prelascima granice. Trump je ponovno najavio da će uskoro otputovati natrag u Butler, Pensilvanija, na mjesto prošlomjesečne pucnjave.</p>
<p>Kada je Musk nazvao pokušaj atentata &#8220;vrlo blizu stvari&#8221;, Trump je rekao: &#8220;Bilo je to čudo &#8230; Da nisam okrenuo glavu, da, ne bih sada razgovarao s vama, bez obzira koliko mi se sviđate&#8221;.</p>
<p>U svom ispitivanju, vlasnik X-a koji je podržao Trumpa, dopustio mu je da napadne demokratsku protukandidatkinju Kamalu Harris i predsjednika Joea Bidena bez ikakvih protivljenja o pitanjima kao što su gospodarstvo i napeti odnosi s inozemstvom. Trump je ponovio mnoge iste priče o svom predsjednikovanju, koje i inače spominje u kampanji.</p>
<p>Bivši predsjednik također je osudio kaznene slučajeve i tužbe protiv njega, opet bez imalo skepse od strane Muska, koji je u jednom trenutku napao &#8220;zlouporabu pravnog sustava&#8221;.</p>
<p>Musk i Trump nisu razgovarali o prikupljanju sredstava za kampanju, iako se Trump čudio broju ljudi koji su bili uključeni u intervju i našalio se u jednom trenutku: &#8220;Primam li za ovo plaću ili ne?&#8221;</p>
<p>Suradnici Kamale Harris nazvali su intervju &#8220;nešto više od plaćene reklame za bivšeg predsjednika&#8221;.</p>
<p>&#8220;Ekstremizam Donalda Trumpa i opasna agenda Projekta 2025 značajka je koja nije pogreška njegove kampanje, koja je bila u potpunosti prikazana onima koji nisu &#8216;imali sreće&#8217; je slušati&#8221;, rekao je glasnogovornik kampanje Kamale Harris, Joseph Costello. &#8220;Cijela Trumpova kampanja služi ljudima poput Elona Muska i njega &#8211; bogatašim opsjednutim samima sobom koji će rasprodati srednju klasu i ne mogu voditi livestream 2024. godine.”</p>
<p>Činilo se da je pro-Trumpove pristaše zadovoljne dvosatnim razgovorom, nakon što su brojni korisnici izrazili frustraciju zbog problema koji su odgodili emitiranje na početku.</p>
<p>Inače, tehnički problemi koji su nastai prije Trumpova intervjua podsjećali na krah koji je pokvario Muskov intervju 2023. s guvernerom Floride Ronom DeSantisom u kojem je najavio svoju predsjedničku kandidaturu.</p>
<p>Neki Trumpovi pristaše su probleme mirno prihvatili. Na X, aktivistica Laura Loomer napisala je: &#8220;Predsjednik Trump slomio je internet. Doslovno.&#8221; Trumpov glasnogovornik Steven Cheung također je objavio posvetu &#8220;SLOMA INTERNETA!&#8221;</p>
<p>Trumpov tim se nadao iskoristiti događaj za prikupljanje novca.</p>
<p>U drugom postu na X-u, kampanja je rekla: &#8220;Ovo je najveći intervju u povijesti, a sada od vas tražimo da ovom predsjedniku Trumpu priredite NAJVEĆI DAN ZA PRIKUPLJANJE NOVČANIH SREDSTAVA IKADA!&#8221;</p>
<p>Trumpovi kritičari su u međuvremenu podsjetili internetske gledatelje što je kampanja rekla o DeSantisovim problemima tijekom njegovog prošlogodišnjeg X intervjua: &#8220;Glitchy. Tehnički problemi. Neugodne tišine. Potpuni neuspjeh u lansiranju. A to je samo kandidat.&#8221;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>/Republika/</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/prijateljski-intervju-muska-s-trumpom-putin-jinping-i-jong-un-su-mu-vrh/">Prijateljski intervju Muska s Trumpom: Putin, Jinping i Jong Un su mu &#8220;vrh&#8221;</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Povjesničari Putinov intervju s američkim novinarom ocijenili &#8220;litanijama&#8221; i zloupotrebom povijesti. Govorio je i o ratu u Jugoslaviji, Rusiji u NATO-u, podršci Srbima&#8230;</title>
		<link>https://republikainfo.com/povjesnicari-putinov-intervju-s-americkim-novinarom-ocijenili-litanijama-i-zloupotrebom-povijesti-govorio-je-i-o-ratu-u-jugoslaviji-rusiji-u-nato-u-podrsci-srbima/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 09 Feb 2024 23:18:33 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<category><![CDATA[Tucker Carlson]]></category>
		<category><![CDATA[Vladimir Putin]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=59335</guid>

					<description><![CDATA[<p>Intervju američkog konzervativnog voditelja Tuckera Carlsona, jedinim američkim novinarom koji je do sata uradio intervju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uzburkao je svjetsku javnost, a započeo je polusatnim Putinovim predavanjem o povijesti Rusije i Ukrajine. Vijest o ovom intervjuu s brojnim fotografijama objavljena je i na službenoj stranici ruskog predsjednika. Carlson, koji je u intervjuu [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/povjesnicari-putinov-intervju-s-americkim-novinarom-ocijenili-litanijama-i-zloupotrebom-povijesti-govorio-je-i-o-ratu-u-jugoslaviji-rusiji-u-nato-u-podrsci-srbima/">Povjesničari Putinov intervju s američkim novinarom ocijenili &#8220;litanijama&#8221; i zloupotrebom povijesti. Govorio je i o ratu u Jugoslaviji, Rusiji u NATO-u, podršci Srbima&#8230;</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Intervju američkog konzervativnog voditelja Tuckera Carlsona, jedinim američkim novinarom koji je do sata uradio intervju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uzburkao je svjetsku javnost, a započeo je polusatnim Putinovim predavanjem o povijesti Rusije i Ukrajine. Vijest o ovom intervjuu s brojnim fotografijama objavljena je i na službenoj stranici ruskog predsjednika.</strong></p>
<p>Carlson, koji je u intervjuu djelovao zbunjeno, slušao je dok je Putin opširno govorio o porijeklu ruske državnosti u devetom stoljeću, Ukrajini kao umjetnoj državi i poljskoj suradnji s Hitlerom. To je Putinu poznat teren. Naime, ruski predsjednik je 2021. napisao esej od 5000 riječi pod naslovom &#8220;O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca&#8221;, u kojem je nagovijestio intelektualno opravdanje koje je Kremlj ponudio za svoju invaziju na Ukrajinu manje od godinu dana kasnije.</p>
<p>Povjesničari kažu da su litanije koje je iznio Putin gluposti, odnosno da ne predstavljaju ništa više od selektivne zlouporabe povijesti kako bi se opravdao rat protiv Ukrajine. Bez obzira na povijesnu (ne)utemeljenost, nijedna od Putinovih tvrdnji ne predstavlja pravno opravdanje za agresivni rat protiv Ukrajine, prenosi <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/bbc-provjerio-sto-je-putin-pricao-carlsonu-o-povijesti-hrpa-gluposti/2537232.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_d" target="_blank" rel="noopener">Index.hr</a>.</p>
<p><strong>Putinov narativ o ruskoj državnosti je potpuno lažan</strong></p>
<p>Putin je započeo intervju tvrdnjom da je 862. godine &#8220;uspostavljena ruska država&#8221;. To je bila godina kada je Rurik, skandinavski princ, pozvan da vlada nad gradom Novgorodom, prijestolnicom Rusa &#8211; naroda koji će se s vremenom razviti u današnje Ruse.</p>
<p>Putin suprotstavlja ono za što tvrdi da je neprekinuta tradicija ruske državnosti koja datira iz 9. stoljeća s modernim &#8220;izumom&#8221; Ukrajine, zemlje za koju inzistira da je &#8220;stvorena&#8221; tek u 20. stoljeću.</p>
<p>Ali Sergej Radčenko, povjesničar na Johns Hopkins School of Advanced International Studies, kaže da je predsjednikova tvrdnja &#8220;potpuna neistina&#8221;.</p>
<p>&#8220;Vladimir Putin pokušava konstruirati narativ unatrag, govoreći da je Rusija kao država započela svoj razvoj u 9. stoljeću. Jednako tako možete reći da je Ukrajina kao država započela svoj razvoj u 9. stoljeću, upravo s istom vrstom dokaza i dokumenata. On pokušava koristiti određene povijesne činjenice kako bi konstruirao državocentrični narativ koji bi favorizirao Rusiju nasuprot bilo kojim alternativnim tezama&#8221;, navodi Radčenko.</p>
<p>​Ronald Suny, profesor na Sveučilištu u Michiganu, kaže da je drevna populacija Rusa bila sastavljena od &#8220;hrpe razbojnika, koji su više puta spalili vlastiti glavni grad&#8221;.</p>
<p>Dodaje da Putin ponavlja &#8220;utvrđenu mitologiju koju su u određenim trenucima u prošlosti izmislili moskovski carevi koji svoju lozu vuku od Rurika&#8221;, pa dodaje: &#8220;Ova mitologija iskristalizirana je u Moskvi kako bi se opravdao imperijalni položaj u odnosu na Ukrajinu.&#8221;</p>
<p><strong>&#8220;Posebna etnička skupina&#8221;</strong></p>
<p>Putin je rekao Tuckeru Carlsonu da su do 17. stoljeća, kada je Poljska zavladala dijelovima današnje Ukrajine, uveli ideju da stanovništvo tih područja &#8220;nisu baš Rusi&#8221;.</p>
<p>&#8220;Budući da su živjeli na rubu, bili su Ukrajinci.&#8221;</p>
<p>&#8220;Izvorno je riječ Ukrajinac značila da osoba živi na periferiji države, na rubu&#8221;, rekao je. No Anita Prazmowska, profesorica na Londonskom fakultetu ekonomije i politologije (LSE), kaže da, iako se nacionalna svijest kod Ukrajinaca pojavila kasnije nego kod drugih srednjoeuropskih naroda, u tom je razdoblju bilo Ukrajinaca.</p>
<p>&#8220;Vladimir Putin koristi koncept države iz 20. stoljeća, koji se temelji na zaštiti definirane nacije, kao nešto što seže u prošlost. To naprosto nije slučaj&#8221;, rekla je. Suny kaže da, iako je možda istina da su Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi &#8220;imaju isto porijeklo, s vremenom su se razvili u različite narode.&#8221;</p>
<p><strong>&#8220;Nova Rusija&#8221;</strong></p>
<p>Putin tvrdi da područja na jugu i istoku Ukrajine &#8220;nisu imala nikakve povijesne veze s Ukrajinom&#8221;. Ruska carica Katarina Velika osvojila ih je od Otomanskog Carstva u 17. stoljeću, a ruski predsjednik kaže da to znači da su ove zemlje zapravo s pravom ruske. Putin ih je nazvao koristeći izraz iz 17. stoljeća &#8220;Novorosija&#8221; &#8211; Nova Rusija.</p>
<p>Suny ističe da stanovnici ovih zemalja kada ih je osvojila Rusija nisu bili ni Rusi ni Ukrajinci, već Osmanlije, Tatari ili Kozaci, slavenski seljaci koji su pobjegli na granice.</p>
<p>Tvrdnja da su ti teritoriji zapravo s pravom ruski služi Putinovim interesima, budući da su to upravo teritoriji koje Rusija pokušava oteti Ukrajine tijekom sukoba koji sada traje već cijelo desetljeće.</p>
<p>Takozvana Novorosija uključuje Krim, nezakonito otet Ukrajini 2014. Nova Rusija također pokriva područja oko Hersona, Mariupolja i Bahmuta, koje je Putin proglasio dijelom Rusije 2022. godine.</p>
<p><strong>&#8220;Umjetna država&#8221;</strong></p>
<p>Putin je ustvrdio i da je &#8220;Ukrajina umjetna država koja je oblikovana po Staljinovoj volji&#8221; tvrdeći da je Ukrajinu stvorilo sovjetsko vodstvo 1920-ih i da je dobila teritorije na koje nije imala povijesna prava. &#8220;U izvjesnom smislu on je u pravu&#8221;, kaže prof. Radčenko. Sovjetsko vodstvo nacrtalo je granice sovjetskih republika &#8220;gotovo kao što su zapadne kolonijalne sile nacrtale granice u Africi &#8211; nekako nasumično&#8221;.</p>
<p>No, to ne znači da Ukrajinci nisu postojali. U širem smislu, Radčenko negira Putinove teez da Ukrajina nije prava država jer je u svom modernom obliku nastala u 20. stoljeću. “Svaka država je lažna država, u smislu da su države stvorene kao rezultat povijesnog procesa&#8221;, tumači.</p>
<p>“Rusija je nastala kao rezultat odluka koje su donijeli ruski carevi, poput kolonizacije Sibira, koja je došla uz znatan trošak za lokalno stanovništvo&#8221;, navodi. Ako je Ukrajina lažna zemlja, onda je i Rusija.</p>
<p><strong>&#8220;Suradnja s Hitlerom&#8221;</strong></p>
<p>Možda je najzapaljivija Putinova teza vezana je za Poljsku. Ruski je, naime, ustvrdio da je Poljska &#8211; koju su 1939. napali nacistička Njemačka i Sovjetski Savez &#8211; &#8220;surađivala s Hitlerom&#8221;.</p>
<p>Ruski predsjednik je u intervjuu Carlsonu rekao da je Poljska odbijanjem da Hitleru ustupi svoj teritorij nazvan Danziški koridor &#8220;otišla predaleko, gurajući Hitlera da započne Drugi svjetski rat napadom na njih&#8221;.</p>
<p>Za profesoricu Prazmowsku tumačenje povijesti predsjednika Putina je pogrešno tumačenje povijesnih zapisa. Ona kaže da, iako je istina da su postojali diplomatski kontakti između Poljske i nacista &#8211; prvi sporazum koji je Hitler potpisao nakon dolaska na vlast bio je pakt o nenapadanju s Poljskom 1934. Putin namjerno miješa diplomatski pristup susjedu koji prijeti sa suradnjom .</p>
<p>&#8220;Optužba da su Poljaci kolaborirali s nacistima je besmislica&#8221;, kaže gospođa .</p>
<p>&#8220;Ne možete tumačiti ove stvari kao da je riječ o suradnji s nacističkom Njemačkom, jer se slučajno dogodilo da je i Sovjetski Savez potpisao ugovore s Njemačkom i to u isto vrijeme&#8221;, navodi,. U rujnu 1939. nacistička Njemačka i Sovjetski Savez napali su Poljsku u skladu s odredbama pakta Molotov-Ribbentrop, koji su dvije države potpisale ranije te godine.</p>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-59337" src="https://republikainfo.com/wp-content/uploads/2024/02/putin_carlson_2.jpg" alt="" width="750" height="462" srcset="https://republikainfo.com/wp-content/uploads/2024/02/putin_carlson_2.jpg 750w, https://republikainfo.com/wp-content/uploads/2024/02/putin_carlson_2-300x185.jpg 300w, https://republikainfo.com/wp-content/uploads/2024/02/putin_carlson_2-150x92.jpg 150w, https://republikainfo.com/wp-content/uploads/2024/02/putin_carlson_2-450x277.jpg 450w" sizes="(max-width: 750px) 100vw, 750px" /></p>
<p><strong>Putin: &#8220;SAD nas je prevarila&#8221;</strong></p>
<p>Američki konzervativni novinar Tucker Carlson svoj dvosatni intervju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom objavio je u petak. Carlson i Putin su razgovarali o ratu u Ukrajini, širenju NATO-a te odnosu između Rusije i Sjedinjenih Država.</p>
<p>Carlson je istaknuo kako su mnogi u Americi mislili da će se odnosi između Rusije i Sjedinjenih Država normalizirati nakon raspada Sovjetskog Saveza, ali da se dogodilo suprotno. Stoga je upitao Putina “zašto se to dogodilo”, podsjetivši ga da je izjavio da se “Zapad boji jake Rusije”.</p>
<p>“Nemojmo pričati tko se koga boji, nemojmo tako rezonirati. Pogledajmo činjenicu da nakon 1991. godine, kada je Rusija očekivala da će biti dobrodošla u bratsku obitelj ‘civiliziranih naroda’, to se nije dogodilo. Prevarili ste nas. Ne mislim na vas osobno kad kažem ‘vas’, naravno, govorim o Sjedinjenim Državama.</p>
<p>Obećanje je bilo da se NATO neće širiti na istok, ali to se dogodilo pet puta, bilo je pet valova širenja. Sve smo to tolerirali, pokušavali smo ih uvjeriti, govorili smo: ‘Nemojte, molim vas, mi smo sada buržoaski kao i vi, mi smo tržišna ekonomija i nema vlasti komunističke partije. Idemo pregovarati’.</p>
<p>Štoviše, to sam i prije javno rekao. Osvrnimo se sada na Jeljcinova vremena. Postojao je trenutak kada je među nama počeo rasti određeni raskol. Prije toga, Jeljcin je došao u SAD, sjetite se, govorio je u Kongresu i rekao lijepe riječi: ‘Bog blagoslovio Ameriku. Sve što je rekao bili su signali – pustite nas unutra”, odgovorio je Putin.</p>
<p><strong>O Jugoslaviji i podršci Srbima: &#8220;Sjedinjene Države bile su te koje su pustile duha iz boce&#8221;</strong></p>
<p>Potom je dodao:</p>
<p>“Sjetite se zbivanja u Jugoslaviji, prije toga Jeljcin je bio obasut hvalospjevima, čim su krenula zbivanja u Jugoslaviji on je digao glas za Srbe, a mi nismo mogli ne dići glas za Srbe i stati u njihovu obranu. Razumijem da su tamo bili složeni procesi, razumijem. Ali Rusija nije mogla, a da ne digne glas za Srbe, jer i Srbi su nam poseban i blizak narod, s pravoslavnom kulturom i tako dalje. To je narod koji je generacijama toliko patio. Pa, bez obzira na to, bitno je da je Jeljcin izrazio podršku. Što su učinile Sjedinjene Države? Kršeći međunarodno pravo i Povelju UN-a, počele su bombardirati Beograd.</p>
<p>Sjedinjene Države bile su te koje su pustile duha iz boce. Štaviše, kada je Rusija prosvjedovala i izrazila svoje negodovanje, šta je rečeno? Povelja UN-a i međunarodno pravo su zastarjeli. Sada se svi pozivaju na međunarodno pravo, ali tada su počeli govoriti da je sve zastarjelo, sve se mora promijeniti”, dodao je.</p>
<p>“Doista, neke stvari treba mijenjati jer se odnos snaga promijenio, to je istina, ali ne na ovaj način. Jeljcina su odmah provukli po blatu, optužili ga za alkoholizam, da ništa ne razumije, da ništa ne zna. Sve je razumio, uvjeravam vas.</p>
<p>Pa, postao sam predsjednik 2000. Pomislio sam: ‘Dobro, jugoslavensko pitanje je gotovo, ali treba pokušati obnoviti odnose’. Otvorimo ponovno vrata kroz koja je Rusija pokušala proći. I štoviše, javno sam to rekao, mogu ponoviti.</p>
<p><strong>Pitanje Clintonu: &#8220;Bi li Rusija ušla u NATO?&#8221;</strong></p>
<p>Na sastanku ovdje u Kremlju s predsjednikom na odlasku, Billom Clintonom, upravo ovdje u susjednoj sobi, rekao sam mu, pitao sam ga: ‘Bill, misliš li da bi Rusija ušla u NATO, ako bi to zatražila.</p>
<p>Odjednom je rekao: ‘Znate, zanimljivo je, mislim da bi bilo tako’. Ali navečer, kad smo večerali, rekao je: ‘Znate, razgovarao sam sa svojim timom. Ne, to sada nije moguće’. Možete ga pitati, mislim da će pogledati naš intervju, potvrdit će. Ne bih tako nešto rekao da se nije dogodilo”, zaključio je.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>/Desk/</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/povjesnicari-putinov-intervju-s-americkim-novinarom-ocijenili-litanijama-i-zloupotrebom-povijesti-govorio-je-i-o-ratu-u-jugoslaviji-rusiji-u-nato-u-podrsci-srbima/">Povjesničari Putinov intervju s američkim novinarom ocijenili &#8220;litanijama&#8221; i zloupotrebom povijesti. Govorio je i o ratu u Jugoslaviji, Rusiji u NATO-u, podršci Srbima&#8230;</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Erdoganu pozlilo usred tv intervjua &#8211; otkazao predizborne skupove na dva dana</title>
		<link>https://republikainfo.com/erdoganu-pozlilo-usred-tv-intervjua/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 26 Apr 2023 19:25:46 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<category><![CDATA[recep erdogan]]></category>
		<category><![CDATA[želučana viroza]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=51971</guid>

					<description><![CDATA[<p>Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, kojeg očekuju najneizvjesniji izbori u njegovoj 20-godišnjoj vladavini, prekinuo je sinoć televizijski intervju zbog želučanih tegoba. Erdogan je imao intervju uživo na turskoj televiziji kada je program prekinut na oko 20 minuta jer je turskom predsjedniku iznenada pozlilo, navodi BBC. Kamera se zatresla, a novinar koji je postavljao pitanje ustao [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/erdoganu-pozlilo-usred-tv-intervjua/">Erdoganu pozlilo usred tv intervjua &#8211; otkazao predizborne skupove na dva dana</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, kojeg očekuju najneizvjesniji izbori u njegovoj 20-godišnjoj vladavini, prekinuo je sinoć televizijski intervju zbog želučanih tegoba. Erdogan je imao intervju uživo na turskoj televiziji kada je program prekinut na oko 20 minuta jer je turskom predsjedniku iznenada pozlilo, navodi BBC.</p>
<p>Kamera se zatresla, a novinar koji je postavljao pitanje ustao je sa stolca. Čuo se neidentificirani glas kako govori iza kamera. Erdogan se ubrzo vratio pred kamere i uputio ispriku gledateljima, priznavši kako je razmišljao o otkazivanju intervjua.</p>
<blockquote class="twitter-tweet" data-width="550" data-dnt="true">
<p lang="en" dir="ltr">Erdoğan’s live broadcast with the journalists tonight was abruptly cut off after muffled noises coming from the mics. It worried many people. </p>
<p>Erdogan is now back, says he had a stomach emergency and he was very tired. </p>
<p> <a href="https://t.co/sfRgm0MaHQ">pic.twitter.com/sfRgm0MaHQ</a></p>
<p>&mdash; Ragıp Soylu (@ragipsoylu) <a href="https://twitter.com/ragipsoylu/status/1650971313308065795?ref_src=twsrc%5Etfw" target="_blank" rel="noopener">April 25, 2023</a></p></blockquote>
<p><script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script></p>
<p>&#8220;Jučer i danas smo naporno radili. Zbog toga sam dobio želučanu virozu&#8230; Tražim oprost od vas i naše publike&#8221;, kazao je. Inače, intervju je počeo sa sat i pol kašnjenja zbog Erdoganovih predizbornih aktivnosti. &#8220;Naravno da se s vremena na vrijeme suočavamo s problemima usred tako natrpanog rasporeda&#8221;, rekao je Erdogan.</p>
<p>“Slava Bogu, naš je predsjednik dobrog zdravlja”, napisao je na Twitteru Erdoganov glasnogovornik Ibrahim Kalin nakon incidenta. 69-godišnjeg Erdogana, koji je na vlasti od 2003. godine, očekuje teška politička bitka na izborima 14. svibnja, piše <a href="https://www.politico.eu/article/recep-tayyip-erdogan-tv-interview-interrupted-due-to-stomach-ache/" target="_blank" rel="noopener">Politico</a>.</p>
<p>Turski mediji pišu kako je Erdogan po preporuci liječnika, napravio pauzu u predizbornim aktivnostima zbog manjih zdravstvenih poteškoća koje je sinoć doživio.</p>
<p>Zbog premorenosti uslijed intenzivnih predizbornih aktivnosti tijekom posljednjih dana, Erdogan je sinoć prilikom gostovanja na jednoj turskoj televiziji imao blažih zdravstvenih poteškoća, u tim povodom oglasio se na društvenim mrežama.</p>
<p>Erdogan je, zahvalivši svim građanima koji su uputili poruke podrške i želje za brzim oporavkom, naveo kako u skladu sa preporukama liječnika danas ostaje kod kuće.</p>
<p>&#8220;Danas ću se odmarati kod kuće po savjetu naših liječnika. Nažalost, danas se nećemo moći okupiti s našom braćom iz Kirikkalea, Yozgata i Sivasa. Potpredsjednik Fuat Oktay će u moje ime sudjelovati u programima u Kırıkkaleu, Yozgatu i Sivasu. Ako Bog da, od sutra nastavljamo s našim programom. Nastavit ćemo raditi kako bismo našu voljenu naciju doveli do ciljeva &#8216;Stoljeća Turske&#8217;. Ovom prilikom svim svojim građanima želim zdravlje, mir i blagostanje&#8221;, poručio je Erdogan.</p>
<p>Podsjetimo i da su također jučer turske vlasti uhitile više od 100 ljudi zbog navodnih veza s terorizmom, uključujući dužnosnike prokurdske oporbene Narodne demokratske stranke (HDP), priopćili su u utorak državna novinska agencija Anadolija i HDP.</p>
<p>Uhićenja se događaju manje od tri tjedna prije nego bi Turska trebala održati ključne predsjedničke i parlamentarne izbore. Nedavne ankete pokazuju tijesnu utrku između sadašnjega predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i glavnoga oporbenog čelnika Kemala Kılıcdaroglua.</p>
<p>/Desk/</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/erdoganu-pozlilo-usred-tv-intervjua/">Erdoganu pozlilo usred tv intervjua &#8211; otkazao predizborne skupove na dva dana</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>PROSVJEDI U BEOGRADU Tabloid Informer objavio intervju s višestrukim silovateljem &#8211; Urednik kaže da je to novinarstvo &#8211; Ne baš</title>
		<link>https://republikainfo.com/prosvjedi-u-beogradu-tabloid-informer-objavio-intervju-s-visestrukim-silovateljem-urednik-kaze-da-je-to-novinarstvo-ne-bas/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 28 Sep 2022 16:04:37 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[Beograd]]></category>
		<category><![CDATA[informer]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<category><![CDATA[izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[prosvjed]]></category>
		<category><![CDATA[silovatelj]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=46618</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ispred zgrade u kojoj se nalazi redakcija beogradskog dnevnog lista &#8216;Informer&#8217; danas je održan prosvjed u organizaciji Ženske solidarnosti zbog objavljivanja intervjua s višestrukim silovateljem Igorom Miloševićem. Kako ne bi došlo do dodatne eskalacije događaja, prosvjed je pratila policija. Na prosvjedu su sudjelovali aktivisti &#8216;Pokreta slobodnih građana&#8217; i &#8216;Ne davimo Beograd&#8217;. Prosvjednici su ispred zgrade [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/prosvjedi-u-beogradu-tabloid-informer-objavio-intervju-s-visestrukim-silovateljem-urednik-kaze-da-je-to-novinarstvo-ne-bas/">PROSVJEDI U BEOGRADU Tabloid Informer objavio intervju s višestrukim silovateljem &#8211; Urednik kaže da je to novinarstvo &#8211; Ne baš</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Ispred zgrade u kojoj se nalazi redakcija beogradskog dnevnog lista &#8216;Informer&#8217; danas je održan prosvjed u organizaciji Ženske solidarnosti zbog objavljivanja intervjua s višestrukim silovateljem Igorom Miloševićem. Kako ne bi došlo do dodatne eskalacije događaja, prosvjed je pratila policija. Na prosvjedu su sudjelovali aktivisti &#8216;Pokreta slobodnih građana&#8217; i &#8216;Ne davimo Beograd&#8217;.</p>
<p>Prosvjednici su ispred zgrade u ulaznih vrata redakcije uzvikivali &#8220;Izlazite van&#8221;, &#8220;Monstrumi&#8221;, &#8220;Gasite Informer&#8221;,&#8221;Sram vas bilo&#8221;, &#8220;Bando medijska&#8221;, a bečeno je i nekoliko jaja na ulazna vrata zgrade, dok je jedna od prosvjednica šutnula glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića.</p>
<blockquote class="twitter-tweet" data-width="550" data-dnt="true">
<p lang="und" dir="ltr">Sa današnjeg protesta. <a href="https://twitter.com/hashtag/nasilnikeuzatvore?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw" target="_blank" rel="noopener">#nasilnikeuzatvore</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/slobodazazene?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw" target="_blank" rel="noopener">#slobodazazene</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/feminizam?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw" target="_blank" rel="noopener">#feminizam</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/solidarnost?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw" target="_blank" rel="noopener">#solidarnost</a> <a href="https://t.co/MFoj8Teuek">pic.twitter.com/MFoj8Teuek</a></p>
<p>&mdash; Ženska solidarnost (@ZSolidarnost) <a href="https://twitter.com/ZSolidarnost/status/1575092741310058497?ref_src=twsrc%5Etfw" target="_blank" rel="noopener">September 28, 2022</a></p></blockquote>
<p><script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script></p>
<p>Anita Marković iz &#8216;Ženske solidarnosti&#8217; je rekla kako su okupljene djevojke i žene ljute i da su &#8220;mediji po tko zna koji put iznevjerili žene&#8221;.</p>
<p>„Ukoliko mediji rade ovakve stvari oni su izravni suučesnici i vrše nasilje nad ženama“, rekla je Marković za N1 Srbije te dodala da nasilniku nije mjesto u medijima te zatražila pojašnjenje kako je uopće i došlo do toga da netko opisuje čin nasilja u medijima.</p>
<p>Na skupu su kazali da je tabloid Informer i ranije relativizirao žrtve nasilja nad ženama dovodeći u pitanje verodostojnost izjava žena koje su otkrile da su silovane.</p>
<p><strong>Vučićević: Motiv za intervju – novinarstvo</strong></p>
<p>Vlasnik i glavni i odgovorni urednik tabloida Informer Dragan J. Vučićević imao je nevjerojatno opravdanje za objavu intervjua sa silovateljem. On je izjavio za list &#8216;Danas&#8217; da im je motiv za intervju s višestrukim silovateljem bilo – novinarstvo.</p>
<p>Na ponovljeno pitanje novinara Danasa da ne razumiju motive razgovora, vlasnik Informera je rekao da &#8220;onda ne razumeju novinarstvo&#8221;.</p>
<p>„Onda ne razumijete ni BBC, NBC, SKY ni USA Today. Motiv je novinarstvo, kao i u svim svjetskim medijima“, rekao je Vučićević.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>/Republika/</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/prosvjedi-u-beogradu-tabloid-informer-objavio-intervju-s-visestrukim-silovateljem-urednik-kaze-da-je-to-novinarstvo-ne-bas/">PROSVJEDI U BEOGRADU Tabloid Informer objavio intervju s višestrukim silovateljem &#8211; Urednik kaže da je to novinarstvo &#8211; Ne baš</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>CNN otkazao intervju s iranskim predsjednikom: Christine Amanpour odbila njegov uvjet da nosi maramu</title>
		<link>https://republikainfo.com/cnn-otkazao-intervju-s-iranskim-predsjednikom-christine-amanpour-odbila-njegov-uvjet-da-nosi-maramu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[republika]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 23 Sep 2022 07:31:29 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[christine amanpour]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<category><![CDATA[iranski predsjednik]]></category>
		<category><![CDATA[izdvojeno]]></category>
		<category><![CDATA[marama]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://republikainfo.com/?p=46483</guid>

					<description><![CDATA[<p>Jedna od najistaknutijih novinarki CNN, slavna Christiane​ Amanpour, otkazala je intervju s iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem, nakon što je odbila udovoljiti njegovu zahtjevu da nosi maramu za vrijeme njihova razgovora u New Yorku, prenosi BBC. Poručila je kako nijedan prijašnji iranski predsjednik nije od nje to zahtijevao kada ih je intervjuirala izvan Irana. Raisijev savjetnik [...]</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/cnn-otkazao-intervju-s-iranskim-predsjednikom-christine-amanpour-odbila-njegov-uvjet-da-nosi-maramu/">CNN otkazao intervju s iranskim predsjednikom: Christine Amanpour odbila njegov uvjet da nosi maramu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Jedna od najistaknutijih novinarki CNN, slavna Christiane​ Amanpour, otkazala je intervju s iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem, nakon što je odbila udovoljiti njegovu zahtjevu da nosi maramu za vrijeme njihova razgovora u New Yorku, prenosi <a href="https://www.bbc.com/news/world-middle-east-63000854" target="_blank" rel="noopener">BBC</a>.</p>
<p>Poručila je kako nijedan prijašnji iranski predsjednik nije od nje to zahtijevao kada ih je intervjuirala izvan Irana. Raisijev savjetnik pojasnio joj je da je to zbog &#8220;situacije u Iranu&#8221;, rekla je.</p>
<blockquote class="twitter-tweet" data-width="550" data-dnt="true">
<p lang="en" dir="ltr">The aide made it clear that the interview would not happen if I did not wear a headscarf. He said it was “a matter of respect,” and referred to “the situation in Iran” &#8211; alluding to the protests sweeping the country. 5/7</p>
<p>&mdash; Christiane Amanpour (@amanpour) <a href="https://twitter.com/amanpour/status/1572928523672715266?ref_src=twsrc%5Etfw" target="_blank" rel="noopener">September 22, 2022</a></p></blockquote>
<p><script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script></p>
<p>Veliki prosvjedi i nemiri zavladali su Iranom nakon smrti 22-godišnje djevojke Mahse Amini, koja je umrla u pritvoru ćudoredne policije. Nesretna Amini uhićena je prošloga tjedna zbog nošenja ‘neprikladnog‘ hidžaba. Svjedoci tvrde da su policajci djevojku tukli palicom po glavi, dok policija uzvraća kako nije bilo maltretiranja i da je umrla od iznenadnog zatajenja srca.</p>
<p>Prosvjednici su u Teheranu i ostalim iranskim gradovima u četvrtak zapalili policijske postaje i vozila, a ne libe se napasti i organe reda u prosvjedima kakvi nisu viđeni na ulicama od 2019. godine. Humanitarne organizacije navode da je u prosvjedima ubijena 31 osoba, dok državna televizija priznaje smrt 17 osoba.</p>
<p>/Desk/</p>
<p>Objava <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com/cnn-otkazao-intervju-s-iranskim-predsjednikom-christine-amanpour-odbila-njegov-uvjet-da-nosi-maramu/">CNN otkazao intervju s iranskim predsjednikom: Christine Amanpour odbila njegov uvjet da nosi maramu</a> pojavila se prvi puta na <a rel="nofollow" href="https://republikainfo.com">Republika</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
