Na konferenciji su, u okviru panela “(Ne)vidljivi doprinos žena u razvoju Mostara i Hercegovine” govorili Milanka Kovačević, Dragan Markovina i Jasmin Branković.

Oni su naglasili kako je potrebno mijenjati svijest društva, te da se žene još uvijek bore za ravnopravan položaj, priopćeno je iz Inicijative građanki i građana Mostara.

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara Đani Rahimić, koji je otvorio konferenciju, naglasio je kako postoji mogućnost da se nove ulice u Mostaru imenuju po znamenitim ženama iz prošlosti, što će on rado podržati u Gradskom vijeću.

Izvršna direktorica Inicijative Ifeta Ćesir Škoro istaknula je da postoji mnogo žena koje su oblikovale bosanskohercegovačko društvo, koje su bile i uvijek će biti nadahnuće naraštajima koji su odrastali i odrastaju nakon njih.

Regionalna konferencija o nevidljivim ženama važan je korak prema većoj vidljivosti žena u društvu i promicanju ravnopravnosti spolova u BiH, ocijenila je Ćesir Škoro.

Potpredsjednica Inicijative Alma Pelo Zagorčić predstavila je rezultate dosadašnjeg rada u okviru projekta „(Ne)vidljive žene Mostara i Hercegovine“, uključujući prvi online muzej žena Mostara i promociju nevidljivih priča žena u Hercegovini.

“Konferencija nastavlja misiju vraćanja ženama zasluženog mjesta u društvu i otvaranja prostora za dijalog o ravnopravnosti i osnaživanju”, poručila je Pelo Zagorčić.

Inicijativa građanki/na Mostara do sada je posjetila devet gradova Hercegovine, održala 24 panela o „nevidljivim“ ženama, na kojima je sudjelovalo 48 panelistica i više od 1500 sudionica.

Priča o “nevidljivim” ženama Mostara i Hercegovine rezultirala je objavom prve publikacije o “nevidljivim” ženama Mostara i Hercegovine i pokretanjem prvog online muzeja žena Mostar.

Svojim nastupom konferenciju su obogatili: Dijana Ondelj Maksumić, Lena Masleša i Sanela Čopelj. Prva regionalna konferencija o (ne)vidljivim ženama Mostara i Hercegovine, organizirana je uz podršku švedske fondacije Kvinna till Kvinna.

/Desk/

Objava Prva regionalna konferencija u o (ne)vidljivim ženama Mostara i Hercegovine pojavila se prvi puta na Republika.

Trenutno, online muzej sadrži 59 životopisa žena koje su kroz povijest dale poseban doprinos našoj zajednici.

Pogledajte online muzej na linku: Muzej žena Mostara.

Planirano je da se muzej kontinuirano dopunjuje novim pričama o ženama. Za sada je prikupljeno 59 životopisa žena, ali taj broj nije konačan i s vremenom će se nastaviti povećavati.

Online muzej žena Mostara kreiran je kako bi istaknuo važnost povijesnog naslijeđa Mostara u kojem su žene odigrale ključnu ulogu. Inicijativa vjeruje da će, kroz priče iz ženske prošlosti, ovaj muzej inspirisati nove generacije žena i osnažiti ih u praćenju puta svojih prethodnica.

“Na ovoj platformi želimo učiniti dostupnim što više podataka o ženama iz prošlosti Mostara. Naš cilj je omogućiti mladim generacijama pristup bogatoj poviješću i naslijeđu žena koje su oblikovale Mostar, ali čija su imena i postignuća često bila zaboravljena. Ova platforma će služiti kao mjesto gdje mladi mogu otkriti zanimljive priče, istražiti ulogu žena u prošlosti grada i bolje razumjeti doprinos koji su dale društvu. Također, potičemo mlade u dostavljanju podataka i priča o ženama iz njihovih obitelji, prijateljica ili zajednica, kako bismo zajedno gradili sveobuhvatnu sliku ženskog naslijeđa Mostara. Na ovaj način, želimo osnažiti mlade da prepoznaju i cijene doprinos žena u izgradnji društva”, ističu iz Inicijative.

Pozivaju sve da zajedno obogate Online muzej te tako budu sačuvana sjećanja na znamenite žene koje su ostavile trag u prošlosti Mostara.

“Ako u vašoj obitelji postoji priča o ženi koja je svojim radom, znanjem ili hrabrošću doprinijela društvu – bilo kao znanstvenica, umjetnica, učiteljica, liječnica, aktivistkinja ili na neki drugi način – podijelite s nama te dragocjene informacije. Pošaljite nam podatke, priče, fotografije ili dokumente na muzejonline@gmail.com i pomozite nam da zajedno sačuvamo od zaborava njihova postignuća za buduće generacije”, poručili su iz Inicijative građanki/na Mostara.

/Republika/

Objava Inicijativa građanki i građana Mostara pokrenula prvi online muzej žena Mostara pojavila se prvi puta na Republika.

Kako su naveli predstavnici Inicijative, 11. dan u mjesecu odabran je za prosvjede upravo iz razlog što su na taj dan izvšena posljednja dva slučaja femicida u BiH. Prosvjedi su održani diljem BiH, a zahtjevi s prosvjeda upućeni su odgovornim institucijama na svimm razinama od kojih se traži žurno djelovanje i reakcije te donošenje potrebnih odluka.

“Zaštita žrtava, hitno postupanje, disciplinska odgovornost, unaprjeđenje položaja oštećenih, osiguranje da kazneni postupci okončavaju u razumnom roku, strožije kazne za počinitelje, pravno definirati femicid, prepoznavanje djece kao žrtava, odgovornost za nečinjenje, psihološko nasilje prepoznati, registar nasilnika i praćenje slučajeva nasilja, kontrola izdavanja dozvola za oružje, servisi podrške, jačanje kapaciteta, regionalna suradnja”, glasi 15 zahtjeva.

Iz inicijative su kao razloge za ove prosvjede naveli zabrinjavajućim činjenicama.

“Zato što je 48% žena u Bosni i Hercegovini pretrpjelo seksualno i rodno zasnovano nasilje.
Zato što se u 84% slučajeva nasilje u obiteljskim i intimnim vezama nikada ne prijavi.
Zato što oko 70% istraga slučajeva prijavljenih nadležnim tužiteljstvima bude obustavljeno.
Zato što su radi blage kaznene politike mnoge od njih, njihova djeca i najbliži izloženi stalnom i brutalnom
nasilju. Pakao koji završava premlaćivanjem do smrti – uživo.
Zato što nam je dosta gledati kako broj žrtava raste iz mjeseca u mjesec, dok se nasilje nad ženama i
djevojčicama općenito doživljava ili kao privatni problem ili ono za što su „same krive“, jer imaju „dug jezik“,
jer im je „dekolte previše otvoren“, jer se „prave pametne“, jer su „izabrale pogrešnog čo’eka“, „ko im je kriv“!
One nisu krive! KRIV je, na prvom mjestu, u društvo duboko ukorijenjen sistem nejednakosti – naširoko
njegovana patrijarhalna svijest koja žene i sve „druge“ smatra niže vrijednim ljudskim bićima, objektima koje
se posjeduje, subjektima koji se tlače i guraju na najnižu društveno-ekonomsku ljestvicu – prve na udaru
prekomjerne zloupotrebe moći i upotrebe sile. U kući, na ulici, na radnom mjestu, u javnom prostoru. Nigdje
se ne osjećaju sigurno.
KRIVE su institucije i politike koje to dozvoljavaju. KRIVA je javnost koja im to dopušta.
Stoga, TRAŽIMO hitnu i djelotvornu reakciju odgovornih institucija na svim nivoima u Bosni i Hercegovini,
te korjenitu promjenu u svim društvenim sferama gdje se ovakva uvjerenja, oblici svijesti i prakse potiču,
zataškavaju, ili prešutno odobravaju. Svaki sljedeći slučaj femicida je ODGOVORNOST cijelog društva”, poručili su iz Inicijative.

/Republika/

Objava Prosvjed zbog zabrinjavajućeg porasta femicida: “Niti jedna više!” pojavila se prvi puta na Republika.

Svojim prisustvom današnji performanas i rad Inicijative građanki/ na Mostara podržao je i veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u Bosni i Hercegovini, Nj.E. Julian Reilly.

Profesorica povijesti Alma Pelo Zagorčić, iz Inicijative građanki/na Mostara pripremila je tekstove koje su danas govorile mostarske glumice.

“Ovim performansom ćelimo na specifičan način oživjeti dvije ikone borbe za prava žena koje su pomalo zaboravljene tj. njihova borba za prava žena stavljena je u neki drugi plan. I baš iz tog razloga, što smo zaboravili njihove zasluge, danas su Clara i Rosa govorile o ravnopravnosti, pravima žena, socijalnoj pravdi, solidarnosti, prvu na porodiljno odsustvo. Govorile su govore koji su stari više od 100 godina, ali su vrlo aktualni i ovovremenski. Današnji dan bi u principu trebao slaviti ostvarivanje ravnopravnosti žene u svim segmentima društva, a ne da je sveden na jednu poklonjenu bočicu parfema”, rekla je Pelo Zagorčić.

/Desk/

Objava Povodom Dana žena: ‘Clara Zetkin i Rosa Luxemburg u Mostaru’ pojavila se prvi puta na Republika.