Narodna skupština Republike Srpske će na sjednici koja počinje u utorak razmatrati usvajanje Nacrta zakona o imunitetu. Ovim zakonom, ukoliko bude usvojen, proširuje se krug dužnosnika u Republici Srpskoj koji se prilikom krivičnog i prekršajnog gonjenja, zbog nepoštovanja odluka Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, mogu pozvati na imunitet, piše Detektor.ba.

Retroaktivna primjena

Retroaktivna primjena Novi zakon predviđa retroaktivnu primjenu od 1. kolovoza 2021. godine. U Nacrtu ovog zakona, u koji je Detektor imao uvid, navodi se da dužnosnici zakonodavne i izvršne vlasti u Republici Srpskoj ne mogu odgovarati za postupke u okviru svojih dužnosti. Zakonom će biti obuhvaćeni poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, delegati u Vijeću naroda Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici te članovi Vlade Republike Srpske.

Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić objasnio je da su, prema aktualnom Zakonu o imunitetu u Republici Srpskoj, zastupnici u povlaštenom položaju u odnosu na druge funkcionere i da to nije uredu. ”Nije uredu da mi koji donosimo zakone u Narodnoj skupštini imamo imunitet od krivičnog gonjenja, a oni koji treba da sprovode odluke donesene u Skupštini mogu krivično da odgovaraju. Tu se onda ugrožava i demokracija, a i Narodna skupština”, rekao je predsjednik entitetskog Parlamenta Nenad Stevandić.

Zakon koji će se naći pred zastupnicima u utorak, 12. prosinca, predviđa da zastupnici, delegati, predsjednik, potpredsjednici i članovi Vlade, kao i drugi predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti i druge osobe koje vrše javna ovlasti, te sudije i javni tužitelji – protiv kojih se pokrene krivični ili parnični postupak kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika – imaju imunitet. Nacrtom se predviđa i retroaktivna primjena zakona od 1. kolovoza 2021. godine, a to je datum kada je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, čiji legitimitet vlast u Republici Srpskoj ne priznaje, stupio na dužnost.

”Napravili smo da ne bude lex specijalis već da to bude zakon koji će ići u redovnu proceduru da bi prilikom Nacrta svi razmotrili sva pitanja koja su sporna, pa i retroaktivno dejstvo. Ako Schmidt nema legitimitet, ako su njega izabrali moćnici, to ne znači da on ima legitimitet”, rekao je Stevandić nakon kolegijuma pred sjednicu Skupštine na kojoj će se naći i Nacrt ovog zakona.

Bez ustavnog uporišta

Za profesora ustavnog prava iz Sarajeva Šukriju Bakšića retroaktivna primjena je prilično problematična jer je to institut koji se izuzetno primjenjuje na određene zakone, ali mora imati ustavno uporište da bi mogao biti retroaktivno primijenjen.

On uvjerava i da zakon o imunitetu, ukoliko bude usvojen, ne može uticati na proces koji se, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u Sudu BiH.

”Što se tiče odnosa državnih pravosudnih institucija, oni se ne bi smjeli odnositi na entitetske zakone jer postoje pravila i procedure koji su definirani državnim zakonima koji se odnose na postupanje pred Sudom BiH”, objašnjava Bakšić.

”Ne može se ovdje pozivati na imunitet jer je on ovdje vještački postavljen. Sud se na to ne bi smio obazirati, iz formalnih i suštinskih razloga. Formalno – ne odnose se na procedure pred sudom državni i entitetski zakoni, a materijalno – ne mogu se neizvršavati odluke Visokog predstavnika jer je sebi netko utuvio u glavu da on nije legitiman”, kaže Bakšić. Bakšić podsjeća i da je institut imuniteta uveden da bi se, prije svega, u parlamentarnim tijelima zaštitili oporbeni zastupnici kako ne bi mogli kazneno odgovarati zbog kritike Vlade i poteza vlasti.

Opravdanje: Vlast se “štiti od štetnog djelovanja visokog predstavnika”

Odvjetnik iz Banja Luke Milan Malešević kaže da zakon može imati povratno dejstvo, ukoliko je to u opštem interesu. ”Pojedine odredbe zakona imaju povratno dejstvo, ako se utvrdi u posebnom postupku da je to opravdan opći interes. Cilj tih zakona koji se donose nije da se omogući lakši život građana Republike Srpske, već su to politička obračunavanja”, smatra Malešević.

Predlagač zakona – grupa zastupnika koju predvodi Kostadin Vasić, zastupnik Ujedinjene Srpske – u Nacrtu navodi da je utvrđen opći interes za povratno djelovanje ”s obzirom da se omogućuje uspostavljanje imuniteta najvišim predstavnicima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, uključujući i javne tužitelje i druge osobe koje vrše javna ovlasti, a protiv kojih se pokrene parnični ili kazneni postupak kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika u krivičnim i parničnim postupcima od 1. kolovoza 2021. godine, i da se na taj način štite od posljedica štetnog djelovanja visokog predstavnika”.

Proširuje se krug osoba na koja se odnosi imunitet Odvjetnik Aleksandar Jokić kaže da nije sporno da Republika Srpska ima nadležnost za donošenje ovakvog zakona.

”Činjenica je da se ovim prijedlogom nacrta znatno proširuje krug osoba na koja se odnosi imunitet od krivičnog gonjenja i da se sada on proširuje i na članove Vlade i predsjednika Republike Srpske – što je nečuveno. Izvršna vlast mora biti odgovorna za krivična djela koja počini u vezi s poslom koji obavlja. Kakva je poruka da ministri neće biti odgovorni ako pronevjere novac, ili na drugi način u vršenju ministarske funkcije počine kazneno djelo”, kaže Jokić.

Jokić navodi i da u Nacrtu nije dovoljno dobro objašnjeno koji opći interes zahtijeva povratno dejstvo zakona. To je razlog, smatra on, zašto bi ta odredba zakona, ukoliko stupi na snagu, mogla biti sporna s aspekta ustavnosti.

”Sud BiH inače treba da primjenjuje sve propise koji su relevantni za postupak koji se vodi, pa bi to bila pretpostavka i u konkretnom slučaju. Jedino pitanje jeste da li zakon na nivou entiteta može da utječe na započete postupke na nivou BiH svojom retroaktivnom primjenom. Mislim da ćemo na ovo pitanje odgovor morati sačekati”, kaže Jokić. Ukoliko Nacrt zakona o imunitetu u Republici Srpskoj bude usvojen ovog tjedna na sjednici Narodne skupštine, uslijedit će javna rasprava. Nakon nje bi se u skupštinskoj proceduri trebao pojaviti i prijedlog zakona.

/Desk/

Objava SVE ZA DODIKA – NSRS odlučuje o retroaktivnom imunitetu za vlast u RS-u pojavila se prvi puta na Republika.

Pismo je potpisalo 12 znanstvenika, medicinskih stručnjaka i 21 zastupnik, uključujući bivšeg predsjednika Kraljevskog koledža liječnika opće prakse, bivšeg vladinog savjetnika za cjepiva, pedijatara i stručnjaka za zarazne bolesti, kao i 21 političar.

U pismu se naglašava kako su istraživanja i izračuni o riziku i koristi koje su napravili JCVI i glavni medicinski službenik temeljeni na “nepotpunim podacima o štetnosti i koristima o cijepljenju djece u usporedbi s dokazima koji su sada dostupni”.

Navode nove, alarmantne, dokaze koji pokazuju da je rizik od miokarditisa kod mladića i dječaka do 14 puta veći nakon cijepljenja nego nakon infekcije.

U njemu se navodi da je opravdanje za cijepljenje djece bilo pružanje “graničnih prednosti” smanjenja vremena provedenog izvan škole zbog zaraze Covidom, no navodi nove podatke koji pokazuju da cjepiva više nisu učinkovita u prevenciji infekcije Omikronom.

U njemu se navodi: „Osim toga, zanemarivi rizici od infekcije Covidom za djecu postali su još negativniji ako je, kako se čini, Omicron povezan s manje teškom bolešću, dok su prednosti prirodne infekcije (a ne cijepljenja) u smislu dugotrajnijeg imuniteta postaju sve jasnije.”

I zaključuje: “Pozivamo JCVI da pregleda ove nove dokaze i pruži ažurirane savjete Vladi u svezi s masovnim cijepljenjem zdrave djece od 12 do 15 godina.”

Potpisnik profesor Brent Taylor, profesor emeritus za zdravlje djece u zajednici, UCL Great Ormond Street Institute of Child Health, i bivši član JCVI rekao je: “JCVI je dao vrlo razumnu i hvalevrijednu preporuku kada je savjetovao Vladu prošlog rujna protiv masovnog cijepljenja zdrave djece protiv Covida-19. Odbor je s pravom bio zabrinut zbog nepoznate potencijalne štete od novih cjepiva, posebice miokarditisa.

“Od nedokučive odluke CMO-a da se suprotstavi tom savjetu, druge se doze sada nude djeci unatoč daljnjim dokazima o potencijalnoj šteti miokarditisa, što je najzabrinjavajuća učestalost, posebno nakon druge doze. Najnoviji podaci CDC-a izvještavaju o povišenim stopama miokarditisa nakon cijepljenja za dječake u dobi od 12-15 godina, 2,5-24 puta veći u sedam dana nakon prve doze i 24-228 puta veći u sedam dana nakon druge doze.

“Dakle, iako su apsolutni rizici još uvijek niski, ne mogu se opisati kao trivijalni, a apsolutni rizik od Covid-19 za zdravu djecu je zanemariv. Osim toga, cjepiva ne zaustavljaju ni infekciju ni prijenos i mnoga djeca će imati širok i snažan prirodni imunitet nakon infekcije. Bojim se da se masovno cijepljenje zdrave djece ne temelji na čvrstim dokazima. Vrijeme je da JCVI, CMO i Vlada ponovno procijene sve dokaze koji su sada dostupni i u skladu s tim izmijene svoje preporuke”, smatraju potpisnici, prenosi londonski Daily Express.

/Republika/

Objava Engleski liječnici i znanstvenici pozivaju na oprez pri cijepljenju djece protiv korone – ne štiti protiv Omicrona kao prirodni imunitet, a opasnost od miokarditisa kod dječaka 14 puta veća nakon cijepljenja pojavila se prvi puta na Republika.

Objava Stručnjaci predviđaju kraj pandemije – “Korona virus biti će kao sezonska gripa” pojavila se prvi puta na Republika.

Većina osoba koje su preboljele covid-19 i koje su se kasnije cijepile neće trebati dodatnu dozu cjepiva, sugeriraju studije. Osobe koje su se cijepile protiv covida-19, a nikad se nisu zarazile vjerojatno će trebati dodatnu dozu. Isto vrijedi i za osobe koje su bile zaražene koronavirusom, a nisu razvile dovoljno snažan imunološki odgovor, prenosi N1.

Obje studije analizirale su osobe koje su ranije ove godine bile izložene koronavirusu. Stanice koje zadržavaju sjećanje na virus opstaju u koštanoj srži i mogu aktivirati antitijela kad god je to potrebno, navodi jedna od studija koja je objavljena u časopisu Nature.

Druga studija, objavljena na BioRxiv, otkrila je da takozvane memorijske B stanice nastavljaju sazrijevati i jačati najmanje 12 mjeseci nakon početne infekcije.

“Članci su u skladu s rastućom literaturom koja sugerira da se čini da je imunitet izazvan infekcijom i cijepljenjem protiv SARS-CoV-2 dugotrajan”, kazao je imunolog Scott Hensley.

Oni koji nisu preboljeli covid mogli bi trebati dodatnu dozu

Rezultati ovih studija ublažavaju strahove da je imunitet prolazan, kao što je to u slučaju gripe. Hensley navodi da se virusi koji uzrokuju gripu i prehladu s vremenom mijenjaju te da je to razlog zašto tim virusima možemo više puta tijekom života zaraziti.

Memorijske B stanice proizvedene kao odgovor na infekciju SARS-CoV-2 i pojačane cijepljenjem toliko su snažne da sprečavaju čak i varijante virusa, negirajući potrebu za dodatnom pojačanom dozom cjepiva, objasnio je imunolog Michel Nussenzweig.

“Osobe koje su bile zaražene i koje su se cijepile imaju izvrstan imunološki odgovor jer se antitijela nastavljaju razvijati. Očekujem da će antitijela kod njih trajati dugo”, naveo je Nussenzweig.

Rezultat se možda neće odnositi samo na zaštitu koja potječe od cjepiva, jer će imunološka memorija nakon cijepljenja vjerojatno biti drugačije organizirana u usporedbi s onom nakon prirodne infekcije. To znači da bi osobe koje nisu oboljele od covida, a cijepljene su ipak mogle trebati i dodatnu pojačanu dozu cjepiva, pojasnio je Nussenzweig. Dodao je i da će se uskoro znati više i o tome.

Stručnjaci se slažu da će imunitet biti drugačiji kod osoba koje nikad nisu imale covid-19, piše The New York Times. Borba sa živim virusom drugačija je od imunološkog odgovora koji se gradi nakon cijepljenja. Uz to, kod osoba koje su preboljele covid imunološki odgovor imao je vremena da sazre kroz šest do 12 mjeseci prije nego su primile cjepivo, piše N1 Hrvatska.

/Republikainfo.com/

Objava Znanstvenici su otkrili da imunitet na korona virus može trajati godinama pojavila se prvi puta na Republika.

Objava Britanska studija: Antitijela štite najmanje pola godine od ponovne zaraze korona virusom pojavila se prvi puta na Republika.

Do sada se činilo da ljudi nemaju otprije postojeći imunitet na virus SARS-CoV-2, no je li to doista tako? Znanstvenici sada istražuju moguće imunološke odgovore, piše British Medical Journal, a prenosi Jutarnji list.

Čak i u lokalnim područjima koja su doživjela neke od najvećih porasta prekomjernih smrtnih slučajeva tijekom pandemije covida-19, serološka ispitivanja od vrhunca epidemije pokazuju da tek oko petine ljudi ima antitijela na SARS-CoV-2: 23 posto u New Yorku, 18 posto u Londonu i 11 posto u Madridu. Među općom populacijom brojevi su znatno niži, a mnoga nacionalna istraživanja izvještavaju o jednoznamenkastim brojevima.

S obzirom na to da su odgovori javnog zdravstva širom svijeta temeljeni na pretpostavci da je virus ušao u ljudsku populaciju bez prethodno postojećeg imuniteta prije pandemije, četiri podatka navode na zaključak da virus ima, kao što je rekao Mike Ryan, šef za izvanredne situacije Svjetske zdravstvene organizacije, ‘dug put izgaranja’.

No niz studija koje su zabilježile T-stanice koje reagiraju na SARS-CoV-2 i kod ljudi koji nisu bili u doticaju s virusom, sada otvaraju nova pitanja o stvarnoj prirodi epidemije.

Ne tako novi koronavirus?

Najmanje šest studija ukazalo je na postojanje T-stanica reaktivnih na SARS-CoV-2 kod 20 do 50 posto ljudi koji, koliko je poznato, nisu bili u kontaktu s virusom.

U istraživanju krvi od donora čiji su uzorci u SAD-u prikupljani između 2015. i 2018., kod 50 posto su pronađeni oblici T-stanica koje reagiraju na SARS-CoV-2. Slična studija provedena je u Nizozemskoj te su u uzorcima prikupljenima davno prije pandemije pronađene T-stanice kod dvoje od deset ljudi koji nisu bili izloženi virusu.

U Njemačkoj reaktivne T- stanice uočene su kod trećine na SARS-CoV-2 seronegativnih zdravih darivatelja krvi (23 od 68). U Singapuru je tim znanstvenika analizirao uzorke uzete od ljudi koji nisu bili u kontaktu sa SARS-om ili covidom-19; 12 od 29 uzoraka uzetih prije srpnja 2019. pokazali su reaktivnost na SARS-CoV-2, baš kao i sedam od 11 ljudi koji su bili seronegativni na virus. Reaktivnost je također uočena u Velikoj Britaniji i Švedskoj.

Iako su ove studije male i još ne pružaju precizan uvid u otprije postojeći imunološki odgovor na SARS-CoV-2, teško ih je zanemariti, a nekoliko ih je objavljeno i u časopisina Cell i Nature. Alessandro Sette, imunolog s Instituta za imunologiju La Jolla u Kaliforniji i autor nekolicine studija, kaže: ‘U ovom trenutku imamo nekoliko studija koje pokazuju reaktivnost na različitim kontinentima. Kao znanstvenik znam da je to nešto što ima čvrste osnove.’

Istraživači su također uvjereni da su na tragu utvrđivanja porijekla tog imunološkog odgovora. ‘Naša hipoteza je, dakako, da se radi o imunitetu proizašlom iz običnih prehlada koje također uzrokuju koronavirusi’, kaže Daniela Weiskopf, jedna od autorica studije. ‘Pokazali smo da je to stvarna imunološka memorija proizašla dijelom iz virusa obične prehlade.’

Znanstvenici u Singapuru došli su do sličnih zaključaka o ulozi virusa obične prehlade, no naznačili su i da reaktivnost T-stanica možda dolazi i od nekih drugih koronavirusa, možda i od onih životinjskih.

Uzevši sve to zajedno, sve veći broj znanstvenih radova koji su dokumentirali otprije postojeći imunološki odgovor na SARS-CoV-2, možda će potaknuti one koji se bave upravljanjem pandemijom da ponovno analiziraju neke temeljne pretpostavke o tome kako mjeriti osjetljivost stanovništva i pratiti doseg širenja pandemije.

Je li imunitet stanovništva podcijenjen?

Istraživanje seroprevalencije, koje detektira prisutnost antitijela, preferirana je metoda mjerenja omjera ljudi u nekoj populaciji koji su bili inficirani virusom SARS-CoV-2 i koji su zbog toga do neke mjere imuni, i procjene pragova imuniteta krda što daje osjećaj o tome u kojoj se fazi pandemije nalazimo. Bez obzira na to hoćemo li to postići prirodnim putem ili cijepljenjem, čini se da sve skupa neće biti gotovo dok ne postignemo imunitet krda.

Činjenica je da tek manji broj ljudi, čak i u najpogođenijim područjima, ima antitijela na SARS-CoV-2, što je mnoge navelo na pretpostavku da je pandemija još daleko od završetka. U New Yorku, gdje se pokazalo da samo petina ispitanih ima antitijela, zdravstveni su djelatnici zaključili da ‘praćenje, testiranje i traženje kontakata ostaju glavne javnozdravstvene strategije’.

– Koliki god taj prag imuniteta krda bio, još mu se nismo približili, rekao je Ryan iz Svjetske zdravstvene organizacije.

No poznato je da memorija T-stanica ima sposobnost utjecati na ozbiljnost kliničke slike i podložnost budućim infekcijama, a studije T-stanica zabilježile su otprije postojeću reaktivnost na SARS-CoV-2 kod 20 do 50 posto ljudi što daje naslutiti da antitijela nisu potpuna priča.

– Možda smo malo naivni kad koristimo serološka testiranja za utvrđivanje broja ljudi koji su bili izloženi virusu, kazao je imunolog s Instituta Karolinska Marcus Buggert. – Imunitet je više od toga, dodao je.

Ovo istraživanje je moćan podsjetnik da je malo toga u imunologiji posve jasno. Fiziološki odgovori možda imaju manje jasnih distinkcija nego što se to misli: izloženost virusu ne znači nužno i infekciju, infekcija ne znači nužno i bolest, bolest ne znači nužno i proizvodnju antitijela koja se mogu detektirati.

Osim toga, uloge različitih imunoloških sustava u organizmu su međusobno isprepletene i povezane. B-stanice proizvode antitijela, no te B-stanice reguliraju T-stanice, pa dok T-stanice i antitijela oboje sudjeluju u odgovoru na virus, T-stanice to čine baš na inficiranoj stanici, dok antitijela pomažu da do infekcije stanica uopće ne dođe.

Neočakivano uvijanje krivulje

Buggertova domovina Švedska u središtu je debate o imunitetu krda, a švedska opuštena strategija u borbi s virusom izazvala je skepsu. Epidemija u Švedskoj, čini se, doista posustaje, kazao je Buggert u kolovozu. – Sada imamo puno manje novih slučajeva. U Stockholmu, gradu od dva milijuna ljudi, imamo samo 50 ljudi u bolnici. Nešto se moralo dogoditi, kaže Buggert, uzimajući u obzir da se upute o društvenom distanciranju ‘baš nisu strogo slijedile’.

Što je to ‘nešto’, ključno je pitanje i za Sunetru Guptu, epidemiologinju sa Sveučilišta Oxford, koja je razvila način kako izračunati prag imuniteta krda koji uključuje i varijable za otprije postojeću, urođenu otpornost i razinu zaštite.

Njezina grupa kaže da pragovi imuniteta krda mogu biti ‘značajno smanjeni ako samo jedan dio populacije nije u mogućnosti dalje širiti virus’.

– Uvriježeno mišljenje je da se u lockdown ušlo kad je epidemijska krivulja bila u porastu, objašnjava Gupta. – Pa kad jednom ukinete lockdown, krivulja bi trebala nastaviti rasti.

No, to se ne događa na mjestima poput New Yorka, Londona i Stockholma. Pitanje je – zašto?

– Ako se radilo o tome da u Londonu bolest nije bila jako rasprostranjena te da je samo 15 posto ljudi bilo u kontaktu s virusom, kako sugeriraju rezultati seroloških testova, ako ukinete lockdown trebali biste odmah vidjeti proporcionalan porast broja novih slučajeva kao što smo vidjeli na nekim drugim mjestima. No to se nije dogodilo i to je činjenica. Pitanje je – zašto?, nastavlja Gupta.

Mnogo je potencijalnih odgovora. Jedan je taj da se ljudi pridržavaju socijalnog distanciranja i tako smanjuju širenje virusa. Druga mogućnost je da je mnogo ljudi imuno zbog T-stanica ili nečeg drugog. – O čemu god da se radi, ako značajan broj ljudi nije podložan zarazi, onda to sve skupa ima smisla, pogotovo uzme li se u obzir koliko je SARS-CoV-2 zarazan, kaže Gupta.

Buggertova studija u Švedskoj, čini se, podržava tu teoriju. Istražujući bliže članove obitelji onih kod kojih je zaraza potvrđena, otkrio je imunološki odgovor T-stanica i kod onih pojedinaca koji su bili serološki negativni ili nisu imali nikakavih simptoma. Dok je oko 60 posto članova obitelji proizvelo antitijela, njih čak 90 posto imalo je odgovor T-stanica. – Mnogi su se ljudi zarazili, a nisu proizveli antitijela, kaže Gupta.

Dublja odluka

Istraživanja T-stanica nisu izazvala veliku pažnju medija, pogotovo u usporedbi s istraživanjem antitijela, koja, čini se, dominiraju u vijestima (Gupta kaže da je to vjerojatno zgog toga što je istraživanje antitijela lakše, brže i jeftinije). Dvije nedavne studije pokazale su da antitijela na SARS-CoV-2 iščezavaju nakon samo dva do tri mjeseca, što je potaknulo i spekulacije o ponovnim zarazama.

No, proučavanje T-stanica pruža drugačiju, optimističniju, interpretaciju. U studiji provedenoj u Singapuru, T-stanice reaktivne na SARS-CoV-2 pronađene su kod onih koji su imali SARS i to čak 17 godina nakon infekcije.

– Naša saznanja naznačuju mogućnost da bi dugotrajne T-stanice generirane nakon infekcije nekim srodnim virusom, možda mogle zaštititi od virusa SARS-CoV-2 ili barem umanjiti ozbiljnost bolesti.

Proučavanje T-stanica može također pomoći rasvijetliti neke misterije vezane uz covid-19, poput one zašto su djeca iznenađujuće pošteđena ove zaraze, zešto različiti ljudi reagiraju različito i zašto mnoga djeca i mladu ljudi uopće nemaju simptoma.

Imunolozi se slažu da bi T-stanice mogle biti ključan faktor u objašnjenju zašto su neka mjesta poput New Yorka, Londona i Stockholma, imale velik val infekcija no ne i val naknadnih infekcija. Možda se radi o tome da razina imuniteta koji pruža zaštitu, no ne može se mjeriti putem seroloških testova, već je rezultat otprije postojećeg i novoformiranog imuniteta, sprečava bujanje epidemije i nove infekcije.

No, imunolozi također upozoravaju da je sve ovo još uvijek na razini spekulacije. Kliničke implikacije otprije postojećih T-stanica još uvijek su otvoreno pitanje. – Ljudi kažu da nemamo dokaza, i u pravu su, kaže Buggert i dodaje da su svi uzorci darivatelja krvi u njegovoj studiji bili anonimni što isključuje mogućnost longitudinalne studije.

Postoji ideja i da su možda odgovori T-stanica predodređeni i predisponirani za neke teže bolesti. – Mislim da ta mogućnost nije baš jako vjerojatna, kaže Sette, no naglašava da tu mogućnost ne treba posve odbaciti. Iskrižana reaktivnost je ili premala i preslaba da bi utjecala na virus, a druga je mogućnost da ipak čini neku razliku zbog čega će netko bolje reagirati na virus.

Weiskopf dodaje: – U ovom trenutku, sve je moguće; mi jednostavno ne znamo. No razlog zbog kojeg smo optimistični je taj što smo u slučaju drugih virusa vidjeli da odgovor T-stanica doista pomaže. Jedan primjer za to je svinjska gripa, tijekom koje su znanstvenici primijetili da ljudi s otprije postojećim T-stanicama imaju blažu kliničku sliku.

Weiskopf i Sette kažu da će se do uvjerljivih dokaza doći kroz pravilno oblikovane studije koje će pratiti velik broj ljudi odabranih prije izlaganja virusu SARS-CoV-2 te uspoređivanjem njihovog kliničkog puta s onima kod kojih je pronađen odgovor T-stanica.

Razumijevanje zaštitne vrijedosti otprije postojeće reaktivnosti T-stanica na SARS-CoV-2, ‘identična je situaciji s cjepivima’, kaže Antonio Bertoletti, profesor infektivnih bolesti na Duke-NUS medicinskom fakultetu u Singapuru.

– Pomoću cjepiva nastojimo stimulirati proizvodnju antitijela i T-stanica te se nadamo da će nas takav imunitet zaštititi. No potrebna je i klinička studija u tri faze kako bi se provjerio taj efekt.

Presudno obrazloženje

Njemački znanstvenici su došli do istog zaključka te kažu kako njihova otkrića o T-stanicama predstavljaju ‘presudno obrazloženje za pokretanje istraživanja na svjetskoj razini’ koja bi istražila utjecaj otprije postojeće reaktivnosti na klinički ishod bolesti.

I neke druge vrste znanstvenika ukazuju na isto.

– Na početku pandemije, ključna mantra je bila da trebamo podatke o prisutnosti antitijela kako bismo doznali tko je bio zaražen i koliko je ljudi zaštićeno, kazala su sredinom srpnja dva epidemiologa s Imperial Collegea u Londonu u članku objavljenom u časopisu Science Immunology. – Sad kad znamo više o ovoj infekciji, vrijeme je da priznamo da trebamo istraživati i T-stanice, dodali su.

Teoretski, placebo dio testiranja cjepiva na covid-19 mogao bi biti od koristi tako što bi se usporedili klinički ishodi osoba sa i bez otprije postojećih T-stanica reaktivnih na SARS-CoV-2. No zasad se takva analiza još ne provodi.

Može li, doista, prethodno postojeći imunitet štititi čak i više od cjepiva? Bez kvalitetne studije to jednostavno ne možemo znati, zaključuje British Medical Journal.

(Izvor: Jutarnji list)

Objava Veliki broj ljudi već je, zapravo, imun na koronavirus? pojavila se prvi puta na Republika.

“Vrlo važno istraživanje provedeno na Karolinska Institutu u Švedskoj upravo je objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu ‘Cell’”, napisao je na početku Lauc te dodao da je istraživanje provedeno na razmjerno malom broju ispitanika (206) pa to vjerojatno treba ponoviti prije no što možemo biti potpuno sigurni, no rezultati su iznimno ohrabrujući.

Pomoć imunološkom sustavu

“Rezultati ove studije pokazali su da i ljudi koji su COVID-19 preboljeli s vrlo malim ili nikakvim simptomima, pa čak i članovi obitelji pozitivnih osoba koje same nikada nisu bile pozitivne razvijaju takozvane T-stanice specifične za SARS-CoV-2. T-stanice značajan su element našeg imunog sustava i pomažu u borbi protiv virusa, što znači da su osobe koje ih imaju barem djelomično, a možda i potpuno zaštićene”, poručuje Lauc.

“Ovo je iznimno važna informacija, posebice u sadašnjoj situaciji kada se virus širi Hrvatskom (i Europom) bez većih posljedica na zdravlje, tj. imamo vrlo malo teško bolesnih. To znači da činjenica da se virus sada širi nije loša, već zapravo dobra vijest i da na to možemo gledati kao na neki oblik prirodnog cijepljenja koji će nam olakšati situaciju na jesen kada će nam se vratiti teži, zimski COVID-19”, komentirao je Lauc.

“No ipak se ne treba potpuno opustiti i osobe koje pripadaju u rizične skupine trebaju sačekati cjepivo, a ne riskirati zarazu budući da i ovaj “ljetni” COVID-19 ipak može uzrokovati tešku, a možda čak i fatalnu bolest”, zaključuje Lauc.

Objava Hrvatski znanstvenik Gordan Lauc komentirao švedsko istraživanje: Dobra vijest je da se koronavirus širi Europom jer jača imunitet ljudi pojavila se prvi puta na Republika.

Kod svih osoba kod kojih su detektirana antitijela pronađene su dvije specifične vrste T-stanica koje identificiraju i uništavaju zaražene stanice. Isto se pokazalo čak i kod osoba koje su imale blage simptome ili su bile asimptomatske. Ipak, znanstvenici još nisu utvrdili štite li antitijela samo osobu kod koje su pronađena ili možda mogu spriječiti da zarazu prenesu drugima.

Riječ je o istraživanju koje je na 200 ljudi proveo tim na švedskom Institutu Karolinska, izvijestio je BBC, a prenosi Dnevnik.hr. Neke od ispitanih osoba bile su donori krvi, a uzeti su i uzorci osoba kod kojih je među prvima u zemlji otkrivena zaraza virusom.

Rezultati istraživanja mogli bi značiti da šira populacija ima neku razinu imuniteta, iako to testiranja na antitijela ne pokazuju. Vjerojatno su ti ljudi stvorili odgovor na antitijela ili su ona izblijedjela ili ih trenutačni testovi nisu otkrili. Ipak, prema istraživanju, ta bi ih antitijela trebala štititi od ponovljene infekcije.

Ovo otkriće ne dovodi nas bliže zaključku da postoji kolektivni imunitet. Marcus Buggert, jedan od autora istraživanja, rekao je da je potrebno provesti dodatne analize kako bi se utvrdilo pružaju li T-stanice zaista “sterilizirajući imunitet”. Drugim riječima, potrebno je utvrditi mogu li one potpuno blokirati virus ili samo štite pojedinca od zaraze, ali da pritom može biti prijenosnik virusa.

/Republikainfo.com/

Objava Dobre vijesti: Puno više ljudi moglo bi biti imuno na koronavirus nego što to sugeriraju testiranja pojavila se prvi puta na Republika.

Nekoliko sati prije isteka roka izraelski premijer na televiziji je objavio da će od parlamenta zatražiti imunitet zbog čega bi se postupak protiv njega mogao otezati mjesecima.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, suočen s tri optužbe, najavio je u srijedu da će od parlamenta zatražiti imunitet zbog čega bi se postupak protiv njega mogao otezati mjesecima.

Netanyahu je u studenom optužen za mito, prijevaru i kršenje povjerenja. On niječe bilo kakvo nedjelo te tvrdi da je žrtva lova na vještice koje protiv njega provode mediji i ljevica.

Sudski postupak ne može početi ako se zatraži imunitet, a Netanyahu je objavio svoju odluku u govoru na televiziji, nekoliko sati prije nego je isticao rok.

Izraelski državni odvjetnik Avichai Mandelblit poslao je optužnicu protiv Netanyahua predsjedniku parlamenta 2. prosinca. Nakon toga, premijer je imao 30 dana za traženje imuniteta, i taj rok je isticao danas navečer.

U svojem je obraćanju rekao da su optužbe protiv njega politički motivirane i da ima pravo na zaštitu parlamenta.

“Želim voditi Izrael još mnogo godina kako bismo postigli povijesne uspjehe”, rekao je.

Malo je vjerojatno da će parlament donijeti odluku o imunitetu prije izbora 2. ožujka. Izrael je oko godinu dana s prijelaznom vladom nakon što dva puta nakon parlamentarnih izbora nije uspio formirati vladu.

Ovo je prvi puta u povijesti da Izrael na dužnosti ima premijera koji je optužen. Netanyahu govori o pokušaju puča i oštro kritizira izraelsko pravosuđe, te tvrdi da policija stavlja svjedoke pod pritisak.

(Izvor: HINA)

Objava Netanyahu optužen za mito i prijevaru, najavio traženje parlamentarnog imuniteta pojavila se prvi puta na Republika.