Turske vlasti odlučile su da rebrendiraju imidž zemlje u svijetu, a turska televizija TRT objavila je i zašto.

Ranije ovog mjeseca, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan objavio je priopćenje, mijenjajući međunarodno priznato ime zemlje iz “Turkey” u „Turkiye“, objasnila je ova televizija.

„Riječ ‘Turkiye’ reprezentira i izražava kulturu, civilizaciju i vrijednosti turske nacije na najbolji način“, stajalo je u priopćenju.

Promjena imena države nije tako rijetka pojava kao što se misli.

Nacionalno rebrendiranje može se dogoditi iz čitavog niza razloga, da se izdigne iznad klišea, predstavi se u pozitivnijem imidžu ili čak zbog politike.

TRT navodi primjere Holandije, koja je promijenila ime u Nizozemska, ili Makedonije, koja je odnedavno zbog spora s Grčkom, postala Sjeverna Makedonija.

Iran je 1935. godine promijenio ime, koje je ranije glasilo Perzija.

Na turskom jeziku, zemlja se zove Turkiye. Ta država prihvatila je to ime nakon što je 1923. godine dobila nezavisnost od zapadnih okupatorskih sila.

Tijekom stoljeća, Europljani su je znali kao Otomansku državu, a onda su je poznavali pod mnogim varijacijama riječi „Turkiye“. Naziv koji se najviše zadržao bio je na latinskom „Turquia“, a sveprisutniji je bio „Turkey“.

Prema rječniku Cambridgea, riječ „turkey“ se definira kao „nešto što loše pada“, ili „glupa“ ili „smiješna osoba“.

Velika većina ljudi u Turskoj smatra da nazivanje zemlje prema njenoj lokalnoj varijaciji ima smisla i da je u skladu s ciljevima zemlje da odredi kako bi je drugi trebali identificirati.

U skladu s tim, nedavno objavljeno priopćenje je jasno navelo da će “u okviru jačanja brenda ‘Turkiye’, u svim vrstama aktivnosti i korespondencije, posebno u službenim odnosima s drugim državama i međunarodnim institucijama i organizacijama, biti korišten izraz ‘Türkiye’, umjesto izraza kao što su ‘Turkey’, ‘Turkei“, ‘Turquie’ i tako dalje“.

Tako, recimo, turska državna novinska agencija koja ima regionalno sjedište u Sarajevu, Tursku od prije nekoliko dana naziva “Republika Turkiye”, prenosi Al Jazeera.

Objava Turska mijenja ime – iz Turkey u Turkiye pojavila se prvi puta na Republika.

Time se označava da je riječ o bolesti koju izaziva koronavirus i koja je otkrivena 2019. godine, navodi Svjetska zdravstvena organizacija. Upravo je ta institucija u utorak objavila novo ime za virus, ističući da su itekako pazili da odaberu naziv koje ne nosi stigmu.

– Morali smo naći naziv koje se ne referira na geografsku lokaciju, na životinju, pojedinca ili grupu ljudi. Plus, odabrali smo i ime koje se lako izgovara – rekao je čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus, a piše NBC News.

Od izbijanja zaraze u prosincu, virus se proširio na 24 zemlje, no zasad su samo dvije smrti od virusa bile izvan Kine.

(Izvor: Jutarnji list)

Objava Koronavirus zove se COVID-19 pojavila se prvi puta na Republika.

Stoga skupina znanstvenika iza zatvorenih vrata već neko vrijeme radi na tome da se koronavirusu napokon nađe ime, a kako su rekli za BBC, uskoro bismo ga trebali doznati.

Zašto im je trebalo tako dugo?

“Imenovanje novog virusa se često događa s odmakom, a do sada je fokus bio na promptnoj reakciji zdravstvenih službi, što je razumljivo”, rekla je Crystal Watson, znanstvenica i asistentica John Hopkins Centra za zdravstvenu sigurnost. “No, postoje razlozi zašto pronalaženje njegova imena treba biti prioritet”.

Kako bi razlikovali određeni virus, znanstvenici su ga zvali “novi” ili ” koronavirus”, a tako se nazivaju zbog šiljaka nalik kruni koje je moguće vidjeti mikroskopom.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je privremeno ime 2019-nCoV, koje uključuje godinu u kojoj je otkriven, “n” kako bi se označio da je nov te “CoV” što označava koronavirus. No, ta kombinacija brojki i slova nije ušla u masovnu upotrebu.

“Ime koje ima sada nije lako koristiti, stoga mediji i javnost rabe druga imena za virus”, kaže doktorica Watson.

“Opasnost koja vreba u tome da virus nema službeno ime jest da ljudi počnu koristiti izraze poput “kineski virus”, što može dovesti do negativnih konotacija vezanih za određenu populaciju”, rekla je doktorica i pojasnila kako danas, s obzirom na masovno korištenje društvenih mreža, neslužbena imena puno lakše ulaze u upotrebu, a to se kasnije teško mijenja.

Stoga je hitan zadatak pronalaženja službenog naziva za svima poznati koronavirus postao odgovornost Međunarodnog odbora za taksonomiju virusa (ICTV). Ranija iskustva bila su vrlo pučna za navedenu ekipu znanstvenika.

Virus H1N1 je 2009. godine prozvan “svinjska gripa”, što je dovelo do toga da je u Egiptu naređeno da se zakolju sve svinje, iako su virus širili ljudi, a ne svinje. Uzevši to u obzir, jasno je zašto davanje imena novom virusu može biti problematično, čak i kada odluka o nazivu postane službena.

Svjetska zdravstvena organizacija 2015. godine je kritizirala naziv MERS – kraticu za bliskoistočni respiratorni sindrom (Middle East Respiratory Syndrome).

“Vidjeli smo da određeni nazivi za bolesti izazivaju negativne reakcije prema članovima određenih vjerskih ili etničkih zajednica, stvaraju nepravedna ograničenja za putovanja, trgovinu i razmjenu, te potiču bespotrebno ubijanje životinja”, pisalo je u priopćenju WHO koji je nakon toga izdao smjernice za davanje imena novom koronavirusu, a koje ne bi smjele uključivati zemljopisne lokacije, imena ljudi, nazive životinja ili vrsta hrane i reference na određenu kulturu ili industriju.

Ukratko, rečeno je da bi ime trebalo biti kratko i opisno poput SARS-a.

No, kako bi ime postalo prihvaćeno treba biti prepoznatljivo, kaže Benjamin Neuman, profesor virologije koji je, uz deset drugih znanstvenika, član skupine koja odlučuje o novom imenu. Navedena skupina zadatka se uhvatila prije dva tjedna i trebalo je dva dana da postignu dogovor.

/Republikainfo.com/

Objava BBC: Koronavirus će ubrzo dobiti svoje pravo ime pojavila se prvi puta na Republika.