Stoga su iz NiP-a i Naše stranke burno reagirali u priopćenima oko najave obnove starog saveza HDZ-SDA, podsjećajući na neriješena i problematična pitanja između ove dvije stranke. Vrlo je zbunjujuće da, zapravo, u obje reakcije iz ove obje stranke, najviše kritika upućuje se HDZ-u, stranci s kojom su i NiP i Naša stranka partneri u vlasti, što je vrlo licemjerno.

Ovime se potvrđuje već poznata praksa kritičnosti kada se radi o nekom političkom partneru, dok sami kritičari sebi daju za pravo izgradnje takvoga partnerstva.

Tome pribjegavaju i iz samoga HDZ-a kada je riječ, primjerice o suradnji ostalih stranaka sa SDA ili bilo kojom drugom strankom što bi ishodilo ugrozi njihovog ‘kolača’ u vlasti.

Za razliku od NiP-a i Naše stranke iz SDP-a predsjednika Nermina Nikšića za sada nema ovakve reakcije. A za podsjetiti je i kako ni u HDZ 1990 nisu oduševljeni ponovnom približavanju HDZ-a i SDA.

NiP: Što se krije iza relaksacije odnosa između Bošnjaka i Hrvata?

Politička stranka Narod i Pravda (NiP) oglasila se povodom izjave predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića da njegova stranka “mjesecima intenzivno radi sa SDA na relaksaciji odnosa sa Bošnjacima“.

Ističu kako izjava predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića “nije donijela nikakvo novo političko saznanje, već je samo javno potvrdila ono na šta Narod i Pravda upozorava mjesecima – da se između HDZ-a BiH i SDA vode intenzivni politički razgovori čiji sadržaj i ciljevi od javnosti ostaju skriveni”.

“Kada Dragan Čović govori o ‘relaksaciji odnosa’, građani BiH dobro znaju da se iza tog pojma ne krije implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava niti uklanjanje diskriminacije, nego prije svega ostvarivanje višegodišnjih političkih ciljeva HDZ-a BiH okupljenih oko koncepta takozvanog legitimnog predstavljanja, novih izbornih jedinica i daljnje etničke teritorijalizacije BiH.

Narod i Pravda i partneri iz Trojke na takve projekte nisu pristali. Upravo zbog toga što među strankama Trojke nije pronašao sugovornike spremne da interese države BiH podrede političkim zahtjevima HDZ-a BiH, Dragan Čović se očito okrenuo SDA kao političkom partneru sa kojim pokušava postići ono što nije uspio sa aktualnom parlamentarnom većinom”, istaknuli su iz NiP-a.

Nadalje navode kako, ukoliko “Dragan Čović zaista govori o relaksaciji odnosa između Bošnjaka i Hrvata, onda građani imaju pravo čuti šta to konkretno znači”.

“Podrazumijeva li relaksacija odnosa da će gradske vlasti u Mostaru konačno omogućiti izgradnju kulturnog centra Islamske zajednice? Podrazumijeva li rješavanje pitanja ukopa u mezarju u Stocu koje godinama opterećuje lokalnu zajednicu? Podrazumijeva li okončanje diskriminacije u zdravstvenom sustavu u Srednjobosanskom kantonu gdje HDZ godinama ima dominantan politički utjecaj?

Jedno je sasvim sigurno – Bakir Izetbegović i Dragan Čović na svojim sastancima nisu razgovarali o diskriminaciji povratnika i drugih građana u entitetu Republika Srpska, niti o političkom partnerstvu koje HDZ BiH godinama održava s Miloradom Dodikom i politikama koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju ustavnom poretku Bosne i Hercegovine”, nabrajaju iz ove stranke pitanja i prijepore između HDZ-a BiH.

Smatraju “neobičnim i krajnje poražavajućim” da o svemu, kako navode, “javnost saznaje od Čovića dok sam Izetbegović glasno šuti”.

“Nikada se nije dogodilo da javnost od Čovića doznaje o bilo kakvom sastanku s bilo kime iz Trojke. Javnosti smo uvijek transparentno polagali račun, nikada ne pristajući na tajne dogovore. Postavlja se pitanje zašto Izetbegović šuti o ovome kao i o čemu još šute i Izetbegović i Čović? Zbog toga je potpuno legitimno zaključiti da za Bakira Izetbegovića relaksacija odnosa znači nove političke ustupke Draganu Čoviću zarad povratka SDA u vlast, dok za Dragana Čovića ona podrazumijeva ostvarivanje političkih ciljeva koje nije uspio nametnuti aktualnoj većini.

Postavlja se i sasvim legitimno pitanje za političke partnere SDA: Da li Bakir Izetbegović iza zatvorenih vrata pregovara i u ime Demokratske fronte? Građani imaju pravo znati je li Željko Komšić uopće upoznat sa sadržajem ovih skrivenih razgovora i podržava li političku trgovinu koja se ponovo vodi u polumraku”, svoje priopćenje NiP zaključuje pitanjem

Naša stranka: SDA i HDZ pod krinkom relaksacije odnosa grade etnički podijeljenu državu

Na izjavu Dragana Čovića da SDA i HDZ mjesecima rade na relaksaciji odnosa između Bošnjaka i Hrvata reagirala je i Naša stranka u istom tonu i izboru tema kao i NiP.

“Relaksacija odnosa između Hrvata i Bošnjaka fraza je koju Čović i Izetbegović godinama koriste kao politički okvir u fazama pregovora SDA i HDZ-a o vlasti i raspodjeli javnog dobra koje se tretira kao plijen. U praksi, relaksacija ne znači rješavanje problema nego privremeno usklađivanje političkih interesa oko vlasti, poračuna i institucionalne kontrole, dok se ključna otvorena pitanja sustavno odgađaju. Rezultate njihove relaksacije vidimo u Mostaru, Stocu…”, navode iz Naše stranke.

“Pitanje je šta ovog puta smjeraju. Je li relaksacija odnosa u konačnici znači i tihu reanimaciju političkih projekata poput Herceg-Bosne u institucionalnom smislu? Odnosi HDZ-a i SDA se u tom okviru često relaksiraju upravo kroz procese koji vode ka teritorijalnoj i institucionalnoj segmentaciji: Hrvatske pošte, EP HZHB, Šume Herceg-Bosne, HT Eronet i RTV Herceg-Bosne samo su neki od primjera zaokruživanja etno-institucionalnog prostora. Krajnje je licemjerno govoriti kako Herceg Bosna nikad neće biti napravljena, kad je već napravljena u vrijeme tridesetogodišnje takozvane relaksacije odnosa između HDZ i SDA. Možda relaksacija u ovom slučaju znači i megakanton kako je to potpredsjednik SDA Haris Zahiragić najavio samo prije mjesec dana?”, pitaju u svom priopćenju iz Naše stranke.

Nadalje, navode kako se istovremeno u Mostaru godinama radilo na jubilarnom predizbornom političkom zaoštravanju odnosa, bojkotima iza kojih stoje izakulisni dogovori.

“Bošnjaci u Hercegovini ne samo da su majorizirani, nego se u više sredina suočavaju i s diskriminacijom, posebno kroz problem nepoštivanja principa pariteta i nezastupljenosti u organima uprave, na što se često opravdano ukazuje iz Stoca, Čapljine i Mostara. Zbog toga, stvarna relaksacija odnosa ne može biti politički dogovor elita, nego isključivo dosljedna provedba evropskih standard: vladavine prava, ravnopravnosti i nediskriminacije. To podrazumijeva provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava. Ako im je zaista do relaksacije, onda je ulazak u EU najbolje rješenje, proces koji spretno izbjegavaju jer on između ostaloga podrazumijeva i – neovisno pravosuđe”, stoje na kraju reakcije iz Naše stranke.

/Republika/

Objava Trojka vrlo uznemirena “otopljavanjem odnosa” Bošnjaka i Hrvata – Žele HDZ za sebe ili gube vlast pojavila se prvi puta na Republika.

Međutim, izuzev najavljene podrške zajedničkom kandidatu ili kandidatkinji za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, stranke okupljene oko HDZ-a BiH u Hrvatskom narodnom saboru (HNS) i na ove izbore u većini izlaze samostalno, piše Dnevni list.

Čini se da od najavljivanog “zajedništva” u izlasku na ostale razine ipak neće biti ništa, te da je pluralizam na hrvatskoj političkoj sceni ipak sačuvan. Ili bi to bila želja za sudjelovanjem u vlasti? Ili su to loša iskurstva prijašnjih koaliranja?

-Takvo zajedništvo nas je skupo koštalo. Prevareni smo i izmanipulirani. Obično se o “zajedništvu” počinje govoriti kako bi se mobiliziralo glasačko biračko tijelo, a to opet iskoristi jača stranka. Mi smo u tom “filmu” bili slabiji, ali preko naših leđa su na mjesta došli ljudi iz jače stranke. Iskorišteni smo, kazao je za Dnevni list član jedne županijske političke opcije.

Podsjetimo da se na ovim izborima biraju članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta FBiH, predsjednika RS-a, i zastupnici u Narodnoj skupštini RS-a te županijskim skupštinama u FBiH.

Za sada sigurna jedino podrška kandidatu za Predsjedništvo

Početkom svibnja održana je sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH i HNS-a sa središnjom temom – preliminarne pripreme za izbore.

Kako se čini, i ovi izbori, zbog činjenice da se nije postignut dogovor oko reforme  Izbornog zakona, odnosno, primjena presuda bh i europskih sudova od strane bh političara i parlamentaraca, ali i najavljenoj (ponovnoj) kandidaturi Željka Komšića za (ponovnu) dužnost člana Predsejdništva BiH, barem što se tiče HNS-a, održavati će se po starom ‘receptu’.

To, ujedno znači da će stranke HNS-a podržati jedinstvenog kandidata za Predsjedništvo BiH te, kako je najavljeno, imati i jedinstven nastup u RS-u, dok će za sve ostale razine u predizbornoj kampanji biračima “glumiti” rivale.

-Sve stranke su se dogovorile dvije stvari – Da izlazimo na izbore i da imamo potpuno zajednički nastup za člana Predsjedništva i zajednički nastup u RS-u. Poslat ćemo poruku – Jedan kandidat u ime svih i jedan zajednički pristup izborima u RS-u, rekao je predsjednik HNS-a i HDZ-a Dragan Čović nakon ove dvije sjednice.

HRS za sada samostalno, podržali bi zajedničkog kandidata za Predsjedništvo. Čovića – ne

-Na izbore izlazimo nominalno za sve razine i samostalno. Razočarani smo što nema volje za dogovor oko zajedničkog kandidata za Predsjedništvo, ali nije još kasno za neovisnog, neopterećenog i sposobnog kandidata koji bi animirao birače za veći izlazak birača na izbore, a to bi bila i poruka međunarodnoj zajednici jer problem biranja hrvatskog člana Predsjedništva nije problem HDZ-a nego hrvatskog naroda u BiH. Zajednički kandidat bi bi strateški znak i nadstranački potez. Nadam se da je hrvatski narod zreo, politički narod, a ne onakav kakav se sada čini, komentira za Dnevni list Slaven Raguž, predsjednik HRS-a.

Na pitanje bili HRS podržao eventualnu kandidaturu predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića za Predsjedništvo, Raguž kratko odgovara: “Ne”.

No, kada je riječ o potencijalnim koalicijskim partnerima za izbore, Raguž kaže da treba sačekati prijave, time ostavljajući prostor za mogući, zajednički izlazak na izbore i s nekom drugom opcijom.

Inače, HRS je istupio iz članstva HNS-a, prvo su svoje članstvo ‘zamrznuli’ nakon što su smatrali da HNS nije učinio dovoljno po pitanju spašavanja mostarskog Aluminija od gašenja proizvodnje i otpuštanja radnika, da bi uskoro potom i izašlli iz članstva. No, kako je kazao, u ovoj stranci bi podržali zajedničkog, neovisnog kandidata. Ali, tog kandidata još uvijek – nema.

‘Devedesetka’ s HNP-om, HSP tek ide u pregovore

HDZ 1990, nekada uvjerljivo druga, najjača politička opcija kod bh Hrvata, na izbore ide u ojačanoj koaliciji s Hrvatskim nacionalnim pomakom (HNP) Ivana Vukadina, bivšeg visokog dužnosnika HDZ-a BiH.

-Za državnu razinu idemo s HNP-om i uz podršku nekih manjih stranaka, prvenstveno u Hercegbosanskoj županiji (HNŽ). To smo kazali i na HNS-u i javno smo o tome govorili i to je, za sada, toliko. Za ostalo ćemo još vidjeti, rekao je za Dnevni list predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović.

Koalicijske partnere imati će i u HSP-u BiH. Predsjednik ove stranke, Nikola Raguž, za Dnevni list je kazao: “HSP će podržati zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva, dok ćemo za županijske razine na izbore ići samostalno. Razgovore o mogućim koalicijama na višim razinama počinjemo sljedeći tjedan nakon prijava stranaka za izbore”.

Ostale stranke članice HNS-a, kojima je, ili zabranjen izlazak od strane SIP-a na izbore kao što je slučaj sa HSS-om jer nisu predali godišnje financijsko izvješće, ili su u dosadašnjim izborima bilježile nezamjetan rezultat, vrlo vjerojatno da će se, kao i do sada, njihovi kandidati naći na listama HDZ-a BiH.

Političko nasilje nad Hrvatima i u RS-u, ali to se tradicionalno prešućuje

Međutim, iako se govorilo o zajedničkom nastupu u RS-u, taj ‘termin’ još nije definiran – tko su potencijalni kandidati i koalicijski partneri među hrvatskim strankama. Ali, podsjetimo da političke predstavnike Hrvata u tom entitetu “daje” uglavnom vladajući  SNSD predsjednika Milorada Dodika. U Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) Hrvati imaju četiri zastupnika od kojih su tri izabrana glasovima Srba i jedan glasovima Bošnjaka. Potpredsjednik skupštine iz reda Hrvata je kadar SNSD-a.

U Vijeću naroda, od osam hrvatskih izaslanika, trojica su iz srpskih stranaka. Primjerice, u NS RS Hrvati imaju četiri zastupnika, od kojih su tri izabrana glasovima Srba i jedan glasovima Bošnjaka. U Vijeću naroda od osam hrvatskih izaslanika troje su iz srpskih stranaka -Dragana Zec iz SDS-a, Zdenka Gojković iz SP-a i predsjednica Nada Tešanović iz SNSD-a. U Vladi RS-a su tri hrvatske pozicije popunili Hrvati iz srpskih stranaka.

Također u javnim poduzećima, institucijama i agencima RS-a Hrvata, kao konstitutivnog naroda, zaposleno je tek 0,2% (Bošnjaka nešto više – 1,3%) iako je, prema entitetskom Ustavu, taj omjer trebao biti prema popisu iz 1991. godine kada je njihov udjel u stanovništvu bio 10%.

Dakle, vrlo zanimljivo za vidjeti će biti i odnos hrvatskih stranaka prema izborima u RS-u, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Zajedništvo samo za Predsjedništvo – ‘Devedesetka’ s HNP-om, HSP u pregovorima, HRS bi podržao neovisnog kandidata za Predsjedništvo – Čovića ne pojavila se prvi puta na Republika.