Potpredsjednik vlade i ministar poručio je da “najoštrije osuđuje takav tendenciozan napis u jednom dnevnom listu, kojim se neutemeljeno dezinformira javnost i pokušava stvoriti dojam napada hrvatskih ratnih vojnih invalida na državni proračun”.

Medved: “…ne stvaraju se pretpostavke da bi pripadnici HVO-a ostvarili ista prava kao HRVI”

“Članak se bavi problematikom tužbi određenog broja pripadnika HVO-a koji imaju status ratnih vojnih invalida (RVI) u BiH te, u skladu s odlukama iz 90-ih godina, ostvaruju u Republici Hrvatskoj pravo na mirovine, ali ne ostvaruju prava koja u RH imaju hrvatski ratni vojni invalidi (HRVI). Dio njih pokrenuo je tužbe prema RH za ostvarivanje ostalih prava koje imaju HRVI u Hrvatskoj”, rekao je ministar Medved na konferenciji za novinare, prenosi Dnevno.hr.

Podsjetio je kako je ugovorom s BiH iz 2006. ranjenim i zatočenim pripadnicima HVO-a koji imaju status RVI u BiH podnošenje zahtjeva i ostvarivanje prava isključivo na invalidsku mirovinu u RH u roku do 30 dana.

Zakonom o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji iz 2017. omogućili smo to i onima koji u tom roku nisu uspjeli podnijeti zahtjev”, pojasnio je Medved. “Time se ne stvaraju pretpostavke da bi pripadnici HVO-a ostvarili ista prava kao HRVI, kako se u članku želi prikazati”, dodao je.

Izmjenama zakona u saborskoj proceduri daje se mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu za sve RVI iz reda HVO-a, po osnovi bolesti i ozljede kojima se u postupku vještačenja u Republici Hrvatskoj utvrdi gubitak radne sposobnosti, pojasnio je ministar hrvatskih branitelja Medved.

“Osobe koje su tužile RH primaju mirovinu u Hrvatskoj, a sva ostala prava ostvaruju temeljem invalidnosti u BiH” Naglasio je da sve osobe koje su tužile RH primaju mirovinu u RH, a sva ostala prava ostvaruju na temelju invalidnosti u BiH te ih ne mogu konzumirati u dvije države i ne mogu ostvari prava koja ostvaruju HRVI u RH, prenosi Dnevno.hr.

Matić: Gruba procjena od milijardu eura

Podsjetimo da je Jutarnji list danas izašao s testom na ovu temu, te kako će zbog presuda Ustavnog suda, a koje podnose pojedini bivši pripadnici HVO-a, ‘novi‘ ratni vojni invalidi Hrvatsku koštati milijardu eura. Jedan od sugovornika je bio i nekadašnji mministar branitelja, a danas europarlamentarac Predrag Fred Matić.

Na pitanje koliko bi to hrvatske porezne obveznike moglo koštati, Predrag Fred Matić, u čijem mandatu je 2013. Ministarstvo branitelja donijelo rješenje kojim se potvrde MORH-a izdane pripadnicima HVO-a u razdoblju prije 2000. proglašavaju nevažećima jer se ti ljudi nisu borili i nisu ranjeni na teritoriju, Hrvatske, kazao je:

“To u ovom trenutku nitko precizno ne može reći. Po mojoj gruboj procjeni, to neće koštati manje od milijarde eura”.

Na pitanje Jutarnjeg za koliko godina unatrag veterani HVO-a mogu tražiti da im Hrvatska isplati davanja na temelju statusa HRVI koji će im nakon odluka Ustavnog suda biti priznat, Matić je rekao:

“Logično je da traže retroaktivne isplate za sve godine unatrag od devedesetih kad je MORH donio rješenja kojim im priznaje status ratnih vojnih invalida do danas. Ali koliko dugo će ići unatrag, tek treba vidjeti. I ja sam se pitao oko toga kad sam čuo za odluke Ustavnog suda”.

Na čemu temelji procjenu da bi ti izdaci mogli iznositi najmanje milijardu eura, bivši ministar za branitelje je kazao:

“Pa računajte – pripadnika HVO-a kojima je Ćesić Rojs dao potvrde o ranjavanju na ‘južnom bojištu‘, a većina ih je, zamislite ranjena u istom danu, bilo je 10.007. Kad im se prizna status HRVI, oni uz braniteljske mirovine koje im Hrvatska već isplaćuje, stječu i pravo na državni stan, pod uvjetom da nemaju u vlasništvu drugu nekretninu u Hrvatskoj, a pretpostavimo da ih većina nema. Danas nema stana u Hrvatskoj ispod 100.000 eura. Dodajte tome i invalidnine koje dosad nisu imali, ortopedske dodatke, pravo na tuđu brigu i pomoć za one koji imaju status najtežih invalida, pa pravo na liječenje u Hrvatskoj, prvenstvo na listama čekanja, pravo na toplice, zatim prava prvenstva upisa na fakultete i smještaja u domovima koja imaju njihova djeca, pa prava koja se prenose na članove najuže obitelji nakon njihove smrti….”.

Bivši ministar branitelja u kratkim crtama objašnjava kontroverznu temu veterana HVO-a. Nakon što im je devedesetih Rojs podijelio potvrde o ranjavanju na južnom bojištu, a MORH im dodijelio status ratnih vojnih invalida i to na temelju potvrda koje su izdale liječničke komisije u BiH, Hrvatska je država s pripadnicima HVO-a postigla “džentlmenski sporazum”. Rekla im je – OK, dobit ćete od Hrvatske braniteljske mirovine, ali nemojte tražiti da vam Hrvatska isplaćuje invalidnine, ortopedska pomagala, tuđu brigu i pomoć i ostala prava koja imaju hrvatski branitelji sa statusom HRVI.

Međudržavni sporazum Hrvatske i BiH i tužbe

To je riješeno međudržavnim sporazumom između Hrvatske i BiH i tako je funkcioniralo dok ih neki odvjetnici nisu nagovorili da tuže hrvatsku državu i traže i sva ostala prava koja imaju HRVI.

Matić kaže kako su tijekom 2012., kad je došao na dužnost ministra branitelja, počele stizati prve pravomoćne presude u korist pripadnika HVO-a. Prva je, prisjeća se, bila na milijun kuna… I Vinko Žuljević Klica je, kako kaže Matić, bio jedan od onih koji su dobili presudu da mu Hrvatska kao ratnom vojnom invalidu HVO-a mora isplatiti oko 900.000 kuna. (Žuljevića Klicu su u svibnju 2015. u Sesvetama, nakon nedjeljne mise, vatrenim oružjem likvidirali do danas nepoznate ubojice, op. a.).

“Izračunali smo da će te presude biti ogroman udar na proračun. Rekao sam pravnicima u Ministarstvu – smislite nešto da zaštitimo proračun. Nisu smislili ništa, pa sam smislio ja”, rekao je bivši ministar.

I doista, Ministarstvo branitelja je 2013. objavilo rješenje kojim se sve potvrde MORH-a iz druge polovice 90-ih o dodjeli statusa ratnih vojnih invalida pripadnicima HVO-a proglašavaju – nevažećima jer HVO-ovci nisu ranjeni na teritoriju Hrvatske i nemaju status hrvatskih branitelja. Ta je odluka bila jedan od razloga za šatoraški prosvjed u Savskoj ulici, pred zgradom Ministarstva branitelja.​

U HDZ-ov Zakon o pravima branitelja donesen pod vodstvom ministra Medveda 2017. ugrađene su odredbe kojima se bivšim pripadnicima HVO-a kojima je MORH dodijelio status ratnih vojnih invalida jamče prije stečena prava.

Ohrabreni Zakonom, više od tisuću bivših pripadnika HVO-a podiglo je tužbe protiv odluke Ministarstva branitelja iz doba ministra Matića.Visoki upravni sud je, međutim, odbio sve njihove tužbe, ali je više od 200 veterana HVO-a ustalo ustavnim tužbama protiv presuda Visokog upravnog suda.

U siječnju ove godine, Ustavni je sud objavio svoju prvu odluku kojom usvaja ustavnu tužbu bivšeg pripadnika HVO-a Ive Lamešića. Troje ustavnih sudaca, Abramović, Kušan i Selanec glasali su suprotno većini u izdvojenom mišljenju i odluku Ustavnog suda nazvali – neustavnom, piše na koncu Jutarnji list.

HDZ-ov ministar branitelja Tomo Medved demantirao je ove navode SDP-ovog bivšeg ministra branitelja, ali i prvi put konkretnije otkrio stajalište po ovom pitanju, neizravno poručujući kako oko ove teme nema previše dvojbi te da, kako je naglasio, sve osobe koje su tužile RH primaju mirovinu u RH, a sva ostala prava ostvaruju na temelju invalidnosti u BiH te ih ne mogu konzumirati u dvije države i ne mogu ostvari prava koja ostvaruju HRVI u RH.

/Republika/

Objava Medved demantirao Matića oko ustavnih tužbi pripadnika HVO-a: “Oni koji su tužili RH primaju mirovinu u Hrvatskoj, a sve ostalo u BiH i ne mogu imati prava kao HRVI” pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, nedavno Jutarnji list izvijestio kako je Ustavni sud RH usvojio još 14 ustavnih tužbi bivših pripadnika HVO-a, a kojima oni traže priznanje statusa hrvatskih ratnih vojnih invalida tvrdeći da su stradali u obrani suvereniteta RH iako nikada nisu ratovali na području Hrvatske, te tražeći i sva prava koja im time pripadaju.

Ustavni sud susjedne Republike Hrvatske, u svim ovim predmetima, ukinuo je prethodne odluke sudova o nepriznavanju statusa, donio odluku kako im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, a predmete vratilo na ponovni postupak Upravnom sudu.

Iz Ustavnog suda RH za Jutarnji list potvrdili su kako je od početka ove godine do danas usvojio 190 ustavnih tužbi bivših pripadnika HVO-a te da na rješenje čekaju još 84 ustavne tužbe. Već sada se licitira milijunima eura koje bi Hrvatska, ukoliko upravni sudovi priznaju status HRVI-ja bivšim pripadnicima HVO-a, morala isplatiti na ime zaostalih mirovina, invalidnina, kao i na stambeno zbrinjavanje itd.

Kako doznaje Dnevni list, ovo je i mnogim pripadnicima HVO-a “bio okidač” za ozbiljno razmišljanje da i oni pokrenu ovakav postupak u susjednoj Hrvatskoj. S druge strane brojni su veterani HVO-a koji na ovo ne gledaju s odobravanjem te traže javnu objavu imena nekadašnjih pripadnika HVO-a koji su podnijeli navedene tužbe, a zbog sumnje u njihove ratne puteve.

Svi ranjeni na Južnom bojištu

Naime, liječničke nalaze o vrsti i stupnju invalidnosti bivših pripadnika HVO-a napisale su još devedesetih liječničke komisije iz BiH, dok su status ratnih vojnih invalida bivšim su pripadnicima HVO-a dodijelile nadležne službe MORH-a u drugoj polovici devedesetih godina.

Kako Jutarnji piše, tadašnji visoki dužnosnik MORH-a, general bojnik Ljubo Ćesić Rojs je 1996. pripadnicima HVO-a potpisao stotine potvrda “o ranjavanju na Južnom bojištu”. Potvrde su sličile jedna na drugu kao jaje jajetu – svi su ranjeni na uskom području, isti dan ili u razmaku od samo nekoliko dana.

Na temelju Rojsovih potvrda i liječničkih potvrda iz BiH u MORH-u su donesena rješenja o njihovu statusu ratnih vojnih invalida. Većini pripadnika HVO-a ta rješenja nikada nisu službeno uručena već su ostala u arhivima MORH-a, ali su početkom 90-ih na nikad razjašnjen način “iscurila” i došla do pripadnika HVO-a, odnosno uskog kruga odvjetnika koji sada zastupaju bivše pripadnike HVO-a i postala uporište za tužbe protiv Hrvatske.

Ali, vrlo važna činjenica, a koja bi mogla skupo koštati generala Rojsa je ta da on u to vrijeme nije bio zapovjednik Specijalnih snaga na Južnom bojištu, a kako se potpisivao. Međutim, postoji i opravdana teza i mišljenja među braniteljskim krugovima kako su brojni Rojsovi potpisi krivotvoreni na obrascima o okolnostima stradavanja krivotvoreni zbog protupravnog ostvarivanja prava.

S tim u svezi, nema jasne definicije koje područje je obuhvaćalo Južno bojište, koje su postrojbe na tim područjima djelovale te jesu li uistinu isti bili pripadnici tih postrojbi.

Rojs potvrdio svoje potpise, pa zaprijetio da nisu njegovi

Podsjetimo da je, gostujući u emisiji ‘Bujica’ Z1 TV, novinara i urednika Velimira Bujanca, a povodom njegovog izbacivanja iz članstva hrvatskog generalskog zbora (HGZ) general Ljubo Ćesić Rojs imao znakovitu izjavu upravo kada je riječ o njegovim potpisima, a koja bi mogla imati nesagledive posljedice, kako za hrvatske stradalnike HVO-a, prvenstveno obitelji poginulih i zatočenih, kao i na najteže ratne vojne invalide, a tako vrlo vjerojatno i za njega samoga.

“Jedini ja mogu ukinuti mirovine. Da povučem svoj potpis na 10.055 prijava da su poginuli u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Odgovorno tvrdim, pod moralnom i kaznenom odgovornošću, tamo je moj faksimil, ja sam pripremio da povlačim svoje potpise, da to nisu moji potpisi. Idem kod javnog bilježnika ovjeriti, nosim u USKOK i Državno odvjetništvo. Oni će izgubiti mirovine, a sve mirovine koje su primili zadnjih 25 godina morati će vratiti natrag u državni proračun, a neka nove ostvaruju po novom zakonu. Po tom zakonu mirovine nije ostvario niti jedan od 12,5 tisuća razvojačenih hrvatskih branitelja HVO-a”, Rojs je tada zaprijetio.

“Jedini sam ja imao ovlasti za sve, i za dobro i loše, što se tiče HVO-a, pripadnika, stradalnika, poginulih, jedino ja. Kad bi poludio i povukao svoj potpis, 10 tisuća ih sutra ostaje bez mirovina. Nitko više u Hrvatskoj…,ali ovoga puta moj je uvjet, zaprijetio je Rojs.

O čemu se radi?

Kao rezultat političke odluke, procedura koja je vrijedila u vrijeme ostvarivanje trajnih prava stradalnika HVO, obitelji poginulih i invalidi, je bila takva da obrasce o okolnostima stradavanja za sve stradalnike HVO-a, a vezano za ostvarivanje trajnih prava u Republici Hrvatskoj potpisuje Ljubo Ćesić Rojs. General Rojs je obrasce potpisivao i ovjeravao kao “zapovjednik specijalnih postrojbi” iako on sam nikada nije imenovan na tu dužnost.

Temeljem takvih potvrda u daljnjoj proceduri stradalnici i njihove obitelji uvođeni su u trajna prava u Republici Hrvatskoj. Ključno je da se Rojs potpisivao u ime dužnosti-funkcije na koju nikada nije imenovan, što bi moglo značiti da je obrasce potpisala osoba koja se u tim postupcima lažno predstavljala.

Navedeno bi u eventualnom postupku revizije, a kako je to i potvrdio sam Rojs u svojoj izjavi, moglo rezultirati poništavanjem predmetnih rješenja i izvođenjem iz stečenih prava, a u najgorem scenariju država Hrvatska bi mogla tražiti povrat isplaćenih sredstava.

Šaljući poruku kako je “on pripremio da to nisu njegovi potpisi”, te da će otići u DORH i dati izjavu kako nikada nije bio na dužnosti zapovjednika specijalnih postrojbi, samim time uz provedeni postupak sve takve potvrde koje je on potpisao mogle bi biti stavljene izvan snage, dok se on sam opravdava kako je “radio po zapovijedi”.

Čeka se potez DORH-a

Za sada Vlada Republike Hrvatske, barem što se javnosti čini, ne poduzima konkretne korake oko ove problematike koja bi mogla rezultirati financijskim slomom Hrvatske. Međutim, iz pouzdanih izvora Dnevni list doznaje kako traju konsultacije i kako će se uskoro u ove slučajeve uključiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) koje će na saslušanje pozvati i samog generala Ljubu Ćesića Rojsa, ali i povesti istragu kako su povjerljivi dokumenti “iscurili” iz Ministarstva obrane te postoje li sumnje o otuđivanju službene dokumentacije.

Međutim, za stradalnike HVO-a, kako se doznaje, sve ovo može donijeti dva velika problema: Može doći do revizije svih rješenja za ostvarene mirovine nekadašnjih pripadnika i stradalnika HVO-a, a može zaustaviti i donošenje novog zakona o pravima branitelja koje je obećao hrvatski premijer Andrej Plenković da će stupiti na snagu 1. siječnja sljedeće godine, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava DORH pokreće istragu oko statusa pripadnika HVO-a? pojavila se prvi puta na Republika.

To znači da svih 190 veterana HVO-a čije su ustavne tužbe dosad usvojene, a tim će putem vjerojatno krenuti i onih 84 koji još čekaju odluku Ustavnog suda, pred upravnim sudovima obnoviti postupak i da će im biti priznata prava koja im ranijim presudama nisu priznata. Upravni sudovi nakon usvajanja ustavnih tužbi veterana HVO-a nemaju manevarskog prostora odreći im prava na stjecanje statusa HRVI i materijalna prava koja taj status donosi.

Slučaj Lamešić

Kad smo prošli tjedan objavili da je u samo jednom danu, na jednoj sjednici sudskog vijeća Ustavnog suda održanoj 25. listopada, usvojeno čak 14 ustavnih tužbi veterana HVO-a, nismo ni slutili da je ukupan broj dosad usvojenih tužbi narastao na čak 190. Sve donesene odluke pozivaju se na prvu odluku te vrste koju je Ustavni sud donio u slučaju Lamešić i objavio početkom ove godine.

Tzv. Medvedov zakon

Prvu odluku kojom je usvojena ustavna tužba veterana HVO-a Ive Lamešića Ustavni je sud donio 20. prosinca 2022., a objavio je u siječnju ove godine. U njoj je većina ustavnih sudaca zauzela stajalište da je Lamešiću Visoki upravni sud koji mu je pravomoćnom presudom odbio priznati pravo na status HRVI-ja i pripadajuća prava prekršio pravo na pravično suđenje.

Prema Ustavnom sudu, Lamešić je imao legitimna očekivanja da će mu Hrvatska država priznati status HRVI i pripadajuća prava s obzirom na to da je Ministarstvo obrane 1998. donijelo rješenje kojim mu je priznalo taj status. Ustavni je sud podsjetio da je 2017. na snagu stupio Zakon o pravima hrvatskih branitelja (tzv. Medvedov zakon) kojim se bivšim pripadnicima HVO-a priznaju stečena prava. Zato su upravni sudovi, istaknuo je u slučaju Lamešić Ustavni sud, na veterane HVO-a dužni primijeniti Zakon o braniteljima iz 2017., a ne Rješenje Ministarstva branitelja iz 2013., doneseno u vrijeme kad je ministar branitelja bio SDP-ovac Fred Matić.

Podsjetimo, Rješenjem iz 2013. Ministarstvo branitelja je sve odluke o dodjeli statusa HRVI-ja bivšim pripadnicima HVO-a donesene 1998. proglasilo nevažećima jer pripadnici HVO-a nisu ranjeni u obrani hrvatskog teritorija, a i odluke o dodjeli statusa HRVI-ja iz 90-ih temelje se na nevjerodostojnim potvrdama “o ranjavanju na južnom bojištu”. Ustavni je sud u odluci u slučaju Lamešić zauzeo stav da država može pogriješiti, ali ne na štetu građanina o kojem odlučuje. Tu odluku Ustavni sud nije donio jednoglasno. Protiv nje je glasalo troje ustavnih sudaca – Lovorka Kušan, Andrej Abramović i Goran Selanec koji su napisali i izdvojeno mišljenje, piše Jutarnji list.

Početkom godine, kad je Ustavni sud donio odluku u slučaju Lamešić, na Ustavnom je sudu na pravorijek čekalo nešto više od 270 ustavnih tužbi veterana HVO-a koji traže priznavanje statusa HRVI-ja i pripadajuća prava. Sredinom srpnja ove godine Ustavni je sud usvojio još tri ustavne tužbe veterana HVO-a.

Međutim, kad smo prošli tjedan neslužbeno doznali da je u samo jednom danu, na sjednici 25. listopada, drugo vijeće Ustavnog suda usvojilo čak 14 ustavnih tužbi veterana HVO-a, uputili smo Ustavnom sudu pitanje koliko su ukupno takvih tužbi do sada usvojili, a odgovor je glasio – 190!

Odlučivalo isto vijeće

Na Ustavnom sudu su nam potvrdili da je 188 odluka o usvajanju tužbi veterana HVO-a, dakle svih osim prve dvije o kojim je odlučivao puni saziv Ustavnog suda, donijelo jedno te isto sudsko vijeće kojim predsjeda Ingrid Antičević Marinović, a čine ga Snježana Bagić, Mario Jelušić, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović. Niti jednog od troje sudaca koji su glasali protiv u prvoj odluci u slučaju Lamešić nema u tome vijeću.

Prema dosadašnjem uvidu u tempo rješavanja ustavnih tužbi veterana HVO-a, čini se da će sve biti usvojene još ove jeseni.

Zahvaljujući odlukama Ustavnog suda, upravni će sudovi morati ponoviti postupke za svih 190 veterana HVO-a čije su ustavne tužbe usvojene. Kao i u slučaju onih čije će ustavne tužbe tek biti usvojene.

Tim će veteranima HVO-a upravni sudovi u ponovljenim postupcima, u izvršenju odluka Ustavnog suda, priznati status HRVI-ja i materijalna prava koja iz njega proizlaze, uključujući i retoraktivni obračun neisplaćenih davanja za minule godine. Nitko od naših sugovornika iz pravnih krugova u ovom trenutku ne želi spekulirati o kolikim bi se proračunskim izdacima moglo raditi.

Liječničke nalaze o vrsti i stupnju invalidnosti bivših pripadnika HVO-a napisale su još devedesetih liječničke komisije iz BiH. Aktualni Zakon o pravima hrvatskih branitelja ne predviđa mogućnost provjere i preispitivanja tih nalaza.

Pripadnici HVO-a status HRVI-ja dobili zahvaljujući i Rojsovim potvrdama

Status ratnih vojnih invalida bivšim su pripadnicima HVO-a dodijelile nadležne službe MORH-a u drugoj polovici devedesetih godina.

Tadašnji visoki dužnosnik MORH-a, general bojnik Ljubo Ćesić Rojs je 1996. pripadnicima HVO-a potpisao stotine potvrda “o ranjavanju na južnom bojištu”. Potvrde su sličile jedna na drugu kao jaje jajetu – svi su ranjeni na uskom području, isti dan ili u razmaku od samo nekoliko dana.

Na temelju Rojsovih potvrda i liječničkih potvrda iz BiH u MORH-u su donesena rješenja o njihovu statusu ratnih vojnih invalida. Puno godina poslije Ljubo Ćesić Rojs je priznao da je to bila politička odluka tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška.

Većini pripadnika HVO-a ta rješenja nikada nisu službeno uručena već su ostala u arhivima MORH-a, ali su početkom 90-ih na nikad razjašnjen način “iscurila” i došla do pripadnika HVO-a, odnosno uskog kruga odvjetnika i postala uporište za tužbe protiv Hrvatske.

Stvar treba ogoliti do kraja – kazao nam je početkom ove godine, kad je donesena prva odluka Ustavnog suda u slučaju Lamešić, odvjetnik Anto Nobilo.

– Cijeli problem je u tome što Hrvatska ne želi javno priznati i u svoje zakone ugraditi da sve ono što plaća vetranima HV-a želi plaćati i veteranima HVO-a.

Kako su HVO i njihove obitelji HDZ-ova biračka baza, u praksi im pokušavaju osigurati sličan status kao i hrvatskim veteranima, pa pribjegavaju takvim pravnim manevrima kao što su odluke Ustavnog suda – komentirao je tada Nobilo, piše Jutarnji list.

/Desk/

Objava Ustavni sud Hrvatske do sada usvojio 190 ustavnih tužbi bivših pripadnika HVO-a koji traže status HRVI i sva prava, svi potpisi Rojsovi – čeka se odgovor DORH-a i Vlade pojavila se prvi puta na Republika.