Prije početka rasprave o dokumentu, brojni zastupnici su zatražili stanku. Među njima je i zastupnik u Klubu nezavisnih zastupnika Nino Raspudić, koji je zahtjev obrazložio potrebom da se konzultiraju o ostatku prijedloga Rezolucije, koja, kako je istakao, još jednom pokazuje svu slabost i impotentnost. 

Prijedlog Rezolucije možete pročitati: OVDJE

“Rekao bih, dijelom, i izdajništvo hrvatske vanjske politike pod ovom Vladom. Ovaj Sabor donio je Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda prije gotovo 10 godina, o kojoj je bio obvezan raspravljati jednom godišnje, a što nije činio. Donosi se istu Deklaraciju koja u završnoj verziji nema veze s onom početnom. Znakovito je ono što je izostalo”, rekao je Raspudić koji je ocijenio skandaloznim, kukavičkim, jadnim i deprimirajućim za sve Hrvate u BiH slušati HDZ-ove patetične brojke o milijunima eura za projekte, dok, istodobno, ta stranka politički odustaje od potpuno racionalnog zahtjeva za hrvatskom izbornom jedinicom za izbor svih političkih razina. 

“Ne samo Predsjedništva BiH, jer su domovi naroda bitniji od člana Predsjedništva”, naveo je on, te ocijenio da HDZ odustaje od mehanizma veta kada se donosi odluke štetne po Hrvate, da odustaje od utvrđivanja nezakonitog stjecanja državljanstva, od spominjanja toga da su Srbi i Bošnjaci, a ne Hrvati, dijelili BiH, odustaje od sankcija onima koji pozivaju na preglasavanje Hrvata u BiH, kao i od najoštrije osude štetnih odluka visokog predstavnika u BiH, riječi su Raspudića koji je upitao zašto se to radi.

“Kako biste se svidjeli nekome, Parizu, Londonu, Bruxellesu? Ovo nije hrvatska politika, već francuska i briselska, a ona je dokazano antihrvatska. Dobro u svemu ovom jest što vas je DP, iako nije htio, izveo na čistac”, naveo je Raspudić. 

Anka Mrak-Taritaš, zastupnica iz Klub zastupnika Centra, je, uz opasku da je DP u startu pokazali mišiće u odnosu na starijeg koalicijskog partnera, konstatirala da je, pak, DF putem od svoga stava odustao. Ujedno je upitala što ova Rezolucija znači za Hrvate u BiH i što znači na putu BiH u EU. Pri tome je ukazala na kontinuirano i značajno opadanje broja Hrvata u BiH.

Predlagatelj dokumenta DP: Hrvatska više neće pasivno promatrati preglasavanje Hrvata 

Kolegama je odgovorio Ivica Kukavica iz DP-a, koji je istaknuo da toj stranci tema nije pozornost, već su joj bitni Hrvati u BiH. 

“Bitan nam je jasan odmak od svih politika nakon 2000-ih godina, kada smo slušali da je Hrvatska bila agresor i da je dijelila BiH. Sve su to loše stvari koje su kumovale problemima koje Hrvati u BiH danas imaju”, naveo je Kukavica i podsjetio da je upravo Hrvatska među prvima priznala BiH te s njom sklopila sporazume. 

“Kada gledamo Rezoluciju, danas smo čuli da je građanska BiH briselska politika. DP i većina traže konstitutivnost, a upravo je građanska BiH politika Bruxellesa, ocijenio je Kukavica i pojasnio da DP predloženom Rezolucijom želi dodatno osnažiti Deklaraciju iz 2018. i poslati jasnu političku poruku da Zagreb stoji uz hrvatski narod i da se poštuju i Washingtonski i Daytonski sporazum.

Predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog Rezolucije, Ivan Penava predsjednik DP-a, kao predlagatelja, je, ističući da zahtjev za promjenama ne ide na štetu ostala dva naroda u BiH, rekao da Hrvatska, prihvaćanjem Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, šalje poruku da više neće pasivno promatrati preglasavanje Hrvata u susjednoj državi. 

“U Rezoluciji se ističe jasna poruka da će Hrvatska koristiti svoj međunarodni položaj kako bi zaštitila interes Hrvata u BiH jer neće dalje pasivno promatrati preglasavanje Hrvata”, obrazložio je Penava te poručio da preglasavanje Hrvata u BiH treba nazvati pravim imenom, a to je izborni inženjering. 

“Preglasavanje nije posljedica složenog izbornog sustava ili nekog periodičnog događaja, već je riječ o organiziranoj političkoj aktivnosti vrlo lošeg karaktera, na što smo kao država i narod dužni reagirati”, istaknuo je te pojasnio da je to razlog iz kojeg se u trećoj točki predloženog dokumenta kao jedna od mogućnosti spominje hrvatsku izbornu jedinicu kao sasvim legitimno rješenje koje će ukloniti problem preglasavanja.

Na pitanje kolege iz IDS-a Dalibora Pausa što točno znači da ”Hrvatska neće više pasivno promatrati preglasavanje Hrvata u BiH’, Penava je odgovorio da to znači da Hrvatski sabor prati što se zbiva u susjednoj zemlji i da je na temelju toga u stanju reagirati. 

“Ne u smislu uplitanja u unutarnje stvari BiH, već na tragu svoje odgovornosti prema svom narodu i prema povijesnim okolnostima koji su dovele do stvaranja BiH. Jasno da ćemo biti na liniji interesa hrvatskog naroda i interesa BiH”, zaključio je.

Grmoja: Dokument pretvoren u stranački dokument nezamjeranja po mjeri premijera Plenkovića i njegovih mentora

Nevenko Barbarić iz HDZ-a cijeni da dokument ne sadrži ništa što nije u interesu Hrvata u BiH niti sadrži išta što bi nekoga vrijeđalo, omalovažavalo ili ugrožavalo. 

“Ova je Vlada retoriku sukoba, vrijeđanja i optužbi zamijenila dobrosusjedskim odnosima kroz jačanje gospodarske suradnje”, kazao je te iznio statističke podatke o pomoći Hrvatske svom najbližem susjedu. Dario Hrebak iz Kluba zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i neovisni zastupnik, podsjetio da Hrvatska, kao supotpisnica Daytonskog sporazuma, ima pravo i odgovornost brinuti se o pravima Hrvata u BiH. 

“To činimo poštujući suverenitet, teritorijalni integritet i budućnost BiH. Svi znamo da je ovo važan dokument te da su u BiH početkom listopada izbori”, ukazao je Hrebak koji drži potrebnim paziti kako se o ovome raspravlja kako se ne bi Hrvatima uoči izbora napravilo određenu štetu.

Nikola Grmoja, zastupnik Mosta, smatra da je DP krenuo s prijedlogom koji je sadržavao jasne zahtjeve, no koje je, kako je kazao, HDZ potpuno ugušio. 

“Gotovo sve što je Rezoluciji davalo političku snagu nestalo je i dokument pretvorilo u stranački dokument nezamjeranja nikome, baš po mjeri premijera Andreja Plenkovića i njegovih mentora”, poručio je Grmoja te spočitao da su iz prijedloga izbačeni revizija sumnjivih stjecanja hrvatskog državljanstva, prijedlog o korištenju instituta persona non grata, korištenju veta u međunarodnim institucijama…

On drži i da je hrvatsko pitanje u BiH svedeno na jednu fotelju, onu u Predsjedništvu BiH. Uz opasku da se došlo do razvodnjenog teksta koji ne nudi ništa što već ne postoji, Grmoja je zaključio da konstitutivnost Hrvata u BiH ne smije biti valuta u nečijoj međunarodnoj karijeri, tj. karijeri Plenkovića, koji se ne želi nikome zamjeriti. Na koncu je naveo da Most predlaže osam amandmana te je apelirao na kolega zastupnike da ih podrže ako istinski žele zaštititi Hrvate u BiH.

/Desk/

Objava U Hrvatskom saboru žustra rasprava oko ‘Rezolucije o političkom osnaživanju Hrvata u BiH’ pojavila se prvi puta na Republika.

Kako bi se odgovorilo na problem sve većeg broja strateških tužbi usmjerenih protiv javnog djelovanja (”SLAPP-ovi”) koje se odnose na novinare, nevladine organizacije, znanstvenike i civilno društvo, 2024. godine donesena je Direktiva Europskog parlamenta o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka.

Predloženim zakonom u nacionalni sustav prenose se obveze iz spomenute Direktive kojima je svrha pružiti zaštitu fizičkim i pravnim osobama uključenima u javno djelovanje u pitanjima od javnog interesa, od sudskih postupaka koji se protiv njih pokreću kako bi ih odvratili od javnog djelovanja.

Predloženim zakonom uspostavljaju se postupovna jamstva kojima se štite prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih je pokrenut zlonamjerni sudski postupak, a koja uključuju osiguranje procijenjenih troškova postupka, rano odbijanje očito neosnovanog tužbenog zahtjeva, naknada troškova postupka, novčane kazne i druge sankcije.

U odnosu na prvo čitanje, umjesto gornje granice novčanih kazni uspostavljena je najniža kazna koja za pravne osobe iznosi 10.000, a za fizičke osobe 3.000 eura čime se postiže dodatan odvraćajući učinak od pokretanja i vođenja zlonamjernih sudskih postupaka, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Hrvatski sabor raspravlja o SLAPP tužbama pojavila se prvi puta na Republika.

Evo i procedure: svi 18-godišnji mladići upisuju se u vojnu evidenciju, a na vojnu obuku upućivat će se u kalendarskoj godini kada navršavaju 19 godina. Novaci će prije obuke proći zdravstveni pregled kako bi se utvrdilo jesu li sposobni za vojnu obuku.

Hrvatski sabor izglasao je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrani te Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske kojima se uvodi temeljno vojno osposobljavanje.

Nakon stupanja zakona na snagu Ministarstvo obrane donijet će podzakonske akte koji će omogućiti provedbu temeljnog vojnog osposobljavanja.

“Cilj programa je osposobiti mlade osobe temeljnim vojnim vještinama kako bi stekli znanja i sposobnosti potrebne u kriznim situacijama te time pridonijeli nacionalnoj sigurnosti. Osposobljeni ročnici postaju važan dio pričuvnog sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske i jačaju obrambenu spremnost države”, stoji u priopćenju Ministarstva obrane.

Na godišnjoj razini planira se pozivanje oko 4000 novaka raspoređenih u pet naraštaja.

Od prosinca pozivi na zdravstveni pregled

Na temeljno vojno osposobljavanje u 2026. godini bit će pozvani muškarci – vojni obveznici rođeni 2007. godine. Obveznici stariji od 19, a mlađi od 30 godina iznimno se mogu upućivati u skladu sa zakonskim kriterijima te se mogu prijaviti i dragovoljno.

Žene ne podliježu obvezi, ali mogu dragovoljno pristupiti temeljnom vojnom osposobljavanju.

Prvi pozivi na zdravstvene preglede očekuju se do početka prosinca 2025. godine, a šalju ih područni odjeli za poslove obrane prema mjestu prebivališta novaka.

Zdravstveni pregledi organizirat će se što bliže mjestu prebivališta novaka kako bi sudionicima bilo jednostavnije pristupiti.

Hrvatski sabor: Pravo na priziv savjesti

Za osobe koje se pozovu na prigovor savjesti, što mogu učiniti nakon provedenog zdravstvenog pregleda, predviđena je mogućnost obavljanja civilne službe.

Prva generacija ročnika započet će temeljno vojno osposobljavanje početkom 2026. godine u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi. Obuka će trajati dva mjeseca i obuhvatit će temeljne vojničke vještine – od rukovanja osobnim naoružanjem i korištenja suvremene opreme, uključujući dronove, do pružanja prve pomoći i osnova samoobrane.

Uz tehnička i taktička znanja, ročnici će učiti o ključnim vojnim operacijama Domovinskog rata.

Prednosti i mogućnosti nakon obuke

Ročnici ostvaruju pravo na mjesečnu plaću od oko 1100 eura neto te im se priznaju dva mjeseca radnog staža. Isto tako, ročniku koji je zaposlen prava iz radnog odnosa miruju i ima naknadu u visini plaće odnosno oko 1100 eura neto mjesečno te za vrijeme služenja temeljnog vojnog osposobljavanja ne može dobiti otkaz kod svojeg poslodavca.

Točan iznos plaće odnosno naknade ročnika ovisit će o poreznim olakšicama i stopi poreza na dohodak u mjestu prebivališta.

Uz financijsku naknadu, ročnici imaju plaćene troškove prijevoza i dopusta te ostvaruju jednokratnu prednost pri zapošljavanju na neodređeno pod jednakim uvjetima u državnim tijelima i upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Godišnji financijski trošak temeljnog vojnog osposobljavanja za Ministarstvo obrane iznosit će oko 23,7 milijuna eura, prenosi HRT.

/Desk/

Objava Hrvatski sabor izglasao uvođenje vojnog roka pojavila se prvi puta na Republika.

Dan državnosti obilježava se u svim hrvatskim gradovima. U Zagrebu su ujutro položeni vijenci na Mirogoju, a potom je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvodio misno slavlje u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu, prenosi HRT/HINA.

Na Rekreacijsko-sportskom centru Jarun organiziran je prigodni program koji uključuje tradicionalnu izložbu naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi Hrvatske vojske i sastavnica sustava domovinske sigurnosti.

Za posjetitelje na Jarunu od 12 sati organizirana je podjela graha. Popodne i predvečer planirane su atraktivne vježbe prikaza sposobnosti Hrvatske vojske, prelet višenamjenskih borbenih aviona Rafale te koncert Jazz orkestra.

U večernjim satima, u Hrvatskom narodnom kazalištu održat će se svečani koncert na koji su pozvani i zastupnici prvog saziva Sabora iz 1990. Od 351 zastupnika prvog saborskog saziva, danas ih je živo 188. Andro Krstulović Opara jedini je zastupnik aktualnog saziva koji je bio zastupnik i u Saboru konstituiranom 1990.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je kako je 30. svibnja 1990., dan kada je nakon prvih višestranačkih i demokratskih izbora, konstituiran Hrvatski sabor, jedan od najvažnijih trenutaka u modernoj povijesti Hrvatske.

“On je iznimno bitan iz dva razloga, prvo jer je to bila tranzicija iz nedemokratskog, komunističkog poretka u slobodu i demokraciju, to je bio prvi korak u ostvarenju samostalne i suverene države, rekao je Jandroković u emisiji HR-a “S Markova trga”, referirajući se na rasprave treba li baš 30. svibnja obilježavati kao Dan državnosti.

“Taj datum”, naglasio je, “ima svoje simboličko značenje i u smislu političke tranzicije, ali i tranzicije iz Jugoslavije u Hrvatsku”.

Nije komentirao najavu da predsjednik Republike Zoran Milanović ni ove godine neće sudjelovati u obilježavanju Dana državnosti, jednoj od točaka prijepora Vlade i predsjednika.

“Ništa novo, nemam komentara, ne želim otvarati nove prijepore, ako predsjednik Republike misli da je tako dobro, ja ne mislim, on ima svoj stav, građani će suditi. Sabor je donio to odluku, to je zakon, ovo je Dan državnosti, svidjelo se to nekome ili ne”, rekao je Jandroković.

Predsjednik Republike Zoran Milanović proteklih godina nije sudjelovao na obilježavanju Dana državnosti, 30. svibnja, uz objašnjenje da je HDZ taj datum proizvoljno proglasio Danom državnosti. Premijer Andrej Plenković prethodnih je dana rekao da Milanović ni ove godine neće sudjelovati u obilježavanju.

/Desk/

Objava Hrvatska slavi Dan državnosti – Milanović nije jer je taj praznik proglasio HDZ pojavila se prvi puta na Republika.

Inače, Radoje Vidović je predsjednik ŽO HDZ ŽSB i to bi mu bio drugi mandat u Hrvatskom saboru.

Ovime se Barbarić vraća u saborske klupe, također na drugi mandat, kao jedan od tri zastupnika XI. izborne jedinice, zajedno sa Zvonkom Milasom, odnosno, Jasnom Vojnić kao njegovom zamjenicom, i Dariom Pušićem.

Zanimljivo je kako je Vojnić na izborima dobila samo 823 glasa ili 2,56%, a izvori tvrde kako je zahvaljujući inicijativi Vladimira Šeksa upravo ona ušla u Hrvatski sabor umjesto Milasa koji je dobio najviše glasova.

Vojnić se na izbore kandidirala u ime Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodni, a predsjednica je Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji.

No, podsjetimo da je na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, a koji su se održali 16. i 17. travnja ove godine, Zvonko Milas dobio najviše glasova, 7.967, što je 24,81%. Radoje Vidović imao je 3.499 glasova ili 10,89%, a Dario Pušić 3.887 ili 12,1%. Nevenko Barbarić na ovim izborima zadobio je 2.665 ili 8,3% glasova.

Međutim, teško se oteti dojmu da je “sestrinski” HDZ “oteo” jednog saborskog zastupnika HDZ-u BiH, iako je ulazak Vojnić u Hrvatski sabor značajna poruka podrške za Hrvate u Srbiji.

Tako će, umjesto prvobitnih Zvonka Milasa, Radoja Vidovića i Daria Pušića, sastav troje saborskih zastupnika u Hrvatskom saboru izgledati skoro potpuno drukčije – Jasna Vojnić, Nevenko Barbarić i Dario Pušić.

(Republika/V.S.H.)

Objava Nevenko Barbarić ulazi u Hrvatski sabor umjesto Radoja Vidovića pojavila se prvi puta na Republika.

Premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, članovi Vlade te saborski zastupnici položili su vijence kod Spomenika domovini.

– U ovih nešto više od tri desetljeća hrvatske slobode i hrvatske samostalnosti prošli smo kao narod veliki i trnovit put. Put oslobađanja hrvatskih okupiranih područja u obrambenom, ali i pobjedničkom Domovinskom ratu. Put stvaranja institucija, put kreiranja tržišnog gospodarstva, put međunarodnog pozicioniranja Hrvatske i njene afirmacije koje zaokružujemo upravo ovim godinama kada naša generacija ima odgovornost da upravlja Hrvatskom na temelju povjerenja hrvatskog naroda. I zato je važno da kao mlad narod, u smislu međunarodnog priznanja, obilježavamo svoje važne dane koji svima, a osobito mladim generacijama, šalju poruku o svom identitetu, svojoj državi, svojoj kulturi, svojoj baštini, svojoj povijesti i svom nasljeđu, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

– Na taj dan, kada je konstituiran prvi hrvatski demokratski višestranački sabor, postalo je jasno da je hrvatski narod želio živjeti u slobodi, demokraciji, višestranačju, u vladavini prava, zaštiti ljudskih prava, svih onih sloboda koje vežemo za slobodna društva, rekao je Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora.

– Ovo je dan gdje se, zahvaljujući žrtvi hrvatskih branitelja, koja je podnesena za domovinu, naporima svih naših ljudi, obilježava naš rođendan. Posebno se prisjećamo tog važnog 30.5.1990. godine, prvog Sabora, nakon prvih višestranačkih izbora gdje je naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman u svojim porukama zacrtao jasan smjer i prioritete naše domovine i danas 34 godine nakon Republika Hrvatska ostvarila je većinu tih strateških ciljeva, poručio je Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja.

Ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade RH Tomo Medved izjavio je u HTV-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” da su u Danu državnosti sažete sve višestoljetne težnje našeg naroda za slobodnom i samostalnom i suverenom Republikom Hrvatskom.

– To je dan koji je našoj generaciji, generaciji koja pamti to vrijeme, toliko snažno i upečatljivo zacrtan i u nacionalnoj svijesti našeg naroda itekako prisutan. Zbog toga smo u posljednjoj izmjeni Zakona o blagdanima i spomendanima vratili 30. svibnja kao Dan državnosti, u znak zahvale svima onima koji su kroz povijest težili samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj i za buduće generacije kao jasna poruka koliko je važno imati svoju domovinu i koliko je važno čuvati tu domovinu, rekao je Medved.

Istaknuo je da je danas Hrvatska snažna i sigurna država te da slobodu koju danas imamo dugujemo hrabrosti hrvatskih branitelja i mudrom vodstvu prvog predsjednika, dr. Franje Tuđmana.

Tjelovo

Blagdan je Tijelova, kojim Katolička Crkva slavi ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri na Veliki četvrtak prije muke Isusa Krista, a slavi se deveti četvrtak nakon Uskrsa.

Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji, u jednom viđenju punoga mjeseca, na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat.

Na zamolbu svete Julijane, mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj biskupiji uveo je blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove – sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.

Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

Nakon ta dva događaja papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo i taj naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovim Tijelom.

Događaj u Ludbregu

Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise – pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik posumnjao u to čudo. Ugledavši da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.

Događaj je temeljito ispitivao papa Julije II. (1503-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio završiti istragu, ali je dopustio javno štovanje relikvije, što čini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava Predragocjene Krvi Kristove.

Svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama. Prva Tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.

/Desk/

Objava Danas je Tjelovo, a Hrvatska slavi i Dan državnosti pojavila se prvi puta na Republika.

Nova će Vlada, umjesto dosadašnjih 16, imati 18 ministarstava te sedam potpredsjednika: HDZ-ove Tomu Medveda, Davora Božinovića, Olega Butkovića, Branka Bačića, Ivana Anušića, Marka Primorca i DP-ova Josipa Dabru.

Nakon višesatne rasprave u Hrvatskom saboru, Hrvatska je sinoć dobila novu vladu. 79 zastupnika dignulo je ruku za treću Vladu premijera Andreja Plenkovića i 16. od neovisnosti, koja će imati 18 ministara, 15 iz HDZ-a i 3 iz Domovinskog pokreta.

– Iako su prve naznake govorile da bi sve moglo potrajati čak do 2-3 sata ujutro, brojni su zastupnici odustali od svojih stajališta, a neki ih skratili pa je nakon 19 sati sve krenulo znatno brže. Odmah nakon glasanja, uslijedila je prisega premijera i ministara, nakon čega je postalo jasno – Andrej Plenković vodit će svoju treću Vladu, koju će činiti 18 resora, izvijestio je uživo iz Sabora novinar HRT-a Šime Vičević.

Treći put prisegnuo je Andrej Plenković, stari-novi predsjednik Vlade. Isto je učinilo i 18 ministara.

Dok će u 12 ministarstava ostati isti čelni ljudi, a ministri Habijan i Vučković mijenjaju resore, nova Vlada ima i četiri nova ministra.

U takvom sastavu povjerenje je Vlada dobila sa 79 glasova za, 61 protiv i jednim suzdržanim.

– Čestitam svim kolegicama i kolegama koji su dobili ovo povjerenje Hrvatskog sabora. Nakon prisege i usvajanja programa nastojat ćemo, kao što smo to činili proteklih 8 godina, predano raditi u interesu hrvatskog naroda, svih naših sugrađana, našeg gospodarstva, povezanosti domovinske i iseljene Hrvatske, istaknuo je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Sve je to slijedilo nakon više od 10 sati rasprave u Hrvatskom saboru tijekom koje su se čule kritike oporbe, ponajviše na suradnju HDZ-a i Domovinskog pokreta.

/Desk/

Objava Hrvatski sabor izglasao novu koalicijsku vladu HDZ-DP pojavila se prvi puta na Republika.

Sabor je na prvo zasjedanje sazvao predsjednik Republike Zoran Milanović, no na samu sjednicu nije došao, kao ni prije četiri godine.

Gordan Jandroković u četvrtak je po treći put izabran za predsjednika Hrvatskoga sabora, to u 34 godine modernog saborovanja nije pošlo za rukom ni jednom od njegovih 11 prethodnika.

Izborom predsjednika Sabora konstituiran je novi 11. saziv od neovisnosti. Jandroković je izabran sa 144 glasova ‘za’ i šest ‘protiv’. Nakon njegova izbora himnom “Lijepa naša” odana je počast domovini.

Prije Jandrokovića Hrvatskim saborom su predsjedali Žarko Domljan, Stipe Mesić, Nedjeljko Mihanović, Vlatko Pavletić, Zlatko Tomčić, Vladimir Šeks, Luka Bebić, Boris Šprem, Josip Leko, Željko Reiner i Božo Petrov.

Prilikom glasanja o izboru predsjednika Sabora, šest zastupnika je glasalo protiv toga da se za predsjednika Sabora opet odabere Gordan Jandroković. To su Nikola Grmoja, Krešo Beljak, Dalija Orešković, Miro Bulj, Marijan Pavliček, Dražen Dizdar i Josip Jurčević.

Jandroković je zahvalio na ukazanom povjerenju. zahvalio je HDZ-u, koalicijskim partnerima i svima koji su ga izabrali.

– Dobiti povjerenje 3. put za obnašanje dužnosti Hrvatskog sabora je iznimna čast. Svima nam želim uspješan saborski mandat, da kroz predan rad opravdamo povjerenje dobiveno od građanki i građana. To je ključno jer nitko od nas nije ovdje došao slučajno. Današnji sastav Sabora odraz je volje 61,48% hrvatskih građana s pravom glasa, kaže Jandroković.

– Živimo u opasnom povijesnom razdoblju, rat u Ukrajini i na Bliskom istoku, ne možemo pobjeći od činjenici da je i susjedstvo potencijalno izvor nestabinosti, suočeni smo s izazovima klimatskih promejna, poremećajima u globalnim lancima opskrbe, promatarmo porast populizma… Jučerašnji atentat zorno pokazuje koliko nas ponekad dijeli malo od verbalnog ili fizičkog nasilja. Izrazito ozbiljna prijetnja institucijama su i kibernetički napadi. To je slika svijeta u kojem danas živimo. Hrvatska je stabilna, sigurna i prosperitetna država, poručio je Jandroković.

/Desk/

Objava Konstituiran Hrvatski sabor, Jandroković po treći put predsjednik pojavila se prvi puta na Republika.

“Nakon predaje 78 potpisa izabranih zastupnika u 11. saziv Hrvatskog sabora, povjeren mi je mandat za sastavljanje hrvatske Vlade. I u trećem mandatu nastavljamo raditi za boljitak Hrvatske”, napisao je Andrej Plenković na društvenoj platformi X.

Plenković je jučer objavio da ima potrebnih 76 potpisa za sastavljanje svoje treće Vlade, međutim danas je na Pantovčak donio 78.

Potpise su dali 61 zastupnik HDZ-a, 12 zastupnika Domovinskog pokreta, te Vesna Vučemilović i četiri zastupnika nacionalnih manjina.

Nakon predaje potpisa Plenković nije davao izjave za medije.

Prilikom dolaska na Pantovčak samo je kratko dobacio novinarima: “Ipak ste tu, to je dobro za demokraciju”, aludirajući najvjerojatnije na to što u prvom pozivu iz Ureda predsjednika nisu bili pozvani mediji da bi ubrzo došao drugi poziv u kojem su mediji ipak pozvani.

Izjave nakon predaje potpisa nije davao ni predsjednik Republike. Predsjednik Milanović je donio odluku o sazivanju prvog zasjedanja Hrvatskoga sabora za četvrtak, 16. svibnja.

Na službenoj stranici Predsjednika Hrvatske, navedeno je kako je, na temelju odredbi Ustava Republike Hrvatske i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović donio je Odluku o sazivanju prvog zasjedanja Hrvatskoga sabora.

“Prema Odluci Predsjednika Republike, prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora održat će se u četvrtak, 16. svibnja 2024. godine u 11,00 sati u zgradi Hrvatskoga sabora u Zagrebu. Odluka o sazivanju prvog zasjedanja Hrvatskoga sabora stupa na snagu danom donošenja, odnosno danas, u četvrtak, 9. svibnja 2024. godine.
Izbori zastupnika u Hrvatski sabor održani su 17. travnja 2024. godine, a predsjednik Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva Radovan Dobronić uručio je predsjedniku Milanoviću Konačne rezultate izbora zastupnika za Hrvatski sabor 29. travnja”, izvijestili su iz Milanovićevog ureda.

/Republika/

Objava Plenković predao 78 potpisa Milanoviću i dobio mandat za sastavljanje vlade pojavila se prvi puta na Republika.

Vijeće ministara BiH ranije je dalo suglasnost za organiziranje glasovanja državljana Republike Hrvatske koji borave na teritoriju Bosne i Hercegovine, u povodu održavanja izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, izvješćuje Bljesak.info.

Glasovanje državljana Republike Hrvatske u BiH bit će održano 16. i 17. travnja 2024. godine u terminu od 7:00 do 19:00 sati na sedam lokacija.

U Mostaru je glasovanje moguće na kampusu Sveučilišta (Matice hrvatske bb, Mostar) na Filozofskom i Ekonomskom fakultetu. Ostale lokacije na kojima se u BiH može glasovati za zastupnike u sabor RH su Franjevački međunarodni studentski centar, Zagrebačka 18, Sarajevo; Generalni konzulat Republike Hrvatske u Banja Luci, Milana Karanovića 1, Banja Luka; Hrvatski kulturni centar ”Sv. Franjo”, Stari grad 2, Tuzla, Osnovna škola ”Ivan Goran Kovačić”, Župana Želimira 19, Livno, Osnovna škola ”Vitez”, Josipa Kurevije 2, Vitez, Sportski kulturni centar, Osma ulica broj 66, Orašje.

Inače, parlamentarni izbori za zastupnike u Hrvatskom saboru održat će se u Hrvatskoj u srijedu 17. travnja 2024. godine na kojima će se u zemlji i u dijaspori na 6.884 biračka mjesta za četverogodišnji saborski mandat natjecati 2.302 kandidata na 165 listi.

Prema odluci o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor koju je donio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, srijeda 17. travnja, dan provedbe izbora u Hrvatskoj, neradni je dan. Izbori na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske održat će se u utorak 16. travnja i u srijedu 17. travnja.

U ponedjeljak u ponoć nastupila je dvodnevna izborna šutnja, koja u Hrvatskoj traje do srijede, 17. travnja, u 19 sati tj. do zatvaranja oko 6. 500 biračkih mjesta, koliko će ih biti otvoreno na izborni dan. Hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj birat će tri od ukupno 151 saborskog zastupnika, u 11. izbornoj jedinici koja obuhvaća ukupno 41 državu.

Od 110 biračkih mjesta u dijaspori, najviše ih je u Bosni i Hercegovini, ukupno 43, dva manje nego na prethodnim izborima održanim 2020. godine, a glasat će se u ukupno sedam bh. gradova.

Najviše biračkih mjesta bit će otvoreno u Mostaru, 22, u Vitezu će ih biti pet, u Sarajevu četiri, u Tuzli dva, u Banjoj Luci jedno, dok će u Livnu biti otvorena četiri biračka mjesta.

U Njemačkoj će biti otvoreno 12 biračkih mjesta, po četiri biračka mjesta bit će otvorena u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji, po tri su biračka mjesta određena za Italiju i Srbiju – jedno u Beogradu, dva u Subotici. Po dva biračka mjesta su u Crnoj Gori, Austriji, Mađarskoj, Švicarskoj te u Kanadi, dok će u svim preostalim državama biti otvoreno po jedno biračko mjesto.

/Desk/

Objava U BiH otvorena birališta za parlamentarne izbore u Hrvatskoj – glasa se u 7 gradova na 43 biračka mjesta pojavila se prvi puta na Republika.