Sredstva za provedbu Izmjena i dopune Programa u 2026. godini osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcijama za 2027. i 2028. godinu, na razdjelu Ministarstva gospodarstva, dok će se sredstva u iznosu od 2.900.000 eura potrebna za provedbu Programa u 2027. godini osigurati prilikom izrade državnog proračuna za razdoblje 2027. – 2029., u okviru zadanih limita na razdjelu Ministarstva gospodarstva.

Ministarstvo gospodarstva raspisat će Javni poziv temeljem Izmjena i dopune Programa u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke, odnosno, od danas.

Prihvatljive aktivnosti u okviru Programa obuhvaćaju ulaganja u razvoj i unaprjeđenje javne poduzetničke infrastrukture koja su izravno povezana s razvojem poduzetništva i obrtništva, uklanjanjem infrastrukturnih prepreka poslovanju te stvaranjem zajedničkih preduvjeta za pokretanje, rast i zadržavanje gospodarskih aktivnosti i radnih mjesta.

U tom kontekstu navodi se dodjela potpora, subvencija ili drugih oblika izravnog ili neizravnog prijenosa sredstava poduzetnicima i obrtnicima, organizacija sajmova, edukacija, radionica, konferencija, poslovnih susreta i umrežavanja te promotivne aktivnosti, izgradnja i unaprjeđenje infrastrukture koja pretežito služi općim javnim ili komunalnim potrebama naselja, a nije povezana s razvojem poduzetničke infrastrukture, izgradnja infrastrukture namijenjene isključivo jednom unaprijed određenom poduzetniku ili ograničenom krugu povezanih korisnika.
Također i izgradnja ili uređenje upravnih, društvenih, kulturnih, sportskih, turističkih, zdravstvenih ili vjerskih građevina, aktivnosti koje predstavljaju redovito ili tekuće održavanje postojeće infrastrukture i objekata, izuzev ako su sastavni dio ulaganja kojim se ostvaruje značajno poboljšanje funkcionalnosti, kapaciteta ili kvalitete.”

Prema ovoj odluci, jedan prijavitelj može podnijeti više projektnih prijedloga te mu mogu biti dodijeljena bespovratna sredstva za više projekata, pri čemu se po pojedinom projektu može dodijeliti potpora u iznosu od 50.000 do 290.000 eura.

Sredstva za provedbu Programa za 2026. godinu, u iznosu od 2.900.000 eura, osigurana su na aktivnosti A648087 POTICANJE KONKURENTNOSTI PODUZETNIŠTVA I OBRTA, razdjel 077 Ministarstvo gospodarstva, dok će se sredstva za 2027. godinu, u iznosu od 2.900.000 eura, osigurati prilikom izrade državnog proračuna za razdoblje 2027. – 2029. godine, u okviru zadanih limita na razdjelu 077 Ministarstvo gospodarstva.

/Desk/

Objava Hrvatska za gospodarske projekte bh Hrvata daje 2,9 milijuna eura pojavila se prvi puta na Republika.

„Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina dvije su susjedne i prijateljske države koje ne povezuje samo duga zajednička povijest, najduža državna granica i velika gospodarska suradnja, nego ih više od svega povezuje hrvatski narod, koji stoljećima živi u Bosni i Hercegovini i koji je konstitutivan narod današnje Bosne i Hercegovine jednako kao Bošnjaci i Srbi. Državni je interes Republike Hrvatske cjelovita, stabilna i sigurna Bosna i Hercegovina, kao što je državni i nacionalni interes, ali i ustavna obveza, Republike Hrvatske zaštita prava i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Dužnost je stoga Republike Hrvatske učiniti sve da Hrvati ostanu konstitutivan narod Bosne i Hercegovine te da imaju svoje legitimne predstavnike u tijelima vlasti na svim razinama. Štoviše, uvjeren sam kako je to najbolje i za Bosnu i Hercegovinu jer su upravo Hrvati poveznica koja sprječava daljnju destabilizaciju te države i motor koji vuče Bosnu i Hercegovinu prema Europskoj uniji.

Pred Bosnom i Hercegovinom su Opći izbori na državnoj i entitetskoj razini na kojima će se birati članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine te zastupnici u državnom i entitetskim parlamentima. Smatram važnim da pripadnici sva tri konstitutivna naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba – ovoga puta izaberu svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, kao i svoje legitimne parlamentarne zastupnike. Za Hrvate je to posebno važno jer od 2018. godine u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine nisu imali svojeg legitimnog predstavnika.

Kako bi ispravili tu nepravdu, učvrstili svoju konstitutivnost i zaštitili svoj položaj i prava, Hrvati u Bosni i Hercegovini trebaju izaći na izbore. Pozivam stoga Hrvatice i Hrvate u Bosni i Hercegovini da 4. listopada u što većem broju izađu na izbore, glasaju i izaberu svoje istinske predstavnike. Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini sada ima priliku pokazati što je njegova istinska volja jer je svjestan, uvjeren sam, kako je to preduvjet opstanka Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali i temelj za trajnu stabilnost i funkcioniranje Bosne i Hercegovine“.

/Desk/

Objava Milanović poručio bh Hrvatima: Izađite na izbore i birajte svoje legitimne predstavnike pojavila se prvi puta na Republika.

U jutro, 14. rujna 1993 pripadnici Armije RBiH upali su u selo Uzdol. Ubijali su svakoga koga su zatekli. Palili su sve na što su naišli. Ljudi su uglavnom ubijani pucnjevima u zatiljak, a neki su izbodeni noževima. Kuće su spaljene, crkva i županijski ured su teško stradali. Mrtva tijela djece i staraca su masakrirana.

U selu je ubijena 41 osoba, 29 civila i 12 vojnika HVO-a. Među ubijenima je i troje djece. Najmlađa žrtva imala je samo deset godina, a najstarija 87 godina.

U Uzdolu je na spomen na zločin podignut veliki drveni križ na kojem je ugrađen još 41 mali križ i na svakom zapisano ime i prezime, dan rođenja i smrti pojedine uzdolske žrtve.

Dan nakon počinjenog zločina pripadnika Armije BiH u Uzdol su ušle postrojbe HVO-a novinari BBC-a zatekavši stravičnu sliku zločina. U Uzdolu je na spomen na taj zločin podignut veliki drveni križ na kojem je ugrađen još 41 mali križ i na svakom zapisano ime i prezime, dan rođenja i smrti pojedine uzdolske žrtve. Da bi se ovaj strašni pokolj nad Hrvatima katolicima u Bosni i Hercegovini otrgnuo zaboravu, snimljen je 2014. godine dokumentarni film Uzdol 41.

Inače, 18. travnja 1994. Ministarstvo unutarnjih poslova HR Herceg-Bosne podnijelo je kaznenu prijavu protiv pripadnika Armije BiH osumnjičenih za zločin nad stanovništvom u Uzdolu: generala Sefera Halilovića, Envera Buze, Zaima Here i Smaila Here.

Priloženi su policijski zapisnici, izjave svjedoka, popis masakriranih osoba u Uzdolu, fotodokumentacija o mjestu zločina i mjestu masakra i zapisnici o obdukciji žrtava. Za zločin u Uzdolu na 8 godina zatvora 2021. godine pravomoćno je osuđen jedan od nižih zapovjednika Armije BiH Enver Buza. Obitelji ubijenih smatraju kako tom presudom pravda nije zadovoljena jer nitko od nalogodavaca zločina nije kažnjen.

Sud Bosne i Hercegovine drugostupanjskom je presudom vršitelju dužnosti zapovjednika Samostalne bojne Prozor Armije RBiH, Enveru Buzi smanjio kaznu s 12 na 8 godina zatvora za zločin u Uzdolu. Prizivno vijeće je potvrdilo kako su pripadnici ove jedinice na okrutan i svirep način u Uzdolu izvršili zločin nad 27 civila, među kojima su bili žene, djeca i starije osobe.

/Desk/

Objava Zločin zvijeri – Godišnjica masakra hrvatskih žrtava u selu Uzdol pojavila se prvi puta na Republika.

Pobjeda AfD-a u Saskoj-Anhalt ozbiljno je upozorenje njemačkim demokratskim strankama, a pokušaj CDU-a da pomicanjem udesno vrati birače krajnje desnice završio je njegovim vlastitim slabljenjem, kaže dugogodišnji bivši zastupnik u Bundestagu Josip Juratović u razgovoru za N1 Hrvatska.

Upozorio je i da gospodarska nesigurnost dodatno jača AfD te da bi nastavak takvih trendova mogao voditi prema “balkanizaciji Europske unije”.

Josip Juratović, koji je 20 godina bio zastupnik u njemačkom Bundestagu, rekao je u Novom danu N1 Hrvatska da, kada je 2005. ušao u Bundestag, nije mogao ni zamisliti da će radikalna desnica jednoga dana postati najjača politička snaga u pojedinim njemačkim saveznim državama.

Na pitanje predstavlja li rezultat u Saskoj-Anhalt prije svega pobjedu AfD-a ili poraz stranaka političkog centra, odgovara: “I jedno i drugo”.

“Sigurno je to i neka vrsta poraza, ne samo CDU-a nego i demokratskih stranaka. To nije specifično samo za Njemačku, nego se vidi u cijeloj Europi i svijetu da autokracija sve više jača”, rekao je Juratović.

Smatra da dio odgovornosti leži i na društvu te načinu na koji građani razumiju demokraciju.

“Mnogi ljudi biraju stranke koje su populističke, koje im daju obećanja, da bi se onda ljutili na politiku i na kraju cjelokupnu politiku okrivili za odluke za koje se unaprijed zna da ne nose vodu”, dodao je.

“Merz je htio prepoloviti AfD, a prepolovio je CDU”

Posebno je kritizirao strategiju CDU-a i kancelara Friedricha Merza, koji su pokušali povratiti dio birača AfD-a zaoštravanjem stavova, između ostaloga i prema migracijama.

Prema Juratoviću, rezultat nije bilo slabljenje AfD-a, nego “normalizacija njegovih političkih stavova i slabljenje samog CDU-a”.

“Merz je već duže vrijeme koketirao na različitim poljima s AfD-om, a onda je odjednom rekao kako postoji vatreni zid prema AfD-u. U isto vrijeme unutar CDU-a ima dosta onih koji misle da bi možda mogli ići u koaliciju s AfD-om. Cilj koji si je Merz postavio, da će prepoloviti AfD, ustvari je prepolovio CDU. Ako budemo iskreni, Merz je najlošiji kancelar kojeg smo u povijesti Njemačke imali. Tako ga gleda i društvo”, kazao je.

Smatra da bi izbori koji slijede u drugim saveznim državama mogli dodatno otvoriti pitanje političke budućnosti aktualne vlasti.

Strah za radna mjesta hrani AfD

“Uspon AfD-a”, upozorava Juratović, “ne može se objasniti samo migracijama i odnosom prema strancima. Jedan od važnih razlogaje i u gospodarskoj situaciji i strahu građana za budućnost. Nisu samo stranci i averzija prema doseljenicima, nego je tu i veliki strah o tome kamo ide Njemačka po pitanju privrednog razvoja, a s Njemačkom i Europska unija”, poručio je.

Njemačku je opisao kao “gospodarsku lokomotivu Europske unije”, ali upozorava kako zemlja kasni u transformaciji gospodarstva, uključujući automobilsku industriju i elektromobilnost.
Kao jedan od problema naveo je i način na koji su korištene državne subvencije.

“Davali smo previše subvencija, a premalo dobivali od gospodarstva natrag. Gospodarstvo se posluživalo kod države, mi smo se zaduživali, a na kraju od svega toga nije ništa napravljeno”, kazao je.

Juratović smatra i kako je Njemačka zanemarila globalne gospodarske promjene, posebno razvoj Kine, te da aktualna vlada zasad nije dovoljno sposobna odgovoriti na nove okolnosti.

Zašto radnici okreću leđa SPD-u?

Juratović, koji je prije ulaska u Bundestag 20 godina bio sindikalni aktivist, osvrnuo se i na činjenicu kako dio radničke klase, tradicionalno vezan uz socijaldemokrate, danas glasa za AfD.

“Radništvo je stvarno izgubilo totalno orijentaciju jer ne vidi jasan cilj. Dio odgovornosti je i na sindikatima, koji su se previše prilagodili interesima gospodarstva. Nama su bile dovoljne veće plaće i bolji uvjeti rada, ali smo premalo gledali na menadžment što oni ustvari rade”, istakao je.

Posebno upozorava na promjene koje donosi umjetna inteligencija i potrebu pripreme radnika za nova radna mjesta.

“Lijeve stranke koje se zauzimaju za radničke interese ne trebaju prije svega govoriti ‘Mi jačamo gospodarstvo’, nego: ‘Mi jačamo sigurna radna mjesta za vas”. Sigurna radna mjesta nešto su drugo nego jačanje gospodarstva, dodao je.

Hoće li pasti “vatreni zid” prema AfD-u?

Jedno od ključnih pitanja nakon uspjeha AfD-a je može li opstati njemački Brandmauer – politički “vatreni zid” kojim etablirane stranke odbijaju suradnju s AfD-om.

Juratović priznaje da je oko toga u “velikoj dvojbi”, a povukao je i povijesnu paralelu s periodom Weimarske Republike. Podsjetio je da su tada konzervativne snage vjerovale kako mogu surađivati s nacionalsocijalistima i držati ih pod kontrolom.

“Izjalovilo se i pokazalo da ih ustvari uopće nisu trebali i jako brzo su preuzeli kompletnu vlast. Današnja Njemačka nije u istoj situaciji, ali povijesno iskustvo objašnjava strah od rušenja zida prema AfD-u. Znam da u strukturama CDU-a postoji jako puno politički odgovornih koji misle da bi na razini saveznih država mogli ući u koaliciju s AfD-om kako bi im skinuli maske. Međutim, njima nećemo skinuti maske. Kad bi preuzeli vlast, uvijek bi našli krivca zašto nešto ne ide. Bit će savez kriv, bit će Europa kriva, bit će stranci krivi, jer njihova politika se svodi na podjele i uvijek je netko kriv”, kazao je.

“Podjela ide usred obitelji”

Juratović kaže da je njemačko društvo danas podijeljeno u razmjerima kakve osobno dosada nije vidio.

“Građani su jako zabrinuti. Demokratske strukture, pogotovo lijevog spektra, jako su zabrinute i društvo je jako podijeljeno. Podjela ide i usred obitelji. Čim padne tema AfD-a i politike, dolazi do strašnog raskola. Poseban fenomenom je činjenica da AfD ima podršku i među dijelom stanovnika Njemačke stranog porijekla. Imate strance koji su u međuvremenu 20 posto njemačkog društva i populacije, a AfD ima jake pristaše među strancima – Hrvatima, Srbima, Turcima i tako dalje. To je za mene fenomen”, rekao je.

Upozorio je one koji vjeruju kako bi politika AfD-a prema migrantima ostala ograničena na određene skupine.

“Oni misle da će AfD po pitanju stranaca stati samo na Siriji i Afganistanu. To je varka. Njihova ideologija je rasistička ideologija. To će prijeći i na Hrvate i na Srbe i na Bošnjake i sve koji su tamo. Neka se ne zavaravaju”, naglasio je.

Upozorenje na “balkanizaciju Europe”

Juratović uspon AfD-a ne promatra samo kao njemački fenomen, nego kao dio šireg europskog političkog procesa.

“Nije AfD u pitanju, nego taj pokret. To je ozbiljan pokret. Taj pokret nije samo u Njemačkoj, on je u Francuskoj, u Italiji je već na vlasti i tako dalje”, kazao je.

Njegova je bojazan da bi jačanje takvih snaga moglo ugroziti samu Europsku uniju.

“Kad taj pokret zauzme prostor, prvo će razbiti Europu, dakle balkanizacija Europe, a Hrvatska je dio te Europe. Hrvatska će, htjela-ne htjela, biti uvučena u taj proces. Znamo u kakvom okruženju živimo i kako se raspad Europske unije može brzo izjaloviti kada su u pitanju naši susjedi”, zaključio je Juratović za N1 Hrvatska.

/Desk/

Objava ‘Balkanizacija Europe’ – Juratović: “Fenomen je da AfD ima snažnu podršku među strancima – Hrvati, Srbi i Bošnjaci misle da će AfD stati samo na Sirijcima i Afganistancima. Neka se ne zavaravaju – to čeka i njih” pojavila se prvi puta na Republika.

Ali, s obzirom da je CDU već prije istaknuo kako neće koalirati u vlasti sa AfD-om, a tako su se izjasnile i ostale stranke, s obzirom da je Savezni ured za zaštitu Ustava, njemačka domaća obavještajna agencija, AfD klasificirala kao stranku potvrđenog desničarsko-ekstremističkog pothvata, nakon pobjede u njemačkoj pokrajini, ta stranka je u svojevrsnom problemu. 

Kao što u problemima može biti i na stotine tisuća hrvatskih doseljenika u Njemačku koji na društvenim mrežama slave pobjedu ove desničarske stranke. I, kako se čini, koji sebe ne smatraju strancima u Njemačkoj – kao što ih smatra upravo AfD, piše Dnevni list.

Radikalan program AfD-a

Kako izvješćuju mnogi njemački mediji, radikalan vladin program AfD-a mjesecima izaziva žestoke rasprave u Njemačkoj. Stranka naime zahtijeva radikalna pooštravanja u politici azila i imigracija, doseljavanja stranih državljana. Želi ubrzati deportacije ilegalnih tražitelja azila i uvesti opću radnu obvezu za sve ostale tražitelje azila.

I na ostalim područjima AfD planira radikalne poteze: objavljuje rat javnoj radioteleviziji, želi ukinuti sredstva za projekte jačanja demokracije, želi osnovati svojevrsnu građansku stražu protiv migranata i boriti se protiv društvene raznolikosti, želi se ukinuti izdatke za crkve… Za sve loše predsjednica AfD-a Alice Weidel okrivljuje bivšu njemačku kancelarku Angelu Merkel. 

Weidel svojedobno je za ZDF rekla kako se većina problema Njemačke može pratiti do onoga što ona opisuje kao “duboko neodgovornu imigrantsku politiku”, posebno dobrodošlici koju je Angela Merkel, kancelarka od 2005. do 2021. godine, upriličila migrantima koji su u migrantskom valu 2015. bježali od sirijskog građanskog rata i drugim migrantima. Mora se priznati da je poziv Merkel prema migrantima rezultirao najvećom migrantskom krizom u Europi. 

Ali Weidel želi poduzimanje drakonskih poteza, a često ukazuje na povećanje stope kriminala od strane “određenih populacijskih skupina muslimana, Afganistanaca, Iračana, Sirijaca”, iako je pri tom demantiraju službene statistike koje pokazuju blagi pad stope kriminala. S druge strane, veliko je pitanje kakvo bi bilo stanje njemačke ekonomije kroz desetljeća da nema upravo stranih useljenika. 

Nelogičnost

Značajan broj Nijemaca podržava ove stavove. Kao i veliki broj hrvatskih doseljenika u Njemačku koji sebe, čini se, smatraju “domaćima”, a ne strancima. Međutim, stranci u Njemačkoj koji nisu samo “muslimani”. Društvene mreže eksplodirale su od likovanja na pobjedu AfD-a u njemačkoj saveznoj pokrajini Saskoj-Anhalt. “Treba ih sve potjerati odakle su i došli”, “Hvala Bogu na AfD-u”, “Sve van”…, samo su neki od komentara korisnika Hrvata na društvenim platformama koji sebe očito ne smatraju strancima.

Inače, vrlo čudno je razmišljanje mnogih stranih doseljenika s desnim stavovima koji podržavaju desne stranke države u kojoj su se nastanili, iako su ti stavovi, iz temelja u sukobu s njihovim statusom. Zapravo, da su stranke krajnje desnice bile na vlasti tijekom njihovog doseljenja, teško da bi uopće i vidjeli, konkretno, život i rad u Njemačkoj.

Hrvati u Njemačkoj, njih većina, okrenuti su tradicionalnim vrijednostime, tradicionalnoj obitelj, katoličkoj vjeri, domoljublju itd. AfD propagira ‘otvorenu obitelj’ iako je riječ o desničarskoj stranci, jer njena predsjednica živi u zajednici sa ženom, useljenicom i njihova dva usvojena djeteta, a što će „prosječan“ hrvatski useljenik svakako teško ili nikako prihvatiti.

AfD na svoj način propagira također domoljublje, ali prema Njemačkoj, a najavili su obračun i sa crkvama. Teško je razumjeti nelogičnost zašto takav AfD podržava značajan broj hrvatskih useljenika.

S druge strane, tko jamči Hrvatima siguran ostanak u Njemačkoj nakon eventualnog (i vrlo upitnog) dolaska na vlast i radikalne AfD-ove politike o strancima? Hoće li skoro pola milijuna Hrvata u Njemačkoj biti građani drugog reda? Zar uistinu misle da oni, po AfD-u, nisu – samo stranci?

U Njemačkoj skoro pola milijuna Hrvata

Nedavno je Focus prenio statističke podatke kako u Njemačkoj živi oko 14 milijuna stranih državljana. Udio stranaca u ukupnom broju od 83,6 milijuna, stanovnika Njemačke, je oko 16,8 posto.

Iako su desetljećima tradicionalno najveći broj stranaca činili državljani Turske, na vrhu broja imigranata uskoro bi moglo doći do promjene.

Podaci pokazuju da su se Turcima, kojih u Njemačkoj ima 1,52 milijuna, na vrhu ozbiljno približili državljani Ukrajine, kojih je trenutno u toj zemlji službeno registrirano više od 1,4 milijuna. Razlog naglog porasta je ratni sukob između Ukrajine i Rusije zbog kojeg je od veljače 2022. godine u Njemačku svake godine prebjeglo stotine tisuća žena, djece i muškaraca. Za usporedbu, krajem 2020. u Njemačkoj je živjelo samo 135.000 ukrajinskih državljana.

Prema podacima Središnjeg registra stranaca (AZR), u samom vrhu broja stranih državljana nalaze se i Rumunjska, Poljska, Bugarska, ali ih – Hrvatska, čiji se državljani nalaz u Top 10 zemalja iz kojih dolazi najviše stranaca koji trenutno žive u Njemačkoj.

Hrvatska se ovdje nalazi na devetom mjestu sa 414.555 državljana koji žive u Njemačkoj. Treba napomenuti da ova statistika obuhvaća samo osobe s hrvatskim državljanstvom, dok je ukupan broj osoba s hrvatskim korijenima ili onih koji imaju njemačko državljanstvo stečeno naturalizacijom znatno veći.

Nadalje, ispred Hrvatske, na trećem mjestu su državljani Sirije (940 tisuća), Rumunjske (907 tisuća), Poljske (842 tisuće), Italije (630 tisuća), Afganistana (448 tisuća) te Bugarske (422 tisuće), dok su na desetom mjestu Grci koji je 347 tisuća.

Među državljanima porijeklom s Balkana treba spomenuti i one s Kosova (322 tisuće), Srbije (262 tisuće) i Bosne i Hercegovine (246 tisuće), dok je onih ih Sjeverne Makedonije u Njemačkoj 161 tisuća.

Crkva upozorava na AfD

Hrvati u Njemačkoj velikom većinom su tradicionalno okrenuti crkvi, a upravo crkve upozoravaju na stavove AfD-a. 

Naime, a kako je svojedobno pisao DW, u Saskoj-Anhaltu je oko deset posto od 2,1 milijuna stanovnika evangeličke vjere, tri posto su katolici. Samo nekoliko tisuća pripada muslimanskoj ili židovskoj vjeroispovijesti. Dobrih 85 posto su ateisti – na razini cijele Njemačke ih je 47 posto, piše DW.

Uloga crkava kao zagovornika demokracije veća je u ovoj istočnoj njemačkoj saveznoj pokrajini nego što sugerira puka statistika. I upravo to očito smeta AfD-u.

Svojim takozvanim vladinim programom, koji je stranka usvojila na pokrajinskom stranačkom kongresu u travnju, pokrenula je sveobuhvatan napad na evangeličku i katoličku crkvu. Prema programu, stranka namjerava obustaviti sva plaćanja crkvama iz pokrajinskog proračuna i okončati naplatu crkvenih poreza od strane pokrajinskih vlasti. Kada je riječ o takozvanom crkvenom azilu, na temelju kojeg izbjeglice traže utočište u zgradama pod crkvenom upravom, crkve će biti “trajno” pozvane na financijsku odgovornost.

Osim toga, Evangelička akademija Saske-Anhalta više ne bi trebala primati državna sredstva. To je zbog “političke agitacije u skladu s etabliranim strankama: klimatska doktrina, rodna ideologija i kultura dugih boja”. Akademija je optužena za zagovaranje “neobuzdane masovne imigracije”.

Inače, udio stranaca u ukupnom stanovništvu Saske-Anhalta je niži nego u gotovo bilo kojoj drugoj njemačkoj pokrajini.

U veljači 2024. plenarna skupština Njemačke katoličke biskupske konferencije jednoglasno je usvojila deklaraciju u kojoj se navodi da su “etnički nacionalizam i kršćanstvo nekompatibilni”. U njoj su identificirali etničko-nacionalističku ideologiju AfD-a i opisali ju kao “pravi desni ekstremizam”.

“Etnički nacionalizam”

Katolički biskup Gerhard Feige smatra da politika AfD-a „definitivno“ odražava etnički nacionalizam. „Do sada je moto Saske-Anhalt bio ‘Misli moderno’. AfD to želi zamijeniti s ‘Misli njemački’“, rekao je u intervjuu za DW.

„Plakati AfD-a su jasni: ‘Spasite svoju zemlju’, ‘Vratite svoju zemlju’, ‘Deportirajte od prve minute!’ Što bi to drugo moglo biti nego etnički nacionalizam?“

Ovaj 74-godišnjak kaže kako “nikada nije pomišljao da bi se toliko ljudi danas moglo ponovno dati zavesti”. I da će se pojaviti „palikuće, demagozi i šarlatani te da će toliko ljudi nasjedati na to”. Kao primjer navodi takozvanu ceremoniju podizanja zastave, koju AfD želi ponovno uvesti u škole u zemlji: podizanje zastave, pjevanje himne. Feige: “To je postojalo za vrijeme nacističke ere, DDR je to preuzeo. Sada bi se to trebalo vratiti? Smatram to nemogućim.”

Obje crkve naglašavaju kako ne govore protiv bilo koje političke stranke, već u znak podrške kršćanskom shvaćanju čovječanstva. 

“Bilo da se radi o zaštiti klime i očuvanju stvorenoga ili o postupanju sa strancima – opomene crkava “prije svega nisu političke, već kršćanske poruke koje se ne bi trebale tumačiti kao podrška određenoj političkoj stranci”, nedavno je rekao Friedrich Kramer, biskup Evangeličke crkve u srednjoj Njemačkoj, prenio je DW.

Alice Weidel kao njemački Nigel Farage

Supredsjednica AfD-a Alice Weidel je prošlog mjeseca izjavila kako bi njezina stranka, ako uđe u saveznu vladu, tražila izlazak Njemačke iz eurozone i Schengenskog prostora, zatvaranje nacionalnih granica te znatno strožijuu migracijsku politiku, a govoreći o migracijama, Weidel najavila je zatvaranje njemačkih granica i izlazak iz Schengenskog prostora. Weidel je više puta istaknula da je cilj stranke reformirati Europsku uniju, a u slučaju neuspjeha, svakoj zemlji članici treba omogućiti referendum o izlasku iz EU-a.

Zauzela se i za veći broj deportacija i smanjenje broja dodijeljenih državljanstava, uključujući povratak Sirijaca kojima više ne vrijedi status zaštite.

Kritizira Merza jer ne želi koaliciju sa AfD-om

Weidel je istodobno kritizirala CDU kancelara Friedricha Merza i SPD ministra financija Larsa Klingbeila te ponovno napala CDU zbog odbijanja suradnje s AfD-om.

U privatnom životu Weidel živi Švicarskoj, u homoseksualnoj vezi sa redateljicom iz Šri Lanke, s kojom ima dva usvojena sina. Weidel kaže da, iako njezina partnerica ima “vrlo, vrlo liberalne” stavove – i unatoč zadiranju njemačkih medija u njihovu privatnost – ona je snažno podržavala njezinu političku karijeru. Taj životni stil u suprotnosti je s konzervativnim vrijednostima koje AfD propagira, no Weidel tvrdi kako je njezin privatni život njezina osobna stvar.

Alice Weidel, ekonomistica sa doktoratom, čini se u najmanju ruku paradoksalnom figurom za desničarsku stranku kao što je AfD, ali…

Djed bio nacistički sudac

S očeve strane, Weidelina obitelj potječe iz Neustadta i Leobschütza u Gornjoj Šleziji. Njezin djed, Hans Weidel, bio je nacistički sudac, imenovan izravno od strane Adolfa Hitlera. Pridružio se NSDAP-u krajem 1932. i SS-u u siječnju 1933. Weidelin otac rođen je 1939. u Gornjoj Šleziji te je s majkom i sestrom pobjegao u Verl (u Istočnoj Vestfaliji) u veljači 1945. Osnovao je prodajnu agenciju za uredski namještaj 1972. godine i radio kao trgovački zastupnik za namještaj, uređenje interijera i antikvitete.

U politiku je ušla 2013. godine, kada je AfD tek osnovan kao euroskeptična i nacionalno-liberalna stranka.

Dolazi iz dobrostojeće obitelji u malom zapadno njemačkom gradu. Ima doktorat iz ekonomije i više voli kontroliranu atmosferu u dvorani za sastanke ili televizijskom studiju nego ‘bildanje‘ potpore s gomilom. Njezina putanja karijere prije politike bila je strelovita. Radila je za Goldman Sachs, globalnu investicijsku banku, te za Allianz, osiguravajućeg diva, prije nego što je započela s privatnim savjetovanjem. Provela je nekoliko godina u Kini, ali je poslušala upozorenja da bi joj mogla biti velika pogreška u karijeri ako će je doživljavati kao ‘kineskog igrača‘.

Prema njezinim riječima, većina problema Njemačke može se pratiti do onoga što ona opisuje kao duboko neodgovornu imigrantsku politiku, posebno dobrodošlici koju je Angela Merkel, kancelarka od 2005. do 2021. godine, upriličila migrantima koji su u migrantskom valu 2015. bježali od sirijskog građanskog rata i drugim migrantima. “Vjerujem da političari moraju ukazati na negativne strane određenih populacijskih skupina muslimana”, kaže ona. “Stope kriminala su porasle i ljudi iz tog okružja, prije svega Afganistanci, zatim Iračani i Sirijci, nose daleko najveći teret kriminala”.

Kritike za Merkel

Za The Economist, Weidel je svojedobno kazala: ”Njemačka je već izgubila svoju ‘Leitkultur’, odnosno ‘vodeću kulturu’, nakon što je, Merkel otvorila put u propast, trenutačna koalicija lijevog centra u zemlji dodatno je ubrzala to poniranje. Morat ćemo vidjeti što će ostati od zemlje kad budu gotovi”. No, pitanje je što će od zemlje ostati nakon uspona AfD-a, iako djelomično stoji opaska kako je poziv bivše njemačke kancelarke migrantima prouzročio jednu od najvećih migrantskih kriza u Europi, a od koje još uvijek trpi posljedice.

Na koncu, populizam AfD-a predvođenog Alice Wiedel sve više podsjeća na čelnika Reformističke stranke Ujedinjenog Kraljevstva Nigela Faragea koji je bio pokretač Brexita – izlaska Velike Britanije iz EU, a za mnoge tvrdnje i teorije o “štetnosti članstva Britanije u EU”,  poslije je priznao da nije bio u pravu.

Zanimljivo je da je Farage dva tjedna nakon što je uvjerio većinu Britanaca da na referendumu izaberu izlazak te zemlje iz EU, u srpnju 2016. godine podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke UKIP. Protivnici mu zamjeraju to što je lažima izvukao Britaniju iz EU-a. Deset godina poslije, ankete pokazuju kako više od dvije trećine Britanaca želi povratak u EU. 

/Desk/

Objava Zašto mnogi hrvatski doseljenici u Njemačku slave pobjedu AfD-a, a i oni sami stranci kojih se Afd želi otarasiti? pojavila se prvi puta na Republika.

Plenković je potom posjetio i Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar te Hrvatsko narodno kazalište Mostar. U Vrtu svetog Franje Samostana Školskih sestara franjevki Krista Kralja u Potocima kod Mostara, hrvatski premijer nazočio je potpisivanju ugovora o potpori projektima Hrvata u Bosni i Hercegovini. Riječ je o potpori za ukupno 600 projekata, ukupne vrijednosti 25,75 milijuna eura.

Sredstva osiguravaju Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske.

Kako je navedeno, Sveučilište u Mostaru jedna je od institucija od posebne važnosti za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, ali i važan dio ukupnog akademskog, znanstvenog i obrazovnog sustava zemlje. Njegovo dugoročno jačanje, stabilno djelovanje i stvaranje kapaciteta za korištenje europskih razvojnih mogućnosti bili su među središnjim temama današnjeg posjeta predsjednika i izaslanstva Vlade Republike Hrvatske.

Na sastanku s vodstvom Sveučilišta, uz predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, sudjelovali su potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Sastanku su nazočili i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović te zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović. Rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivo Čolak i vodstvo Sveučilišta upoznali su predsjednika Vlade Republike Hrvatske i izaslanstvo s radom Sveučilišta, dosadašnjim razvojem i planovima za budućnost.

Razgovarano je o važnosti daljnjeg razvoja visokog obrazovanja na hrvatskom jeziku, nastavku institucionalne suradnje s Republikom Hrvatskom te projektima koji povezuju visoko obrazovanje, znanost i europske razvojne mogućnosti.

U okviru današnjih aktivnosti na Sveučilištu u Mostaru održana je i Regionalna konferencija „EU politike i financijska perspektiva 2028.–2034. godine“. Konferencija je otvorila raspravu o pripremi akademske zajednice i institucija za novo financijsko razdoblje Europske unije te mogućnostima snažnijeg korištenja europskih razvojnih instrumenata.

Kontinuitet institucionalne suradnje posebno se očituje kroz potporu obrazovanju. Vlada Republike Hrvatske za Sveučilište u Mostaru i u 2026. godini osigurala je 10 milijuna eura, jednako kao i prethodne godine, s ciljem njegove financijske stabilnosti i nastavka visoke razine nastavne i znanstvene djelatnosti.

Kako je istaknuto, važan dio konferencije odnosi se na projekt „KNOW-HOW EU: Modernizacija obrazovanja i strateško partnerstvo za upravljanje EU fondovima u BiH“, koji zajednički provode Sveučilište u Mostaru i Sveučilište Sjever, uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Projekt obuhvaća unaprijeđenje obrazovnih programa, edukacije iz područja upravljanja, kontrole i praćenja europskih fondova te razmjenu iskustava između dvaju sveučilišta.

Rektor Ivo Čolak istaknuo je kako je suradnja na projektu rezultat višemjesečnog zajedničkog rada Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišta Sjever, održanih radionica te iskustva koje se već razvija kroz poslijediplomski specijalistički studij iz ovog područja.

„Već smo dobili prva, inicijalna sredstva za pokretanje ovog projekta, a danas potpisujemo sporazum. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dao nam je inicijalna sredstva i na tome posebno zahvaljujem državnom tajniku Zvonku Milasu. Zahvaljujem i ministarstvima Republike Hrvatske s kojima surađujemo na različite načine, a prije svega cijeloj Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem“, kazao je rektor Čolak.

Jedna od središnjih tema konferencije bila je priprema za novo financijsko razdoblje Europske unije i mogućnosti kvalitetnijeg korištenja europskih sredstava. Posebna pozornost posvećena je znanju i iskustvu potrebnima kako bi se razvojne potrebe institucija i lokalnih zajednica pretvorile u kvalitetno pripremljene i provedive projekte.

Budući prioriteti europskih politika i mogućnosti koje otvara financijska perspektiva nakon 2027. godine bili su tema uvodnog izlaganja ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske Nataše Mikuš Žigman. Posebno je ukazala na važnost pravodobne pripreme institucija, razvojnih strategija i projektne dokumentacije kako bi BiH mogla kvalitetnije iskoristiti mogućnosti koje će joj biti dostupne u procesu približavanja Europskoj uniji.

/Desk/

Objava Plenković u Mostaru: Za projekte bh Hrvata 25,75 milijuna eura od hrvatskih poreznih obveznika pojavila se prvi puta na Republika.

Međutim, dok traju vrlo ozbiljne optužbe s Lučićeve strane prema predsjedniku HDZ BiH Draganu Čoviću na koje on tradicionalno ne odgovara, ali što ne znači da odgovora neće biti i to “proporcionalno žestoko”, čini se kako će ovi izbori pokazati i nešto drugo – koliko, zapravo, na birališta izlaze Hrvati, Srbi, Bošnjaci i ostali, te koliko ih, zapravo, ima. Ono što je najznačajnije, dati će i predodžbu izbornih malverzacija tijekom proteklih godina. Ovi pokazatelji mogli bi biti katastrofalni.

Kod Hrvata se očekuje najveći podbačaj izlaznosti?

Uvođenjem novih tehnologija u izborni proces značajno bi se mogla smanjiti mogućnost izbornih manipulacija i to je jedan od glavnih uzroka otpora pojedinih političkih stranaka na njihovu primjenu.

Neki od dobro upućenih u izborna, a ponajviše u poslije izborna događanja jer u BiH, na žalost, još uvijek vrijedi pravilo da „ne pobjeđuje onaj koji ima najviše glasova, nego onaj koji broji“, ističu kako će na ovim izborima biti više od 20 posto manje glasača Hrvata, kao i značajno manje glasača Srba (time se prvenstveno misli na Srbe u entitetu Republika Srpska), kao i da će Bošnjaci približno zadržati izlaznost svojih birača.

Ovo su tvrdnje o kojima zaista vrijedi razmisliti, a koje će se, u konačnici, nakon izbora pokazati jesu li bile točne ili približno točne.

Ipak, ove procjene su sljedeće – za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a pri tom se misli na kandidata Petorke Zdenka Lučića i kandidatkinju HDZ-a, odnosno HNS-a, Darijanu Filipović očekuje se da zajednički ne mogu „dobaciti“ više od 140.000 glasova. Ovu brojku Filipović i Lučić bi trebali dijeliti po rezultatima izbora. Podsjetimo kako je Borjana Krišto na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva prije četiri godine osvojila 180.255 glasova. Ova brojka, sve su (ne)prilike, bit će nedostižna.

Pri tom niti kandidat Demokratske fronte Željka Komšića neće ni približno postići brojku kakvu je sam Komšić postigao na izborima 2022. godine kada je osvojio 227.540 glasova. Za njega se procjenjuje da, ukoliko osvoji i, za njega vrlo visokih 150.000 glasova, mogao bi, kao i njegov stranački šef, zasjesti u hrvatsku fotelju u Predsjedništvu. Teško da bi i Komšić ponovio svoj vlastiti rezultat, što iz zasićenosti njegovom populističkom politikom koja nije dala nikakve obećane rezultate, a što iz činjenice da je veliki broj Bošnjaka progledao o opasnostima koje sami sebi prskrbljuju njegovim izborom.

Bošnjaci će potvrditi svoju brojnost

Što se tiče izbora za srpskog člana Predsjedništva, gdje se također očekuje okršaj – SNSD-ova kandidatkinja i aktualna članica Predsjedništva iz RS-a Željka Cvijanović, prema analitičarima, osvojiti će oko 10 posto manje glasova nego na izborima prije četiri godine kada je pobijedila s 327.720 glasova. Čak i taj pad, prema njima, izgledno će joj osigurati pobjedu zbog usitnjavanja glasova njezinih protukandidata.

Na koncu, vrlo zanimljivo će biti i kod izbora za bošnjačkog člana Predsjedništva – gdje u utrku ponovno ulazi predsjednik SDA Bakir Izetbegović. Kako se već odavno vidi po političkoj retorici, jasno je kako SDA polaže velike nade za povratak na vlast, pa tako i za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Istodobno, jasno je i kako stranke Petorke (SDP-NiP-NS) neće tako lako odustati od sigurnosti i topline fotelja vladajućih.

S obzirom na to, bošnjačke stranke zasigurno će animirati bošnjačke birače na izlazak na izbore te brojke poput nešto više od 330 tisuća glasova koliko je prošlih izbora osvojio Denis Bećirović ili 214.412 koliko je osvojio Izetbegović, neće biti nedostižne. I to jedino zahvaljujući daleko većom brojnošću bošnjačkog biračkog tijela.

Sve ovo otvoriti će i nova pitanja. I to vrlo ozbiljna. No, pitanje je hoće li to uistinu biti otvaranje ozbiljnih pitanja opstanka Hrvata kao konstitutivnog naroda u BIH, koji će ovim izborima potvrditi svoju malobrojnost, a što će nedvojbeno ponovno potencirati bošnjački korpus.

Ili će to ponovno biti samo sušta želja za svakom foteljom u vlasti, bez istinskih analiza i poteza kojima bi se opstojnost Hrvata u BiH zajamčila za sljedeće generacije. Jer, iako se uz pomoć susjedne Hrvatske, grade mnoge nove škole, kulturni centri i vjerski objekti, ti svi objekti bi za nekoliko desetljeća (jedne ruke) mogli biti prazni zidovi.   

/Desk/

Objava Što će o malverzacijama otkriti suvremene tehnologije na listopadskim izborima – Hrvata puno manje, ‘podbaciti’ će i Srbi, a Bošnjaci tradicionalno ‘na zadatku’ pojavila se prvi puta na Republika.

Bosanskohercegovački šef diplomacije Elmedin Konaković prošloga je tjedna organizirao konferenciju kao odgovor na Rezoluciju Hrvatskoga sabora o osnaživanju položaja Hrvata. Konaković, koji je i čelnik stranke Narod i pravda ustvrdio je pritom da su Bošnjaci podzastupljeni u državnim institucijama, osobito na rukovodećim položajima, dok Hrvati imaju više pozicija u institucijama nego što im, prema njegovu mišljenju, pripada.

Grlić Radman je, odgovarajući na pitanja novinara nekoliko medija na marginama glazbeno-humanitarne manifestacije ‘Blatničke note dobrote’ nedaleko Mostara, rekao da skup u Sarajevu, iako predstavljen kao međunarodna konferencija, zapravo nije imao takav karakter.

Prema njegovim riječima, organizirali su ga Konaković i njegova stranka, a među sudionicima nije bilo predstavnika drugih konstitutivnih naroda.

„Šteta je što je ta prilika propuštena jer je tijekom svih ovih godina trebalo raditi na promjeni Izbornog zakona, kojom bi se uklonile sve diskriminacije u izbornom postupku“, rekao je ministar.

Grlić Radman smatra da Rezolucija Hrvatskoga sabora nije trebala biti povod za takvu konferenciju, te da prijedlog hrvatske izborne jedinice ne predstavlja prijetnju BiH.

„Svako spominjanje hrvatske izborne jedinice ne treba doživljavati kao herezu koja bi eventualno vodila raspadu Bosne i Hercegovine“, istaknuo je, dodajući da je Daytonski sporazum instrument za osiguravanje jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda.

Rezolucijom Hrvatskoga sabora inzistira se na reformi političkog i izbornog sustava BiH koja bi svakom konstitutivnom narodu omogućila izbor legitimnih predstavnika, a među podržanim modelima navodi se i zasebna izborna jedinica za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Sabor je osudio izborni inženjering i preglasavanje Hrvata te pozvao Vladu da političkim, pravnim i diplomatskim mehanizmima štiti njihovu ravnopravnost, uz očuvanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti BiH.

Početkom listopada u BiH će se održati opći izbori, a kandidaturu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH je najavio Slaven Kovačević, član Demokratske fronte Željka Komšića kojega su u četiri navrata dominantno birali bošnjački birači.

“Gospodin Kovačević promiče unitarističke ciljeve političke stranke Željka Komšića, restrukturiranje ustavnog okvira BiH i eliminiranje načela konstitutivnih naroda, čime se ugrožava mir u BiH”, rekao je ministar Grlić Radman.

Najavio je da će Zagreb nastaviti razgovore s međunarodnim partnerima o položaju Hrvata te potrebnim promjenama ustavnoga i izbornog okvira BiH.

„Mi ćemo i dalje s akterima u Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama govoriti o potrebi ograničenih ustavnih promjena, a naravno i izmjene Izbornog zakona, kako bi Hrvati u Bosni i Hercegovini ostvarili svoja prava. Budite uvjereni da se nećemo umoriti“, poručio je Grlić Radman.

Po njemu Zagreb očekuje kako će ipak konačni dogovor postići politički čelnici u BiH, a da će Hrvatska poduprijeti svaki prijedlog koje osmisle legitimni hrvatski predstavnici u toj zemlji, prenosi HINA.

/Desk/

Objava “Hrvatska se neće umoriti i dalje ćemo u EU i SAD-u govoriti da bh Hrvati trebaju biti jednakopravni” pojavila se prvi puta na Republika.

Vlada je u četvrtak donijela odluku o financiranju 229 obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih projekata od interesa za Hrvate u BiH te o nastavku potpore za devet projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske u iznosu 16,1 milijun eura.

Na javni natječaj za financiranje programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za ovu godinu pristiglo je 1899 prijava, a nadležno povjerenstvo za financiranje je odabralo njih 229.

Za 30 projekata iz područja obrazovanja i znanosti osigurano je 2,4 milijuna eura. Iz područja kulture odabrano je 48 projekata koji će se financirati sa 2,3 milijuna eura.

U području zdravstva je 14 projekata, za koje će se dodijeliti 1,6 milijuna eura, za 97 projekata iz poljoprivrede dodijelit će se 997.500 eura, dok je za 40 projekata iz ostalih područja osigurano 2,7 milijuna eura.

Sredstva u ukupnom iznosu od 10 milijuna eura osigurana su u proračunu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske za ovu godinu i u projekcijama za 2027. i 2028.

Sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, osigurana na stavkama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Glavi 03205, Aktivnosti A862020 „Poticaji za obrazovanje i znanost, kulturu, zdravstvo, poljoprivredu i ostale programe Hrvata u BiH” u ukupnom iznosu od 10.000.000,00 eura, raspoređuju se za financiranje sljedećih programa i projekata:

-programima i projektima iz područja obrazovanja i znanosti – 2.405.000,00 eura
-programima i projektima iz područja kulture – 2.260.000,00 eura
-programima i projektima iz područja zdravstva – 1.653.000,00 eura
-programima i projektima iz područja poljoprivrede- 997.000,00 eura
-programima i projektima iz ostalih područja -2.685.000,00 eura

UKUPNO: 10.000.000,00 eura.

PRIJEDLOG RASPODJELE SREDSTAVA ZA FINANCIRANJE OBRAZOVNIH, ZNANSTVENIH, KULTURNIH, ZDRAVSTVENIH, POLJOPRIVREDNIH I OSTALIH PROGRAMA I PROJEKATA OD INTERESA ZA HRVATSKI NAROD U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2026. GODINU

PRIJEDLOG PROGRAMA I PROJEKATA IZ PODRUČJA OBRAZOVANJA I ZNANOSTI

PRIJEDLOG PROGRAMA I PROJEKATA IZ PODRUČJA KULTURE

PRIJEDLOG PROGRAMA I PROJEKATA IZ PODRUČJA ZDRAVSTVA

PRIJEDLOG PROGRAMA I PROJEKATA IZ PODRUČJA POLJOPRIVREDE

PRIJEDLOG PROGRAMA I PROJEKATA IZ OSTALIH PODRUČJA

Nastavak potpore devet projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan RH

Kako je navedeno, Vlada nastavlja podupirati projekte od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske. Radi se o devet projekata, od kojih je šest za Hrvate u BiH te tri za hrvatsku nacionalnu manjinu u Rumunjskoj, Austriji i Crnoj Gori, u ukupnoj vrijednosti od 6,1 milijun eura.

Od ukupnog iznosa, 3,5 milijuna eura podrška je za dovršetak izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Po pola milijuna eura osigurano je za izgradnju osnovne škole s predškolskom ustanovom i sportskom dvoranom u Fojnici te dogradnju i opremanje Hrvatske bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” u Travniku. Po 400.000 eura osigurano je za obnovu Katoličkog školskog centra Petar Barbarić u Travniku te za obnovu gimnazije fra Dominik Mandić u Širokom Brijegu.

Za potporu projektima Banjalučke biskupije dodijelit će se 450.000 eura.

Vlada je izdvojila 220.000 eura za obnovu i modernizaciju školske zgrade Dvojezične rumunjsko-hrvatske gimnazije u Karaševu Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj, 100.000 eura dodijelila je Hrvatskom kulturnom društvu u Gradišću za Centar austrijskih narodnosti, a 50.000 eura Hrvatskom nacionalnom vijeću Crne Gore za Hrvatski glasnik.

/Desk/

Objava POPIS – Hrvatska vlada za projekte od značaja za Hrvate u BiH i izvan Hrvatske daje 16 milijuna eura – značajna sredstva vjerskim i obrazovnim institucijama pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon pada Srebrenice, koja je tada bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda, 11. srpnja 1995. ubijeno je više od osam tisuća Bošnjaka, pretežno muškaraca i dječaka, a još se traga za posmrtnim ostacima njih više od 900.

U krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima, gdje je u prethodnim godinama pokopano više od 6700 ubijenih, od ove subote leže i ostaci deset žrtava ekshumiranih iz masovnih grobnica diljem istočne Bosne u razdoblju od 1997. do 2022. godine.

Najmlađa žrtva koja je pokopana u subotu je Senad Jusić, koji je 1995. kada je ubijen imao 20 godina, a najstarija Ramo Dautović, koji je u trenutku kada je ubijen imao 56 godina.

Među sudionicima komemoracije u Srebrenici bio je i sadašnji visoki predstavnik za BiH Luois Crishock, koji je rekao kako se obiteljima gubitak najdražih ničim ne može nadoknaditi, ali se uspomena na žrtve mora čuvati.

“Dužni smo prema onima koji su bili prije nas, ali i prema onima koji dolaze poslije nas čuvati istinu i podržavati mir i pomirenje. Neka žrtve počivaju u miru, nećemo ih zaboraviti”, rekao je Crishock, kojemu se u Srebrenici pridružio i američki otpravnik poslova u BiH John Ginkel.

Predsjedatelj Predsjedištva BiH Denis Bećirović na komemoraciji je rekao kako Srebrenica predstavlja planetarnu opomenu da se na dehumanizaciju, mržnju i velikodržavne projekte mora pravodobno odgovoriti jer se nasilnicima ne smije popuštati.

“Masovne egzekucije iz srpnja 1995. nisu bile rezultat spontanog djelovanja i nekontrolirane mržnje. Naprotiv, genocid je detaljno planiran i brutalno počinjen”, rekao je Bećirović, istaknuvši kako suodgovornost za taj zločin snosi Srbija, što je potvrđeno i sudskim presudama.

U pozadini srebreničkog genocida, poručio je Bećirović, bio je projekt velike Srbije.

Zamjenik načelnika općine Srebrenica Hamdija Fejzić rekao je kako Srebrenica mora ostati trajna opomena da se više nikom i nikada ne ponovi ono što se ondje zbilo 1995. godine.

“Ne šaljemo poruku mržnje nego opomene”, kazao je Fejzić na komemoraciji.

Govoreći u ime srebreničkih majki, potpredsjednica njihove udruge Kada Hotić podsjetila je kako su im iz mirovnih snaga UN-a uoči pada Srebrenice jamčili život i sigurnost, a potom ih “kao na pladnju servirali krvolocima Ratka Mladića”.

“Mnoge majke su pokupile dijelove svoje djece u krilo i negdje u ovim šumama pokopale, nema im spomena. Ne vjerujem da su svi ubijeni evidentirani. Nismo mogli braniti se, pokušali smo, ali bez oružja, s centralom u Sarajevu nismo imali kontakta”, rekla je Kada Hotić, iz udruge Majke Srebrenice.

“Ovdje se piše povijest. Bijelim nišanima (nadgrobnim spomenicima) smo je ispisali”, dodala je, uz poruku kako “nema tog oružja koje će ubiti cijeli narod”, kao i da se “ne smije dopustiti da u BiH ponovno izbije rat jer tada ni Europa neće biti mirna”.

Britanac Tony Birtley, prvi inozemni novinar koji je ušao u Srebrenicu 1993. dok je bila pod opsadom, rekao je kako je već tada svjedočio golemim patnjama ljudi koji su ondje živjeli i čija je jedina želja bila preživjeti.

“Nikada neću zaboraviti te prizore gladi i stradanja”, izjavio je na komemoraciji Birtley, koji je u Srebrenici dok je radio za televizijsku mrežu ABC i sam bio ranjen, a život mu je spasio lokalni liječnik Nedret Mujkanović.

Birtley je u subotu ustvrdio kako je u Srebrenici “politika žrtvovala pravdu”, dodajući kako se slične stvari zbivaju i danas pa je kao primjer spomenuo stradanja u Gazi.

Na tome je u svojoj poruci sudionicima komemoracije inzistirao i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji tvrdi da su zbivanja u Gazi dokaz kako svijet nije naučio lekcije iz Srebrenice.

Na temelju rezolucije koju je 2024. prihvatila Opća skupština Ujedinjenih naroda, 11. srpnja obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Iz Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP), institucije koja je uvođenjem metode DNK analize posmrtnih ostataka uspjela osigurati identifikaciju tisuća posmrtnih ostataka, istaknuli su kako su proglašenjem Međunarodnog dana sjećanja Ujedinjeni narodi ponovno potvrdili važnost čuvanja činjenica utvrđenih u sudskim postupcima, odavanja počasti žrtvama, pružanja potpore preživjelima, ali i suprotstavljanja negiranju genocida te sprječavanja veličanja osuđenih ratnih zločinaca, izvješćuje HINA.

U srebreničkom genocidu ubijeno je 8.370 Bošnjaka i dva Hrvata – Anto Stanić i Rudolf Hren. Prije rata Rudolf Hren radio u tvornici akomulatora u Potočarima gdje mu se kobnog 11.07.1995. gubi svaki trag. Pokušao je šumama doći do slobodnog područja Tuzle ali nije uspio. Uhvatili su ga. Njegovi posmrtni ostatci su 2010. pronađeni u sekundarnoj masovnoj grobnici u Kozluku kod Zvornika. Po želji njegove majke Barbare Hren, pokopan je po katoličkom obredu u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica da njegov spomenik zajedno sa ostalim svjedoči onome što se dogodilo.

Prema svjedočenju Bošnjaka na društvenim mrežama, još jedan Hrvat koji je branio Bošnjake Srebrenice je Damir Skaler, koji je i danas živi svjedok stravičnih događanja u Srebrenici.

“Znate li da je preživio? Znate li da je jedan od živih svjedoka upada Arkanovaca u Srebrenicu početkom 1992. godine? Znate li da je taj čovjek krišom ulazio u okupirani grad, izvlačio leševe poklanih muslimana iz sranova dućana i tijekom noći ih pokapao i grobove označio. Znate li da je svojom glavom štitio (s ostalim prijateljima) živote roditelja Nasera Orića i da su ih spasili i izvukli iz Srebrenice? Znate li da taj čovjek nikada nije napustio BiH, mada je Hrvatski konzulat dolazio po njega? Znate li koliko srce ima taj čovjek koji je i danas s ljudima koje voli i s kojima je odrastao? Damir Skaler mu je ime. Hrvatska ne želi znati o herojima koji su čestiti ljudi, čista obraza, bez ikakve mrlje u životu”, napisala je korisnica Sabina A. Soldan.

/Desk/

Objava Srebrenica – Stradanje 8.370 Bošnjaka i 2 Hrvata – opomena za Europu i svijet – Bošnjaci svjedoče o Hrvatu koji je spašavao svoje susjede Bošnjake, među njima i roditelje Nasera Orića pojavila se prvi puta na Republika.