Kako doznaje RTL Danas, Hrvatski nogometni savez poslao dopis FIFA-i u kojem je izrazio nezadovoljstvo suđenjem na utakmici protiv Portugala. U HNS-u smatraju da je tijekom susreta bilo više spornih odluka, a posebno ističu primjenu VAR tehnologije.

Hrvatska je, podsjetimo, završila nastup na Svjetskom prvenstvu nakon što je poništen pogodak Joška Gvardiola. FIFA je objasnila kako je senzor ugrađen u loptu registrirao kontakt s kosom Igora Matanovića, zbog čega je dosuđeno zaleđe.

“Hrvatski nogometni savez poslao je dopis predsjedniku FIFA-e Gianiju Infantinu u kojem smo izrazili duboko razočaranje i neslaganje zbog utakmice s Portugalom, ne zbog sudačkih odluka kao takvih jer o njima se može razgovarati nakon svake utakmice, već zbog samog procesa koji je doveo do tih odluka.

Za početak, smatramo da je kod jedanaesterca za Portugal potpuno pogrešno primijenjen VAR protokol i tu sudac nije trebao biti pozvan na pregled snimke. I još važnije kod izjednačujućeg pogotka Gvardiola protivno nogometnim pravilima i smislu nogometa je dosuđeno zaleđe Pašalića zbog nepostojećeg odigravanja lopte Matanovića, zato što je senzor tako pokazao.

Smatramo da je to zloupotreba tehnologije, koju pozdravljamo u nogometu, ali mislimo da ovakva primjena nije korisna ni FIFA-i ni momčadima i ljubiteljima nogometa i znamo da naš dopis neće umanjiti bol i razočarenje navijača i igrača, ali smatramo da je važno upozoriti FIFA-u i zatražiti detaljno obrazloženje svih odluka”, rekao je Tomislav Pacak, glasnogovornik HNS-a, prenosi RTL Danas.

/Desk/

Objava HNS pisao FIFA-i o suđenju na utakmici Hrvatska-Portugal: Zloupotreba tehnologije pojavila se prvi puta na Republika.

Ono što je zamišljeno kao nadstranački prostor okupljanja hrvatskih političkih predstavnika, s vremenom je pretvoreno u mehanizam političkog legitimiranja HDZ-a BiH. Hrvatski narodni sabor danas funkcionira kao svojevrsni paravan za privid širine i višestranačja, dok izborni rezultati pokazuju da većina stranaka okupljenih oko HDZ-a nema stvarnu težinu u političkom životu.

Pred proteklo zasjedanje HNS-a u veljači 2025. godine zbog nezadovoljstva načinom rada i funkcioniranja Hrvatskog narodnog sabora više od 170 legitimno izabranih sabornika HDZ 1990, HNP, HDS i HSS nije sudjelovalo u radu XII. zasjedanja toga političkoga tijela. Pobunjenoj Četvorci u ovaj izborni ciklus pridružio se i HRS (Hrvatska republikanska stranka) koja već od ranije ne sudjeluje na sastancima HNS-a i prvi su pokrenuli nezadovoljstvo ovakvim vođenjem.

Nedavno je i Sandro Jurković, čelnik novog pokreta HUM demantirao glasine da će podržati Darijanu Filipović kao predsjedničku kandidatkinju, a njegov zemljak Pero Previšić iz Čapljinske neovisne stranke koja participira u HNS-u i koji je ujedno otvoreni kritičar politike Dragana Čovića, dao je punu podršku Zdenku Lučiću, kandidatu Petorke.

Na protekle opće izbore 2022. godine HDZ BiH izašao je sa širom koalicijom koja, ako se izuzme HSS Marija Karamatića, zapravo čini središnji dio Hrvatskog narodnog sabora pod kontrolom HDZ-a BiH. Koaliciju su činili HDZ BiH, HSS, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB i HRAST.

Riječ je uglavnom o nekada snažnom i prepoznatljivom HSP-u, odnosno o strankama koje su kroz godine izgubile političku snagu, te o političkim satelitima bez većeg samostalnog značaja.

Rezultati izbora 2022. godine jasno pokazuju kako taj model funkcionira. HDZ-ova koalicija u tom je sastavu osvojila četiri mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH. Sva četiri mandata pripala su kandidatima HDZ-a BiH.

Sličan obrazac vidio se i na razini Federacije BiH. Za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH koalicija je osvojila 15 mandata. Gotovo sve zastupničke pozicije zauzeli su HDZ-ovci, osim jedne koja je pripala HSS-ovu Mariju Karamatiću, koji na ove izbore izlazi s oporbenom Petorkom.

Time se dodatno ogolila unutarnja struktura odnosa unutar Hrvatskog narodnog sabora. Stranke okupljene oko HDZ-a BiH formalno sudjeluju u zajedničkim nastupima, no kada se mandati podijele, politički kapital gotovo u cijelosti završava u rukama HDZ-a. Saveznici uglavnom ne služe kao ravnopravni politički partneri, ako se izuzme neka zahvala sitnom trgovinom pozicija na lokalnoj razini.

Zanimljivo je bilo pratiti i utrke za županijske skupštine, gdje se najbolje vidi stvarna snaga pojedinih stranaka iz kruga HNS-a.

Ovu zanimljivu analizu Hercegovina.info u cijelosti pročitajte OVDJE.

/Desk/

Objava Brojke i slova potvrđuju čiji je HNS pojavila se prvi puta na Republika.

“Kardinal Puljić tijekom cijelog svog pastoralnog djelovanja dosljedno zagovara dijalog, mir, međusobno poštovanje i ustavnu jednakopravnost svih konstitutivnih naroda i svih građana Bosne i Hercegovine. Njegove poruke nikada nisu bile usmjerene protiv bilo koga, nego predstavljaju odgovoran poziv na poštivanje temeljnih ustavnih načela na kojima BiH počiva.

Pokušaji diskreditacije i javnog pritiska na kardinala Puljića zbog iznošenja stavova o pravima hrvatskog naroda predstavljaju nedopustiv napad na slobodu govora, ali i na pravo hrvatskog naroda da legitimno zastupa svoje političke i društvene interese.
Hrvatski narodni sabor BiH poziva na međusobno uvažavanje, smirivanje političkih tenzija i odgovoran javni dijalog, uz puno poštivanje ustavne strukture Bosne i Hercegovine i jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda.
HNS BiH će i dalje ostati predan zaštiti legitimnih prava hrvatskog naroda te izgradnji stabilne, europske i funkcionalne Bosne i Hercegovine”, navodi se u priopćenju iz HNS-a.

Ističe se kako će HNS BiH nastaviti podržavati sve dobronamjerne razgovore i prijedloge o funkcionalnijem uređenju Bosne i Hercegovine koji dolaze od intelektualaca, akademske zajednice, vjerskih predstavnika i drugih društvenih čimbenika iz BiH i šire, a koji su usmjereni na jačanje međusobnog povjerenja, ustavne jednakopravnosti i dugoročne stabilnosti Bosne i Hercegovine.

Podsjetimo, u zagrebačkom Hotelu Dubrovnik krajem prošlog mjeseca održala se konferencija TradFest, u organizaciji ultrakonzervativne zaklade Vigilare i Ordo Iuris Hrvatske, uz podršku američkog think tanka Heritage Foundation, bliskog Donaldu Trumpu.

Konferencija je otvorena temom “BiH: neuspjela država i nužnost trećeg hrvatskog entiteta”, a u danima prije same konferencije na to su reagirali brojni bošnjački mediji tvrdeći da je skandalozno i nedopustivo da se u središtu Zagreba zaziva unutarnji preustroj i teritorijalna reorganizacija BiH.

Među govornicima skupa bio je kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, koji je ranije bio protiv ideje preuređenja BiH, ali danas je rekao da smatra kako je nužno tražiti „put mogućeg“ zbog nefunkcionalnosti sustava, ali i činjenice da Hrvati kao konstitutivan narod u BiH nemaju stvarnu političku jednakopravnost.

“Ne mogu pristati na nepravdu, ali moramo tražiti rješenje za opstanak i jednakopravnost”, rekao je Puljić, priznajući pritom da pitanje političkog uređenja treba rješavati na političkoj, a ne crkvenoj razini.

Sudjelovanje kardinala Puljića na raspravi i navedenom okruglom stolu izazvalo je mnoge polemike, ali i oštre kritike od strane bošnjačkih političkih predstavnika, ali i korisnika društvenih mreža, uz vrijeđanje i otvoreni govor mržnje. Pojedini su izlazili s idejom o čak njegovom uhićenju.

Slične reakcije izazvala je i prezentacija Ivana Pepića, docenta Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, koji je predstavio kartu teritorijalne podjele BiH na tri, odnosno, četiri jedinice: Republiku Srpsku, “hrvatsku republiku”, “bošnjačko-muslimansku republiku” i Brčko distrikt. Na njoj je crvenom bojom označena “Croat Republic” koja obuhvaća zapadnu Hercegovinu i prostor oko Mostara, te odvojene enklave u srednjoj Bosni i Posavini.

“Ovakav model s tri federalne jedinice mogao bi osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda, kao što je to sada slučaj Belgije”, istaknuo je Pepić.

/Desk/

Objava HNS: Podrška kardinalu Puljiću nakon napada radikalnih bošnjačkih krugova pojavila se prvi puta na Republika.

Na današnjoj sjednici Hrvatskog narodnog sabora (HNS), po riječima predsjednika HNS-a Dragan Čović, najviše se razgovaralo o pitanju državne imovine, političkim izazovima te strateškim ciljevima HNS-a – europskom putu Bosne i Hercegovine i jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

“Resorni ministar Bunoza napravio je jedan presjek stanja gdje se danas nalazimo po pitanju nametnutih zakonskih rješenja i blokada zbog toga. Nedopustivo je da ne možemo graditi autocestu kroz Mostar jer taj proces netko blokira. Nekih 15 milijardi eura investicija stoji zbog toga zato što nismo do kraja raščistili odnose o državnoj imovini”, izjavio je Čović nakon sjednice, prenijela je agencija FENA.

Ustvrdio je da je „problematično“ vojno zemljište kod Mostara preko kojeg bi autocesta trebala ići, ministar obrane Zukan Helez proglasio neperspektivnim, ali da se usprkos tomu ne može ući u proces gradnje.

“Možemo graditi autocestu do tog dijela pa onda stati, ali to nije način. Zato pozivam institucije Bosne i Hercegovine koje mogu donositi odluke, ali i visokog predstavnika jer se radi o nametnutom rješenju, da ga korigira u interesu Bosne i Hercegovine”, kazao je Čović, dodavši kako je blokada gradnje autoceste kroz Mostar samo jedan od brojnih primjera blokiranih projekata zbog zabrane raspolaganja državnom imovinom.

Čović je komentirao i situaciju oko propale sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, kazavši kako je neprihvatljivo zakazivanje sjednica bez prethodnog dogovora, na dan kada se on nije nalazio u Bosni i Hercegovini.

“Razgovarao sam s kolegom Ademovićem, rekao sam da nije u redu to što je uradio. Blokade nema, ali to što fizički nismo mogli biti prisutni, to je nešto drugo. Ja sam zamolio kolege da to razumiju. Nećemo doći u situaciju da Klub Hrvata ovisi o bilo kome. To me neće motivirati da otkažem sastanke zato što je netko zakazao sjednicu za koju se znalo da se neće održati”kazao je.

Po njegovim riječima, predstavnici SNSD-a ranije su kazali kako ne postoji nikakva mogućnost da se raspravlja o smjenama.

“Ako znate da je to tako, zašto to stavljate na dnevni red?”, upitao je Čović.

Na današnjoj sjednici Hrvatskog narodnog sabora (HNS), po riječima predsjednika HNS-a Dragan Čović, najviše se razgovaralo o pitanju državne imovine, političkim izazovima te strateškim ciljevima HNS-a – europskom putu Bosne i Hercegovine i jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

“Puno je trojki i petorki…Pozdravljam kolege oji su se sastali da traže neka rješenja. Ja sam uvjeren da razmišljaju o dobru hrvatskog čovjeka i da vide jasnu viziju budućnosti, kao što vidi i grupa ljudi unutar HNS-a i HDZ-a BiH. Razumijem da su izbori za 11 mjeseci i da svako ima svoje ambicije. Ja ću učiniti sve s naše strane da politika koju predvodim dobije podršku žitelja Bosne i Hercegovine, posebno hrvatskog naroda. Cilj je da ojačamo svoju ulogu u političkom životu Bosne i Hercegovine, da sjedimo za političkim stolom gdje se definiraju ključna pitanja za Bosnu i Hercegovinu i hrvatski narod”, kazao je Čović, komentirajući najavu zajedničkog djelovanja pet hrvatskih političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine – HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS.

Naime, ovog tjedna predsjednici pet hrvatskih političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine – HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS održalo sastanak u zgradi Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu na temu dogovora o zajedničkom djelovanju unutar novog političkog bloka i zajedničkom izslasku na izbore sljedeće godine.

Čović je na današnoj konferenciji za mediji govorio i o stanju u Mostaru, ukidanju sankcija Miloradu Dodiku te odnosima a američkom administracijom.

“Prešla se mjera dobrog ukusa, ne samo političkog. Gad Mostar treba ostati jedini grad u Bosni i Hercegovini koji ima sve obrise uređenja multietničke sredine. Poruka svima onima koji pokušavaju od Grada Mostara napraviti slučaj je da mi čvrsto stojimo uz gradonačelnika Kordića”, kazao je on komentirajući aktualno političko stanje u Mostaru.

Podcrtao je da je stav HNS-a kako se od Mostara treba praviti suvremen grad te da se neće dopustiti da nadvlada anarhija.

Dotaknuo se, između ostalog, i uloge američke administracije u Bosni i Hercegovini te poručio svima koji misle da je ona zanemarena kako se radi o lošoj procjeni.

Osvrćući se na posljednje izvješće Europske komisije o Bosni i Hercegovini kazao je „da je bilo i gorih“ te da je ovaj zadnji „dovoljno poticajan da se zacrtani ciljevi ostvare“.

“Nismo odradili ključni posao, ali neka mi netko objasni zašto nismo u stanju usvojiti dva zakona koja čekaju godinu dana – Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću u Bosni i Hercegovini i Zakon o Sudu BiH. Ministar pravde će uskoro predložiti usuglašene tekstove pa netko svako pokaže svoj odnos prema našoj integracijskoj ambiciji”, poručio je Čović.

Na kraju je pozvao sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da učini sve što je u njihovoj moći da se do kraja godine usvoje dva spomenuta zakona i imenuje glavni pregovarač s Europskom unijom kako bi se konačno mogao otvoriti pregovarački proces.

/Desk/

Objava Čović o koaliciji pet hrvatskih stranka: “Puno je trojki i petorki, uvjeren sam da razmišljaju kao i mi u HNS-u” pojavila se prvi puta na Republika.

“HNS je nastao kao odgovor na majorizaciju Hrvata u dva navrata, a sada u njemu sjede mnogi koji su majorizirali Hrvate, dok oni koji misle svojom glavom ne mogu realizirati zahtjeve koje su postavili”, kazao je predsjednik HDZ 1990.

Ističe kako vrlo jasno traže poštivanje rezolucija, deklaracija, te otvaranje HNS-a za javno istaknute osobnosti i ličnosti kod Hrvata, za predstavnike crkve, za sve one misleće Hrvate koji mogu donijeti jedan pozitivan duh i dobru ideju u rad Hrvatskog narodnog sabora.

“Mi smatramo također, da Hrvatima treba neko tijelo koje će nas okupljati, jer se nalazimo u vrlo zahtjevnom vremenu u Bosni i Hercegovini, ali da to ne može biti pod kontrolom niti jednog čovjeka, niti jedne stranke, nama to tako nije prihvatljivo”, naglasio je Cvitanović.

“Nitko na nas nema utjecaj, bilo koja međunarodna, bilo čije veleposlanstvo. Dakle, mi sami mislimo svojom glavom, radimo u interesu svog naroda. Spremni smo sa svima koji se bave politikom sučeliti svoja stajališta, tko je što uradio za hrvatski narod, tko nosi odgovornost, zašto se nalazi u ovakvom položaju proteklih 30-ak godina i tko su ti ljudi koji su obnašali pozicije, koji su trebali riješiti ključna nacionalna pitanja, nisu ih riješili”, ustvrdio je predsjednik HDZ-a 1990.

O izbornom zakonu Cvitanović kaže: “Mi podržavamo Izborni zakon apsolutno i ako ne prođe u ovom obliku u Domu naroda, ja ću u ime ove grupacije stranaka kroz Dom naroda predložiti novi Izborni zakon koji će također osigurati legitiman izbor hrvatskog člana Predsjedništva. To je onaj minimum u nacionalnom smislu koji mi tražimo, to je Izborni zakon, a onima koji zagovaraju građansku državu imamo odgovor i za to. Spremni smo razgovarati, ali onda je to potpuno drugi ustroj Bosne i Hercegovine, a ne ovakav kakav jest sada” poručio je predsjednik HDZ 1990.

/Desk/

Objava SERIOUSLY? Cvitanović smatra kako HNS treba ozdraviti: “Mi mislimo svojom glavom i nitko na nas nema utjecaj” pojavila se prvi puta na Republika.

U svojoj reakciji navode:

Ovakvi napadi predstavljaju izravno ugrožavanje slobode medija i temeljnih demokratskih vrijednosti koje bi svako civilizirano društvo trebalo štititi. Novinari moraju imati pravo slobodno i sigurno obavljati svoj posao. Nasilje nad novinarima nikada ne može i ne smije biti opravdano. Posebno zabrinjava činjenica da su napadi na novinare RTV HB postali sve učestaliji, a da reakcije institucija i dijela javnosti, uključujući i neke političke predstavnike, dodatno podgrijavaju atmosferu netolerancije i prijetnji prema ovoj novinarskoj kući.

Budući je riječ o vodećem javnom radio-televizijskom servisu Hrvata u BiH, napad na RTV HB ujedno je i napad na nacionalni i politički subjektivitet Hrvata u BiH. Dodamo li tome i još uvijek aktualni govor mržnje s elementima poziva na javni linč usmjeren prema hrvatskom novinaru Zoranu Krešiću, kontinuirane javne izljeve laži, kleveta i mržnje prema hrvatskim dužnosnicima i hrvatskim institucijama u BiH, kao i onima u Republici Hrvatskoj, te antiustavne i šovinističke pokušaje negiranja konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH, očito je kako su sve te aktivnosti dijelovi šireg plana i obrasca djelovanja koji za cilj ima zastrašivanje i dekonstituiranje Hrvata u BiH”.

Ovakvi napadi su štetni po međunacionalne odnose

Ističu kako takve aktivnosti HNS BiH smatra nedopustivima i duboko štetnima po međunacionalne odnose te stabilnost, funkcionalnost i opstojnost BiH.

“Stoga, u prvom redu, pozivamo nadležne institucije da hitno i temeljito istraže ovaj napad na novinarsku ekipu Radio-televizije Herceg-Bosne, identificiraju počinitelja i poduzmu sve mjere kako bi se spriječilo ponavljanje ovakvih napada. Pored toga, svim negatorima hrvatske konstitutivnosti u BiH, bez obzira iz kojeg naroda, ideološke ili političke opcije dolazili upućujemo javni apel da prestanu s tim antiustavnim i antidržavnim aktivnostima i poručujemo da su Hrvati u BiH ustavotvoran i državotvoran narod koji nikada neće odustati od svojih, Ustavom BiH i Daytonskim mirovnim sporazumom, zagarantiranih nacionalnih i političkih prava.

Hrvatski narodni sabor BiH izražava punu podršku Radioteleviziji Herceg-Bosne i svim njezinim djelatnicima te poziva sve društvene, političke i medijske aktere koji Bosnu i Hercegovinu vide kao državu tri međusobno jednakopravna konstitutivna naroda i zajednicu slobodnih i ravnopravnih građana da javno osude ovaj anticivilizacijski i nacionalnom mržnjom motiviran čin”, navodi se u reakciji Glavnog vijeća HNS BiH.

/Desk/

Objava HNS osudio napad na novinare RTV HB, pozvali na istragu: “Ovakvi napadi su štetni po međunacionalne odnose” pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon zajedničke sjednice Predsjedništva i Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, Čović je rekao da nema ni jednog razloga da državne institucije BiH ne funkcioniraju i da time osiguravamo mir i stabilnost, prenosi HINA.

Sjednica vodstva HNS-a BiH održana je nakon što je prošloga tjedna izrečena presuda čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, koji je najavio poduzimanje niza mjera usmjerenih na slabljenje državnih institucija.

Vjerujemo da ćemo već sutra na Vijeću ministara imati dva zakona i proračun usvojen, izjavio je Čović.

Ta dva zakona su uz proračun i izbor glavnog pregovarača preduvjet da Europsko vijeće odredi datum održavanja Međuvladine konferencije i početak pregovora s BiH.

Naglasio je kako je važno da domaći političari preuzmu odgovornost za donošenje odluka bez utjecaja međunarodne zajednice.

– Ja sam dosta često govorio da je dobro da mi počnemo sami donositi odluke. Ovo je možda test. Jesmo li mi spremni sami donositi odluke kroz institucije Bosne i Hercegovine? Idemo mi zaštititi Bosnu i Hercegovinu. Naš cilj je Bosna i Hercegovina u onim međunarodno priznatim granicama, nedvojbeno funkcionalna, rekao je Čović.

Rekao je kako donošenje odluka u institucijama BiH ubuduće treba biti neovisno od međunarodnog utjecaja.

Ne treba za tu politiku nitko dolaziti u parlament, pa nas pozivati da glasujemo ovako ili onako izvana. To mi sami moramo izgraditi kao pravila ponašanja, poručio je.

On je izrazio vjeru kako dužnosnici SNSD-a Milorada Dodika neće blokirati rad državnih institucija, te je najavio nastavak razgovora s bošnjačkim i srpskim partnerima, Trojkom i SNSD-om, oko stabiliziranja vlasti.

/Desk/

Objava Čović: Poremećaj odnosa SAD-a i EU-a poticaj za dogovor bh političara pojavila se prvi puta na Republika.

Piše: Emil Karamatić (11. siječnja 2014. godine)

Profesor Drago jedno veliko ljudstvo, tako se to kaže za svakog u našim krajevima kad hoćete da kažete sve najbolje.

“Ljudi misle da je novac rješenje svih problema, međutim nije. Mirnu starost mogu imati samo kreativni ljudi”, rekao je profesor i uz još pokoji besjedu i pozdrav nastavio je užurbanim korakom tmurnim mostarskim dunjalukom između sivila neopituranih zgrada.

Eto te profesorove riječi odzvanjale su mi i poslije razgovora sa članovima Hrvatskog narodnog sabora. Ostale su, zamislite i poslije razgovora s Božom Ljubićem i Draganom Čovićem, poslije kojih najčešće čovjek izgubi i volju za životom a kamoli za kreativnošću.

Ipak snaga profesorovih riječi bila je jača, što me tjera na zahvalnost prema tom plemenitom čovjeku ali i da o Hrvatskom narodnom saboru ne pišem tekst suhoparan ko’ dvopek nego da publiku barem na nekoliko minuta oraspoložim ili pokrenem iz stolice dok čitaju ove retke.

Da, davno sam Hrvatski narodni sabor koji vode Dragan Čović i njegov Incitatus Božo Ljubić nazvao jadom i čemerom, cirkusom i leglom bezveznjakovića, nekreativnih ljudi. Nazivao sam ga i ružnijim imenima i stekao epitet izdajnika i neprijatelja hrvatskog naroda, što nije mala stvar u našoj zemlji. (Samo zato što želim Sabor u kojem će sjediti ljudi koji će Draganu Čoviću reći – vodiš nas u propast)

U nekoj ozbiljnoj državi čovjek bi je se postidio takve titule, međutim u našoj treba je nositi kao ukras o reveru. Snaga titule izdajnika posebno se ogleda u spoznaji tko su članovi ocjenjivačkog suda, tko su ti koji vas tituliraju izdajnikom.

Riječ je, vjerovali ili ne, kaže moj prijatelj Marko, o najobičnijim džudžanima.

Naravno, kaže moj prijatelj, dužan sam vas vratiti u hecegovački seoski ambijent i ubaciti vas u predvečerje sate kad kokoši pokušavaju pronaći mjesto za konak.

U neka davna vremena hercegovački seljak nije imao kokošinjac pa su kokoši prenoćište uglavnom tražile na drveću. Penjale su se po niskom raslinju i šipcima. Bilo bi to jedino i najbolje skrovište i jedino mjesto da se dočeka zora.

Mnoge kokoši nisu uspjele, sačuvati glavu. U jutro, na brojanju, ona koja bi falila, jadan seljak bi rekao da je odnio džudžan, neman koju niko i nikada nije vidio, ali je bila opasna i bila je u stanju odnijeti kokoš.

Priča o džudžanu ostala je i danas toliko jaka da se mnogi u čudu nađu kad u udžbenicima iz biologije na stranicama koje govore o životinjskom carstvu ne pronađu barem nekoliko redaka o džudžanu.

Džudžana, nećete naći na stranicama udžbenika iz biologije, neće te ga pronaći u selima kako otima kokoši, nećete ga pronaći više čak ni u pričama.

Zaboravio bih priču mog prijatelja Marka, da nisam čudom se čudeći gledao kako pojedini predstavnici malih Čovićevih stranaka napuštaju sjednicu Hrvatskg narodnog sabora.

Zgradu HDZ-a odnosno sjednicu HNS-a prvi je napustio predsjednik nekog halavog haespa Miljenko Miloš. Bio je to jedan od najboljih kapitalaca dosad viđenog u Hercegovini.

Poslije njega u nepoznatom pravcu sve saborske prostore napustio je predsjednik HKDU Ivan Musa.

Budući da je predsjednik DC-a Antonio Matešković je već odavno shvatio da se ne isplati popeti na slomljenu granu zbog jedne kokoši koja će i onako pospana sama pasti, bojkotirao je druženje i spasio obraz.

Draganu Čović zajedno s Incitatusom Božom Ljubićem potrebno je ovolika snaga i razumjeti je da ih drže na okupu. S njima Čović može udariti na svekoliku perad.

Međutim, postavlja se pitanje što je u tom izmišljenom Germanicusovom carstvu radio predsjednik Devedesetke Martin Raguž?

Čak bi i Čovićev Incitatus Ljubić priznao da je slušao i trpio višesatno maltretiranje prožeto uvjeravanjima kako HNS treba ponuditi zajedničku listu za slijedeće parlamentarne izbore.

Razumljivo, Raguž nije pristao na tu Čovićevu igru bez suglasnosti Središnjeg odbora Devedesetke, što se može nazvati dobrim potezom.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je pred okupljenim novinarima rekao kako njegova stranka uvijek može dobiti dvije trećine hrvatskih glasova.

Na tu izjavu, u susjednom kafiću sam naručio litru mineralne vode. Valjda je pomogla u želji da zadovoljim sve standarde kreativnosti o kojoj mi je govorio dragi profesor Drago Marić.

Pa kad je to već tako, logično je pitanje, zbog čega predsjednik HDZ-a Dragan Čović vrši toliki pritisak na predsjednika Devedesetke Martina Raguža da se naprave zajedničke liste i zbog čega već godinama Božu Ljubića drži ispod svake ljudske norme taocem, ucjenjujući ga, vrag više ne zna čime, u sinekuri koju je nazvao Hrvatski narodni sabor, bez ikakve političke uloge, osim one batlerske.
Zbog čega od predstavnika malih stranaka uključujući i Božu Ljubića pokušava napraviti Orvelovske likove?

I zbog čega uništava svekoliki hrvatski puk svojim bezobzirnim mahnitanjima i dovodi ga, ponavljam, na rang listu europske bruke, sirote i sramote?

Pa predsjedniče Kaligula, Gaius Caesar Augustus Germanicus aferim.

/Desk/

Objava Uloga džudžana u Hrvatskom narodnom saboru pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon samog zasjedanja HNS-a, a komentirajući nedolazak nekih od članica, predsjednik HNS-a Dragan Čović je kazao: “Kolege koje nisu došle, kazale su i poslale poruku, vjerujem i sebi, meni, nama, a i drugima oko nas. Ja ću opet pokušati, potruditi se, jer ovo je dragovoljnost HNS, nije nikakva i ničija obveza ničija, svatko dragovoljno pristupa”, komentirao je.

No, on je rekao kako ove stranke već dvije godine nisu sudjelovale u sjednicama Predsjedništva HNS-a, kao i da 170 izaslanika koji ne sudjeluju, ne umanjuje broj izaslanika koji će sudjelovati na Saboru je ima izaslanika jednako kao i na 11. saboru.

Kazao je kako današnjem zasjedanju participira 12 političkih subjekata te kako “ne bi davao značaj priopćenju četiri stranke”.

Kao izaslanik Vlade Republike Hrvatske, u Mostaru je boravio potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved koji je istaknuo podršku hrvatske vlade HNS-u BiH te, komenitrajući nedolazak nekoliko hrvatskih stranaka, pozvao na zajedništvo i rješavanje nesuglasica unutar te institucije.

„Stoga je moj poziv i danas da zaista čuvamo čvrsto to zajedništvo, da ukoliko imamo prijepore i područja o kojima trebamo raspravljati, upravo Hrvatski narodni sabor jest mjesto gdje se analiziraju smjerovi i prioriteti te gdje se donose ključne odluke za hrvatski narod u BiH”, poručio je Medved.

Dok ne daje značaj priopćenjima drugih stranaka, Čović ponovio kako se “čuva partnerstvo u vlasti”

Nakon završetka sjednice HNS-a, Čović je održao konferenciju za medije te je komentirao i akrualnu kkrizu među koalicijskim partnerima u državnoj vlasti.

“I dalje sam na istom tragu da trebamo iskoristiti sljedeći tjedan, razgovarati i mislim da će se to dogoditi. Siguran sam da ćemo u sljedećih 10 dana svi mi koji smo sada u poziciji: Trojka, SNSD i HDZ sa svim onim strankama koje još tu participiraju. Koliko ćemo uspjeti vidjet ćemo. Mislim da trebamo u miru oko toga razgovarati. Istina, paralelno se vode procesi i inicijative, svakto svakoga smjenjuje. pa ćemo vidjeti dokle će to doći. Ako je cilj samo blokirati i zaustaviti sve procese onda se s tim nitko ne može složiti. BiH nema luksuz da zaustavi svoj život”, rekao je Čović, pozvavši i međunarodnu zajednicu u BiH da ohrabri domaće političare u donošenju samostalnih odluka.

On je ponovio svoj poznati stav kako se “partnerstvo čuva”.

“Očekujem, ako smo partneri da više nema preglasavanja oko bilo koje teme jer to partneri ne rade. Nema preglasavanja, ja sam jasno kazao da se partnerstvo čuva. Dok ga imamo. Sjest ćemo zajedno za 10- 15 dana pa reći ovo više ne ide. Netko će praviti neko novo partnerstvo, sve je legitimno, samo ne smije biti kalkulacija koje stvaraju blokadu”, naveo je Čović.

Čović je za sljedeći tjedan najavio raspravu o fiskalnim zakonima ministara financija.

“Galamom nećemo ništa riješiti, ali ćemo učiniti sve da separatisti i unitaristi ne unište BiH. HNS ima snagu i moramo otvoriti vrata Europi, bez obzira na to kakva je američka politika. U svijetu se događaju velike promjene, i one će biti sve veće””, rekao je.

Čović: “Zakon o Južnoj interkonekciji neprovediv”

Osvrćući se na pitanje plinovoda Južna interkonekcija, Čović je rekao kako je “predlagao rješenje na fini način”, ali kako “to neki ne žele” te da “sumnja u motive pojedinih aktera u tom procesu”.

“Ovaj zakon, u trenutnom obliku, nije provediv, a oni koji su ga donijeli sada druge optužuju za nekakve ruske utjecaje. Partneri iz Federacije usuglasili su zakon, ali su večer prije sjednice Vlade javili da odustaju pod velikim pritiskom. Razumijem i one koji vrše pritisak, ali ovo je naša domovina. Pokušaj da se ovo vodi na ovakav način isključivo je interes pojedinca”, rekao je Čović, navodeći kako bi za potpunu realizaciju projekta, i uz potpunu suglasnost svih strana, za taj projekt bilo potrebno namanje šest do sedam godina.

O “gašenju institucija koje su financirale različite projekte”

On se pri tom osvrnuo i na, vjerojatno, blokadu USAID-a od strane administracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Čović nije otvoreno likovao zbog toga kao što je to učinio na jučerašnjoj konferenciji za medije njegov partner, predsjednik RS-a i vladajućeg SNSD-a Milorad Dodik, no, na sebi svojstven način dao je slično naslutiti.

“Sada, kada se pogase institucije koje su financirale različite projekte, vidjet ćemo tko stoji iza toga. Ako sam i ja negdje pogriješio, neka i moje ime bude javno objavljeno”.

Inače, na današnjem XII. zasjedanju izglasana je Deklaracija, koja je, manje-više, ne razlikuje puno od dosadašnje donesenih deklaracija na prijašnjim zasjedanjima zabora.

Između ostalog, navodi se opredjeljenost “ustanovom domoljublju” i euroatlantskom putu BiH, nužnosti izmjene Izbornog zakona BiH, osuda nastavku opstruiranja i popunjavanja pozicija u institucijama pravosudne vlasti koje bi trebale pripasti Hrvatima, zagovaranje poštenog tržišnog natjecanja i poticajne uvjete za rad i povećanje zaposlenosti, borbu protiv korupcije, demografsku revitalizaciju, energetsku sigurnost gdje je projekt Južne interkonekcije označen kao strateški prioritet za Hrvate u BiH s osudom preglasavanja hrvatskih političkih predstavnika u izvršnim i zakonodavnim tijelima. Također, Deklaracija zagovara i reforme u obrazovnom sustavu i povećanje kvalitete obrazovnih usluga, kao i ulaganja u razvoj umjetne inteligencije kao i u kulturu, iseljeništvo i medije.

Na koncu, Deklaracije navodi se opredjeljenost brige i skrbi za branitelja i njihove obitelji te će, kako stoji, HNS nastaviti surađivati sa stručnjacima i razvijati snažne veze s Hrvatskom kako bi se zajednički suprotstavili pokušajima iskrivljavanja povijesnih činjenica i istine o obrambenom ratu”.

Previšić: “Zauzmimo se za našu mladost i obitelji”

Međutim, potpuno je razvidno kako je današnje zasjedanje HNS-a jedno prošlo vrlo burno zbog sve više nezadovoljnih članica politikom koju provodi vladajući HDZ BiH. Dok pet stranaka nisu željele danas nazočiti Saboru, a RNS Joze Ivančevića koji je ujedno i načelnik općine Prozor-Rama nije niti pristala na poziv za članstvo, predstavnici dvije stranke pobrinuli su se da ova sjednica ne bude još jedna od onih “dosadnjikavih”.

No, predstavnici preostale dvije stranke, koje su svojevrsna oporba u vodećem HDZ-u BiH oko kojih se okupilo nekoliko manjih stranaka s hrvatskim predznakom, Čapljinska neovisna stranka (ČNS) i Pokret Hum, imali su vrlo kritičke govore. Obraćanja koje će predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i ostali izaslanici u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača, još dugo pamtiti iako su na govor predsjednika ČNS-a Peru Previšića i Sandra Jurkovića iz Pokreta Hum s govornice HDZ-ovci “ispratili” neodobravanjem, pa čak i zvižducima koji su pokazali kako se kritike i drukčije mišnjenje ne privaća, a kamoli preispituje.

Predsjednik ČNS-a Pero Previšić, već u uvodu obraćanja najavio je kako će se kritički osvrnuti na njegovo djelovanje.

“Prošle su dvije godine od zadnjeg zasjedanja HNS-a, krovne institucije političkog tijela Hrvata u BiH, stoga je danas prava prilika da se osvrnem na naše dvogodišnje djelovanje. Je li se išta promijenilo u korist našeg hrvatskog naroda, tj. je li hrvatskom čovjeku danas u BiH bolje i sigurnije živjeti nego u 2023.? Nismo zaustaviti egzodus hrvatskog naroda iz BiH, koji odlazi zbog društvene nepravde, nesigurnosti, kriminala i korupcije. Tjera se naša mladost u druge zemlje jer ovdje više vrijedi kupljena od stečene diplome. Onima koji vode hrvatsku politiku u BiH je najbitnije kadroviranje svojih odanika i podanika, pa se tako radna mjesta popunjavaju po podobnosti a ne po sposobnosti, dok naša vrhunska inteligencija odlazi u pečalbu. Stoga gospodo, vama kojima dobro ide jer jedni drugima nepravedno pogodujete, poručujem: zauzmimo se za hrvatske obitelji, jer one su ključ našeg opstanka u BiH. Treba li nas biti sram umirovljenika koji ne mogu živjeti s ovakvom minimalnom mirovinom s kojom ni lijekove ne mogu kupiti? Treba nas biti sram”, kazao je Previšić.

“Upitno postojanje HNS-a”

Previšić je, pri tom, izrazio i dvojbu za svrsishodnost postojanja HNS-a.

“Nažalost, činjenice pokazuju kao i opće mijenje i realno stanje našeg naroda da nismo uradili skoro ništa, pa je stoga upitno postojanje ove naše krovne hrvatske institucije”, naglasio je.

On je podsjetio kako je na 11. zasjedanju HNS usvojena Deklaracija i donesena demografska strategiju Hrvata u BiH koja je trebala olakšati život hrvatskom narodu, a istovremeno bit primjer i osnova ostalim narodima.

“Naime, ta dva važna dokumenta koja smo tada donijeli, moram priznati, dobro osmišljena ali ne i obvezujuća, nisu polučila rezultatima. Jer da jesu, ona bi se provela u svim mjestima gdje imamo općinska/gradska vijeća, načelnike i gradonačelnike.  U onim sredinama gdje to nije ispoštovano, pokazatelj je da su osobni interesi iznad hrvatskih interesa. Dok nas takvi ljudi vode, nama drugi neprijatelji ne trebaju. Hoćemo li za dvije godine opet pričati o ugroženosti hrvatskog naroda i ponovno donositi deklaracije i strategije, reda radi? Hoćemo. Zato ću ja danas biti protiv ove Deklaracije, jer je ona samo mrtvo slovo na papiru. Za bolje sutra hrvatskog čovjeka nije potrebno trošiti litre tinte, potrebna je volja i ljubav prema svom narodu”, kazao je Previšić.

Optužbe prema Čoviću

Naglasio je kako su Hrvati, kao konstitutivni narod u BiH, došli do granice nacionalne manjine te ukkoliko se to nastavi, ta granica će biti prijeđena.

Previšić je za takvo stanje izravno okrivio predsjednika HNS-a i HDZ BiH Dragana Čovića.

“Četrnaest godina od kada je na čelu HNS-a ovdje prisutni gosp. Čović rješava hrvatsko pitanje, a Hrvata je sve manje i manje. Čak i ako ga u neka buduća dva ključna tjedna u budućnosti i riješi, bojim se da će biti kasno. Ako ništa hitno i konkretno na poduzmemo i ova će sjednica, kao i mnoge u posljednjih godina, biti samo zlouporaba HNS kojega vladajući koriste kao pokriće za svoje klansko i privatno koristoljublje, nerad, nemar, i nesposobnost”, rekao je predsjednik ČNS-a.

Dalje je nastavio: Tko će platiti javnu štetu što su pretrpjele naše općine i gradovi, tko će odgovarati za uništene tvornice? Uništeno je sve što se moglo uništiti: Aluminijski kombinat, Soko, Vitezit i mnoge druge gigante jer su iz osobnih i klanskih interesa u njima postavljane uprave, nadzorni odbori i direktori. I nakon što su pokradeni i uništeni, radnici su morali u Njemačku, Austriju, Irsku i druge zapadne i prekomorske zemlje. Naši branitelji nisu se borili za ovakav ustroj i ovakav odnos vlasti prema rodnoj grudi i narodu. Jer mnogi današnji vlastodršci preko prljave politike nakon Domovinskog rata su se izvukli iz svojih dezerterskih rupa da bi na ovaj interesni i koruptivni način vodili politiku”.

On je rekao kako je u “bivšoj državi bilo samo 10% (hrvatskog) stanovništva koji su se vodili kao članovi partije – saveza komunista”, te da se “danas u redovima naših političara nalaze se ti članovi i njihovi potomci”.

“Realnost je da su nam ratni dezerteri postali ugledni političari, da su nam ratni profiteri postali ugledni gospodarstvenici, a hrvatski branitelji i heroji postali sirotinja i ratni zločinci. Veliki broj naših branitelja ostavljen je na cjedilu, posebno oni koji još uvijek trpe sudske progone zato što su branili svoja ognjišta”, rekao je Previšić, podsjetivši i na 7.788 branitelja, poginulih u Domovinskom ratu, dok danas njihovi potomci, kako je istaknuo, “odlaze u svijet zato što ne mogu osnovati život na svojoj rođenoj zemlji”.

Poruka za nadbiskupa, biskupe i provincijale: “Ustanite i podignite glas jače”

Previšić se obratio i predstavnicima Katoličke crkve u BiH, pozivajući ih da “ustanu i ne šute na ovakvo stanje hrvatskog naroda”.

“Koliko je naša katolička Crkva u povijesti učinila za svoj hrvatski narod kada mu je bilo najgore, najbolje pokazuju naši svećenici mučenici kao i naš blaženi Alozije Stepinac koji su se borili po cijenu života, zatvora, trovanja i mučeništva ali se nisu dali slomiti. Danas s ovoga mjesta upućujem vapaje vama oče nadbiskupe Tomo, oci biskupi Petre, Željko, provincijali fra Jozo, fra Zdravko, ustanite i nemojte šutjeti na ovakvo stanje svoga hrvatskog naroda, podignite glas još jače. Kao vjernik katolik, često na svetoj misi čujem poziv na molitvu za nova duhovna zvanja kako bi imali svećenike koji će propovijedati Evanđelje. Ako ovakvo nastavimo, neće nam trebati jer neće imati komu propovijedati”, poručio je Previšić.

“Vi ste krivi”

Na koncu je upitao tko je kriv za katastrofalno stanje Hrvata u BiH.

“Vi ste krivi”, optužio je Previšić.

“Je li dosta autokratske vladavine? Napravili ste od sebe ovozemaljske bogove, a hrvatski narod učinili robovima. Nije HDZ hrvatski narod. Stoga je danas ovo “zajedništvo” predstava za javnost i licemjerna propaganda, jer umjesto Hrvata ovdje bi danas trebali sjediti vaši koalicijski partneri iz reda drugog naroda jer s njima sklapate koalicije, kako na općinskim/gradskim, tako i na državnoj razini, samo kako bi ostali na vlasti, dok sa strankama iz svog naroda vodite bitke. Priči o jedinstvu i zajedništvu, pojmu kojeg ste toliko isprostituirali da mi ga se gadi izgovoriti ovdje, nije mjesto.
Neki mi se čude zašto sam nakon svega još uvijek član predsjedništva HNS-a, ali ja sam čovjek koji ne podliježe ničijem interesu, ni stranačkoj stezi i ovaj moj intervent najbolji im je odgovor”, zaključio je Previšić na kraju svog govora.

Jurković: “Lažno zajedništvo”

Sandro Jurković iz Pokreta za Hum, već i na samom usvajanju dnevnog reda izviždan je od HDZ-ovaca. On je negodovao zbog zakašnjelog dobivanja materijala s predloženim redom, navodeći kako “to rade jer im to ne odgovara”.

“Ja danas nisam došao da budem dio lažnog zajedništva, fikus, i da aplaudiram dragom i velikom vođi. Došao sam da javno kažem kako me je stid s kakvim ljudima dijelim grad, županiju i državu. A zašto me stid? Pa ima li većih neprijatelja mojoj djeci od vas koji nas preko 30 godina sustavno uništavate, koji nas tjerate s vjekovnih ognjišta i radujete se kad uzimamo jednosmjerne karte za Njemačku, Austriju Irsku…”, kazao je Jurković, “zaradivši” zvižduke”.

Jurkovića je prekinuo Čović, navodeći kako se treba referirati na dnevni red, a da će poslije imati mogućnost za raspravu koliko želi. Ispraćen je sa zvižducima negodovanja. Jurković je poslije u izjavi za medije kazao kako su navodi za europsku opredijeljenost lažni, kao i tzv zajedništvo HNS-a.

O istupima ova Previšića i Jurkovića bruji sveopća javnost, te je zasjedanje i izglasana Deklaracija bačena u drugi plan.

/Republika/

Objava Sjednica HNS-a koja će se dugo pamtiti – Sve manje stranaka, sve glasniji bunt praćen zvižducima pojavila se prvi puta na Republika.

“Zbog nezadovoljstva načinom rada i funkcioniranja HNS-a, u subotu, 8. veljače, više od 170 legitimno izabranih sabornika neće sudjelovati u radu XII zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora.

Već dugo vremena upozoravamo na: Nepoštivanje usvojenih deklaracija; Nerealiziranje usvojenih rezolucija i strategija; Pretvaranje HNS-a u okvir za zadržavanje monopola HDZ-a BiH; Nedonošenje izmjena Izbornog zakona o legitimnom predstavljanju, te nerealiziranje ostalih strateških prioriteta hrvatskog naroda u BiH (demografska strategija, zaustavljanje egzodusa hrvatskog naroda…); Uzurpacija pozicije predsjednika Glavnog vijeća HNS-a.Zbog svega navedenog, nameće se nužna potreba za redefiniranjem načina rada i donošenja odluka u HNS-u. Svjesni političkih odnosa u BiH (separatizam, unitarizam) i ukupnih geopolitičkih prilika, u interesu hrvatskog naroda u BiH smatramo potrebnim otvoreno i žurno s međusobnim uvažavanjem razgovarati o svemu navedenom i biti odgovorni prema vlastitom narodu”, navodi se uzajedničkom prioćenju koju potpisuju predsjednici četiri stranke – predsjednik HDZ-a 1990, Ilija Cvitanović, predsjednik HNP-a, Ivan Vukadin, predsjednik HDS-a, Ivo Tadić i predsjednik HSS-a, Mario Karamatić.

Podsjetimo i na to kako je Hrvatska republkanska stranka (HRS) predsjednika Slavena Raguža već četvrtu godinu  sa zamrznutim članstvom u HNS-u, a kako je Ramska narodna stranka predsjednika Joze Ivančevića nedavno odbila članstvo u HNS-u.

/Republika/

Objava Što ostaje od HNS-a – HRS, HDZ 1990, HNP, HDS i HSS neće sudjelovati na XII. zasjedanju HNS-a pojavila se prvi puta na Republika.