U organizaciji Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, a u sklopu kulturne manifestacije „Napretkov tjedan kulture 2026. koju priređuje HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, u petak, 16. listopada u 13 sati, u amfiteatru Antun Branko Šimić Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru bit će predstavljen zbornik radova „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“.

Izjave za medije bit će organizirane u 12 sati i 45 minuta.

Zbornik je objavljen u nakladi Sveučilišta u Mostaru i HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, uz partnersko sudjelovanje HKD Napredak Dubrovnik i HKD Napredak Split. Zbornik sadrži 17 znanstvenih radova autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih europskih zemalja, koji iz različitih znanstvenih perspektiva razmatraju posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva i osmanskog osvajanja Bosne. Radovi obuhvaćaju političke, društvene, demografske, kulturne i identitetske procese, kao i pitanja migracija, konfesionalnih odnosa, kulturnoga nasljeđa, kolektivnoga pamćenja i povijesti umjetnosti.

Posebnu vrijednost zborniku daje prvi cjeloviti prijepis, transkripcija i prijevod oporuke kraljice Katarine Kosače Kotromanić, jednog od najvažnijih dokumenata bosanskohercegovačke srednjovjekovne baštine.

O zborniku će govoriti njegovi urednici dr. sc. Anto Ivić i prof. dr. sc. Dijana Pinjuh s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru te jedan od recenzenata zbornika prof. dr. sc. Marinko Marić sa Sveučilišta u Dubrovniku.

Predstavljanje zbornika bit će prigoda za osvrt na jedno od ključnih razdoblja bosanskohercegovačke povijesti te na dugoročne političke, društvene i kulturne procese koji su nakon nestanka srednjovjekovnoga Bosanskoga Kraljevstva oblikovali Bosnu i Hercegovinu i širi prostor jugoistočne Europe.

Objava Napretkov tjedan kulture ‘NTK 2026.’ – Najava predstavljanja zbornika „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ na Filozofskom fakultetu SUM-a pojavila se prvi puta na Republika.

U nakladi Sveučilišta u Mostaru i HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, uz partnersko sudjelovanje HKD Napredak Dubrovnik i HKD Napredak Split, ovih dana iz tiska je izišao zbornik radova ‘Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva’.

Ovo izdanje predstavlja jedno od najznačajnijih novijih djela posvećenih tom važnom prijelomnom razdoblju povijesti Bosne i Hercegovine te jugoistočne Europe.

Zbornik je nastao kao rezultat međunarodnoga znanstvenog skupa održanog 24. i 25. listopada 2024. godine povodom obilježavanja 600. obljetnice rođenja bosanske kraljice Katarine Kosače Kotromanić, osobe koja i danas zauzima istaknuto mjesto u povijesnom i kulturnom pamćenju Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Kako ističe jedan od urednika zbornika, dr. sc. Anto Ivić, znanstveni skup otvorio je niz pitanja o političkim, društvenim, kulturnim i demografskim posljedicama nestanka Bosanskoga Kraljevstva, sudbini različitih društvenih slojeva nakon osmanskog osvajanja te dugoročnim promjenama koje su obilježile prostor Bosne i susjednih zemalja.

Posebnu vrijednost publikaciji daje i prvi cjeloviti prijepis, transkripcija i prijevod oporuke kraljice Katarine Kosače Kotromanić, jednog od najvažnijih dokumenata bosanskohercegovačke srednjovjekovne baštine. Iako se nestanak Bosanskoga Kraljevstva često promatra kao događaj iz daleke prošlosti, posljedice tog povijesnog prijeloma osjećale su se stoljećima.

Promjene političkih granica, migracijski tokovi, preoblikovanje društvenih odnosa te promjene vjerskog, kulturnog i identitetskog krajolika trajno su obilježili Bosnu i Hercegovinu i njezino šire okruženje. Upravo tim složenim procesima posvećena je ova knjiga.

Povijest Bosne povezuje se sa širim europskim procesima kasnoga srednjeg i ranoga novog vijeka

Zbornik donosi 17 znanstvenih radova autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih europskih zemalja. Tematski obuhvaća širok raspon istraživačkih područja, od političke i institucionalne povijesti, preko migracijskih i demografskih procesa, do pitanja identiteta, kulturnoga nasljeđa, kolektivnog pamćenja i povijesti umjetnosti. Posebna pozornost posvećena je dugoročnim posljedicama osmanskog osvajanja Bosne, uključujući promjene društvenih struktura, konfesionalnih odnosa i migracijskih tokova.

Prema ocjeni recenzenata, izv. prof. dr. sc. Marka Rimca sa Sveučilišta u Splitu i izv. prof. dr. sc. Marinka Marića sa Sveučilišta u Dubrovniku, zbornik predstavlja vrijedan doprinos suvremenim istraživanjima povijesti Bosne i jugoistočne Europe.

Njegova posebnost leži u tome što nestanak Bosanskoga Kraljevstva ne promatra tek kao politički slom jedne države, nego kao početak dubokih društvenih, kulturnih i identitetskih promjena koje su obilježile stoljeća koja su uslijedila.

Autori okupljeni u zborniku nude nova tumačenja i istraživačke perspektive, povezujući povijest Bosne sa širim europskim procesima kasnoga srednjeg i ranoga novog vijeka. Time ova publikacija nadilazi uske nacionalne okvire te doprinosi boljem razumijevanju zajedničke povijesti prostora na kojem se stoljećima susreću različite kulture, religije i političke tradicije.

Uz dr. sc. Antu Ivića, urednica zbornika je izv. prof. dr. sc. Dijana Pinjuh, dok su koordinatori projekta Miroslav Landeka i izv. prof. dr. sc. Dražen Barbarić. Grafički prijelom uradio je Željko Koren, a tisak PRESSUM.

Slika na naslovnici Kraljica Katarina rad je akademskog slikara Borisa Jovanovića. Objavljivanjem ovoga zbornika znanstvenoj i široj javnosti dostupno je vrijedno djelo koje na suvremen i interdisciplinaran način rasvjetljava jedno od ključnih poglavlja povijesti Bosne i Hercegovine te pridonosi boljem razumijevanju procesa koji su stoljećima oblikovali društveni, kulturni i identitetski razvoj ovoga prostora.

(VL/HKD GPM)

Objava Objavljen zbornik radova „Posljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva“ pojavila se prvi puta na Republika.

“Vječna Hercegovina je knjiga koja vraća dostojanstvo zaboravljenim žrtvama, daje glas onima koji ga nisu smjeli imatii podsjeća da se budućnost ne može graditi bez istine o prošlosti. Riječ je o djelu koje nadilazi uske akademske okvire i zaslužuje mjesto ne samo u knjižnicama povjesničara i teologa, nego i svih onih koji žele razumjeti kako se vjera može svjedočiti najdublje upravo u najtežim mogućim uvjetima”, piše u svom predgovoru knjige napisala doc. dr. sc. Mirjana Pinezić sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu.

Hrvatsko kulturno društvo ‘Napredak’ Mostar i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, predstavljanjem knjige ‘Vječna Hercegovina – Mučenička baština i ukazanja od 1945. do 1948.’ autora don Josipa Mužića, protekloga tjedna  organizirali su Dan zahvalnosti. O knjizi su govorili predsjednik HKD Napredak Mostar fra Andrija Nikić i sam autor don Josip Mužić, dok su u glazbenom dijelu sudjelovali članovi FRAMA-e iz Čerina.

Kako je u svom predgovoru knjige napisala doc. dr. sc. Mirjana Pinezić sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu, knjiga je iznimno vrijedno, hrabro i slojevito historiografsko-duhovno djelo koje se bavi jednim od najosjetljivijih, ali i najdugotrajnije prešućivanih razdoblja hercegovačke i hrvatske povijesti. Knjiga koja svjesno otvara teme. Knjiga pamćenja, savjesti i nade.

“Knjiga donosi sustavan i dokumentiran prikaz mučenićke sudbine Crkve i vjerničkoga puka na prostoru livanjsko-duvanjskoga i hercegovačkoga kraja, osobito u poraću II. Svjetskog rata, ali i u širem povijesnom luku koji seže od osmanskih progona do komunističke represije, sve do suvremenih izazova gubitka povijesnoga pamćenja i identiteta”, navodi Pinezić, ističući kako je posebna vrijednost knjige u načinu na koji autor Mužić povezuje povijesnu analizu s teološkom i duhovnom refleksijom.

Ona zaključuje: “Vječna Hercegovina je knjiga koja vraća dostojanstvo zaboravljenim žrtvama, daje glas onima koji ga nisu smjeli imati podsjeća da se budućnost ne može graditi bez istine o prošlosti. Riječ je o djelu koje nadilazi uske akademske okvire i zaslužuje mjesto ne samo u knjižnicama povjesničara i teologa, nego i svih onih koji žele razumjeti kako se vjera može svjedočiti najdublje upravo u najtežim mogućim uvjetima”.

“Zulum Osmanlija“

U prvom poglavlju ‘Život u sužanjstvu, uništenje naroda i vjere i zulum nad katolicima’, autor između ostaloga, piše o razlozima pada Bosne pod Osmansko carstvo, zločinima koji su uslijedili, islamizaciji, odvođenju mladih ljudi u janjičare,ali i položaju katolkinja u takvom sužanjstvu i njihovo odvođenje u hareme, što je bila redovita pojava.

“Razlozi pada Bosne, kako to već zapaža Ivan Franjo Jukić, moralna je izopačenost ‘oholost, bludnost i nenavidnost’, ‘svak je hotio zapoviedati a umio nije’, nesloga grabež. To se odnosi na bosansku i humsku vlastelu koji su zanemarili brigu za opće dobro i bavili se samo svojim sebičnim interesima. Jednako tako, tomu su kumovali i vanjski razlozi jer je Zapd na pad Bosne gledao ravnodušno, ne poduzevši ništa da joj pomogne. Kad je Turska kao ‘najjača svjedska velesila’ osvojila Bosnu, iz Venecije 14. lipnja 1463. godine pišu u Firencu da je ‘pred očima svijeta izgorjelo jedno ugledno kraljevsstvo'”, osvrće se autor.

Navodi kako su Osmanlije odmah na početku okupacije počeli provoditi politiku uništenja kršćanstva te kako je Mehmed II. nakon što je osvojio Bosnu, u janjičare odveo 30.000 momaka, a oko 200.000 ljudi prodano je u rovblje u Maloj Aziji.

Milijun Hrvata odvedeno u tursko roblje

Autor se osvrće na pisanje Dominika Mandića koji navodi da zbroj svih brojeva koje navode izvori dolazi do zaključka kako je od konca 14. do konca 18. stoljeća, iz svih hrvatskih zemalja u tursko roblje odvedeno skoro milijun Hrvata.

Navodi pisanje fra Lovre Karaule koji konstatira: “…bosanski poturice, izgubivši svogs zaonitog kralja Stiepana posliednjega, pobacivši strah kraljevskih zakona, nebojeći se svoga od Bosne udaljenoga Cara, učiniše da Bosna pribogata svakom svetinjom narodnom i vierozakonskom, nakićena svuda bielim dvorim prastare gospode i krasnim Cerkvam, spomenicim i mnogoverstnim Nadpisim, kroz malo godinah postade pustoš i razvala. Iz kamena bi suza potekla gledajući u ono vrieme kako pomamni Dahije bosanski, serbski i Ercegovački, svojim jataganima i železnim Nagacim i buzdohanim kerše, lome, razbijaju, merve i poganim nogama gaze častne križe, slike i Dubke svetih i sveticah božjih na raskeršima putah, na keršćanskim grebljim, na Mostovima. Ovako sva zemlja bosanska bih odkeršćena i svetogrdno poturčena”.

Ispočetka su na islam prelazli samo plemići, da očuvaju svoj imetak, a onda i cijela sela i gradovi. Osmanlije svećenicima nisu dopuštali djelovanje, a narodu je prijelaz na islam omogućavao normalan i povlašten život: “…osigurao im je imanjstva i bogatstva, oslobodio od harača i svakoga danka, dopuštao svako diealo grešno i nasladjenje tielesno, bez truda i radnje mogli su gospodstvo provoditi’.

‘Orla i psa kod njih ubiti je griehota, a Vlaha ubiti je sevap’

U svojoj knjizi autor don Josip Mužić također se poziva i na izvješće Anastazija Jurjevića prema kojem je 1626. godine u Bosanskom Kraljevstvu bilo 250.000 katolika, a nakon Bečkog rata (1683.-1699.), uslijed velikog iseljavanja, katolici su u Bosni spali na svega 17.000 vjernika i 26 svećenika.

O odnosu Osmanlija prema kršćanima osvrće se na pismo biskupa Rafe Barišića austrijskom caru iz 1837. gdje, između ostaloga piše:”…Odnos Osmanlija prema kršćanima zorno oslikava logika kojom se ravnaju – tako ‘orla i psa kod njih ubiti je griehota, a Vlaha ubiti je sevap, od Vlaha oteti sve se mora, samo da ne krepa…”.

Podsjeća i na pisanje Matije Mažuranića na njegovom putu u Bosnu polovicom 19. stoljeća:”…U sarajevskom polju je, kako sam čuo, os ve Bosne najgori stališ za Krstjane. Onde Krstjani ništa pod nebo neimaju, ni kuće, ni kućišta, ni mačke, nego ono , što se vidi, sve je agino…”.

Stradanja kroz stoljeća

Položaj žena katolkinja tijekom vladavine Osmanlija bio je također vrlo nezavidan te je vrijedilo pravilo kako je ‘svaki čovjek vlastan ubiti svoju ženu kad hoće i svaki gospodar svoga slugu, za najmanju pogrešku, osobito ako je Krstjanin’. Tu autor piše i o tetoviranju križeva, sicanju na vidljivim dijelovima tijela kako bi se djevojke spasile od Osmanlija.

“Osmanski moćnici polagali su pravo na prvu bračnu noć koju su mlade morali provesti s agom ili begom. Kako bi se to izbjeglo, nastali su običaji zajedničkih svadbi na kojima bi se vjenčalo više parova odjednom. Bilo je i slučajeva kada bi se mladoženja pobunio i ubio Osmanliju. No, ni udane žene nisu mogle biti mirne”, navodi autor uz brojne primjere stradanja djevojaka koje su željele očuvati čast, ali i običaju Osmanlija da napadaju svatove kako bi oteli mladu, kada bi dolazilo do pokolja itd.

Autor u sljedećim poglavljima knjige piše o stradanjima, razaranjima, progonima i posljedicama za hercegovačko stanovništvo i svećenstvo tijekom komunističke vlasti u bivšoj Jugoslaviji, ali i o stradanjima i protjerivanjima Hrvata u posljednjem, Domovinskom ratu, posebno na području današnje Republike Srpske, ali i političkom rješenju ‘Daytonske BiH’, uz konstataciju kako je ‘Zapad sustavno provodio i nastavlja provoditi protukatoličku politiku u BiH’ i konačan zaključak kako je nada, ukazanja i vjera puka doprinijela ostanku i opstanku

Tri proročanstva ocu Perici od njemačke mističarke – ‘Hrvatska kičma očuvanja kršćanstva u Europi’

Zanimljiva je i tema dijela knjige o ocu Petru Perici (1881.-1944.) i njegovom sastanku s njemačkom mističarkom Therese Neumann 1928. godine. Inače Petar Perica je spjevao vrlo poznatu pjesmu ‘Do Nebesa nek’ se ori’ i ‘Zdravo djevo kraljice Hrvata’. Tom prilikom ova mističarka mu je izrekla tri proročanstva – da će završiti mučeničkom smrću – zajedno s još 52 Dubrovčanina partizani su ga odveli u Daksu, gdje je bilo mučen i bez ikakva suđenja strijeljan, a tijelo mu bačeno u zajedničku jamu.

Kazala je i kako će Hrvatska krajem stoljeća zadobiti slobodu, što se i dogodilo te, a koncu, kako će ‘Hrvatska imati ključnu ulogu i kičma u očuvanju kršćanstva u Europi’.

/Desk/

Objava U Mostaru predstavljena knjiga  autora don Josipa Mužića – ‘Vječna Hercegovina – Mučenička baština i ukazanja od 1945. do 1948.’ pojavila se prvi puta na Republika.

U ime Hrvatskog kulturnog društva Napredak – Dubrovnik memorandum je potpisao predsjednik izv. prof. dr. sc. Marinko Marić, u ime Hrvatskog kulturnog društva Napredak – Split, zastupanog po predsjednica Vinki Bratulić, Memorandum je potpisao član uprave dipl.ing.arh. Jerko Rošin, a u ime Hrvatskog kulturnog društva Napredak Glavna podružnica Mostar, predsjednica Željka Obradović.

Istaknuto je kako Dubrovnik, Split i Mostar predstavljaju važna središta hrvatske nacionalne kulturne i društvene povezanosti, zbog čega imaju i značajnu ulogu u očuvanju i promicanju identitetskih vrijednosti kulturne, znanstvene i umjetničke baštine. Stoga je cilj potpisivanja ovog Memoranduma poticanje zajedničkih projekata, razmjene iskustava i sadržaja djelovanja, te jačanje suradnje među lokalnim zajednicama kroz kulturne, znanstvene i edukativne aktivnosti.

Potpisnice Memoranduma posebno i detaljnije iskazuju zajednički interes za suradnju na područjima: povezivanja umjetnika, znanstvenika i kulturnih djelatnika, razmjene kulturnih, znanstvenih i edukativnih sadržaja, promicanja kulturne i znanstvene baštine te umjetničkog stvaralaštva, očuvanja i promicanja zajedničkoga hrvatskog kulturnog identiteta, očuvanja i afirmacije tradicijske i suvremene kulture, razvoja zajedničkih projekata u području kulture, znanosti i edukacije, te poticanja suradnje među mladima, studentima i istraživačima.

Ta suradnja ostvarivat će se osobito kroz organizaciju zajedničkih izložbi, koncerata, predstava i drugih kulturnih manifestacija, održavanje predavanja, tribina, okruglih stolova i znanstvenih skupova, pokretanje zajedničkih nakladničkih i izdavačkih projekata, razmjenu stručnih iskustava i gostujućih programa, zajedničku prijavu projekata na nacionalne i međunarodne fondove, uključujući fondove Europske unije, međusobnu promociju programa i aktivnosti svih potpisnica i suradnju na projektima digitalizacije i zaštite kulturne baštine.

Prigodom potpisivanja Memoranduma u Mostaru već je dogovoren i prvi konkretan projekt iz oblasti izdavaštva.

/Desk/

Objava HKD Napredak Dubrovnik, Mostar i Split potpisali Memorandum o kulturnoj, znanstvenoj i institucionalnoj suradnji pojavila se prvi puta na Republika.

Iz Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, za Hercegovina.info potvrđeno je kako je Nikola Čiča, direktor Agencije za antidoping kontrolu BiH i predsjednik HKD Napredak, kažnjen s 5.000 KM zbog utvrđenog sukoba interesa, nakon što je Povjerenstvo zaključilo da je istodobno obnašao nespojive funkcije.

Čiča već više od godinu dana obnaša dužnost direktora državne Agencije za antidoping kontrolu BiH, dok istodobno već šest godina vodi Hrvatsko kulturno društvo Napredak, gdje je trenutno u drugom mandatu predsjednika.

Prema Zakonu o sukobu interesa u institucijama BiH, dužnosnici i rukovodeći državni službenici obvezni su odmah po stupanju na dužnost provjeriti postojanje sukoba interesa i pravovremeno ga otkloniti. U ovom slučaju to nije učinjeno dulje od godinu dana, iako je protiv Čiče podneseno više prijava.

Provjeru mogućeg sukoba interesa zatražio je tek sredinom ove godine, a Povjerenstvo je naknadno utvrdilo da je u međuvremenu obnašao dvije nespojive funkcije, pri čemu je ostvarivao i određenu imovinsku korist.

Sukladno zakonu, Čiča sada mora u roku koji je odredilo Povjerenstvo odlučiti koju će funkciju zadržati – mjesto direktora Agencije za antidoping kontrolu BiH ili predsjedničku poziciju u HKD Napredak.

U slučaju da ne otkloni sukob interesa u zadanom roku, Povjerenstvo mu može izreći dodatne kazne te o svemu obavijestiti Vijeće ministara BiH, koje može pokrenuti postupak njegovog razrješenja.

Čiča ima pravo žalbe Sudu BiH u roku od 30 dana, no žalba ne odgađa izvršenje odluke, što znači da je dužan postupiti po nalogu Povjerenstva bez obzira na eventualni sudski postupak. U suprotnom, izlaže se i mogućoj kaznenoj odgovornosti zbog nesavjesnog rada u službi.

Dok na čelu državne agencije prima direktorsku plaću, funkcija predsjednika HKD Napredak formalno je volonterska i ne podrazumijeva novčanu naknadu.

Ipak, u javnosti su se ranije pojavljivale informacije kako to društvo raspolaže značajnom imovinom i financijskim sredstvima, dok detalji o ukupnim iznosima i dalje nisu u potpunosti transparentni ni dostupni članstvu i javnosti, piše Hercegovina.info.

/Desk/

Objava Nikola Čiča novčano kažnjen zbog sukoba interesa – Istodobno bio predsjednik HKD Napredak i državne agencije – mora odlučiti gdje će pojavila se prvi puta na Republika.

Travnik, Dubrovnik, Split, Mostar, Usora, Derventa, Livno, Uskoplje, Ilijaš, Busovača, Konjic i mnoge druge podružnice umjesto o Skupštini na kojoj će se govoriti o unutarnjim problemima, nisu dočekale izvanrednu Skupštinu Društva, ali je zato Čiča na zadnjoj redovitoj Skupštinu uz zaštitare svjesno isključio iz članstva osobe kojima je jedini krimen što su se obratili nadzornom odboru i zatražili službeni nadzor nad sumnjivim transakcijama.

Sukob interesa

Podsjećamo Središnja uprava Napretka je na prijedlog Nikole Čiče isključila iz Društva, između ostalih, potpredsjednike Miroslava Landeku i Josipa  Križanovića. Nadzorni odbor koji je zatražio nadzor nije nikada dobio traženu dokumentaciju, nego je uz ostavke i to tijelo razbucano što dovoljno samo po sebi govori o osnovi sumnje kako su se unutar poslovanja društva dogodile mnoge nezakonite radnje, a neke su izišle i u javnost.

Pored ovih problema ostalo je pitanje i sukoba interesa Nikole Čiče. Naime, prošlog mjeseca nadležno povjerenstvo za sukob interesa utvrdilo je grube  povrede, te je zatražilo da Nikola Čiča očituje o tome i izabere poziciju. 

Ili čelna pozicija u Napretku ili direktorska u državnoj Agenciji za forenziku. Do sada se, kao i svaki put, Čiča oglušio na jasne zakonske odredbe te nastavio svjesno kršiti zakon i ostvarivati imovinsku korist koja mu ne pripada, a sve na teret građana ove države.

Prijava POSKOK-u

Da se društvo nalazi u tragično povijesnoj krizi i na prekretnici između morala i korupcije dokazuje i informacija kako je nezadovoljno članstvo putem odvjetničkog ureda Guzin i partneri podiglo nove kaznene prijave koje ovaj put sadrže i karakter financijskih malverzacija, te ih uputilo i federalnom POSKOKU. Sumnjaju kako je Čiča oštetio HKD Napredak u puno većem iznosu od 100.000 KM

U kaznenoj prijavi odvjetničkog ureda podnesenoj Poskoku Nikola Čiča se između ostalog tereti za nekoliko kaznenih djela i to: Zloupotreba položaja ili ovlaštenja, iz člana 383. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, Nesavjestan rad u službi, iz člana 387. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, Prijevara u gospodarskom poslovanju, iz člana 251. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, Grubo kršenje temeljnih ljudskih i građanska prava koja su zajamčena međunarodnim ugovorom, ustavom, zakonom, drugim propisom ili općim aktom u Federaciji iz člana 177. Krivičnog zakona FBiH.

Sama spoznaja u osnov sumnje u činjenje ovih kaznenih djela daje jasan signal kako je sukob unutar društva ogroman i kako isključenja pojedinaca nisu služila ničemu osim da se ušutkaju oni koji su upozoravali na nepravilnosti.

S obzirom na ozbiljnost i dignitet HKD Napredak i kaznenih djela, članstvo, ali i javnost očekuje odgovor na mnoga neodgovorena pitanja o načinu vođenja društva od strane predsjednika Nikole Čiče pogotovo kad se zna kako Napredak troši ogromna sredstva i iz proračuna, ali i od iznajmljivanja imovine koja je nastala prije više od 100 godina, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Zbog sumnji u zloupotrebe predsjednika, federalni POSKOK počinje ‘češljati’ financije HKD Napredak pojavila se prvi puta na Republika.

„Donesena je odluka, pokrenut je postupak. Sada ide izjašnjenje, a nakon toga slijedi daljnja procedura. Predmet je sada aktivan, a za izjašnjenje ima zadan zakonski rok“, izjavio je Šečerbajtarević.

Sjednica na kojoj je odluka donesena održana je 10. veljače.

Dvije dužnosti, jedan zakon

Čiča već više od godinu dana obnaša dužnost direktora državne Agencije za antidoping kontrolu BiH, dok je istodobno predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak, gdje je već u drugom mandatu.

Prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH, rukovodeći državni službenici dužni su odmah po stupanju na dužnost provjeriti postoji li sukob interesa i spriječiti ga. Povjerenstvo je sada utvrdilo da takva situacija postoji.

Predsjednik Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, Dženan Šečerbajtarević, krajem listopada prošle godine potvrdio je za Hercegovina.info kako je direktoru Agencije za antidoping kontrolu BiH i predsjedniku HKD Napredak Nikoli Čiči, utvrđen sukob interesa.

Čiča će morati odlučiti koju će od dvije funkcije zadržati. Ako u ostavljenom roku ne otkloni sukob interesa, Povjerenstvo mu može izreći novčanu kaznu od 1.000 do 10.000 KM te o svemu obavijestiti Vijeće ministara BiH, koje može pokrenuti postupak razrješenja, piše Hercegovina.info.

Žalba Sudu BiH je dopuštena, ali ne odgađa izvršenje odluke, što znači da je obvezan postupiti po rješenju Povjerenstva i tijekom eventualnog sudskog postupka.

Napredak pod povećalom

Odluka dolazi u trenutku kada je rad HKD Napredak već mjesecima predmet unutarnjih sukoba i javnih kritika.

Čičino vođenje Društva intenzivno se propituje nakon prodaje Napretkova doma na Trebeviću tvrtki SPA-HILLS d.o.o. za 1.755.000 KM. Dio članstva i pojedini članovi Središnje uprave upozoravali su na netransparentnost, kao i na činjenicu da Društvo raspolaže višemilijunskom imovinom te prima značajna sredstva iz proračuna.

Podsjetimo, prema odluci Skupštine iz listopada 2023. godine, Središnja uprava bila je dužna u roku od tri mjeseca izraditi plan kapitalnih ulaganja za četverogodišnje razdoblje. Prema dostupnim informacijama, taj dokument nikada nije predstavljen članstvu.

Istodobno, protiv Čiče se vodi i istraga Tužiteljstva Sarajevske županije zbog sumnje na zlouporabu položaja ili ovlasti.

Odluka Povjerenstva sada formalno otvara novu fazu – onu u kojoj će Nikola Čiča morati odlučiti ostaje li na čelu državne agencije ili na čelu jednog od najstarijih hrvatskih kulturnih društava u BiH, oboje, definitivno je utvrđeno ne smije istodobno obnašati.

/Desk/

Objava Utvrđen sukob interesa predsjednika HKD Napredak Nikole Čiče – Nije smio istovremeno biti direktor državne agencije i predsjednik HKD Napredak – Čega će se odreći? pojavila se prvi puta na Republika.

Tvrde kako su studenti iz Mostara, unatoč ispunjenim formalnim i sadržajnim uvjetima natječaja, izostavljeni s popisa odabranih stipendista.
Bez rezultata?

“Dužni smo ukazati na ozbiljne nepravilnosti u postupku donošenja odluke o dodjeli stipendija, s obzirom na to da ishod natječaja do dana slanja ovog dopisa nije javno objavljen niti na bilo koji način učinjen dostupnim prijavljenim kandidatima ili široj javnosti. Takav propust predstavlja izravno kršenje načela transparentnosti i odgovornosti, koje bi trebale biti temelj svakog djelovanja Društva, osobito kada je riječ o sredstvima namijenjenima studentima”, stoji u pismu studenata.

Kako su istaknuli, unatoč neobjavljenim rezultatima natječaja i izostanku službenog obrazloženja odluka pristupljeno je organiziranju potpisivanja ugovora s odabranim stipendistima.

“Takvo postupanje dodatno produbljuje netransparentnost postupka i ostavlja dojam da se formalni koraci provode prije nego što je sudionicima natječaja omogućeno osnovno pravo na informaciju”, poručili su studenti.
Sredstava ima

Tvrde kako je nedopustivo da se eventualne unutarnje nesuglasice ili institucionalne frustracije unutar Društva reflektiraju na studente.

“Studenti ne smiju postati pasivni nositelji posljedica tuđih odnosa, osobito kada je riječ o stvaranju mlade, akademski obrazovane nade koja je u ovom slučaju neobjašnjivo i neopravdano zakinuta”, stoji u pismu.

Studenti upozoravaju i kako se posljednjih godina vrlo mali iznos sredstava Društva ulaže u studente.

“Iako je ove godine na račun Društva uplaćen veći priljev sredstava u usporedbi s prethodnom akademskom godinom, broj dodijeljenih stipendija je smanjen, što dovodi u pitanje tvrdnje o pravilnoj i pravednoj raspodjeli sredstava”, naveli su studenti.

Portal Bljesak.info od HKD Napredak očekuje stav i reakciju po ovom pitanju.

/Desk/

Objava Mostarski studenti ostali bez Napretkovih stipendija: “Ozbiljne nepravilnosti, a novca ima” pojavila se prvi puta na Republika.

Ovo je ujedno 83. Napretkova i 13. Akademijina Božićnica.
U glazbenom dijelu programa sudjeluju: FRAMA iz Čerina, Glazbena skupina ‘Pjevanjem do zdravlja’, učenice Glazbene škole iz Brotnja – Laura Buljan na flauti uz klavirsku pratnju Ane Nakić te učenice Ena i Nikol Jovanović. Voditeljica programa je martina Kunštek.

Predsjednik HKD Napredak mostar, fra Andrija Nikić, u pozivu na Božićnicu upućuje i prigodnu čestitku: “Na dobro Vam došao Božić – Sveto porođenje Isusova – Bila Vam blagoslovljena 2026. kršćanska godina”.

/Desk/

Objava HKD Napredak poziva na Božićnicu i predstavlja Napretkov povijesni kalendar za 2026. godinu pojavila se prvi puta na Republika.

U Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača, u organizacijai HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, predstavljen je Napretkov zidni katolički imendanski kalendar za 2026. godinu pod nazivom ‘Andrić i mi’. Ovo izdanje, kako je naglašeno, predstavlja i simboličan most između velike književne baštine Ive Andrića i današnjih kulturnih nastojanja mostarskoga Napretka.

O Napretkovom kalendaru, posebno o jedinom bh nobelovcu Ivi Andriću koji je svojedobno bio i Napretkov stipendist, i značaju njegove književne ostavštine ne samo za BiH, već i svjetsku književnost, govorili su književnik Željko Ivanković, urednik kalendara Miroslav Landeka, povjesničar Anto Ivić i liječnik i kolekcionar Antonio Sesar.

Kalendar kao podsjetnik na Ivu Andrića i njegova djela

Govoreći na predstavljanju Napretkovog kalendara, povjesničar Anto Ivić, između ostaloga, osvrnuo se na postanak i važnost kalendara kroz povijest civilizacija i njegovu važnost uopće u životima ljudi.

“Zidni kalendar o kojem danas govorimo ima sovje posebnosti. Prvo – izradila ga je Napretkova podružnica, što govori kako ljudi u mostarskom Napretku i zahvaljujući predsjedniku Miroslavu Landeki, shvaćaju kulturu. Drugo – to je retrospekcija vremenskog razdoblja iz različitih dijelova svijeta, objedinjenih istom temom. I treće, podjednako važno postojanje jedinstvene kolekcije knjiga dr. Antonia Sesara, važno je dati vidljivost, ne samo uspješno organiziranom izložbom kolekcija djela Ive Andrića i izdavanju kataloga koji je nagrađen na Sajmu knjige, nego i njezinim dovođenjme u naše domove i urede, a to, zapravo, i jest poslanje društva koje promiče kulturu”, rekao je Ivić.

O Ivi Andriću, njegovim djelima i utjecaju govorio je književnik i publicist Žejko Ivanković koji je kazao kako je upravo Andrić već četiri puta njegovim razlogom dolaska u Mostar iz Sarajeva.

“Naslovnice stranice knjiga Ive Andrića koje su se tiskale diljem svijeta, za kojeg su, kao nobelovca, uvijek angažirani najbolji umjetnici i grafičari, su prava mala remek djela. Bilo bi šetata ovo ne učiniti vidljivim jednom većem broju ljudi kao trajni podsjetnik. Ovaj kalendar će u našim kućama stajati sljedećih 12 mjeseci kao podsjetnik na Ivu Andrića i njegova djela”, kazao je književnik Ivanković.

Pri tom, on je rekao i kako se time “Andrića dovelo iz Travnika i učinilo mostarskim”.

“Andrić je Napretkov stipendist. Pitanje je što bi od Andrića bilo da u to iznimno teško vrijeme nije dobio potporu Napretka i tadašnjeg predsjednika Napretka koji je poslije postao ministar u Beogradu (Tugomir Alaupović, ministar vjera u prvoj vladi Kraljevine SHS u Beogradu), a koji je Andrića i doveo u Beograd”, podsjetio je.
“Ne mogu se nagledati prekrasnih listova ovog kalendara. Neka sve ove dane koje dolaze i u godinama pred nama bude u našim kućama, da Ivu Andrića doživljavamo svojim”, zaključio je, između ostaloga, Ivanković.

Liječnik i kolekcionar Antonio Sesar ovom prilikom predstavio je zbirku Napretkovih kalendara koje je uspio pronaći. Neki od njih stari su stari 80, 90 i do 100 godina.

“Ti kalendari su u nekim prošlim vremenima imali drukčiju formu i smisao. Kalendari ili godišnjaci su bili posebna vrsta književne forme s informativnom ulogom, ali i edukacijsko-obrazovno-znanstevno-umjetničko-književnu formu”, kazao je Sesar uz zaključak kako se radi o vrijednom povijesnom izvoru.

Ladeka: Još jedna prilika za upoznavanje Andrića

“Za kalendar 2026. godine izabrao sam temu izložbe ‘Andrić i mi’, koju smo ove godine s ponosom priredili u povodu 50. obljetnice smrti Ive Andrića – našega Napretkovca, nobelovca i jednoga od najvažnijih pisaca ovih prostora. 2026. godine, 10. prosinca, navršava se 65 godina otkako je Ivo Andrić primio Nobelovu nagradu za književnost, što daje dodatnu simboliku i važnost.
Izložba ‘Andrić i mi’ pokazala je koliko je Andrićevo djelo snažno i poticajno. Zato smo poželjeli da i naš kalendar za 2026. godinu bude svojevrsni nastavak te priče – vizualni i simbolični podsjetnik na Andrićevu misao, njegovu riječ i našu trajnu povezanost s njegovim opusom”, kazao je urednik kalendara Miroslav Landeka.

On je naglasio kako će ovaj kalendar biti prilika da kroz cijelu godinu, još jednom upoznamo Andrića – svjetskog pisca, a ipak našeg – kroz 12 naslovnica njegovih knjiga na 12 svjetskih jezika.

“Kalendar je tako postao ne samo praktičan, nego i mali kulturni vodič kroz godinu ispunjen umjetničkim vrijednostima i važnim datumima za hrvatsku i bosanskohercegovačku kulturnu baštinu”, rekao je Landeka, izrazivši želju da ovaj kalendat posvećen Napretkovcu i nobelovcu Andriću, pronađe svoje mjesto u domovima i uredima.

“Neka nas podsjeti da zajedno možemo promicati istinske kulturne i umjetničke vrijednosti. ‘Ima u nekim ljudima bezrazložnih mržnji i zavisti, koje su veće i jače od svega što drugi ljudi mogu da stvore i izmisle’ – Ivo Andrić. Ovaj citat lijepo oslikava kako zavist i netrpeljivost često nemaju racionalnu osnovu, a ipak ne mogu nadvladati vrijednost našeg rada i naše predanosti kulturi”, zaključio je urednik kalendara.

O Napretkovom kalendaru ‘Andrić i mi’

Urednik kalendara i autor uvodnog teksta „Ivo Andrić, nobelovac i Napretkov stipendist“ je Miroslav Landeka, dok je grafičko oblikovanje izradio akademski slikar Željko Koren. Mons. Tomo Knežević priredio je imendanski kalendar, kvatre i mjesečeve mijene, donoseći tradicionalni ritam vremena koji nas vodi kroz godinu.

Predgovor pod naslovom „Andrić i mi (i ponešto o Zbirci Sesar)“ napisao je prof. dr. Antonio Sesar, autor impresivne privatne zbirke Andrićevih djela, dok je lekturu obavio književnik i esejist Željko Ivanković, urednik nagrađenog kataloga izložbe „Andrić i mi“ sa
Sajma knjige u Sarajevu. Prijevod na engleski jezik priredila je Tanja Boras, a kalendar je tiskan u tiskari Suton print iz Širokog Brijega. Izdanje formata 33 × 45 cm donosi ukupno 16 listova.

Tema ovogodišnjega kalendara su fotografije naslovnica Andrićevih knjiga iz „Zbirke Sesar“, zbirke koja je mostarskoj publici prvi put predstavljena na istoimenoj izložbi. Izložba „Andrić i mi“, održana 13. ožujka 2025. povodom 50. obljetnice smrti Ive Andrića, rezultat je suradnje HKD Napredak Glavna podružnica Mostar i Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače te je izazvala izniman interes kulturne javnosti.

Krajem prošle godine Napredak i Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača upriličili su i tribinu u povodu stote obljetnice obrane Andrićeve doktorske disertacije, na kojoj su sudjelovali ugledni književnici Josip Mlakić i Željko Ivanković. Time je obilježena i 34. godišnjica obnove rada Napretka u Mostaru.

Kalendar za 2026. godinu ujedno je simbolično podsjećanje na 65. godišnjicu dodjele Nobelove nagrade za književnost Ivi Andriću, uručene 10. prosinca 1961. godine u Koncertnoj palači Švedske kraljevske akademije. Time Napredak još jednom potvrđuje svoju trajnu posvećenost čuvanju i promicanju hrvatske i bosanskohercegovačke kulturne baštine.

//Republika/

Objava HKD Napredak Glavna podružnica Mostar -Predstavljen katolički imendanski kalendar za 2026. godinu: ‘Andrić i mi’ pojavila se prvi puta na Republika.