Organizacija Arrita tvrdila je da je zabrana nošenja marame u javnim obrazovnim ustanovama neutemeljena i da predstavlja oblik diskriminacije. U njihovoj tužbi navodi se kako su brojne djevojke u posljednje četiri godine bile izbačene iz škola ili im je zabranjeno pohađati nastavu isključivo zbog nošenja marame.

Nakon žalbi učenica srednjih škola, Arrita se obratila Vrhovnom sudu tražeći poništenje sporne odluke. Međutim, sud je žalbu odbio, obrazloživši kako Ministarstvo obrazovanja ima zakonska ovlaštenja određivati pravila ponašanja i odijevanja učenika, u skladu sa Zakonom o preduniverzitetskom obrazovanju i Zakonom o stručnom obrazovanju i obuci.

Zabrana nošenja marame u školama već godinama izaziva burne rasprave na Kosovu, gdje oko 92 posto stanovništva čine muslimani. Ova tema prvi je put postala predmetom šire javne debate 2010. godine, kada su upravne instrukcije Ministarstva uvele zabranu takozvanih “vjerskih uniformi”, pod koju je svrstano i nošenje marame.

Islamska zajednica Kosova tada se oštro usprotivila toj odluci, poručivši da marama nije “vjerska uniforma”, već dio vjerske obveze svake muslimanke.

/Desk/

Objava Kosovo sa 92% muslimanskog stanovništva: Vrhovni sud zabranio nošenje hidžaba u školama pojavila se prvi puta na Republika.

„Vjerska obilježja uz uniformu mogu se nositi na način da ista ne budu vidljiva“, Ustavni sud je utvrdio da je osporena odredba u suglasnosti s člankom II/3.(g) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 9. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Europska konvencija).

Odlučujući o predmetnom zahtjevu, Ustavni sud je, između ostalog, podsjetio da je Europski sud u svojoj praksi istaknuo da može, po potrebi, uzeti u obzir bilo koji konsenzus i zajedničke vrijednosti koje proizlaze iz prakse država potpisnica Europske konvencije.

Također je istaknuo da je iz Pravilnika o uniformama vidljivo da se pravila o vidljivom isticanju vjerskih simbola u Oružanim snagama BiH jednako primjenjuju na sve pripadnike te da je zaštita načela neutralnosti u Oružanim snagama BiH kompatibilna s vrijednostima na kojima se temelje Ustav BiH i Europska konvencija.

Ustavni sud je smatrao da Ministarstvo obrane BiH zbog specifičnog karaktera Oružanih snaga BiH može zahtijevati od svojih pripadnika/pripadnica da se suzdrže od iskazivanja određenih vjerskih uvjerenja na radnom mjestu. U svezi s tim, Ustavni sud je podsjetio na to da Europski sud ističe supsidijarnu ulogu mehanizma Europske konvencije, prema kojoj domaće vlasti imaju izravan demokratski legitimitet, te su u boljem položaju da procijene potrebe i uvjete u odnosu na pitanje o odnosima između države i različitih religija, o kojima mišljenja u demokratskom društvu opravdano mogu biti vrlo različita.

Izuzev toga, Ustavni sud je istaknuo da se osporenom odredbom vjerska sloboda ne ograničava općenito u Oružanim snagama BiH, te da je vojnim osobama omogućeno obavljanje vjerskih aktivnosti u skladu sa specifičnostima svake od vjera. Ustavni sud je zaključio da zabranom nošenja hidžaba uz uniformu tijekom vojne službe u Oružanim snagama BiH nije prekršeno pravo na slobodu vjere.

/Desk/

Objava Ustavni sud odgovorio Izetbegovićevom zathtjevu: Ne hidžabu u Oružanim snagama BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Pored toga, obje su osuđene na pet godina zbog “djelovanje protiv nacionalne sigurnosti” i jednu godinu zbog “propagandu protiv sustava”, pri čemu te kazne služe usporedo s dužim. Odvjetnici novinarki rekli su da njihove klijentkinje odbacuju optužbe.

Za podsjetiti je da je slučaj Smet Mahse Amini u pritvoru takozvane moralne policije zbog navodnog kršenja iranskog strogog islamskog kodeksa o oblačenju izazvala višemjesečne prosvjede koji su bili najveći izazov vladajućoj teokratiji posljednjih nekoliko desetljeća.

Hamedi je uhićena nakon što je fotografisala roditelje Amini u zagrljaju u bolnici u Teheranu dok je njihova kćer bila u komi. Mohamadi je uhićena nešto kasnije jer je izvešćivala o sahrani Amini u njenom rodnom gradu Sakezu.

Prošle godine, iransko ministarstvo obaveštajnih službi optužilo je novinarke da rade za američku obaveštajnu agenciju.

Mohamadi je novinarka lista Ham Mihan, a Hamedi fotografkinja novina Šarg.

Obje su u ozloglašenom zatvoru Evin u Teheranu od rujna 2022. Prošli tjedan je i odvjetnik Saleh Nikbaht, koji je zastupao Amini, osuđen na godinu dana zatvora zbog propagande protiv države i davanja komentara stranim i domaćim medijima o slučaju.

Novi slučaj tinejdžerice Geravand

Korisnici društvenih mreža u Iranu povukli su paralele sa slučajem 22-godišnje Amini, čija je obitelj tvrdila da ju je pretukla policija za moral u zatvoru u Teheranu, s novim slučajem iranske tinejdžerica Armite Geravand. Službena informacija za Amini bila je kako je ona pala u komu nakon svađe s čuvarima i zbog ranijih zdravstvenih smetnji. Slučaj iranske tinejdžerke Geravand je vrlo sličan.

Armita Geravand je ranije ovog meseca pala u komu nakon navodnog incidenta s policajcima zbog kršenja zakona o hidžabu i doživjela je “moždanu smrt”, prenio je Reuters navode iranskih državnih medija.

“Ispitivanje zdravstvenog stanja Armite Geravand ukazuje na to da njeno zdravstveno stanje ‘moždane smrti’ izgleda izvjesno usprkos naporima medicinskog osoblja”, navela je državna mreža IRINN.

Geravand je od 1. listopada bila u komi i smještena u bolnicu kod Teherana nakon incidenta u teheranskoj podzemnoj željeznici, kada su po navodima, aktivista i novinara, pripadnici zloglasne iranske policije za moral pretukli tinejdžerku jer nije nosila hidžab.

Policija je presrela 16-godišnju Geravand i dvije njene prijateljice u metrou jer nisu nosile obveznu maramu za glavu, navode organizacije za ljudska prava i novinari koji ukazuju da je Geravand posljednja u nizu žrtvi brutalnog provođenja kontroverznog iranskog zakona o hidžabu.

Ovaj slučaj i navodi o naporima iranskih vlasti za zataškavanje incidenta dovedeni su u svezu s događajima koji su doveli do smrti Mahse Amini u pritvoru prošle godine. Smrt Amini, koja je uhićena jer je navodno prekršila zakon o hidžabu, pokrenula je višemjesečne prosvjede protiv iranskog klerikalnog establišmenta.

Izvor iz bolnice kod Teherana gde je smještena Geravand rekao je za Radio Farda RSE-a početkom mjeseca da je ona imala krvarenje u mozgu i da je u kritičnom stanju. Iranska državna novinska agencija IRNA tvrdila je da se tinejdžerka onesvijestila zbog pada krvnog tlaka te udarila glavom u vagonu metroa.

/Desk/

Objava U Iranu se nastavlja progon djevojaka zbog hidžaba pojavila se prvi puta na Republika.

Nekoliko tjedana prije prve godišnjice smrti djevojke Mahse Amini, tzv. moralna policija u Iranu počela je ponovo poduzimati represivne mjere protiv kršenja pravila nošenja hidžaba.

Tim povodom oglasio se i iranski predsjednik te je rekao kako one žene koje ne nose hidžab zapravo prate neprijateljske planove.

“Širenje pojave skidanja hidžaba definitivno će biti zaustavljeno. Neke žene bez hidžaba toga nisu svjesne pa ih treba upozoriti, ali neke od njih prate neprijateljski plan”, rekao je Raisi.

Inače, Iran je u julu najavio pooštravanje kazni i mjere za one žene koje ne poštuju ova pravila. Između ostalog, zakon predviđa i do 15 godina zatvora za nepoštivanje islamskog kodeksa oblačenja.

“Očekuje se kako će parlament o tome glasati u sljedeća dva mjeseca. Kontroverzna reforma direktan je odgovor na val prosvjeda koji je pokrenut 2022. godine nakon smrti Amini”, navodi njemački Tagesschau.

/Desk/

Objava 21. STOLJEĆE – Iranski predsjednik zaprijetio ženama: Žene koje odbijaju nošenje hidžaba snositi će posljedice pojavila se prvi puta na Republika.

U novom pokušaju obuzdavanja sve većeg broja žena koje prkose obveznom kodeksu odijevanja, iranske vlasti postavljaju kamere na javnim mjestima i prometnicama kako bi identificirale i kaznile žene koje ne nose hidžab, objavila je u subotu policija. Nakon što ih se identificira, dobit će “tekstualne poruke upozorenja o posljedicama”, priopćila je policija, prenosi HINA.

Cilj ove mjere je “spriječiti otpor protiv zakona o hidžabu”, navodi se u priopćenju, prenose pravosudna novinska agencija Mizan i drugi državni mediji, dodajući da takav otpor kalja duhovnost zemlje i širi nesigurnost.

Upozorenje pa zatvaranje, žena, tvrtki, restorana….

Kako je objasnio Ahmad-Reza Radan, načelnik iranske policije – s pomoću napredne tehnologije i opreme osoba se identificira. Nakon toga bit će upozorena. Podaci će zatim biti uneseni u sustav. Najprije će biti upozorene tvrtke koje ne budu poštovale zakon o nošenju hidžaba – dobit će upozorenje, a nakon toga bit će i zatvorene. To se odnosi na dvorane, restorane i velike trgovačke centre, dodao je.

– Pitanje hidžaba je ograničenje šerijatskog zakona. To nije vladino ograničenje. To je legalno i vjersko. Šerijatom je zabranjeno otkrivanje glave, poručio je iranski vrhvovni vođa ajatolah Ali Hamnei.

Policija je u priopćenju pozvala vlasnike poduzeća da “strogo nadziru poštovanje društvenih normi svojim ustrajnim inspekcijama”.

Sve više iranskih žena skida hidžab

Sve više iranskih žena skida hidžab od smrti 22-godišnje Kurdkinje u pritvoru moralne policije u rujnu prošle godine. Mahsu Amini priveli su zbog navodnog kršenja pravila nošenja hidžaba.

Snage sigurnosti nasilno su ugušile pobunu, ali još uvijek je moguće vidjeti žene bez hidžaba u trgovačkim centrima, restoranima, trgovinama i na ulicama diljem Irana, dok pritom riskiraju uhićenje. Snimke žena koje se opiru iranskoj moralnoj policiji šire se društvenim mrežama.

Neće biti popuštanja

Prema islamskom šerijatskom zakonu, nametnutom nakon revolucije 1979., žene u Iranu moraju pokriti kosu i nositi dugu, široku odjeću kako bi prikrile svoje figure. U protivnom im prijete javni ukor, novčana kazna ili uhićenje. Opisujući hidžab kao “jedan od civilizacijskih temelja iranske nacije” i “jedno od praktičnih načela Islamske Republike”, priopćenje ministarstva unutarnjih poslova od 30. ožujka pokazuje da neće biti popuštanja po tom pitanju.

Ministarstvo je pozvalo građane da se suoče sa ženama koje ne nose hidžab. Takve smjernice su u prošlosti ohrabrivale tvrdolinijaše da napadnu žene. Prošli tjedan objavljena je snimka muškarca kako baca jogurt na dvije žene bez hidžaba u trgovini.

/Desk/

Objava 21. STOLJEĆE – U Iranu postavljaju kamere zbog kažnjavanja žena bez hidžaba pojavila se prvi puta na Republika.

Montazeri je 25. prosinca ustvrdio da je “propaganda neprijateljskih država uzrok što žene idu na prosvjede bez hidžaba i tako čine očiti kazneni prekršaj”.

Hidžab je postao obvezan za nošenje u javnosti za Iranke starije od devet godina nakon Islamske revolucije 1979. godine.

Mnoge Iranke su se tijekom godina oglušivale na ovo pravilo i pomicale granice onoga što se službeno smatra “prihvatljivom odjećom”.

Sve veća spremnost žena u većim iranskim gradovima za izbjegavanje nošenja hidžaba odražava se u rezultatima istraživanja koje je 13. prosinca na perzijskom jeziku objavio tim Iran Open Data neprofitne grupe Small Media sa sjedištem u Londonu.

Grupa je rekla da je anketirala 5.582 korisnice interneta u svih 31 iranskih pokrajina od 17. do 21. studenoga, a osam od 10 žena koje su odgovorile na pitanja reklo je da su izašle u javnost bez hidžaba u posljednja dva mjeseca.

Od smrti Mahse Amini 16. rujna dok je bila u policijskom pritvoru zbog navodnog kršenja državnih pravila o nošenju marame, pojavili su se brojna izvješća o neredima u raznim zatvorima. Pravosudne vlasti još nisu objavile podatke o broju ozlijeđenih i ubijenih u tim neredima.

Brutalno vladino gušenje javnih protesta dovelo je do uhićenja nekoliko tisuća ljudi, uključujući novinare, odvjetnike, aktiviste, branitelje digitalnih prava i druge koji su se protivili vladi.

Zastupnici su zahtijevali još oštriju reakciju, pozivajući na oštre kazne, uključujući i smrtne, za prosvjednike.

Prema navodima iranskih vlasti, dogodila su se dva javna pogubljenja, a grupe za ljudska prava kažu da su mnogi drugi osuđeni na smrt, dok se najmanje dvije desetine ljudi suočava s optužbama koje bi mogle dovesti do smrtne kazne, prenosi RSE.

/Desk/

Objava Glavni iranski tužitelj: “Hidžab nije osobna stvar. Za žene koje ga odbacuju bilo bi bolje da se pridržavaju zbog sigurnosti i zdravlja” pojavila se prvi puta na Republika.

Sud je ocijenio da taj zakon krši “vjersku neutralnost i ravnopravnost spolova”, navodi se u priopćenju.Takva zabrana može spomenute učenice dovesti u neravnopravan položaj jer “bi im mogla otežati pristup školovanju i isključiti ih iz društva”, upozorava sud.

Kako bi se zaštitio od takvih optužbi, tekst, donesen u proljeće 2019., spominje “svaki komad odjeće s ideološkim ili vjerskim konotacijama koji pokriva glavu”.

Kurz zabranu htio proširiti

No tadašnja koalicijska vlada u kojoj su bili konzervativci (OeVP) kancelara Sebastiana Kurza i krajnja desnica (FPOe), jasno su rekli da je zakon uperen protiv islamskog hidžaba. Druge vjerske oznake, poput židovske kipe i turbana Sikha, i dalje su bile dopuštene.

Odluka Ustavnog suda udarac je za Sebastiana Kurza koji je zabranu htio proširiti na učenice do 14 godina, a ne samo do 10 godina kao što je sada.

Vlada je rekla da je odluku “primila na znanje”. “Žao nam je što djevojčice tijekom školovanja nemaju mogućnost da si prokrče put koji će biti slobodan od svake prisile”, rekao je ministar obrazovanja Heinz Fassmann.

Austrijsko muslimansko vijeće (IGGOe) pohvalilo je pak odluku.

“IGGOe se protivi svakom obliku prinude”, reagirala je organizacija, dodajući da ne odobrava ni “blaćenje” žena koje ne žele nositi hidžab, ni “ograničavanje vjerske slobode” onih koje ga odluče nositi.

Austrijska krajnja desnica koja je s konzervativcima 18 mjeseci sudjelovala u vladi, do svibnja 2019., uvrstila je borbu protiv imigracije i radikalnog islama među svoje prioritete zaredavši s porukama za koje je oporba rekla da stigmatiziraju sve muslimane u zemlji.

No više tih mjera nije prošlo, poput programa oduzimanja državljanstva koji je bio uperen protiv tisuća naturaliziranih državljana turskog podrijetla.

Bruxelles je također tužio Austriju na sudu zbog toga što je visinu doplatka za djecu koja žive u drugim zemljama EU-a određivala prema troškovima života zemlje u kojoj žive.

(Izvor: HINA)

Objava Austrijski Ustavni sud poništio zabranu nošenja hidžaba u školi pojavila se prvi puta na Republika.