Danijela posljednjih deset godina živi u Londonu, gdje je, uz život u jednoj od svjetskih metropola, razvijala i svoju ljubav prema kuhanju. Upravo će jedno od jela koje priprema već cijelo desetljeće biti njezina prva prilika da pokaže što zna pred chefovima i izbori mjesto u MasterChef kuhinji.

„Volim izazove. U MasterChef sam se prijavila kako bih pomaknula svoje granice“, poručila je Danijela uoči audicije.

Pred chefove Stjepana Vukadina, Marija Mihelja i Gorana Kočiša Danijela će donijeti pastirsku pitu – tradicionalno britansko jelo koje je, sudeći prema njezinu izboru, tijekom godina života u Londonu postalo dio njezina kulinarskog repertoara.

Za Danijelu će prvi nastup pred žirijem biti važan korak u pokušaju osvajanja bijele pregače, koja kandidatima donosi prolazak u sljedeću fazu natjecanja.

Nova sezona MasterChefa i ove godine okuplja kandidate različitih životnih priča, iskustava i kulinarskih stilova. Već u prvim audicijskim epizodama pred žirijem će se naći raznovrsna jela poput lungića punjenog suhim šljivama, steakova od tune te rižota s ciklom i mascarponeom.

Bit će i mnogo neobičnijih kombinacija. Kandidati će pokušati iznenaditi chefove jelima poput spoja sarme i bureka, ali i brudetom od žaba i jegulja u tijestu.

Pred kandidatima je tako zahtjevan zadatak, a trojac chefova neće imati mnogo razumijevanja za pogreške.

„Nekada je bolje manje nego više“, poručio je chef Mario Mihelj tijekom prvih kušanja, dajući naslutiti da će se od kandidata tražiti promišljenost, preciznost i dobra ravnoteža okusa.

Hoće li upravo pastirska pita koju Danijela Luburić priprema već deset godina biti dovoljno dobra za prolazak dalje i osvajanje bijele pregače, gledatelji će doznati večeras u prvoj audicijskoj epizodi nove sezone MasterChefa.

Za Čitluk i Hercegovinu večerašnja epizoda bit će posebno zanimljiva – jer će upravo jedna Čitlučanka pokušati dokazati da se ljubav prema kuhanju, iskustvo stečeno u Londonu i hrabrost za nove izazove mogu pretvoriti u ulaznicu za jednu od najpoznatijih kulinarskih kuhinja u regiji.

(izvor: hercegovina.info)

Objava Čitlučanka Danijela Luburić se natječe u MasterChefu: Pred chefove donosi jelo koje priprema već deset godina pojavila se prvi puta na Republika.

Vrijednost projekta podatkovnog centra procjenjuje se na oko 530 milijuna eura, odnosno nešto više od milijardu konvertibilnih maraka.

Tehnološka investicija

Ako se projekt realizira prema najavama, bit će riječ o jednoj od najvećih tehnoloških investicija u Bosni i Hercegovini. Projekt se uklapa i u širi regionalni trend razvoja velike digitalne infrastrukture.

U hrvatskom Topuskom američki i hrvatski ulagači razvijaju projekt „Pantheon“, podatkovni i AI centar kapaciteta do jednog gigavata, čija je izgradnja planirana za 2027. godinu.

AAFS Infrastructure and Energy LLC osnovan je u američkoj saveznoj državi Wyoming u studenome 2025. godine. Na čelu kompanije nalazi se Joseph Flynn, brat Michaela Flynna, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost u prvom mandatu američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Potpredsjednik kompanije je Jesse Binnall, odvjetnik koji je zastupao Trumpa u pravnim sporovima kojima se nakon predsjedničkih izbora 2020. godine osporavao rezultat glasovanja u Nevadi.

U Sarajevu je kompanija registrirana kao AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., u potpunom vlasništvu američke matične kompanije, na adresi u Splitskoj ulici 12. Na istoj adresi je 2021. godine bila registrirana tvrtka čiji je vlasnik bio Amer Bekan, danas direktor AAFS-a za Bosnu i Hercegovinu.

Nakon što je objavljeno da upravo AAFS stoji iza projekta Južne plinske interkonekcije, pojavila su se pitanja o tome kako će kompanija bez prethodno realiziranih infrastrukturnih projekata moći biti jedini imenovani investitor za projekt čija je vrijednost samo za izgradnju plinovoda procjenjivana na do 200 milijuna dolara.

Istodobno su se pojavila i upozorenja da bi građani Bosne i Hercegovine na kraju mogli plaćati skuplji plin.

Južna plinska interkonekcija kao središnji projekt

Južna plinska interkonekcija trebala bi povezati plinske sustave Hrvatske i Bosne i Hercegovine te smanjiti ovisnost BiH o ruskom plinu, prenosi N1.

Međudržavni sporazum krajem travnja u Dubrovniku potpisali su hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, a njegova ratifikacija je u tijeku.

Parlament Federacije BiH u travnju je izmijenio Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji te je kao investitora, umjesto državne kompanije BH-Gas, imenovao AAFS.

U kolovozu je potpredsjednik AAFS Infrastructure and Energyja Jesse Binnall, nakon sastanka s federalnim ministrom energetike Vedranom Lakićem, poručio da kompanija planira 50-godišnji angažman u Bosni i Hercegovini.

Plinske elektrane i aerodromi

Planovi AAFS-a ne završavaju na plinovodu.

Kompanija je najavila izgradnju tri plinske elektrane – u Mostaru, Kaknju i Tuzli – te iskazala interes za dobivanje koncesije za međunarodne zračne luke u Sarajevu i Mostaru. U planu je i potencijalni MRO centar, odnosno centar za održavanje i popravak zrakoplova.

Ranije najavljena vrijednost tog šireg investicijskog paketa – koji uključuje plinovod, elektrane i zračne luke – procjenjivala se na oko 1,5 milijardi eura.

„Prvobitno smo planirali tri plinske elektrane – Mostar, u krugu Aluminija, Kakanj i Tuzlu. Svaka bi imala kapacitet od 400 MW, a ukupno bi trošile oko 900 milijuna kubičnih metara plina. Četvrta bi bila manja, za podatkovne centre, posebno u Hercegovini zbog Neretve kao sustava za hlađenje“, kazao je ranije za N1 Amer Bekan, direktor AAFS-a za BiH.

Najnovija i tehnološki najzahtjevnija stavka u portfelju AAFS-a upravo je najava izgradnje podatkovnog centra snage 100 MW u Mostaru.

Kada se zbroje svi najavljeni projekti – plinovod, tri elektrane, ulaganja u dvije zračne luke i podatkovni centar u Mostaru – ukupna vrijednost AAFS-ova investicijskog paketa u BiH premašuje dvije milijarde eura, odnosno oko 2,3 milijarde dolara.

Investicije obuhvaćaju tri strateška sektora: energetiku, promet i digitalnu infrastrukturu.

Što još ostaje otvoreno?

Za sada je riječ isključivo o najavljenim planovima. Njihova realizacija ovisit će o nizu uvjeta – od konačne ratifikacije međudržavnog sporazuma o Južnoj interkonekciji u Predsjedništvu BiH i oba doma Parlamentarne skupštine BiH, preko osiguranja financiranja za pojedinačne projekte, do ishoda postupka dodjele koncesije u Mostaru.

Kada je riječ o Južnoj plinskoj interkonekciji, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ranije je potvrdio da projekt ne može biti uspješno proveden niti radovi mogu započeti dok se ne riješi pitanje raspolaganja državnom imovinom na trasi plinovoda.

Oko 30 posto planirane trase plinovoda prolazi izravno preko parcela koje se vode kao državna imovina.

Što su podatkovni centri i zašto su važni?

Podatkovni centri neizostavan su dio suvremenog digitalnog svijeta. Riječ je o velikim, strogo osiguranim objektima u kojima se nalaze tisuće međusobno povezanih servera i druge računalne opreme koja neprekidno obrađuje, pohranjuje i distribuira podatke.

Od mobilnog bankarstva, državnih e-usluga i streaming platformi pa sve do najnaprednijih sustava umjetne inteligencije – gotovo svaka digitalna operacija fizički se izvršava unutar takvih postrojenja.

Da bi mogli raditi bez prekida, podatkovni centri zahtijevaju iznimno složenu infrastrukturu. Ona uključuje agregate i baterijske UPS sustave koji osiguravaju rad u slučaju nestanka električne energije, snažne sustave hlađenja te visoku razinu fizičke i informacijske sigurnosti.

Upravo zbog naglog razvoja umjetne inteligencije i sve veće potrebe za računalnom snagom, podatkovni centri posljednjih godina postaju jedan od najvažnijih segmenata nove digitalne infrastrukture – ali istodobno i iznimno veliki potrošači električne energije.

Objava Trumpovi suradnici najavljuju megaprojekt u Mostaru: U planu podatkovni centar od 530 milijuna eura pojavila se prvi puta na Republika.

Smješten na obalama rijeke Bregave, lijevog pritoka Neretve, te okružen planinom Hrgud i Vidovim poljem, Stolac je jedan od hercegovačkih gradova s iznimno bogatom kulturnom i povijesnom baštinom. U njegovoj neposrednoj okolici, u slikovitom zaseoku Boljuni koji službeno pripada selu Bjelojevići, smjestila se jedna od najzanimljivijih znamenitosti toga kraja: bunar Neveš.

U narodu poznat i kao “grčki bunar”, za koji se vjeruje da nikada ne presušuje, ovaj drevni spomenik svjedoči o višestoljetnoj povezanosti čovjeka i prirode te i danas privlači pozornost mještana, ali i sve većeg broja posjetitelja i turista.

Voda koja prkosi najtežim sušama

Za ovaj se bunar u narodu prenosi predaja da nikada nije presušio, čak ni u razdobljima najtežih i najdužih suša. Samo njegovo ime — Neveš ili Neva voda — zapravo je arhaični izraz za nepresušnu vodu.

Ovaj kameni ljepotan sagrađen je od čak 1300 precizno slaganim kamenih blokova. Prema procjenama povjesničara i arheologa, stariji je i od same srednjovjekovne nekropole stećaka u Boljunima, koja se nalazi na svega 20-ak metara udaljenosti.

Poznato je da su se u davnim vremenima ljudi često pokapali uz izvore vode. S obzirom na to da se kanal, kojim je kišnica stoljećima dolazila do bunara, proteže dijagonalno kroz samu nekropolu, pretpostavlja se da je bunar Neveš nastao znatno prije srednjovjekovnih spomenika. Posebnu pozornost na lokaciji privlači i velika kamenica dimenzija 120 × 70 × 80 centimetara, od koje do dna bunara vodi 17 sklesanih kamenih stepenica.

U bližoj okolici nalaze se još četiri bunara sličnih graditeljskih i funkcionalnih karakteristika, no onaj u Boljunima najveći je, najimpozantniji i najbolje očuvan. Unatoč stoljećima i modernizaciji, njegova arhitektonska očuvanost i danas izaziva divljenje stručnjaka i prolaznika.

Prijedlog za ljetni izlet: Otkrijte i čuda Parka prirode Hutovo blato

Ako vas put ovoga ljeta nanese u okolicu Stoca i Čapljine, svakako vrijedi posjetiti i obližnji Park prirode Hutovo blato — jedinstvenu zelenu oazu i jedno od najvećih zimovališta ptica u cijeloj Europi.

Hutovo blato pravi je raj za ljubitelje prirode i aktivnosti na otvorenom. Prostire se na čak 8000 hektara močvarnog, ravničarskog i brdovitog terena, s nadmorskom visinom od jednog pa sve do 588 metara. Slijevajući se u depresije, kraške ponornice i površinske vode stvaraju brojna jezera, jaruge i rijeke, dok visoka razina podzemnih voda uzrokuje pojavu stalnih i povremenih vrela.

Rijeka koja teče u oba smjera

Glavni vodotok Hutova blata je rijeka Krupa, duga devet kilometara i prosječne dubine oko pet metara. Krupa je prirodni fenomen jedinstven u Europi jer teče u oba smjera — i nizvodno i uzvodno. Naime, kada poraste vodostaj moćne Neretve, ona potisne Krupu natrag prema njezinome izvorištu u Deranskom jezeru, stvarajući rijedak i fascinantan prirodni proces.

Objava Tajna drevnog spomenika u Boljunima: Hercegovina skriva 2000 godina star bunar koji nikada ne presušuje pojavila se prvi puta na Republika.

U Francuskoj je uhićeno 420 osoba zbog sumnje za namjerno ili slučajno izazivanje katastrofalnih šumskih požara koji su zahvatili zemlju ovog ljeta. U Hercegovini ove godine. Iz Operativnoga centra Civilne zaštite HNŽ-a, od početka godine na području HNŽ-a, početkom srpnja su izvijestili kako je zabilježeno gotovo 900 požara različnih intenziteta i posljedica, od čega se njih oko 400 dogodilo u posljednjih 40 dana.

Zbog ove nevjerojatne brojke, ali i nevjerojatnosti kako uzrok svih ovih požara ne može biti samo visoka temperatura, ipak nitko nije uhićen za podmetanje požara. Primjerice, opravdane su sumnje kako je požar na mostarskoj deponiji Uborak podmetnut, ali ni tu nema osumnjičenih niti uhićenja, a Grad Mostar i sama županija HNŽ, snositi će veliki financijski gubitak. Za to, kako se barem za sada čini, nitko neće odgovarati. S obzirom na stalne međunacionalne tenzije, vjerojatno bi pronalaženje krivca za neke od požara ponovno bio povod za produbljivanje međunacionalnih sukoba.

Požar je izbio na teško pristupačnom području, a vatra se proširila na velik prostor te ugrožava više sela između Kanjine, Brđana i Džepa. Velik dio požarišta nalazi se na izrazito strmom i nepristupačnom terenu, što znatno otežava rad vatrogasaca.

Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić uputio je zahtjev za angažiranje međunarodne pomoći iz zraka. Očekuje se i dolazak dvaju protupožarnih zrakoplova Air Tractor, kao i moguća potpora helikoptera Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Tijekom noći vatra je zahvatila objekte u zaseoku Golubić kod Džepa, gdje su izgorjele napuštena kuća i dvije štale. Vatrogasci i mještani cijelu su noć pokušavali zaustaviti širenje požara, a na terenu je trenutačno pedesetak ljudi.

U gašenje su uključeni pripadnici profesionalne i dobrovoljne vatrogasne postrojbe, djelatnici šumarije, službe civilne zaštite te brojni mještani. Zbog razmjera požara i opasnosti od njegova daljnjeg širenja, Stožer civilne zaštite Konjica proglasio je stanje prirodne nesreće.

“Požar je zahvatio velik prostor, a dosta ga je na strmom i nepristupačnom terenu. Cijelu noć radimo na gašenju. Svi raspoloživi resursi su angažirani”, rekli su za agenciju HINA iz Vatrogasne postrojbe Konjic.

Upozorili su da snažan vjetar i višednevna suša pogoduju brzom širenju vatrene linije, prenosi HINA.

Borba s vatrom i u Neumu – za neke se tvrdi da su podmetnuti

Požar na području Neuma, koji je izbio u subotu, 8. kolovoza nakon udara groma na brdu Vrando na području Vjetrenice, još nije u potpunosti ugašen, a vatrogasci su tijekom utorka uspjeli obraniti selo neumsko Međugorje i cestu od jezera Vrutak prema Međugorju, čime je zaustavljeno daljnje širenje vatre prema Glumini, Previšu i Hutovu. U gašenju požara sudjeluju i vatrogasci iz iz Čapljine i Ravnog te dvije posade Air Tractora.

Iz Profesionalne vatrogasne postrojbe Neum izvješćuju kako je požar i dalje aktivan, ali da je najkritičniji dio prema naseljenim mjestima stavljen pod nadzor.

“Požar koji je aktivan od nedjelje još nije u potpunosti ugašen. Jučer je obranjeno selo Međugorje i obranjena je cesta od jezera Vrutak do Međugorja te je time zaustavljeno širenje požara prema selu Glumina te selima Previš i Hutovo”, naveli su iz PVP-a Neum.

Vatrogasci su u utorak navečer intervenirali i na dva nova požara na području Gornjeg Hrasna prema Lastvi.

“Sinoć u 19:20 dobili smo dojavu o dva nova požara uz cestu u Gornjem Hrasnu prema Lastvi koja su očito podmetnuta te je brzom reakcijom zaustavljeno širenje požara i u potpunosti su ugašena”, priopćili su iz PVP-a Neum bez čije brze intervencije bi se požar proširio na to područje.

/Republika/

Objava Požari i dalje haraju Hercegovinom – U Francuskoj uhićeno 420 osoba zbog izazivanja katastrofalnih požara, u Hercegovini nema uhićenih – je li moguće da su za baš za sve krive visoke temperature? pojavila se prvi puta na Republika.

Fokus nadzora je na fiskalizaciji, ugostiteljstvu, trgovini te iznajmljivanju plažne opreme, pri čemu se kontroliraju hoteli, kafići, restorani, suvenirnice, trgovine, pekarnice te iznajmljivači ležaljki na plažama.

Digitalizacija prijave i odjave gostiju

Inspekcijske kontrole najavljene su još u svibnju ove godine s ciljem suzbijanja sive ekonomije.

Hercegovačko-neretvanska županija od ovog proljeća uvodi potpunu digitalizaciju prijave i odjave gostiju. Svi iznajmljivači i pružatelji usluga smještaja – od malih apartmana do velikih hotela – obvezni su goste evidentirati isključivo putem informacijskog sustava prijava.ba. Time se nastoji ukinuti dosadašnja praksa vođenja papirnatih knjiga domaćih i stranih gostiju.

Novost su Uredba o boravišnoj pristojbi u HNŽ-u te Pravilnik o postupku prijave i odjave turista. Sustav je dostupan 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, a iznajmljivači putem njega izravno generiraju potvrde o prijavi i odjavi te elektroničkim putem podnose mjesečna i godišnja izvješća o boravišnoj pristojbi.

Ova obveza vrijedi za sve – kako za one koji pristojbu plaćaju paušalno, tako i za one koji je obračunavaju po noćenju, neovisno o tome je li gost oslobođen plaćanja ili nije. Za strane državljane i dalje ostaje paralelna obveza prijave putem sustava eStranac.

Cilj ove promjene, kako ističu iz Turističke zajednice HNŽ-a, nije samo administrativno rasterećenje iznajmljivača, već ponajprije suzbijanje sive ekonomije u turizmu, pri čemu bi centralizirana evidencija trebala pružiti realnu sliku o broju gostiju.

Prošlogodišnji rezultati

Podsjetimo, prošle godine u razdoblju od 8. do 10. srpnja inspektori Porezne uprave Federacije BiH – Županijskog poreznog ureda Mostar obavili su 54 inspekcijska nadzora na području Mostara, ciljajući objekte za odmor i rekreaciju, uglavnom vile s bazenom.

Tom su prigodom otkrivena četiri neprijavljena radnika, 24 objekta poslovala su bez odobrenja nadležnih tijela, 24 porezna obveznika nisu imala instaliran fiskalni uređaj, dok njih 25 nije evidentiralo promet putem fiskalnog uređaja. Izdano je 25 prekršajnih naloga s ukupnim novčanim kaznama u iznosu od 15.100 KM.

Kada je riječ o HNŽ-u, u pripremi je i Strategija razvoja turizma ove županije za razdoblje od 2026. do 2034. godine, koja bi trebala postaviti dugoročni okvir u sektoru turizma.

Objava Pojačani inspekcijski nadzori u Hercegovini: Na meti hoteli, pekarne, suvenirnice i iznajmljivači plažne opreme pojavila se prvi puta na Republika.

Prema podacima Operativnog centra civilne zaštite HNŽ-a, požar je aktivan od subote u 7:30 sati i danas u trenutku nastanka teksta nije bio ugašen. U gašenje su se tijekom nedjeljnoj jutra uključili Air Tractori, a pomoć iz zraka je olakšala gašenje na nepristupačnim dijelovima, prenosi Dnevni list.

Prema ranijim informacijama, svi pripadnici Profesionalne vatrogasne postrojbe Mostar bili su na Rujištu. Uključivanje letjelica posebno je važno zbog konfiguracije terena i širenja požara. Vatrogasci su s volonterima tijekom subote, nadljudskim naporima spriječili da se vatra približi kućama i ugrozi objekte. Iako je stanje bolje nego ranije, požarište jučer nije bilo potpuno stabilno.

Orilo, gorilo

Vatrogasci su istodobno intervenirali na više lokacija. Trava i nisko raslinje gorjeli su na Bišću polju, u Gnojnicama, Baćevićima, Sretnicama, Žovnici i Pologu. Tijekom noći ponovno je gorjelo i na Uborku.

Otpad je gorio i u Ulici Gojka Vukovića, a od 2:00 do 3:30 sati. U Baćevićima su vatrogasci intervenirali dva puta, najprije od 18:15 do 19:45, a potom od 21:00 do 22:35 sati. 

Požari u Pologu i na Žovnici zabilježeni su također u ranim jutarnjim satima. Vatrogasci su imali i dvije tehničke intervencije. U Splitskoj ulici otvarali su automobil, dok su u Ulici Brune Bušića intervenirali na otvaranju vrata. 

Više požara zabilježeno je i na području Čapljine, gorjeli su otpad, trava i raslinje u Gnjilištima, Nerezima, Strugama, Ševaš Njivama i na Krteljevcu.

U Konjicu je od 2. srpnja aktivan šumski požar u kanjonu Rakitnice, u blizini sela Blace. Zbog strmog i nepristupačnog terena zatražena je pomoć Air Tractora i helikoptera Oružanih snaga BiH. 

Svakog ljeta Hercegovina vodi istu bitku. Visoke temperature, dugotrajna suša i jak vjetar stvaraju uvjete za brzo širenje požara, a vatrogasci, pripadnici civilne zaštite i volonteri ulažu nadljudske napore kako bi obranili kuće, šume i živote. Ipak, iskustva iz godine u godinu pokazuju da su se brojni požari mogli spriječiti.

Stručnjaci i službe godinama upozoravaju kako ljudski faktor ostaje jedan od glavnih uzroka izbijanja požara na otvorenom prostoru. Bacanje opušaka kroz prozore automobila, spaljivanje korova bez odgovarajućeg nadzora, loženje vatre na nedopuštenim mjestima ili ostavljanje roštilja bez kontrole samo su neki od primjera neodgovornog ponašanja koje u nekoliko minuta može izazvati katastrofu nesagledivih razmjera.

Posebnu zabrinutost izazivaju slučajevi za koje postoji sumnja da su požari namjerno podmetnuti. Iako svaki požar nema kriminalnu pozadinu, osnovana sumnja zahtijeva brzu i temeljitu istragu i odlučno procesuiranje. Namjerno izazivanje nije samo kazneno djelo protiv imovine, nego izravna prijetnja životima, prirodi i gospodarstvu regije.

Upravo zato stručnjaci ističu kako se naglasak mora prebaciti s gašenja na prevenciju. Ulaganje u preventivne mjere višestruko je jeftinije od saniranja posljedica. To podrazumijeva redovito održavanje i čišćenje zapuštenih površina, izradu i održavanje protupožarnih prosjeka, učinkovitiji videonadzor kritičnih područja, korištenje suvremenih tehnologija za rano otkrivanje te kontinuirane edukativne kampanje kojima bi se građane podsjećalo na odgovorno ponašanje tijekom ljetnih mjeseci.

Jednako važna je i svijest svakog pojedinca. Dovoljan je trenutak nepažnje da nestanu desetljeća prirodnog bogatstva. Opožarena područja se dugo oporavljaju, stradaju biljne i životinjske vrste, nastaju velike štete, a dim i pepeo ugrožavaju zdravlje stanovništva. Posljedice požara osjećaju i poljoprivreda, turizam te ukupno gospodarstvo.

O piromanima

Zakoni predviđaju novčane i kaznene sankcije za one koji neodgovornim ponašanjem izazovu požar, osobito ako pritom nastane velika šteta ili budu ugroženi ljudski životi. 

– Piromanija ne predstavlja klasičnu psihotičnost, zo je opsesivna promjena koja podrazumijeva neugasivu želju da se nešto zapali. Osoba koja to čini doživljava vrstu egzaltacije. Piroman ne nastaje preko noći, to su osobe koje od djetinjstva psihoanalitičkim razvojem to postaju. Javlja se u sklopu bipolarnog afektivnog poremećaja. Simptomi se pojavljuju na način da postoji stalna želja da se gleda vatra i požar. Spada u opsesivne psihičke poremećaje. Ne smatra se klasičnim ludilom. Kao dio kliničke slike može se javiti kao šizofreni ili šizo-afektivni poremećaj. Požari se više javljaju kao plod grešaka i nemara, što ne znači da piromana nema, kaže doktor Elmir Šator, šef Odjela za mentalno zdravlje u Domu zdravlja Stari grad.

Kazneni zakon Federacije BiH propisuje kaznu zatvora u trajanju od jedne do osam godina za izazivanje šumskog požara. Ako je ovakav požar izazvan nehajom, predviđena je kazna zatvora, odnosno novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine. Istim zakonom u Federaciji, u ovisnosti od materijalne štete i ugroženosti života, propisana je kazna zatvora u trajanju do 12 godina. I u Republici Srpskoj na snazi su strogi zakoni zbog izazivanja požara, a onaj tko izazove požar može biti osuđen na desetogodišnju zatvorsku kaznu u zavisnosti od pričinjene štete.

Hercegovina će i ubuduće živjeti s visokim temperaturama i dugim sušnim razdobljima, ali broj požara ne mora biti neizbježna posljedica. Uz bolju prevenciju, odgovornije ponašanje i beskompromisno kažnjavanje svih koji namjerno podmeću, moguće je znatno smanjiti broj vatrenih stihija koje ostavljaju crni trag na hercegovačkom krajoliku, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Ne jenjavaju požari u Hercegovini pojavila se prvi puta na Republika.

Kolona JNA je propuštena četvrti dan i da to nije mirno učinjeno, veliko je vjerojatnost da bi ovaj bunt krvavo završio po stanovnike mjesta Gruda, Ljubuškog, Širokog Brijega itd. No, ono što je također bilo zabrinjavajuće je i da su među mladim ročnicima JNA bili mnogi Hrvati iz Hercegovine.

Tog dana 1991. godine prometnica u Pologu je bila blokirana tri dana. Tenzije su bile užarene toliko da je u Pologu situaciju smirivalo i tadašnje političko vodstvo kako ne bi došlo do krvoprolića. Naravno, bez srpskih predstavnika. Na jednoj strani bili su stanovnici odlučni ne propustiti vojnike JNA, a s druge strane naoružana vojska kojoj je bio cilj ispuniti zapovijedi.

Nakon apela hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, obraćanjem prosvjednicima od strane političkoga vodstva BiH i Anđelka Mikulića i dr., prosvjednici su lagano odlazili s barikade, a vozači micali svoja vozila s ceste. Kolona JNA propuštena je četvrti dan.

Cilj JNA

Hrvoje Mandić iz Arhiva Sveučilišta u Zagrebu rekao je kako je 10. motorizirana brigada JNA iz smjera Mostara krenula kako bi se spojila s Banjolučkim i Kninskim korpusom JNA koji je istoga dana izveo napad na Kijevo.

“Cilj je jednima i drugima bilo probiti se do Sinja i ovladati Sinjskim poljem. Da je (zapovjednik JNA kolone Milivoj) Pantelić nesmetano prošao kroz Polog, trebao se spojiti s banjolučkim korpusom i nastaviti prema Sinju”, rekao je Mandić.

Po njegovim riječima konačni cilj združenih snaga JNA trebalo je biti zauzimanje Splita i presijecanje Hrvatske. “Oni su trebali iz pravca Sinja doći do Klisa i cilj je bio osvojiti Split, a uz pomoć mornarice JNA Hrvatska bi bila presječena. To je spriječeno u Pologu”, tvrdi Mandić.

Jutro 7. svibnja 1991. godine

Sve je počelo u noći sa 6. na 7. svibnja 1991., kada iz Beograda u mostarsku vojarnu stiže direktiva general-majoru Milovanu Zorcu da se dio 10. motorizirane brigade JNA pripremi za polazak u Hrvatsku. Ruta kojom su se trebali kretati prolazila je dijelom kroz zapadnu Hercegovinu, kroz Sinj do Splita. Ročnici JNA koji su se nalazili na odsluženju vojnog roka u Mostaru bili su iznenađeni, osobito Hrvati.

Da se ne radi o uobičajenoj vojnoj vježbi shvatili su kada su tenkovi krenuli bez cerada na topovima, što je inače bila praksa za vrijeme vojnih vježbi.

U rano jutro 7. svibnja, golema kolona od preko stotinu vojnih vozila (tenkova, transportera, kamiona…) krenula je iz Mostara kroz koji je „protutnjala“ na opće zaprepaštenje građana. Upravo su ti građani u panici javili u Široki Brijeg informaciju da su tenkovi krenuli prema njima. Nemilosrdna kolona gazila je sve pred sobom oštetivši i pregazivši nekoliko vozila u kojima, na svu sreću, nitko nije stradao. Čelništvo općine „Lištica“ dogovorilo se da će tenkove pokušati zaustaviti tako da im zapriječe put kamionima natovarenim pijeskom. Dogovorili su se da će s kamionima i ostalim vozilima stati u Pologu, mjestu na samoj granici tadašnjih općina Mostar i Lištica.

Kada je kolona vojnih vozila JNA naišla na blokadu dugu oko pet kilometara, bila je prisiljena na zaustavljanje. Kako nitko od vojnika nije izlazio, njima je odlučio prići predsjednik skupštine Lištica i jedan od glavnih organizatora blokade Anđelko Mikulić. Upravo je Mikulić započeo pregovore sa zatečenim pukovnikom Pantelićem koji je vodio kolonu JNA. Generalštab na čelu s Kadijevićem ne samo da je ostao zatečen, nego je i bio bijesan jer su Hercegovci uspjeli zaustaviti „4. armiju Evrope“, stoga je vršen strašan pritisak na Zorca i Pantelića da krenu na narod.

Osim radija Split, koji je prvi izvijestio o događajima u Pologu, istog dana emitiran je prilog o blokadi i na televizijama Sarajevo, Zagreb te Ljubljana, što je još više uznemirilo vodstvo JNA. Oni pak, s namjerom ishođenja prolaska vozila, prebacuju vodstvo HDZ-a BiH na čelu sa Stjepanom Kljujićem do Pologa.

Narod koji ih je dočekao povicima „Ne damo Široki“ nije htio ni čuti za uzmicanje, a njihov broj sve se više povećavao Hrvatima iz susjednih općina…

Vrh JNA čekao je da među okupljenom gomilom dođe do nekakvog incidenta kako bi imali opravdanje za intervenciju. Srećom, okupljena masa nije podlegla pritisku te je mirno ostala stajati uzvikujući razne parole poput „Vojska u vojarne“ i slično.

Kako Kljujić nije uspio „omekšati“ okupljeni narod, stigla je noć, a napetost je postajala sve veća. Velika psihoza osjećala se i kod mladih ročnika JNA koji su u strahu i nevjerici gledali što se događa, a u posebnoj su se situaciji našli hrvatski ročnici u JNA, koji su stajali u koloni cijevima okrenuti prema svome narodu.

S novim jutrom, 8. svibnja, Hrvatima na blokadama stiglo je novo ohrabrenje. Po povratku iz Velike Britanije, na zagrebačkom aerodromu kratku je izjavu o ovom događaju dao predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman. Tuđman je tom prilikom narodu poručio: „Već ste pobijedili!“ S druge strane, o stanju u Pologu raspravljalo se i u Beogradu na sjednici Predsjedništva SFRJ.

U predsjedništvu se nije moglo dogovoriti oko rješenja, a na njih je velik pritisak vršio i vojni vrh, koji je htio dobiti sve ovlasti. U konačnici, general-majoru Zorcu naređeno je da na bilo koji način prođe blokadu, a on je zapovjedio pokret bez upotrebe oružane sile. Na njega je strašan pritisak vršio komandant I. (beogradske) vojne oblasti i kasniji krvnik Vukovara Aleksandar Spirkovski koji je zahtijevao upotrebu artljerije i avijacije planirajući operaciju u kojoj će „smrviti Hercegovinu“.

Svijet obilazile snimke iz Pologa

Inozemni mediji o događajima u Pologu izvješćivali su kao o okidaču za pokretanje građanskog rata u Jugoslaviji, a svijet je obišla dirljiva snimka hercegovačkih žena u molitvi s natpisima „Želimo mir“.

Posebno je dirljiv bio trenutak kada su hercegovačke žene, koje su čitavu noć spremale hranu, krenule prema tenkovima s kolačima, uštipcima i sendvičima za vojnike JNA. Kada je jedan od časnika zabrinuto upitao je li hrana otrovana, jedna od žena odgovorila mu je: “Ne brini, ovu hranu ja ne dajem tebi, nego svome sinu koji je u JNA”.

Tog 8. svibnja na noge se digao kompletan hrvatski živalj u tom dijelu Jugoslavije, barikade su postavljene od Pologa preko Vinjana Donjih sve do Imotskog. Kako se bližio sumrak, nada u konačno rješenje napete situacije sve je više jenjavala.

Trećeg dana ujutro pale se vozila JNA spremna za pokret, a pred njih staju hrvatski policajci iz Širokog Brijega s automatskim puškama, spremni dati vlastite živote da obrane svoj narod. Tenkovi se nisu pokrenuli, a JNA je izvršila desant helikopterima na četiri lokacije te je ustvari „blokirala blokadu“, odnosno put prema Širokom.

Tih trenutaka svojedobno se prisjetio i hrvatski glumac Leon Lučev koji se nalazio u koloni JNA kao mladi ročnik. Kako Hrvatima nije dana bojeva municija, on je upitao svog nadređenog zašto je to tako, na što mu je on mrtav hladan odgovorio kako "može uzeti dasku kad prođe prvi val te udarati po onima koji ostanu ranjeni".

U tako napetoj situaciji, na rubu oružanog sukoba, pred hercegovački narod dolazi predsjednik predsjedništva RBiH Alija Izetbegović, a masa ga oduševljeno dočekuje povicima „Alija! Alija!“ On ih uvjerava kako vojska ima samo namjeru izvršavanja vojne vježbe te da je narod postigao što je htio i pokazao kako vojska ne smije s narodom kako hoće.

Ni njemu u konačnici ne uspjeva „omekšati“ narod koji zahtijeva da se prvo povuku desantene jedinice te da će nakon toga vojna kolona biti propuštena. Alija pristaje na to te odlazi na trosatne pregovore s vojnim licima koji nikako ne pristaju na takvo rješenje.

Alija Izetbegović ponovno dolazi pred narod i izvještava ih o tvrdoglavosti vojnog vrha te im garantira kako će vojska samo proći prema Kupresu bez ikakvih incidentata. Svoj govor završava riječima: “Ako budemo prevareni, to može biti samo jednom! Samo jednom i nikad više!”

Kako je Izetbegović krenuo prema masi, ona se počela razmicati te je dan znak da se propuste tenkovi.
Do ponovnog zastoja dolazi u samom Širokom Brijegu, gdje ključnu ulogu odigrava pokojni gvardijan franjevačkog samostana u Širokom Brijegu fra Mladen Hrkač.

Fra Mladen je čitavo vrijeme kroz prethodne dane bio s narodom i prolazio kroz iste stvari kao i oni. Kao jedan od njih te kao iznimna osoba kojoj je narod jedinoj vjerovao, obratio se okupljenima te ih zamolio da propuste JNA i srdačno ju pozdrave, ne nju kao vojnu silu, već mladiće za koje strepe njihove majke.

Narod ga je poslušao i vojska je ispraćena na nevjerojatan način – mahanjem i svijećama kao porukom mira i nade kako JNA više nikada neće kročiti u Široki Brijeg.

Razilasku prosvjednika i propuštanju kolone JNA doprinio je i poziv tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Franje Kuharića.

Kolona je sljedećeg dana, 10. svibnja, stigla na vojnu vježbu u Kupres te je na taj način okončana ova situacija u kojoj je goloruk hercegovački narod odlučno stao pred agresora na braniku svoje Hercegovine, svoje Hrvatske, svoje Domovine, prisjeća se Braniteljski portal.

Trodnevna blokada 10. motorizirane brigade JNA dovela je do zastoja priprema jugoslavenske vojske za dovođenje na zadane pravce koji je koristio za pripremu obrane. Tijek događaja koji su uslijedili pokazao je da je JNA tražila najbolje mjesto odakle će dalje napadati područje Hercegovine i Dalmacije.

/Desk/

Objava Goloruki hrvatski narod protiv tenkova i kada je Alija Izetbegović bio ‘naš predsjednik’ – 35 godina od povijesnog zaustavljanja JNA u hercegovačkom mjestu Polog pojavila se prvi puta na Republika.

Kako se navodi na službenoj stranici NYIOOC-a, uzgoj maslina u Bosni i Hercegovini ograničen je na mala obalna i priobalna područja s mediteranskim utjecajem. Proizvodnja je i dalje mala i u razvoju, a maslinovo ulje pozicionirano je kao nišni poljoprivredni proizvod, a ne kao tradicionalna osnovna namirnica.

BiH do sada osvojila 33 medalje

Od 2018. godine do danas maslinari iz BiH osvojili su ukupno 33 nagrade, od čega 26 zlatnih i sedam srebrnih.

Na listi zlatnih ekstradjevičanskih maslinovih ulja ove godine su:

• Filsonići Radišići Blend
• Bošnjak by Murić
• Dole by OPG Kažić
• Risto by Medić
• Narentas by AgroHerc organic
• Krš by Škegro obiteljska vinarija
• Narentas Oblica
• Manastir Tvrdoš Chalkidiki
• Manastir Tvrdoš Kalamata
• Monastic Olive Oil by Manastir Tvrdoš

Kao i prošle godine, ekstradjevičansko maslinovo ulje Ramljak osvojilo je srebro.

„Ovo je potvrda vrhunske kvalitete našeg rada i podneblja“, kazao je Andrija Markić, član Upravnog odbora Udruge maslinara Ljubuški. Nagrađeni proizvođači bit će uvršteni u službeni vodič najboljih svjetskih maslinovih ulja koji izdaje stručni časopis Olive Oil Times.

Međunarodno priznanje i devet pogona za preradu

Da razvoj maslinarstva u Hercegovini nije prošao neprimijećeno, svjedoči i činjenica da je Bosna i Hercegovina 2024. godine postala 21. članica Međunarodnog vijeća za masline (IOC), institucije koja okuplja najznačajnije zemlje proizvođače maslinovog ulja na svijetu. Taj korak ne samo da donosi međunarodno priznanje, već i otvara vrata usklađivanju domaćih propisa s europskim standardima.

„Potencijal maslinarstva u Hercegovini je ogroman, ali još nismo ni blizu maksimuma koji možemo dosegnuti“, kazao je ranije za Forbes BiH Ilija Miletić iz Čitluka, čije maslinovo ulje već godinama osvaja zlatne medalje. „Maslinarstvo je u uzlaznoj putanji, ali i dalje imamo vrlo malu potrošnju, manje od pola litre po glavi stanovnika godišnje. Trebamo raditi na edukaciji, ali i nastaviti sa sadnjom jer se plantaže svake godine šire.“

Trenutno u Hercegovini postoji devet pogona za preradu maslina, a taj broj raste. Prije dvadesetak godina, masline su u BiH rasle na svega 80 hektara. Danas to zeleno bogatstvo prekriva više od 500 hektara hercegovačkog tla, dok broj stabala i proizvođača raste iz godine u godinu.

Na Svjetskom natjecanju u New Yorku ove godine u konkurenciji su bila ulja iz Hrvatske, Portugala, SAD-a, Španjolske, Italije, Turske, Tunisa, Alžira…

(izvor: Forbes BiH)

Objava Povijesni uspjeh u New Yorku: Hercegovina potvrdila status svjetske maslinarske velesile pojavila se prvi puta na Republika.

Prema prognozama, na ovim bi područjima moglo pasti između 40 i 80 litara kiše po četvornom metru, što je količina koja inače izaziva zabrinutost. Oborinski val, koji trenutačno zahvaća Italiju, tijekom dana i sutrašnjeg dana premjestit će se iznad naših krajeva, izvještava N1.

Nema opasnosti od scenarija iz Jablanice

S obzirom na traume od nedavnih katastrofalnih poplava, javnost je s pravom zabrinuta. Međutim, Milica Đorđević, meteorologinja Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), smiruje situaciju ističući da se ovaj put ne očekuje katastrofa razmjera one u Jablanici.

“Ono što se dogodilo u Jablanici podudara se s najvećim katastrofama, jer je tada palo oko 400 litara oborina po četvornom metru. To su količine predviđene za dva do tri mjeseca koje su se sručile u dan ili dva. Sada to neće biti slučaj, ali oprez je uvijek dobrodošao”, pojasnila je Đorđević.

Rijeke u koritima, ali oprez zbog bujica

Stručnjaci naglašavaju ključnu razliku: kiša neće padati danima, već se radi o intenzivnim oborinama u trajanju od jednog dana. Zbog toga ne postoji opasnost od izlijevanja velikih rijeka iz korita.

Ipak, crveni alarm nije bez razloga. Iako rijeke neće divljati, građani u pogođenim područjima trebaju biti spremni na druge probleme:

• Bujične vode: Moguće je plavljenje imovine, podrumskih prostorija i prometnica uslijed nemogućnosti odvoda da prime veliku količinu vode.
• Infrastruktura: Očekuju se poremećaji u opskrbi električnom energijom i vodom, kao i poteškoće u telekomunikacijama.

Nadležne službe apeliraju na građane u Hercegovini i Podrinju da prate obavijesti i zaštite svoju imovinu od potencijalnih bujica.

Objava Crveno upozorenje: Obilne oborine prijete Hercegovini pojavila se prvi puta na Republika.

Najveće probleme izazvala je Drežanka, pritoka Neretve koja je poplavila područje sjeverno od Mostara. Ondje je obitelj evakuirana, a poplavljeni su podrumi objekata, prenosi HINA izvješćivanje bh medija.

Izlile su se i druge pritoke Neretve, Trebižat, gdje su uvedene izvanredne mjere zaštite, kao i Buna i Radobolja na kojima su redovite mjere zaštite. Mnoge kuće i poljoprivredna zemljišta u okruženju ugroženi su zbog rasta vodostaja.

Zbog odrona stijenja trenutno je zatvorena magistralna cesta između Jablanice i Blidinja. Ta je cesta prošle godine bila posve uništena u poplavama koje su u Jablanici odnijele i velik broj ljudskih života.

Iz Auto-moto saveza sa sjedištem u Mostaru izvijestili su da se izlila rijeka na cesti Bugojno-Kupres zbog čega se vozila preusmjeravaju na zamjenske pravce.

Ulaz u Mostar je zapriječen zbog vozila koja su ostalu u kvaru jer su vozači pokušali prijeći poplavljenu cestu ispod podvožnjaka. Ondje su od jutarnjih sati pripadnici Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar koji ispumpavaju vodu s ceste.

Prognoza vremena za sljedeća četiri dana

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, sutra će u BiH preovladavati pretežito oblačno vrijeme. U nižim područjima Bosne očekuje se kiša ili susnježica, a u višim snijeg. U Hercegovini povremeno s slabom kišom. Na jugu i jugozapadu zemlje umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od -2 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 0 do 6, na jugu zemlje do 10 °C.

U petak 28.11.2025., pretežito oblačno vrijeme. U nižim područjima Bosne očekuje se slaba kiša ili susnježica, a u višim snijeg. Na jugu Hercegovine povremeno slaba kiša. Na jugu i jugozapadu zemlje slaba do umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od -2 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 0 do 6, na jugu zemlje do 10 °C.

U subota 29.11.2025., pretežito oblačno vrijeme. U Hercegovini postupno razvedravanje. U jutarnjim satima i dio prijepodneva u središnjim i istočnim područjima Bosne je moguća slaba susnježica ili snijeg. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura zraka od -3 do 3, na jugu do 6, a dnevna od 0 do 6, na jugu zemlje do 10 °C.

U nedjelju 30.11.2025., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama Bosne i uz riječne tokove magla ili niska naoblaka. Vjetar slab, uglavnom, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od -3 do 2, na jugu do 5, a dnevna od 4 do 10, na jugu zemlje do 14 °C.

/Desk/

Objava Obilne padaline uvjetovale plavljenje rijeka u Hercegovini, ugroženo više obiteljskih kuća pojavila se prvi puta na Republika.