Međutim, izuzev najavljene podrške zajedničkom kandidatu ili kandidatkinji za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, stranke okupljene oko HDZ-a BiH u Hrvatskom narodnom saboru (HNS) i na ove izbore u većini izlaze samostalno, piše Dnevni list.

Čini se da od najavljivanog “zajedništva” u izlasku na ostale razine ipak neće biti ništa, te da je pluralizam na hrvatskoj političkoj sceni ipak sačuvan. Ili bi to bila želja za sudjelovanjem u vlasti? Ili su to loša iskurstva prijašnjih koaliranja?

-Takvo zajedništvo nas je skupo koštalo. Prevareni smo i izmanipulirani. Obično se o “zajedništvu” počinje govoriti kako bi se mobiliziralo glasačko biračko tijelo, a to opet iskoristi jača stranka. Mi smo u tom “filmu” bili slabiji, ali preko naših leđa su na mjesta došli ljudi iz jače stranke. Iskorišteni smo, kazao je za Dnevni list član jedne županijske političke opcije.

Podsjetimo da se na ovim izborima biraju članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta FBiH, predsjednika RS-a, i zastupnici u Narodnoj skupštini RS-a te županijskim skupštinama u FBiH.

Za sada sigurna jedino podrška kandidatu za Predsjedništvo

Početkom svibnja održana je sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH i HNS-a sa središnjom temom – preliminarne pripreme za izbore.

Kako se čini, i ovi izbori, zbog činjenice da se nije postignut dogovor oko reforme  Izbornog zakona, odnosno, primjena presuda bh i europskih sudova od strane bh političara i parlamentaraca, ali i najavljenoj (ponovnoj) kandidaturi Željka Komšića za (ponovnu) dužnost člana Predsejdništva BiH, barem što se tiče HNS-a, održavati će se po starom ‘receptu’.

To, ujedno znači da će stranke HNS-a podržati jedinstvenog kandidata za Predsjedništvo BiH te, kako je najavljeno, imati i jedinstven nastup u RS-u, dok će za sve ostale razine u predizbornoj kampanji biračima “glumiti” rivale.

-Sve stranke su se dogovorile dvije stvari – Da izlazimo na izbore i da imamo potpuno zajednički nastup za člana Predsjedništva i zajednički nastup u RS-u. Poslat ćemo poruku – Jedan kandidat u ime svih i jedan zajednički pristup izborima u RS-u, rekao je predsjednik HNS-a i HDZ-a Dragan Čović nakon ove dvije sjednice.

HRS za sada samostalno, podržali bi zajedničkog kandidata za Predsjedništvo. Čovića – ne

-Na izbore izlazimo nominalno za sve razine i samostalno. Razočarani smo što nema volje za dogovor oko zajedničkog kandidata za Predsjedništvo, ali nije još kasno za neovisnog, neopterećenog i sposobnog kandidata koji bi animirao birače za veći izlazak birača na izbore, a to bi bila i poruka međunarodnoj zajednici jer problem biranja hrvatskog člana Predsjedništva nije problem HDZ-a nego hrvatskog naroda u BiH. Zajednički kandidat bi bi strateški znak i nadstranački potez. Nadam se da je hrvatski narod zreo, politički narod, a ne onakav kakav se sada čini, komentira za Dnevni list Slaven Raguž, predsjednik HRS-a.

Na pitanje bili HRS podržao eventualnu kandidaturu predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića za Predsjedništvo, Raguž kratko odgovara: “Ne”.

No, kada je riječ o potencijalnim koalicijskim partnerima za izbore, Raguž kaže da treba sačekati prijave, time ostavljajući prostor za mogući, zajednički izlazak na izbore i s nekom drugom opcijom.

Inače, HRS je istupio iz članstva HNS-a, prvo su svoje članstvo ‘zamrznuli’ nakon što su smatrali da HNS nije učinio dovoljno po pitanju spašavanja mostarskog Aluminija od gašenja proizvodnje i otpuštanja radnika, da bi uskoro potom i izašlli iz članstva. No, kako je kazao, u ovoj stranci bi podržali zajedničkog, neovisnog kandidata. Ali, tog kandidata još uvijek – nema.

‘Devedesetka’ s HNP-om, HSP tek ide u pregovore

HDZ 1990, nekada uvjerljivo druga, najjača politička opcija kod bh Hrvata, na izbore ide u ojačanoj koaliciji s Hrvatskim nacionalnim pomakom (HNP) Ivana Vukadina, bivšeg visokog dužnosnika HDZ-a BiH.

-Za državnu razinu idemo s HNP-om i uz podršku nekih manjih stranaka, prvenstveno u Hercegbosanskoj županiji (HNŽ). To smo kazali i na HNS-u i javno smo o tome govorili i to je, za sada, toliko. Za ostalo ćemo još vidjeti, rekao je za Dnevni list predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović.

Koalicijske partnere imati će i u HSP-u BiH. Predsjednik ove stranke, Nikola Raguž, za Dnevni list je kazao: “HSP će podržati zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva, dok ćemo za županijske razine na izbore ići samostalno. Razgovore o mogućim koalicijama na višim razinama počinjemo sljedeći tjedan nakon prijava stranaka za izbore”.

Ostale stranke članice HNS-a, kojima je, ili zabranjen izlazak od strane SIP-a na izbore kao što je slučaj sa HSS-om jer nisu predali godišnje financijsko izvješće, ili su u dosadašnjim izborima bilježile nezamjetan rezultat, vrlo vjerojatno da će se, kao i do sada, njihovi kandidati naći na listama HDZ-a BiH.

Političko nasilje nad Hrvatima i u RS-u, ali to se tradicionalno prešućuje

Međutim, iako se govorilo o zajedničkom nastupu u RS-u, taj ‘termin’ još nije definiran – tko su potencijalni kandidati i koalicijski partneri među hrvatskim strankama. Ali, podsjetimo da političke predstavnike Hrvata u tom entitetu “daje” uglavnom vladajući  SNSD predsjednika Milorada Dodika. U Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) Hrvati imaju četiri zastupnika od kojih su tri izabrana glasovima Srba i jedan glasovima Bošnjaka. Potpredsjednik skupštine iz reda Hrvata je kadar SNSD-a.

U Vijeću naroda, od osam hrvatskih izaslanika, trojica su iz srpskih stranaka. Primjerice, u NS RS Hrvati imaju četiri zastupnika, od kojih su tri izabrana glasovima Srba i jedan glasovima Bošnjaka. U Vijeću naroda od osam hrvatskih izaslanika troje su iz srpskih stranaka -Dragana Zec iz SDS-a, Zdenka Gojković iz SP-a i predsjednica Nada Tešanović iz SNSD-a. U Vladi RS-a su tri hrvatske pozicije popunili Hrvati iz srpskih stranaka.

Također u javnim poduzećima, institucijama i agencima RS-a Hrvata, kao konstitutivnog naroda, zaposleno je tek 0,2% (Bošnjaka nešto više – 1,3%) iako je, prema entitetskom Ustavu, taj omjer trebao biti prema popisu iz 1991. godine kada je njihov udjel u stanovništvu bio 10%.

Dakle, vrlo zanimljivo za vidjeti će biti i odnos hrvatskih stranaka prema izborima u RS-u, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Zajedništvo samo za Predsjedništvo – ‘Devedesetka’ s HNP-om, HSP u pregovorima, HRS bi podržao neovisnog kandidata za Predsjedništvo – Čovića ne pojavila se prvi puta na Republika.

HDZ 1990: Konkretno natjecanje

Iz priopćenja ove dvije stranke dade se iščitati da žele aktivno sudjelovati u zajedničkim listama u mjestima gdje su Hrvati u manjini, ali i da ne žele “sufliranje” HDZ-a BiH, dok u većinski hrvatskim mjestima najavljuju samostalni nastup.

Iz HDZ 1990 reagirali su nakon održane sjednice Predsjedništva te stranke dajući malo kokretnije viđenje suradnje na lokalnim izborima.

“Predsjedništvo HNS-a je usvojilo zaključak da se nastupi zajednički u okviru stranaka HNS-a gdje su, zbog malobrojnosti hrvatskog naroda, ugroženi vitalni nacionalni interesi. Tamo gdje to nije slučaj, odnosno gdje je hrvatski narod većinski, HDZ 1990 ce izići samostalno na izbore. Očekuje se korektno natjecanje kvalitetnim kadrovima, programima i idejama”, pojasnili su iz ‘Devedesetke’.
Ovdje je otklonjena sumnja da će ova stranka, primjerice, i u općini Prozor Rammi gdje imaju svog dugogodišnjeg načelnika, pristati na dogovor i zajednički nastup sa HDZ BiH.
To znači da će se i na predstojećim lokalnim izborim u toj općini, ponovno voditi snažna borba za prevlast s obzirom da je ova općina do sada bila samo “pusta želja” HDZ BiH.

HSP BiH: Nema nikome bjanko potpore

Još konkretniji su bili u HSP BiH, predsjednika Nikole Raguža gdje tvrde da ta stranka neće “nikome dati bjanko potporu”.

“Stav HSP BIH je takav da je nedopustivo da stranke HNS, izađu svugdje zajedno na predstojećim općinskim izborima, posebice u većinskim hrvatskim općinama, kao što su općine u Županiji Zapadnohercegovačkoj. U HSP BiH smatramo da u većinskim hrvatskim općinama stranke moraju ići samostalno, moramo imati pluralizam”, navode iz HSP-a.

Ističu da je HSP BiH otvoren za razgovor vezano za zajednički nastup u mješovitim općinama, gdje postoji rizik od gubitka načelničke pozicije, kao i u manjinskim općinama i gradovima sa hrvatskim stanovništvom gdje ugrožen vitalni nacionalni interes.

“HSP BIH će i u ovim općinama ponuditi svoje kandidate koje ćemo razmotrit na HNS-u. Nećemo nikome dati bjanko potporu”, poručuju iz HSP-a.

HRS ide samostalno

Slaven Raguž, predsjednik Hrvatske republikanske stranke koja je svoje članstvo u HNS-u zamrznula jer su smatrali da se HNS indolentno ponašao oko gašenja mostarskog Aluminija, za Republiku kaže da će ta stranka samostalno izaći na izbore.

“Tzv. zajednički nastup stranaka HNS-a je isključivo jedan političko-marketinški manevarski potez HDZ-a BiH i predstava za javnost, još jedan u nizu dokaza zlouporabe ove institucije za svoje partijske interese”, kaže Raguž ističući brojčanu podkapacitiranost “većine članica HNS-a koje nemaju dovoljan broj članova za popuniti jedan minibus”, ali da je “njihovo postojanje potrebno kako bi HDZ BiH zadovoljio mantru ‘zajedništva’ svih stranaka sa hrvatskim predznakom”.

Predsjednik ‘Republikanaca’ kaže da zajednički nastup ima smisla u sredinama gdje su Hrvati manjina i gdje postoji realna opasnost od preglasavanja.

“No to iziskuje strateški pristup, što ovdje nije slučaj. Najbolji dokaz da ne postoji apsolutno nikakva strategija govori činjenica da je HDZ BiH, prije dogovora u HNS-u, isti vid suradnje dogovorio sa SDA na općoj razini, a u nekim lokalnim sredinama, uz SDA i sa DF-om Željka Komšića i SDP-om. Toliko o iskrenosti namjera „zajedničkog“ nastupa i strategiji”, zaključuje on, navodeći da će HRS na predstojeće lokalne izbore izaći samostalno.
On podsjeća na rezulate prošlih izbora te pojedina, najnovija, istraživanja javnosti rađena od strane nevladinog sektora, a koja pokazuju kako je HRS u većim općinama HNŽ-a i ZHŽ-a druga stranka po snazi u hrvatskom korpusu.

Očito je da se članice HNS-a, koje još uvijek imaju izborni kredibilitet žele istrgnuti od dominacije HDZ-a BiH, ali i da ne žele biti sukrivci zbog gubitka hrvatskih pozicija u mjestima gdje su Hrvati manjina. Međutim, jasno je da, poučeni dosadašnjim iskustvima, neće tolerirati ‘figu u džepu’ jačeg HDZ-a pri sastavljanju izbornih lista te da i oni pretendiraju na dio ‘izbornog kolača’.

(Republikainfo.com/V.S.)

Objava Izlazak na izbore stranaka HNS-a: Zbog bošnjačkog preglasavanja prinuđeni na ‘zajedništvo’, u hrvatskim mjestima – borba za vlast pojavila se prvi puta na Republika.

“Mislim da moramo sačuvati vjeru u ovu zemlju, procese i ljude”, poručio je Raguž za N1.

“Postoje periodi kada osjećate potrebu za reagiranjem, pogotovo na blokade, na bahatost. To probudi emocije i energiju u meni. Bio sam u politici, bez ozdravljenja politike i političara teško da ćemo ući u fazu ozbiljne perspektive. Mislim da je ključ vratiti vjeru u politiku, institucije, a dosta je to kontaminiran prostor i proces”, kazao je Raguž za N1.

On je rekao i to, da kada se osvrne na svoj politički angažman, način na koji je radio, na procese od početka rata, tijekom rata, ali i nakon rata u BiH – vrhunac je bio njegova kandidatura za člana Predsjedništva BiH sa sloganom “Ovo je naša zemlja”.

“Cijena je velika, to sam ukalkulirao, morate računati da sve ima svoju cijenu. Ta cijena ne valorizirana, doživio sam satisfakciju kroz veliku javnu potporu. Bio sam kandidat koji dolazi iz hrvatske političke stranke, imao sam značajnu potporu. Poslije Daytona to je bila jedina kandidatura koja je dobijala refleks i kod drugih naroda. Nisam došao iz manipulativne pozicije”, rekao je Raguž.

Na pitanje šta je za njega Željko Komšić – Raguž je odgovorio:

“Politička pojava koja je iskoristila tri mandata na značajnoj poziciji. Cijenim kroz rezultat ta tri mandata. Stanje se pogoršalo, politička pitanja zaoštrila, sve kuliminiralo nekim zahtjevom ukidanja konstitutivnosti”, poručio je.

“On je za mene Željko Komšić, s rezultatom koji je upitan kada je BiH u pitanju i hrvatski narod. Po mnogim elementima – stanje u BiH nikada nije bilo gore, ocijenio je Raguž.

“BiH ima žilavost, da je i u najtežim okolnostima, običan čovjek, bilo da se radi o liječniku, profesoru ili sportašu, nađe neku snagu da vraćaju vjeru i vjeruju da ovdje može bolje”, poručio je.

Najveći problem u BiH, prema njegovom mišljenju, je nedostatak odgovornosti na kraju mandata – kada birači trebaju ocijeniti vladajuće strukture. Također, nije riješeno temeljno pitanje o sadržaju zemlje i šta je ona zapravo.

“BiH treba dimenzija koja će dovesti do toga da premosti Dayton. Bilo bi poželjno da to bude novi Ustav u Parlamentu. Za to trebaju generacije kojima nije vlast u prvom planu. Vjerujem da će to jednom doći”, rekao je za N1 Martin Raguž.

Kako gleda na HDZ 1990 i saradnju sa HDZ-om BiH.

“HDZ 1990 je na svojim tijelima donio takvu odluku, i izaziva dosta rasprave na tijelima stranke. Kako vrijeme odmiče – bit će potrebe da se to analizira. To će biti jedna od glavnih tema u ovoj godini. Ono što mogu kazati – što sam i rekao na Predsjedništvu, upaljen je alarm kada je HDZ 1990 u pitanju”, izjavio je.

On trenutno nema osobnih ambicija u politici, niti su vezane niti za jednu dužnosti, stranačku ili institucionalnu.

“Bez rješenja strateških pitanja, rada na široj mreži koja će uključivati sve potencijale, nove priča za BiH – tu sam spreman podmetnuti leđa. U životu nikad ne reci nikad – ali ja trenutno tako razmišljam”, kazao je.

Prema njegovom mišljenju Dragan Čović je realnost u političkom životu BiH, i samim tim ima najveću odgovornost.

“Odgovornost u smislu rezultata vladavine koja je višegodišnja. On je tu, birači trebaju to ocijeniti. Moj stav je bio artikuliran 2010. i 2014. godine, ponudom jednog drugačijeg mišljenja. Curi vrijeme, ta obećanja bi trebalo pretočiti u praksu, po tome treba ocijeniti Dragana Čovića”, izjavio je.

Govoreći o izborima u Mostaru, Raguž je kazao kako mnogim političarima u BiH odgovara ‘status quo’ zbog održavanja na vlasti, ali da to nije budućnost.

Objava Martin Raguž vraća se u aktivnu politiku? “Upaljen alarm za HDZ1990, analizirati suradnju s HDZ BiH, spreman sam podmetnuti leđa” pojavila se prvi puta na Republika.

Uvodnim govorom uz dobrodošlicu nazočnima se obratio Marinko Petrić, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a 1990 za HNŽ-a.

Prisutne je pozdravio Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990 te čestitao božićne blagdane i poželio uspješnu Novu 2020. godinu.

Cvitanović je također komentirao i sve češće napade, odnosno prozivke iz Sarajeva te je naglasio: “Nas nitko neće natjerati da odemo iz Bosne i Hercegovine jer smo je i sami stvarali”.

On je zahvalio svim nazočnima na dolasku te istaknuo potrebu zajedništva u političkom djelovanju.

/Republikainfo.com/

Objava Predsjednik HDZ 1990, Cvitanović: “Zaustaviti hrvatofobiju u BiH!” pojavila se prvi puta na Republika.