Predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž osvrnuo se na gostovanje Harisa Zahiragića u emisiji Otvoreno na HRT-u, iznijevši niz oštrih kritika na njegove stavove o političkim odnosima u Federaciji BiH i položaju konstitutivnih naroda.

Raguž je u objavi naveo kako zagovaranje modela prema kojem bi Bošnjaci, kao najbrojniji narod, trebali imati dominantan udio političke moći u Federaciji BiH smatra nespojivim s ustavnim načelima, prenosi Hercegovina.info.

“Kada netko tvrdi da bi Bošnjaci, zato što su najbrojniji, trebali imati približno 70 ili 80% političke moći u Federaciji BiH, zapravo zagovara model koji je nespojiv s temeljnim ustavnim načelima Federacije i BiH. U politološkom smislu, to je čisti šovinizam!”

Dodao je kako se, prema njegovom tumačenju, u višenacionalnim društvima takva politika ogleda u pokušaju pretvaranja brojčane nadmoći u trajnu političku dominaciju.

“U teoriji, šovinizam predstavlja ideologiju ili politički stav prema kojem jedna nacionalna, etnička ili druga društvena skupina polaže pravo na privilegiran položaj u odnosu na druge skupine. U višenacionalnim društvima manifestira se kroz nastojanje da se brojčana nadmoć pretvori u trajnu političku dominaciju nad drugim zajednicama. Nastup Harisa Zahiragića na HRTu bila je školska prezentacija šovinizma!”

Raguž je posebno reagirao na Zahiragićeve tvrdnje o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“Iznio je toliko neistina i gluposti, da je naprosto nevjerojatno.”

“Kaže „legitimno je da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva samo zato što se kandidat formalno izjašnjava kao Hrvat“. Ustavni sud BiH je u presudi U-23/14 („Ljubić“) jasno naglasio da pravo na demokratsko odlučivanje kroz legitimno političko predstavljanje mora biti utemeljeno na izboru predstavnika od strane naroda kojeg predstavlja i čije interese zastupa. Svrha institucija koje štite kolektivna prava konstitutivnih naroda nije puko nacionalno/etničko deklariranje kandidata, nego postojanje političke veze između izabranog predstavnika i naroda koji ga bira. Članak 5 St. 2d Ustava, Harise!”

U nastavku objave Raguž se osvrnuo i na pitanje raspodjele izaslanika iz HNŽ-a u Dom naroda Federacije BiH, odbacujući tezu o, kako navodi, “višku prava Hrvata”.

“Posebno je zanimljiv pokušaj manipulacije oko raspodjele delegata iz HNŽa u Dom naroda FBiH, kao teza “viška prava Hrvata”. Delegati se ne određuju prema omjeru Hrvata i Bošnjaka unutar jedne županije, nego prema udjelu pojedinog naroda u toj županiji u odnosu na ukupan broj pripadnika toga naroda u Federaciji BiH. Upravo zato HNŽ daje najveći broj hrvatskih delegata (5), jer u toj županiji živi jedan od najvećih udjela ukupnog hrvatskog stanovništva Federacije. To nije dokaz “viška prava” nego upravo suprotno, pokušaj osiguranja proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda na razini Federacije. Spominje Zahiragić netočne demografske brojke i brojke uposlenih Čapljine, Stoca i dr., no prešućuje stvarne brojke nebošnjaka u većinski bošnjačkim sredinama.”

Raguž je u objavi spomenuo i ranije pregovore o izmjenama Izbornog zakona u Neumu, navodeći kako je Bakir Izetbegović javno govorio o odugovlačenju razgovora.

“No, vrhunac i dio koji najbolje oslikava bošnjačku politiku, posebice najjače stranke, je kronična kratkoročna amnezija. Zaboravio Zahiragić da je Izetbegović javno priznao kako je odugovlačio razgovore u Neumu, kako ne bi došlo do dogovora. Kaže, nije istina, da će se ispričati”, rekao je Raguž podsjetivši i na snimku Izetbegovića koji govori kako je odugovlačio pregovore.

Na kraju objave Raguž je ocijenio kako je Zahiragić svojim nastupom, kako tvrdi, dodatno otvorio pitanje političke jednakopravnosti Hrvata u BiH.

“Zahiragić je večeras učinio više za razumijevanje hrvatskog pitanja u BiH nego desetine hrvatskih političara posljednjih godina. Pokazao je kako izgleda politika koja jednakopravnost smatra problemom, a dominaciju demokracijom. Pokazao je kako najveći problem za BiH nisu oni koji traže jednakopravnost, nego oni koji jednakopravnost doživljavaju kao prepreku vlastitoj dominaciji. Večerašnji nastup to je ogolio do kraja.”

“Zato, zovite ga češće!!!”, poručio je Raguž.

/Desk/

Objava Raguž o istupima Zahiragića na HTV-u: “Čisti šovinizam koji jednakopravnost doživljava kao zapreku vlastitoj dominaciji – zovite ga češće” pojavila se prvi puta na Republika.

Gosti su bili Frano Matušić državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (HDZ); Mladen Barać glavni tajnik Domovinskog pokreta i državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva; Haris Zahiragić, zastupnik u federalnom Domu naroda i potpredsjednik SDA te Nino Raspudić zastupnik u Hrvatskom saboru (Drito).

“Tražimo da se spriječi bilo kakva mogućnost preglasavanja hrvatskog naroda, ne samo na izborima u listopadu 2026., nego i u budućnosti. Želimo da se to ne dogodi već po peti put”, kazao je Mladen Barać, glavni tajnik Domovinskog pokreta, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva.

Barać: Za dva tjedna službeni pozicijski dokument

“Otvaranje ove teme ne bi trebalo biti nikakav bauk. Pogledajmo izborne jedinice u RH. Imamo izborne liste za dijasporu, za nacionalne manjine. Ovo što bi mi željeli vidjeti u BiH da se odrazi na terenu je da isti ljudi koji su prijavljeni na istim boravišnim mjestima, po istim boravišnim listama, glasaju isto tako, ali da imaju dvije glasačke kutije. U tome smislu mi zaista ne vidimo zašto se pravi nekakav problem u vezi cijele ove priče, da se dočekala na neki način “na nož”. Ovo je sasvim legitimna stvar za komunicirati, tim više jer ovo je nacionalni interes”, rekao je Barać.

“Mi smo u ponedjeljak, kad smo objavili taj dokument, htjeli postići efekt. Efekt je taj da mi večeras sjedimo u studiju Otvorenoga i raspravljamo na ovu temu”, rekao je.

“Ono što smo komunicirali prema našim koalicijskim partnerima je bilo sljedeće: da ćemo za dva tjedna naznačiti službeni pozicijski dokument koji ćemo predočiti koalicijskim partnerima – da idemo upravo u tome smjeru, osiguravanja hrvatske izborne jedinice u BiH. Nakon toga bismo s tim pozicijskim dokumentom upoznali sve saborske klubove, uključujući i Ured predsjednika Republike. Ovo je jednostavno opći nacionalni interes i mi tu želimo zaista tražiti što širi konsenzus”, dodao je Barać.

“Mi možemo shvatiti da kolege iz HDZ-a imaju drukčije viđenje, da njihova sestrinska stranka HDZ BiH ima svoju kandidatkinju i da oni pozivaju na okupljanje hrvatskog korpusa, da glasaju za nju. To je skroz u redu. Međutim, ne možemo reći da je to interes RH u cijelosti. Gledamo veću širinu. Mislimo da je sazrelo vrijeme da plasiramo tu ideju, da RH nastupi državnički i da pored izmjena izbornog zakona to vežemo uz konkretnu hrvatsku izbornu jedinicu”, dodao je.

“Hrvati četiri puta preglasani glasovima Bošnjaka”

Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (HDZ), kazao je da se još ne zna što je to, kakva je to ideja u smislu konkretnog prijedloga.

“Ono što sasvim sigurno znamo je da Hrvatska ima jasnu poziciju prema izborima u BiH, da ima jasnu poziciju prema zaštiti prava i interesa hrvatskog naroda u BiH”, rekao je i ponovio da su četiri puta preglasani glasovima Bošnjaka.

“To je na neki način zloporaba tog mehanizma glasovanja za člana Predsjedništva BiH jer Hrvati nisu glasovali za Komšića u četiri navrata i sasvim sigurno je da to treba ispraviti. Ali prije svega, na tri konstitutivna naroda leži ta težina ispravka tih nepravilnosti, odnosno u ovom slučaju na Bošnjacima i Hrvatima u Federaciji koje se trebaju dogovoriti”, dodao je.

“Čak prije par godina bio je skoro blizu dogovor između Bošnjaka i Hrvata u Neumu. Međutim, ono što se tamo dogovorilo, nažalost, nije se implementiralo pa se ponovilo ovo što se ponovilo s izborom Komšića. On je apsolutno nelegitimni predstavnik. Što se tiče Hrvatske, mi tu poziciju jasno branimo u smislu da svim partnerima i u EU i izvan EU jasno govorimo da je riječ o nelegitimnom izboru za člana Predsjedništva jer osoba koja je izabrana je ‘persona non grata’ bila u općinama gdje su Hrvati većina, u općinama i gradovima”, istaknuo je Matušić.

Cilj nam je, kaže, da BiH imamo sutra u EU. Najzaslužniji za činjenicu da se donijela odluka o početku pregovora je HDZ, odnosno njen predsjednik premijer Plenković koji je zaslužan da se dobije taj pregovarački status za BiH, rekao je Matušić. Napominje da je to uvjetovano određenim reformama.

Odgovarajući na pitanje kako se misli “vratit ćemo Herceg-Bosnu”, ako ne prođe DP-ova inicijativa, Barać je rekao:

“Što se tiče Herceg-Bosne ili bilo kojeg drugog teritorijalnog oblika koji bi dobili pravo Hrvati pored druga ostala dva konstitutivna naroda, to je stvar dogovora naroda u BiH, ali tek onda kada te politike budu zagovarali autentični predstavnici hrvatske politike. Mi bismo bili najsretniji da se oni mogu dogovoriti unutar BiH. Ali mi imamo cijelo vrijeme jednu vrtnju u krug. ‘Vrtio sam ih u krug’, bile su riječi Bakira Izetbegovića u Neumu kada su srušeni bili ti isti pregovori”, kazao je Barać.

“Mi smatramo da geopolitički trenutak, pogotovo novi američki pristup prema ovome dijelu svijeta, može otvoriti neke nove kanale za aktualizaciju ove teme”, kazao je.

“‘Herceg-Bosna’ nikada neće biti napravljena”

Haris Zahiragić, zastupnik u federalnom Domu naroda i potpredsjednik SDA, kazao je Baraću:

“Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno – Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano ’90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze susjedne države, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem osobno”, kazao je.

“Osim toga, trebate znati da smo mi Bošnjaci dobronamjeran narod, dobar narod, ali smo isto tako ponosan i dostojanstven narod. I nemojte misliti da prijetnjama, pritiscima, uvažavajući vašu poziciju unutar EU i NATO-a, i uvažavajući činjenicu da smo mi najpozvaniji jedni na druge, ne samo kao narod, nego kao države BiH i Hrvatska, s najvećom granicom, zajedničkom historijom, s dobrim odnosima, u pravilu posljednjih par stotina godina, s izuzetkom malim, 1993. i 1994. godine – vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste podastrijeli za to jednostavno ne stoji”, kazao je Zahiragić.

“Potpredsjednik sam stranke i u to ime i govorim, koja nikada nije kandidirala Hrvata za člana Predsjedništva BiH. S druge strane, predsjednika moje stranke spomenuli ste, da je rekao izjavu da je “vrtio”, ali nije to rekao. Možete li naći, ja ću se sa zadovoljstvom vama izviniti”, rekao je.

Zahiragić: Komšić je legalan i legitiman član Predsjedništva BiH

“S druge strane, gospodin Željko Komšić, kojeg su ljevičari izabrali, legalan je i legitiman član Predsjedništva”, rekao je Zahiragić.

“Ustav BiH je propisao da se članovi Predsjedništva biraju – dva u Federaciji i jedan u entitetu Republike Srpske – Srbin u entitetu RS, Hrvat i Bošnjak u entitetu Federacije. Što mislite za koga glasaju Hrvati i Bošnjaci u entitetu RS? Mogu li oni glasati za koga osim za Srbina? Ne mogu. Za koga glasaju Srbi u entitetu Federacije? Ostali? Romi? Židovi? Vi predlažete dvije kutije i da mi 200-300 tisuća ljudi, koliko ih postoji u Federaciji BiH, a da se ne definiraju ni kao Bošnjaci ni kao Hrvati, nemaju pravo glasa? To vi nama predlažete?”, upitao je Zahiragić.

“U isto vrijeme, Europski sud za ljudska prava je nama rekao da ovo pasivno biračko pravo ne bi smjelo biti etničko. A vi od nas očekujete da aktivno biračko pravo bude etničko”, kazao je.

Participacija Hrvata u institucijama BiH

Daytonski sporazum je, kaže, propisao da se u entitetu Federacija biraju dva člana, a za kandidatkinju HDZ-a BiH su uglavnom glasali Srbi i na prošlim i na pretprošlim izborima. Istaknuo je da su i za člana Predsjedništva iz reda Bošnjačkog naroda također glasali mnogi Srbi i Hrvati.

“U BiH imamo 10 članova Vijeća ministara. Premijerka je Hrvatica iz HDZ-a i tri ministra. A imaju svega četiri od 42 zastupnika u Predstavničkom domu. Dakle 10 posto participacije u zakonodavnoj vlasti daje im 40 posto participacije u izvršnoj. Predsjednica Federacije je Hrvatica. Predsjednici oba doma parlamenta Federacije i Doma naroda i Predstavničkog doma su trenutačno iz HDZ-a Hrvati, iako Bošnjaka živi 80 posto. Ustav propisuje proporcionalnu zastupljenost. Mi imamo 80 posto Bošnjaka u Federaciji i 55 posto Bošnjaka u BiH. U vlasti participiramo na nivou države svega 33 posto i na nivou Federacije 50 posto, izjavio je Zahiragić.

Raspudić: Komšić ne predstavlja Hrvate

Po aneksu 4. Daytonskog mirovnog sporazuma stoji da u slučaju povrede vitalnog nacionalnog interesa, član Predsjedništva se obraća Domu naroda, svog naroda, kazao je Nino Raspudić, zastupnik u Hrvatskom saboru (Drito).

“Tu je jasno da on nije samo pripadnik tog naroda. Željko Komšić može biti sto puta veći Hrvat od mene, od vas, potpuno svejedno, ali je problem što on ne predstavlja Hrvate”, rekao je.

Zahiragić se usprotivio Raspudićevim izjavama, pa se razvila polemika. Raspudić je među ostalim rekao da Zahiragić može govoriti maksimalno u ime 25 posto teritorija BiH, a ne u ime cijele BiH.

“Ja 20 godina hrvatskoj javnosti pokušavam malo razjasniti ovu temu. Zahvalan sam DP-u što je ovo pokrenuo, jer je ovo vrlo edukativno. Siguran sam da će hrvatska javnost, gledajući vas pet minuta, više shvatiti o problemima Hrvata danas i s kim imaju posla nego u 20 godina što sam ja objašnjavao od Berijevih amandmana, ustavnog uređenja BiH itd”, rekao je Raspudić.

“Jedina BiH koja postoji je Dejtonska BiH. Ona je išla dobrim putem nakon 1995. godine. Intervencijom međunarodne zajednice, Berijevi i Petrićevi amandmani što se tiče Hrvata, a nisu prošli nikakvu parlamentarnu proceduru i potvrdu – to je narušeno. Stvorena je zla krv između Hrvata i Bošnjaka. Nije toliki problem što su četiri puta nametnuli Komšića, nego što su dva puta formirali vlast, Alijansa i Platforma, bez legitimnih predstavnika Hrvata”, rekao je.

Odgovarajući Zahiragiću o tome da Hrvati participiraju u vlasti, kazao je da je to zato što se “u ovoj konstelaciji bošnjačke stranke nisu složile da se izaberu”.

“U svakom trenutku Bošnjaci mogu izabrati sve hrvatske političke predstavnike. Dodatna je šteta to za Hrvate što ta situacija, strah od preglasavanja, Hrvatima oduzima pravo na pluralizam. I onda se homogeniziraju oko, po meni, loše opcije, a to je HDZ BiH da ne bi bili preglasani. Dakle, dupla šteta se nanosi i Hrvatima. Međunarodna zajednica je tu ključni faktor”, rekao je.

HDZ-ove su, kazao je, dvije floskule – jedna o tome da će ulazak u EU nešto riješiti, a druga da se o problemu trebaju dogovoriti unutar BiH. Nisu se Hrvati, Bošnjaci i Srbi dogovorili: “Idemo uvesti Berijeve i Petrićeve amandmane”, nego je to nametnula međunarodna zajednica, dodao je Raspudić.

Sugovornici uzvratili Zahiragiću

Barać je uzvratio Zahiragiću i kazao kako ne prepoznaje gdje je on vidio prijeteći ton. Mi konstantno vidimo, čim se pojavi termin Herceg-Bosna ili bilo kakve hrvatske teritorijalne jedinice, da odmah kreće to nekakvo etiketiranje, rekao je i dodao da mu je svejedno kako bi se to zvalo, već je cilj da se postigne to da Hrvati imaju istinsku ravnopravnost i da se to mora zrcaliti kroz postizanje izborne jedinice.

Matušić je kazao Zahiragiću da Komšić je legalan predstavnik, ali nije legitiman.

“Izabrali su ga Bošnjaci. To je više nego jasno. U sredinama u kojima su Hrvati većina, gotovo nimalo glasova nije dobio Komšić. Dakle, u sredinama gdje Hrvati čine većinu, u svim tim jedinicama lokalne samouprave, Komšić nije dobio nikakve glasove. Dobio ih je tamo gdje ne žive Hrvati”, rekao je i dodao da je duh Daytona da konstitutivni narodi budu reprezentirani, predstavljeni u Predsjedništvu sa svojim predstavnicima.

Raspudiću je rekao da je promjena izbornog zakona u BiH jedan od 14 uvjeta toj državi za pregovore s EU. Na to je reagirao Zahiragić i kazao da je izborni zakon jedan od 14 uvjeta, “ali ne u tom segmentu”. Potom je replicirao svakome od sudionika večerašnje emisije.

“Nakon 31 godine državi još treba međunarodni tutor”

“Bosna i Hercegovina je, nažalost, 2026. godine potpuno nefunkcionalna država. Napravili su je karikaturom od države gdje u izbornoj noći visoki predstavnik mijenja izborni zakon. To nikad nigdje na svijetu nije bilo”, rekao je Raspudić i napomenuo da “međunarodni tutor državi treba nakon 31 godine”.

Hrvatski je interes opstanak BiH kao funkcionalne i fer države iz dva razloga.

“Prvo jer su Hrvati rasuti – Hercegovina, Srednja Bosna, Posavina. I drugo, jer je to geostrateški interes Hrvatske. Želimo apsolutno da BiH opstane, ali kao fer država, kakva je u Daytonu i napravljena – tri konstitutivna naroda”, rekao je Raspudić.

Domovinskom pokretu je u interesu funkcionalna BiH gdje su njezini građani i narodi zadovoljni, rekao je Barać i dodao da se otvara mogućnost nekog novog pristupa koji se razlikuje od dosadašnjih politika, a koje su, ističe, išle na štetu hrvatskog naroda.

“Jedino što tražimo je, dakle, državnički pristup koji će nadići ove nekakve podjele. Vi ovdje cijelo vrijeme možete vidjeti ovaj nekakav sukob, koliziju koja se odnosi na odnos SDA i HDZ-a Bosne i Hercegovine. HDZ BiH ima legitimne predstavnike u BiH znaju braniti svoja prava”, kazao je Matušić naglasivši da je svima jasno da je interes Hrvatske stabilna, funkcionalna BiH na europskom putu i sutra kao članica EU.

Što traži DP?

Domovinski pokret u ponedjeljak je zatražio da se deklaracijom hitno pokrene inicijativa za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH i da se unutar vladajuće koalicije hitno postigne dogovor o konkretnim koracima koje Hrvatska treba poduzeti.

Domovinski pokret u priopćenju ističe da bi hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH očuvala opstanak Federacije BiH i štitila prava Hrvata omogućujući im izbor legitimnih hrvatskih predstavnika i da je takvo rješenje jednostavno izvedivo.

Hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH ne mora i neće biti u teritorijalnom kontinuitetu. To posebno naglašavamo jer na toj temi interesni krugovi statusa quo izbornog zakona uzalud pokušavaju ubaciti klin među Hrvate iz raznih dijelova BiH. Hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH ne može smetati nikome osim onima koji bi i dalje željeli Hrvatima birati lažne predstavnike, koji bi i dalje pokušavali pretvarati Federaciju BiH u pseudograđanski – u stvarnosti bošnjački entitet, ističe se u priopćenju.

DP svima koji misle da je majorizacija Hrvata u BiH politika koju treba nastaviti poručuje da je posljednji trenutak da se izbjegnu radikalna rješenja.

Da budemo sasvim jasni: ukoliko i ovaj pomirljivi i konstruktivni prijedlog ne bude prihvaćen ili se kroz dijalog ne nađu druga, Hrvatima i hrvatskoj strani prihvatljiva, sustavna i dugoročna rješenja – sasvim je jasno da hrvatska strana ima svako pravo na vraćanje statusa pro ante – prije sporazuma – a to bi značilo povratak hrvatske republike Herceg-Bosne kao sastavnice Sjedinjenih Država BiH, u čemu će tada imati našu punu potporu!”, ističe se u priopćenju.

DP podsjeća i da su Hrvati u BiH pristali uklopiti svoj hrvatski entitet – Herceg-Bosnu – u Federaciju BiH isključivo i samo na zahtjev RH i ključnih potpisnika i jamaca sporazuma.

Naglašava se i kako Hrvati u BiH ne razbijaju zajedničku državu nego to čine svi oni koji, suprotno Washingtonskom i Daytonskom sporazumu, kršeći potpisane sporazume, pokušavaju od Federacije BiH napraviti bošnjački entitet i svi koji prijevarom nameću Hrvatima lažnog hrvatskog predstavnika 4 puta zaredom, punih 16 godina.

DP je pozvao predsjednika Sabora RH da po hitnom postupku uvrsti raspravu o Deklaraciji i zaštiti te legitimnom predstavljanju Hrvata u BiH na prvom sljedećem zasjedanju te da nakon rasprave i dopuna Hrvatski sabor donese obvezujuću deklaraciju ili rezoluciju s ciljem sustavnog rješenja hrvatskog pitanja u BiH. Pozivaju i predsjednika Republike na službeno postupanje, sukladno ustavnim i zakonskim obvezama predsjednika RH. Nakon toga očekuju da predsjednik Sabora, premijer i predsjednik države o službenom stavu RH službeno obavijeste i druge garante i potpisnike – prije svega SAD i države članice EU – s ciljem osiguranja legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda u BiH, što sada nije slučaj, ističe se u priopćenju.

DP je pozvao i Bošnjake u Federaciji BiH da shvate i prihvate da je rješavanje hrvatskog pitanja jedini način da se osigura prosperitetna BiH i opstanak Federacije BiH.

Hrvati nisu i nikada neće pristati na tzv. građansku BiH. Kao što Srbi u BiH, kao konstitutivni narod, imaju pravo i mogućnost suvereno birati svoje nacionalne predstavnike, to pravo moraju imati i Hrvati. Mi ne tražimo ničiju milost, nego svoje suvereno pravo! stoji u priopćenju Domovinskog pokreta koje potpisuje predsjednik stranke Ivan Penava.

/Desk/

Objava U Otvorenom rasprava o hrvatskoj izbornoj jedinici u FBiH – SDA-ovac Zahiragić ne želi raspravu o trećem entitetu: Ne prijetite nam Herceg-Bosnom pojavila se prvi puta na Republika.

U donjem domu talijanskog parlamenta tijekom rasprave o amandmanu zakona o regionalnoj autonomiji izbila je tučnjava. Kako prenosi portal Rai News, tijekom rasprave Leonardo Donno, oporbeni zastupnik, ustao je i krenuo prema ministru regionalnih poslova i autonomije Robertu Calderoliju s talijanskom zastavom te ju je pokušao ugurati u njegove ruke.

Najprije su ga zaštitari presreli i pokušali privesti, ali su ubrzo prema oporbenom zastupniku potrčali zastupnici vladajuće Lige i počela je tučnjava u koju su se uključili i drugi.

Donno je dobio dva udarca u glavu i pao na tlo, a predsjednik Zastupničkog doma prekinuo je sastanak. Prema Raiju, medicinsko osoblje je interveniralo i zastupnica je izbačena iz dvorane. Prema tvrdnjama zastupnika, jedan od zastupnika Lige navodno ga je udario u glavu, a u tučnjavi je i jedan od zaštitara dobio udarac u trbuh i lice, a trebala mu je i liječnička pomoć.

U Federalnom parlamentu “majmuni”, debeli, “trgovci računalima i miševima”, ali u NSRS-u znala pasti i šamarčina

No, dok temperamentni Talijani nesuglasice u parlamentu znaju rješavati i pesnicama, naguravanjem i slično, kod bh parlamentaraca sve se završava verbalnim uvredama. Iako je to bh javnosti zanimljivo, ipak je “show” daleko blaži, a parlamentarci se zadržavaju na međusobnom, benignom vrijeđanju.

Naime, jučer je većina izaslanika Kluba Bošnjaka (SDA i DF) napustila sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH i to nakon međusobnih uvrjeda dva Bošnjaka – Harisa Zahiragića, izaslanika SDA i Adnana Delića, federalnog ministra rada i socijalne politike.

Incident se dogodio tijekom rasprave o izmjenama zakona MIO po kojem bi se umirovljenicima omogućilo zasnivanje radnog odnosa, dodatnog posla, i istodnobno primanje mirovine.

Zahiragić je tijekom svog izlaganja kazao ministru Deliću kako je “prihvatio biti ministar iako je DIF-ovac koji je radio u trgovini računalima.

“Vi ste prodavali miševe i kompjutersku opremu i kao takvi ste došli voditi ovako kompleksno ministarstvo“, kazao je Zahiragić, spomenuvši i kako je bivši premijer Fadil Novalić (koji sada služi zatvorsku kaznu zbog kriminala oko nabavke respiratora, op.au.) “ostavio milijune u proračunu”.

Delić je Zahiragića nazvao populistom. “Nije poznato da je Zahiragić radio bilo gdje u privatnom sektoru, izuzev što ga je SDA ‘uhljebila’ u Zavod zdravstvenog osiguranja KS, da bi potom iz Skupštine bilo istjerano dvoje-troje zastupnika kako bi on ušao jer nije imao dovoljno glasova”, nije ostao dužan.

Delić je, kako se čulo na prijenosu sjednice, tražio od predsjedavajućeg Tomislava Martinovića da prekine Zahiragića što je on i učinio. Dok je predsjedavajući pozivao izaslanike na glasanje o izmjenama i dopunama zakona, izaslanik Ilija Ilić (HDZ BiH) nazvao je Zahiragića „majmunom“, a čulo se i “debeli”.

Zahiragić je u ime Kluba Bošnjaka zatražio pola sata pauze. No, umjesto pauze uslijedio je žamor u dvorani, a Zahiragić je sišao prema predsjedavajućem kojem je kazao kako mu je „jedan rekao majmune, drugi marš“.

Kada ga je ministar Delić pitao “tko ti je rekao marš”, Zahiragić je kazao: “Ti si mi rekao marš.”

Nakon što su sa 43 glasa podržane izmjene zakona, Muamer Zukić je kazao da Klub Bošnjaka napušta sjednicu i kako se neće vratiti. I to je – to. Način kako je završio ovaj prijepor.

Podsjetimo da je puno “zanimljiviji” bio obračun grtadonačelnika Banja Luke Draška Stanivukovića i bivšeg ministra MUP-a RS Dragana Lukača. U ovom srazu Stanivuković je nakon verbalnog okršaja dobio od ministra šamar, a ovaj pravomoćnu zatvorsku kaznu od tri mjeseca.

Bivši ministar Lukač je u prosincu 2019. godine za vrijeme Devete posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske vrijeđao Stanivukovića, a zatim mu opalio šamar. Doduše, Stanivuković se prije puno snažnije sukobljavao s predstavnicima vlasti i SNSD-ovcima nego sada, a sada od onakvog oporbenog političara i kritičara Dodikove vlasti – nema ni sjene.

/Republika/

Objava U talijanskom parlamentu tuča, u Federalnom kao tetkice – samo benigni verbalni okršaj – U NSRS-u znala pasti i šamarčina pojavila se prvi puta na Republika.

Kako se vidi na snimku, Zahiragić je prišao do predsjedavajućeg Elvedina Okerića (NiP) i uputio mu nekoliko prijetnji. Potom je do njega došao Vreto u pokušaju da ga smiri, ali Zahiragić ga je vrlo agresivno odgurnuo, izvješćuje Klix.

Vreto mu nije ostao dužan pa mu je uzvratio istom mjerom, a onda su se u sukob uključili brojni drugi zastupnici u pokušaju da ih smire.

Okerić je potom objavio pauzu, a Zahiragić je nastavio sa žestokim verbalnim uvredama na njegov račun.

“Sram te bilo, šonjo jedan”, rekao je Zahiragić u nekoliko navrata. Kasnije su ga uspjeli smiriti ostali zastupnici SDA u Skupštini KS.

Snimku ovog incidenta možete pogledati: OVDJE.

/Desk/

Objava STRASTVENI ZASTUPNICI – Umalo tuča u sarajevskoj skupštini: Zahiragić (SDA) protiv Okerića i Vrete (NiP) pojavila se prvi puta na Republika.

“Ukoliko međunarodna zajednica nastavi na ovakav način tretirati političku volju bošnjačkog naroda, ja ću se osobno potruditi i pobrinuti da bošnjački narod u svijetu počne tražiti nove prijatelje”, izjavio je gostujući na Face televiziji.

Na pitanje koji su to prijatelji, Zahiragić je odgovorio: “Razne, i Kineze i Ruse. Možemo mi i sa Srbijom praviti bolje odnose jer očito s Hrvatskom nismo u stanju da ih napravimo. Zašto Bošnjaci i Srbi ne bi pokušali napraviti neku potpuno novu politiku?”. On je zatim kazao da se radi o njegovom osobnom stavu, prenosi Klix.ba.

Reakcija iz NiP-a

Na ove izjave reagirali su mladi Naroda i pravde (NiP) te odbacili navode Harisa Zahiragića o potrebi Bošnjaka da strateško partnerstvo grade, između ostalog, i s Putinovom Rusijom.

“Prvo nam je važno ukazati na činjenicu da Haris Zahiragić ni na koji način nema mandat govori u ime Bošnjaka niti u ime bilo koje druge institucije ili organizacije izuzev SDA čiji je član i dio najužeg rukovodstva. Zahiragić vanjsku politiku svodi na opredjeljenje jednog naroda a ne institucija države, ali to nimalo ne iznenađuje s obzirom na to da smo svjedočili da najviši dužnosnici SDA vanjsku politiku BiH shvataju kao osobno vlasništvo uskog kruga ljudi, a ne države Bosne i Hercegovine i njenih institucija”, kaže se u reakciji.

Dalje, Mladi NiP-a ukazuju da Bosna i Hercegovina jasno vidi svoje strateške partnere i da među njima nema Putinove Rusije koja skoro godinu dana razara Ukrajinu.

“Strateško opredjeljenje BiH potvrđeno je i kroz susrete najviših dužnosnika, od ministra vanjskih poslova, preko članova Predsjedništva BiH do predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH. Oni su u proteklih nekoliko dana razgovarali sa ključnim ljudima UN-a, SAD-a, Europske unije, Njemačke, Turske… SDA svakako ima pravo profilirati se kao proruska stranka, ali nema mandat govoriti u ime cijelog jednog naroda. Targetiranje najviših dužnosnika prijateljskih zemalja od strane SDA huškača koje izravno kontrolira SDA i ove izjave Harisa Zahiragića govore o jednom zaokretu kod SDA koji je krajnje štetan ali je barem sada potpuno javan”, kaže se na kraju priopćenja Mladih NiP-a.

/Desk/

Objava SDA-ovac Zahiragić kaže kako bi Bošnjaci trebali tražiti nove prijatelje u svijetu, pa i u Kini i Rusiji – Stižu reakcije pojavila se prvi puta na Republika.

Prijavu je podnijela i protiv svih osoba koje su na tu njegovu objavu vrijeđali i prijetili da će ugroziti njihovu sigurnost, pa čak i život, kaže Marić.

“Tom prilikom sam prijavila i Faruka Kapidžića, bivšeg SDA ministra u Vladi Kantona Sarajevo, koji je iz konteksta izvukao moj komentar na jednu sliku i stavio ga kao opis uz sliku zapaljene svete knjige Kurana i time aludirao da sam fašista i islamofob”, ističe Ivana Marić.

U cilju pribavljanja dokaza o izvršenom kaznenom djelu Odsjek za borbu protiv kompjuterskog kriminala je poslao zahtjev za zamrzavanje podataka s navedenih korisničkih računa. Tako su pohranjene navedene objave i komentari, pa je njihovo brisanje beskorisno.

“Ovom prilikom želim pohvaliti uposlenike FUP-a, koji su vrlo profesionalno i susretljivo uradili svoj dio posla. Mi zaista imamo kvalitetnih ljudi u pravosuđu, ali ne mogu doći do izražaja od korumpiranih kadrova iz vrhova institucija, koji ih je prekrio i otežava im rad”, kaže Marić.

Smatra da javne osobe moraju odgovarati za ono što iznose u javni prostor jer bi oni trebali da budu uzor drugima.

“Ja odgovaram za ono što ja napišem ili kažem, pa tako moraju i drugi. Neki ljudi zloupotrebljavaju svoj položaj, ili zbog populističkog stjecanja popularnosti pred izbore pokretanjem hajki jer pravih kvaliteta nemaju ili pisanjem protiv neistomišljenika njihovih sponzora, kako bi vratili dugove napravljene kockanjem ili tko zna iz kojeg drugog razloga”, dodaje Marić.

Navodi da, ako nekažnjeno prođu ove, sve češće, sve brutalnije i sve otvorenije uvrjede i prijetnje u online prostoru, pitanje je dana kada će se to prenijeti u stvarni život.

“Nadam se da će Tužiteljstvo Kantona Sarajevo profesionalno i objektivno uraditi svoj posao i iskoristiti ovu priliku kako bi educiralo ljude o tome koje je ponašanje poželjno i demokratsko, a koje je kažnjivo. Nadam se da i ova prijava neće završiti u nekoj ladici, pa da ćemo se, kada se nešto loše dogodi, svi pitati kako je moguće da je do toga došlo i zašto nitko ništa nije poduzeo”, poručuje Marić.

“Svi mi, koji se usuđujemo javno iznositi svoje stavove, primamo na tisuće uvreda i prijetnji. Mi smo na neki način i otupjeli na to. Međutim, takvo devijantno i kazneno ponašanje moramo shvatiti ozbiljno, jer to u velikoj mjeri ugrožava demokraciju. Mi ćemo i dalje iznositi svoje stavove, ali većina drugih ljudi se neće usuditi iznijeti svoj stav nakon što vidi kakvoj torturi su izloženi oni koji to urade. Time u javnom prostoru ostaju samo stavovi vladajućih tj. onih koji organizirano pokreću hajke i “spaljivanja na lomači” znajući da time plaše druge neistomišljenike da kažu što zaista misle. Kada okrećete glavu dok druge napadaju, zapitajte se što će se dogoditi kada Vas napadnu i hoće li ostati itko tko će stati u Vašu obranu. Ne morate se slagati s onim što neki ljudi kažu. Sasvim je ispravno, čak i poželjno, da iznesete svoje viđenje i da ih kritizirati za onoga što kažu ili urade. Međutim, kada ih politički poslušnici, po nalogu stranke, počnu kamenovati, Vi odlučujete hoćete li i sami baciti kamen, nijemo promatrati sa strane ili stati u njihovu obranu. To će reći mnogo o Vama”, smatra analitičarka Ivana Marić.

S druge strane Haris Zahiragić, zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo oglasio se povodom informacije da je protiv njega, kao i bivšeg ministra u Vladi KS Faruka Kapidžića, politička analitičarka Ivana Marić podnijela prijavu Federalnoj upravi policije. On je na svom Facebooku napisao da nikakvih prijetnji nije bilo, a prijavu Ivane Marić je okarktezirao kao “jedan od načina na koji ih se pokušava ušutkati”.

/Desk/

Objava CYBER NASILJE Politička analitičarka Ivana Marić zbog prijetnji podnijela kaznenu prijavu protiv zastupnika SDA Harisa Zahiragića pojavila se prvi puta na Republika.