Očekuje se da će Grčka zabraniti društvene mreže za djecu mlađu od 15 godina, izjavio je u srijedu premijer te zemlje, pridruživši se zemljama uključujući Španjolsku i Australiju koje se obračunavaju s upotrebom društvenih mreža usred zabrinutosti da online platforme štete djeci.

Zakon, koji ima malo protivljenja i očekuje se da će biti usvojen ovog ljeta, stupio bi na snagu 1. siječnja 2027., rekao je grčki čelnik Kyriakos Mitsotakis, napominjući da je Grčka na čelu pokreta za smanjenje negativnog utjecaja društvenih mreža na djecu. Ti su potezi naglasili razlike između nekih zemalja, posebno u Europi, i Sjedinjenih Država u njihovim pristupima tehnologiji i slobodi govora.

“Odlučili smo nastaviti s nečim teškim, ali nužnim — zabranom pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 15 godina”, rekao je g. Mitsotakis u videu objavljenom na društvenim mrežama. Obratio se izravno djeci, uvodeći svoje primjedbe riječima “6-7 — Sad kad imam vašu pozornost”, koristeći frazu koja se brzo proširila među adolescentima prošle godine i ostavila mnoge roditelje da se češkaju po glavi.

“Razgovaram s puno roditelja koji govore otprilike istu stvar: da njihova djeca ne spavaju kako treba, lako se tjeskobe, puno su na telefonima”, rekao je. “Također razgovaram s puno vas koji kažete da ste umorni od usporedbi, komentara, stalnog pritiska da budete tamo cijelo vrijeme.”

Ovisnički dizajn aplikacija

Mitsotakis je rekao da vlada ne želi udaljiti djecu od tehnologije, koja može biti izvor inspiracije, znanja i kreativnosti. “Ali ovisnički dizajn određenih aplikacija, profitni model koji se temelji na vašoj pozornosti, na tome koliko vremena provodite pred ekranima svojih telefona, i koji lišava vašu vlastitu nevinost i slobodu, mora se zaustaviti u nekom trenutku.”

Nije poimence naveo nijednu tvrtku društvenih mreža, a dužnosnici su kasnije rekli da se zabrana neće odnositi na aplikacije za razmjenu poruka.

Google, koji posjeduje YouTube; TikTok; i Meta, matična tvrtka Facebooka, Instagrama i Threadsa, nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar. Ali Google je ranije tvrdio da bi ograničenja učinila djecu manje sigurnom na internetu jer bi koristila YouTube bez računa, uklanjajući roditeljsku kontrolu i sigurnosne filtre izgrađene da ih zaštite. Meta je pozvala na “bolji put naprijed, a to je provjera dobi i odobrenje roditelja na razini trgovine aplikacija”.

Globalni trend ograničenja

Australija je postala prva zemlja na svijetu koja je u siječnju zabranila društvene mreže za djecu mlađu od 16 godina. Druge zemlje, uključujući Francusku, Maleziju, Indoneziju, Dansku, razmatraju ili rade na sličnim mjerama.

Neki kritičari su se zapitali koliko su takve zabrane korisne, tvrdeći da bi ograničenja gurnula djecu u manje regulirane dijelove interneta.

Dimitris Papastergiou, grčki ministar digitalnog upravljanja, rekao je novinarima da će nove mjere zahtijevati od digitalnih platformi provjeru dobi korisnika i da će se platforme koje se ne pridržavaju mjere suočiti s kaznama prema Zakonu o digitalnim uslugama Europske unije.

Tehnička provedba i ‘Kids Wallet’

Dužnosnici su rekli da će se tehnički detalji razraditi u nadolazećim mjesecima, ali da je cilj koristiti mobilnu aplikaciju koju podupire država instaliranu na djetetovom uređaju i povezanu s računom njihovog roditelja za ograničavanje pristupa. Ta aplikacija, nazvana Kids Wallet, već se koristi od strane roditelja za ograničavanje vremena provedenog pred ekranom njihove djece i za ograničavanje kupnje robe s dobnim ograničenjem poput alkohola i duhana.

Mitsotakis je također pozvao Europsku komisiju, izvršni ogranak Europske unije, na akciju u cijelom bloku od 27 zemalja kako bi se obuzdao pristup društvenim mrežama za maloljetnike. Predložio je program provjere dobi na razini cijelog EU-a za korisnike društvenih mreža od 15 godina i starije.

“Siguran sam da će mnogi najmlađi biti ljuti na mene. Da sam vaših godina, možda bih i ja bio”, rekao je g. Mitsotakis. “Ako se ne slažete, želim da samo razmislite o tome i razgovarate o tome sa svojim prijateljima. Ako nas nešto čini tjeskobnijima, gorima, manje dobrima nego što jesmo, onda je možda dobro povući kočnicu.”

Također je imao poruku za roditelje. “Nijedan zakon ne može zamijeniti vašu vlastitu prisutnost”, rekao je. “Ova politika je jednostavno alat koji će vam pomoći.”

Objava Grčka planira zabraniti društvene mreže za djecu mlađu od 15 godina pojavila se prvi puta na Republika.

“Naša su djeca izložena prostoru kojim nikada nisu trebala sama upravljati. To više nećemo prihvaćati, rekao je Sanchez obraćajući se Svjetskom summitu vlada u Dubaiju. Zaštitit ćemo ih od digitalnog Divljeg zapada, pozivajući druge europske zemlje da provedu slične mjere.

Sanchez je poručio da će državni tužitelji istražiti načine za ispitivanje mogućih pravnih prekršaja Groka, TikToka, Instagrama i drugih platformi, a da će njihovi direktori biti kazneno procesuirani ne budu li “uklanjali sadržaj koji uključuje mržnju i koji je nezakonit”.

Predložio je sustav za praćenje govora mržnje na internetu, a platforme bi morale uvesti sustave provjere dobi koji “nisu samo kućice za označavanje”, rekao je, prenosi HINA.

Sanchez je izvijestio da se Španjolska pridružila pet drugih europskih zemalja koje je nazvao “Koalicijom digitalno voljnih” kako bi koordinirale i provodile prekograničnu regulaciju.

Nije otkrio o kojim je zemljama riječ, ali je rekao da će u nadolazećim danima održati sastanak.

Španjolska pooštrava pravila za društvene mreže

“Znamo da je ovo bitka koja daleko prelazi granice bilo koje zemlje”, izjavio je.

Zakon EU-a o digitalnim uslugama, koji je stupio na snagu početkom 2024., zahtijeva od društvenih mreža da moderiraju sadržaj, dok kritičari kažu da to stvara napetosti između odgovornog upravljanja i zabrinutosti zbog cenzure.

Nedavni brzi porast sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom na internetu potaknuo je raspravu.

Ovaj je mjesec negodovanje potaknuto izvješćem o interaktivnom komunikacijskom sustavu (chatbotu) Grok AI, u vlasništvu Elona Muska, koji generira seksualne slike bez pristanka, uključujući i slike maloljetnika.

U Španjolskoj mlađi od 14 godina ne smiju pristupiti društvenim mrežama bez dopuštenja roditelja, premda je lako izbjeći to pravilo, za što nema kazne.

Španjolska lijeva vlada novim zakonom namjerava ograničiti pristup mrežama mlađima od 16 godina, po uzoru na Australiju koja je prošli mjesec postala prva zemlja na svijetu s takvim ograničenjem.

Donošenje zakona značilo bi da platforme moraju deaktivirati oko 400 000 računa koje trenutačno imaju mlađi od 16 godina.

Očekuje se protivljenje tehnoloških kompanija, baš kao što su se usprotivile tomu u Australiji.

“Oko 92 posto obitelji u Španjolskoj zabrinuto je zbog sadržaja kojem pristupaju njihova djeca, rekao je Sanchez u studenom kada je predložio zakon.

Grčka uskoro uvodi zabranu društvenih mreža za mlađe od 15

Grčka je vrlo blizu uvođenju zabranu društvenih mreža za mlađe od 15, otkrio je u utorak Reutersu izvor iz njezine vlade.

Dan ranije u portugalskom je parlamentu podnesen prijedlog zakona o zabrani društvenih mreža za mlađe od 16, bez pristanka roditelja.

Novi je to pokazatelj strožeg pristupa europskih država prema tehnološkim platformama za koje tvrde da izlažu maloljetnike štetnom sadržaju te su ciljano dizajnirane da stvaraju ovisnost.

Te države time se pridružuju dvadesetak drugih zemalja poput Francuske i Velike Britanije koje razmatraju zabrane društvenih mreža za najmlađe, nakon što je Australija u prosincu postala prva država na svijetu koja je zabranila pristup platformama mlađima od 16.

Australska agencija za sigurnost na internetu sredinom siječnja objavila je da su tehnološki giganti već blokirali 4,7 milijuna korisničkih računa maloljetnika.

/Desk/

Objava Španjolska i Grčka zabranjuju društvene mreže mlađima od 16 godina: “Zaštitit ćemo ih od digitalnog Divljeg zapada” pojavila se prvi puta na Republika.

Ukrajina je osigurala uvoz američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Grčke da bi pokrila zimske potrebe od prosinca do ožujka sljedeće godine, rekli su u nedjelju grčki i ukrajinski dužnosnici za vrijeme posjeta Ateni predsjednika Volodimira Zelenskog.

Ukrajina će uvoziti plin plinovodom koji prolazi preko Balkanskog poluotoka da bi osigurala kritičnu opskrbu nakon ruskih napada na energetsku infrastrukturu i postrojenja za proizvodnju plina. Grčka plinska tvrtka DEPA i ukrajinska državna tvrtka Naftogaz u zajedničkoj su izjavi izvijestili da sporazum na snagu stupa od prosinca. Volodimir Zelenski je, u zajedničkoj izjavi za novinare s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom, rekao da će isporuke početi u siječnju.

“Pripremili smo sporazum s Grčkom o plinu za Ukrajinu. To će biti još jedna ruta opskrbe plinom kako bismo, što je moguće više, osigurali uvoz za zimu. Već imamo dogovorene sporazume o financiranju – pokrit ćemo gotovo dvije milijarde eura potrebne za uvoz kako bismo nadoknadili gubitke u ukrajinskoj proizvodnji prouzročene ruskim napadima”, rekao je ranije Zelenski.

(izvor: energetika-net.com)

Objava Američki plin za Ukrajinu ići će preko Grčke pojavila se prvi puta na Republika.

Turisti prijavljuju apsurdne račune na Mikonosu

Tirkizno more, bijele kuće, jarko sunce: Grčki otok Mikonos u Egejskom moru popularan je među turistima s razlogom, pišu njemački mediji. Ali to ima i svoje nedostatke. Nigdje drugdje u EU masovni turizam nije zastupljeniji nego na grčkim otocima južno od Egejskog mora.

Prema podacima statističke agencije EU Eurostat, na Santoriniju i Mikonosu 2022. godine bilo je prosječno 110 noćenja po otočanu. Jedan bar na jugu Mikonosa očito želi posebno profitirati od masovnog priljeva turista.

Visoke cijene nisu izolirani slučajevi

Prema gostima i medijskim izvješćima, restoran s pogledom na more ponekad naplaćuje 100 eura za pivo, čaša Coca-Cole košta 35 eura, a Aperol 58. Putnička platforma Tripadvisor također sadrži izvješća o previsokim cijenama.

Kupcu u baru na plaži naplaćeno je “349 eura za jednostavan tanjur današnje ribe”, prema objavi ocijenjenoj kao posebno korisna.

Drugi gost podijelio je sliku računa od 136 eura za dvije čaše Prosecca. Ove pretjerane cijene očito nisu izolirani incident, kao što pokazuju slična izvješća sa Santorinija.

Grčka vlada poduzima mjere protiv bara na Mikonosu

Slika jelovnika bara na Mykonosu iz 2021. godine čini se da potvrđuje izvješća na Tripadvisoru: Kaže se da lokalno pivo košta 350 eura po boci, čaša vina 49 eura, a koktel 25 eura.

Osim visokih cijena, očito je problem i nedostatak transparentnosti: Prema izvješćima, turisti nisu unaprijed bili svjesni troškova koje će imati. Informacije nisu mogle biti neovisno provjerene.

Kada su prije tri godine dva turista iz SAD-a podnijela tužbu zbog preplaćenog računa od 600 eura, grčka vlada poduzela je mjere protiv bara: Vassillis Kikilias, tadašnji ministar turizma, naložio je Regionalnoj turističkoj upravi Ciklada da provede istragu.

Zbog nekoliko poreznih prekršaja u evidenciji tvrtke, bar je kažnjen s 31.000 eura, izvijestile su tada grčke novine.

Većina pritužbi datira iz prošlosti četiri ili pet godina, iako je, jedan gost prijavio pretjerane cijene još prošle godine. Tripadvisor je prethodno objavio upozorenje na stranici: „Tripadvisor je upoznat s nedavnim medijskim izvješćima ili događajima koji utječu na ovaj restoran, a koji se možda ne odražavaju u recenzijama na ovom popisu“, navodi se, piše Fenix-magazin.

/Desk/

Objava Turisti na Mikonosu šokirani astronomskim cijenama: Pivo 100 eura, čaša cole 35, aperol 58 eura pojavila se prvi puta na Republika.

Izvješće, temeljeno na informacijama koje je prikupilo osam nevladinih organizacija iz cijele Europe, razmatralo je 63 projekta u šest zemalja. Vjeruje se da su ovi projekti zajedno primili više od milijardu eura financiranja od Europske unije, što otkriva naizgled „nisko razumijevanje“ temeljnih prava diljem bloka, prema jednom od autora izvješća koje financira EU, piše The Guardian, a prenosi N1 BiH.

Iako se izvješće usredotočilo na šest zemalja, oni koji stoje iza analize sugerirali su da su slični projekti vjerojatno rašireni diljem EU-a.

“Ovo je zapravo samo vrh ledenog brijega”, rekla je Ines Bulić iz Europske mreže za samostalan život, opisujući “neprihvatljivim” to da su se sredstva koja su osigurali europski građani mogla koristiti za pojačavanje diskriminacije i segregacije zajednica koje su već bile među najmarginaliziranijima u bloku.

Kao primjer navela je školu u Grčkoj za osobe s invaliditetom i posebnim potrebama, koja je bila dio šireg ulaganja EU-a u posebne strukovne škole. “Ono što bismo željeli vidjeti jest ulaganje u inkluzivno obrazovanje, koje je itekako potrebno u cijelom EU-u, poput pristupačnih škola, ulaganja u pomoćne učitelje i druge usluge koje omogućuju djeci pohađanje redovnih škola”, rekla je.

Diskriminatorni projekti

Drugi primjer koji je navela bila je ustanova za djecu s invaliditetom u Rumunjskoj, koja je primila 2,5 milijuna eura financiranja, a u koju su djeca bila poslana živjeti umjesto da im se pruži podrška da ostanu sa svojim obiteljima. „Ovo je od velike zabrinutosti. Pravo je sve djece, s invaliditetom ili ne, odrastati u svojim obiteljima.“

Drugi primjeri istaknuti u izvješću uključuju izgradnju socijalnih stanova za Rome u Rumunjskoj na rubu grada. Daleko od bilo kakve javne usluge, kuće su izgrađene od brodogradilišnih kontejnera i ne ispunjavaju minimalne zahtjeve za toplinsku ili zvučnu izolaciju i sanitaciju, navodi se u izvješću.

Nekoliko prihvatnih centara za tražitelje azila diljem Grčke također je prijavljeno zbog izuzetno udaljenih lokacija i loših životnih uvjeta.

Oni koji stoje iza izvješća naveli su nekoliko razloga kako bi objasnili kako su milijuni eura na kraju dodijeljeni projektima koji se smatraju diskriminirajućima. Jedan od njih bio je naizgled „nisko razumijevanje“ temeljnih prava u nekim vladama i dijelovima EU-a, rekao je Andor Urmos iz Bridge EU, organizacije koja je surađivala s raznim skupinama civilnog društva diljem Europe na pripremi izvješća.

„To je ono čime se moramo pozabaviti u budućnosti“, rekao je. „Imati zajednički stav, zajedničko razumijevanje da je izgradnja odvojene škole za romsku djecu kršenje temeljnih prava, kao i izgradnja rezidencijalne ustanove za osobe s invaliditetom ili zatvaranje ljudi u prihvatne centre poput onoga što se događa u Grčkoj.“

Nalazi se podudaraju s nizom nedavnih izvješća. Ovog tjedna Vijeće Europe izjavilo je da segregacija u školama rezultira nižom kvalitetom obrazovanja za Rome, napominjući da se visoka koncentracija romske djece u određenim školama „čini da je rezultat rezidencijalne segregacije, ali i kontinuirane prakse školskih vlasti da obrazuju romsku djecu u odvojenim razredima ili zgradama“.

Prošle godine, agencija EU-a utvrdila je da se broj osoba s invaliditetom koje žive u segregiranim, ponekad štetnim okruženjima povećao u mnogim državama članicama EU-a, dok su organizacije civilnog društva više puta optužile izbjegličke centre koje financira EU za kršenje ljudskih prava.

Kada je kontaktirana, Europska komisija izjavila je da je svjesna nalaza ovotjednog izvješća i da ga istražuje.

„Važno je istaknuti da komisija ne financira nijednu organizaciju koja ne poštuje u potpunosti temeljna prava i vrijednosti“, rekao je glasnogovornik. „U slučaju kršenja primjenjivih uvjeta, imamo sredstva za prekid suradnje i povrat novca, prema potrebi.“

U izvješću su navedeni projekti koji su bili pod zajedničkim upravljanjem, što znači da se komisija oslanjala na nacionalne vlasti kako bi osigurala zakonitost i pravilnost poslovanja, navodi se. „I EU i države članice moraju kontinuirano osiguravati da projekti koji su nespojivi s europskim vrijednostima ili slijede nezakonitu agendu ne primaju potporu od vlade i europskih fondova“, dodao je glasnogovornik.

Izvješće je istaknulo ozbiljne nedostatke u načinu upravljanja i praćenja sredstava EU-a, rekao je Steven Allen iz Zaklade Validity, organizacije za prava osoba s invaliditetom koja je također doprinijela dokumentu.

„Vidimo da i države članice EU-a, kao i Europska komisija, ne uspijevaju spriječiti da novac poreznih obveznika EU-a olakšava i financira ozbiljna kršenja prava višestrukih marginaliziranih osoba.“

Objavljivanje izvješća pažljivo je tempirano prije planiranja sljedećeg proračuna EU-a, koji bi trebao stupiti na snagu 2028. Njegovi nalazi jasno su pokazali da se glasovi onih koji se često ne čuju moraju uključiti u donošenje odluka, rekao je Allen.

To bi moglo pomoći u oslobađanju transformativnih moći financiranja EU-a, nudeći potencijal za izgradnju inkluzivnih obrazovnih sustava ili reformu područja poput javnog stanovanja, gdje su pritužbe povezane s usponom krajnje desnice.

„EU fondovi imaju potencijal biti moćan alat i pružiti stvarne, opipljive koristi od projekta EU-a najmarginaliziranijim populacijama na kontinentu danas“, rekao je. „I doista se mogu koristiti kao protuotrov protiv porasta puzajućeg nacionalizma i krajnje desne ekstremističke politike. Sredstva moraju biti bolje usmjerena.“

/Desk/

Objava SKANDALOZNI REZULTATI ANALIZE Stotine milijuna eura iz EU-a utrošene za kršenje ljudskih prava pojavila se prvi puta na Republika.

O prosvjedima u kojima ustraju srpski studenti uz podršku ostalih građana piše se već danima, no nisu samo Srbi na ulicama. Ovog tjedna prosvjedovalo se u nekoliko europskih država, a u nastavku pročitajte gdje i zašto, prenosi N1 Hrvatska analizu medija.

Španjolska

Četvrti prosvjed održao se u subotu na ulicama Valencije. Građani su tražili ostavku regionalnog predsjednika Carlosa Mazona i njegove vlade zbog načina na koji su se nosili sa smrtonosnim poplavama u listopadu prošle godine, piše Euronews.

Tisuće ljudi izašle su na ulice ovog grada. Prosvjed je organiziralo više od 200 građanskih, društvenih i sindikalnih organizacija u regiji Valencije.

Iako manji od prethodna tri prosvjeda u španjolskom gradu, dužnosnici kažu da je marš okupio oko 25.000 ljudi.

U Barceloni se pak prosvjedovalo iz drugog razloga – problema s prekomjernim turizmom. Stotine prosvjednika okupilo se u petak ispred povijesne stambene zgrade Casa Orsola u Barceloni, odlučni spriječiti deložaciju jednog od njenih dugogodišnjih stanara, Josepa Torrenta.

Zgrada simbolizira tekuću stambenu krizu u Barceloni, piše Euronews. Casa Orsola, koju je investicijski fond kupio 2021., doživjela je značajne promjene pod novim vlasništvom. Novi vlasnici prestali su obnavljati ugovore o najmu postojećim zakupcima. Susjedi i lokalni mediji nagađali su da će zgrada biti pretvorena u luksuzne stanove namijenjene kratkoročnom turističkom najmu – što je sve češći trend u Barceloni.

Lokalci su nezadovoljni i visokim cijenama najma, a za to krive velik priljev turista koji uglavno traže smještaj za kratkoročni najam.

Njemačka

Deseci tisuća izašli su u subotu na ulice nekoliko njemačkih gradova – prosvjedujući protiv suradnje stranaka Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Alternative za Njemačku (AfD), piše Euronews.

Prosvjedi su privukli veliki broj ljudi u gradovima Aaachen, Augsburg, Braunschweig, Bremen, Köln, Essen, Frankfurt, Hamburg, Karlsruhe, Leipzig i brojnim manjim gradovima. Daljnji skupovi planirani su za nedjelju, a najveći se očekuje u Berlinu.

Mnogi prosvjednici usredotočili su se na kandidata CDU-a za njemačkog kancelara Friedricha Merza – koji je prošlog tjedna njemačkom parlamentu predložio dva protuimigracijska zakona.

Grčka

U srijedu su na ulicama bili i Grci – deseci tisuća građana prosvjedovalo je, tražeći pravdu zbog nesreće u kojoj je poginulo 57 ljudi, što je najgora nesreća koja se dogodila u ovoj zemlji.

Riječ je o sudar teretnog i putničkog vlaka prepunog studenata dogodio se malo prije ponoći 28. veljače 2023. Gotovo dvije godine kasnije, suđenje tek treba započeti i stalno se odgađa zbog kašnjenja u ključnim dijelovima istraga.

Prosvjedi su održani u više od 100 gradova u Grčkoj i inozemstvu. Prosvjednici su držali transparente na kojima je pisalo “Nemam kisika”, što su bile posljednje riječi mlade žene u pozivu na liniju za hitne slučajeve, koji su prošli tjedan objavili lokalni mediji, prenosi Politico.

/Desk/

Objava Nije samo u Srbiji – gdje se još prosvjeduje u Europi? pojavila se prvi puta na Republika.

Grčka se uvelike oslanja na turizam, glavni pokretač gospodarstva te zemlje koja se i dalje oporavlja od desetljetne krize koja je izbrisala četvrtinu bruto domaćeg proizvoda.

No neke od njezinih najpopularnijih destinacija, poput Santorinija, idiličnog otoka sastavljenog od šarmantnih sela i plaža s 20 tisuća stalnih stanovnika, pod rizikom su od uništenja masovnim turizmom.

Na konferenciji za medije, kad je iznosio svoje glavne gospodarske politike za 2025., Micotakis je objasnio da je prevelik turizam problem tek za nekoliko destinacija.

“Grčka nema strukturalni problem prekomjernog turizma. Neka od njezinih odredišta imaju veliki problem tijekom određenih tjedana ili mjeseci u godini, s čime se trebamo nositi”, rekao je.

“Kruzeri su opteretili Santorini i Mikonos i zato interveniramo” dodao je, najavljujući pristojbu.

Na Santoriniju, prosvjednici su pozivali na obuzdavanje turizma, kao i na drugim popularnim destinacijama za odmor u Europi, uključujući Veneciju i Barcelonu.

Vlada također planira regulirati broj kruzera koji na određene destinacije dolaze istovremeno, dok se na otocima također moraju uvesti pravila koja će štititi okoliš i rješavati problem nestašica vode, rekao je.

Grčka također želi povećati porez na kratkoročni najam i zabraniti nove licence za takve najmove u središnjoj Ateni kako bi se povećao broj stambenih jedinica za stalne stanovnike.

Objava Grčka uvodi porez na kruzere zbog zaštite Santorinia i Mykonosa pojavila se prvi puta na Republika.

Grčka obalna straža uzrokovala je smrt desetaka migranata u Sredozemnom moru u razdoblju od tri godine, uključujući devetero koji su namjerno bačeni u vodu – prenosi BBC riječi svjedoka, a u svojoj analizi objavljenoj u sklopu novog dokumentarca ‘Dead Calm: Killing in the Med?‘ napominje kako je njih devet umrlo jer su bili prisiljeni napustiti grčke teritorijalne vode ili su vraćeni na more nakon što su stigli na grčke otoke.

Ovo je prvi put da je BBC izračunao broj incidenata u kojima se navodi da su se smrtni slučajevi dogodili kao posljedica djelovanja grčke obalne straže, prenosi Jutarnji list.

Od 15 incidenata koje su analizirali – od svibnja 2020. do 23. – rezultiralo je s 43 smrti. Početni izvori bili su prvenstveno lokalni mediji, nevladine organizacije i turska obalna straža.

Provjera takvih iskaza izuzetno je teška – svjedoci često nestanu ili se previše boje da bi progovorili. Ali u četiri od ovih slučajeva uspjeli su potvrditi iskaze razgovarajući sa svjedocima.

BBC je u posjedu snimki koje prikazuju i 12 ljudi ukrcanih u čamac grčke obalne straže koji su zatim ostavljeni na gumenjaku.

Grčka obalna straža odlučno odbacuje sve optužbe za nezakonite aktivnosti.

BBC ističe kako su u pet incidenata migranti rekli da su ih grčke vlasti bacile izravno u more. U četiri od tih slučajeva objasnili su kako su se iskrcali na grčke otoke, ali su bili ulovljeni. U nekoliko drugih incidenata, migranti su rekli da su ostavljeni na splavi na napuhavanje bez motora koje su se zatim ispuhale ili su već bile probušene.

Jedan od najjezivijih izvještaja dao je Kamerunac, koji kaže da su ga grčke vlasti progonile nakon što se iskrcao na otok Samos u rujnu 2021.

On i još dvojica – još jedan iz Kameruna i muškarac iz Obale Bjelokosti – prebačeni su na brod grčke obalne straže, rekao je, gdje su događaji poprimili zastrašujući preokret.

Kazao je kako su drugog Kamerunca bacili u vodu, te da je ‘voda progutala‘ još jednog iz Obale Bjelokosti. BBC-jevog sugovornika su pretukli, a onda i njega bacili u vodu. On se uspio dočepati obale, no tijela njegovih suputnika pronađena su kasnije na turskoj obali.

Drugi muškarac, iz Somalije, ispričao je za BBC kako ga je u ožujku 2021. uhvatila grčka vojska po dolasku na otok Chios, koja ga je potom predala grčkoj obalnoj straži.

Obalna straža mu je, kaže, vezala ruke na leđima, a onda su ga bacili u more.

“Htjeli su da umrem”, rekao je.

Rekao je da je uspio preživjeti plutajući na leđima, prije nego što mu se jedna ruka oslobodila. Na poslijetku je stigao do kopna gdje ga je na kraju primijetila turska obalna straža. Ali more je bilo valovito i troje u njegovoj skupini je umrlo.

U incidentu s najvećim brojem žrtava – u rujnu 2022. – brod koji je prevozio 85 migranata zapao je u nevolju u blizini grčkog otoka Rodosa kada mu se pokvario motor.

Grčka obalna straža ih je ukrcala na brod, vratila u turske vode i stavila u čamce za spašavanje koji nisu imali dobro zatvoren ventil.

“Odmah smo počeli tonuti, vidjeli su to… Čuli su nas kako vrištimo, a ipak su nas ostavili”, rekao je za BBC.

“Prvo dijete koje je umrlo bio je sin moje sestrične… Poslije jedno po jedno. Drugo dijete, još jedno dijete, pa je sam bratić nestao. Do jutra je umrlo sedmero, osmero djece”, ispričao je za BBC.

Grčki zakon dopušta svim migrantima koji traže azil da prijave svoj zahtjev na nekoliko otoka u posebnim registracijskim centrima.

No sugovornici BBC-ja rekli su da su uhićeni prije nego što su uspjeli doći do ovih centara i kako oni koji ih se “rješavaju” očito djeluju na tajnom zadatku – neuniformirani i često maskirani.

Skupine za ljudska prava tvrde da su tisuće ljudi koji traže azil u Europi nezakonito vraćeni iz Grčke u Tursku i da im je uskraćeno pravo na traženje azila, koje je sadržano u međunarodnim zakonima i zakonima EU.

Grčka, koja je ulaz u Europu za mnoge migrante, oduvijek je poricala da se događaju takozvana “odbacivanja”.

/Desk/

Objava Istraživanje BBC-a – Svjedoci tvrde da je grčka obalna straža bacala migrante u more, Grci demantiraju pojavila se prvi puta na Republika.

Prvi put od osnutka Europske unije desničarski i EU-skeptični populisti su na Europskim izborima toliko ojačali da bi mogli bitno utjecati na budući pravac razvoja Unije. To bi moglo otežati kompromise u EU-u ili ih čak blokirati. Promatrači pretpostavljaju da će desne stranke pokušati promijeniti temeljni konsenzus: od zajedničkih rješenja prema nacionalnim interesima.

Njemačka skrenula udesno

Stranke vladajuće koalicije – socijaldemokrati, Zeleni i liberali – zabilježile su gubitke na EU-izborima u Njemačkoj. Pogotovo su Zeleni pali – na samo 11,9 posto, sa 20,5 posto prije pet godina. S druge strane značajan uspjeh je, unatoč svim aferama, ostvarila desno-radikalna Alternativa za Njemačku, AfD. Ona se u nekoliko njemačkih saveznih zemalja nalazi pod prismotrom Službe za zaštitu ustavnog poretka. AfD je uspio poboljšati svoj rezultat iz 2019. Tada je dobio 11,0 posto glasova. Sada je na 15,9 posto – što je povijesni maksimum.

Daleko najjača stranka je Kršćansko-demokratska unija (CDU/CSU) koja je osvojila 30 posto glasova. To je nešto bolji rezultat nego prije pet godina.

SPD je ostvario dosad najlošiji rezultat na europskim izborima s 13,9 posto. U 2019. godini je stranka dobila povjerenje 15,8 posto birača. Treća stranka vladajuće koalicije, liberali (FDP) je osvojila 5,2 posto, malo manje nego 2019.

Veliki uspjeh ostvario je i novoosnovan Savez Sarah Wagenknecht (BSW): prema privremenom konačnom rezultatu ova stranka koja za sebe tvrdi da nije ni lijeva ni desna, i koja je osnovana tek prije šest mjeseca, osvojila je 6,2 posto.

Izlaznost je u Njemačkoj iznosila 64 posto, a u cijeloj EU oko 50 posto. U Hrvatskoj je ona bila samo oko 21 posto.

Potres u Francuskoj

Najveći se potres dogodio u jednoj od ključnih zemalja EU-a – Francuskoj. Tamo se, prema rezultatima tamošnjih izlaznih anketa, predviđa jasna pobjeda desničarske ekstremističke stranke Nacionalno okupljanje (Rassemblement National, RN) Marine le Pen.

Ona je, prema navodima anketnih instituta Ifop, Ipsos i OpinionWay, dobila 32 posto glasova. Na prošlim izborima 2019. RN je imao 23,3 posto. Sada je Marine le Pen prikupila dvostruko više glasova od vladajuće Renesansne stranke predsjednika Emmanuela Macrona, koja je pala na oko 15 posto. Za usporedbu: 2019. Macronova stranka dobila je 22,4 posto glasova.

Macron najavljuje parlamentarne izbore

Francuski predsjednik Emmanuel Macron odmah je reagirao na rezultate europskih izbora u Francuskoj i najavio raspuštanje Nacionalne skupštine. „Ne mogu se pretvarati da se ništa nije dogodilo”, rekao je Macron u nedjelju (9.6.) navečer. Zbog toga je odlučio raspisati nove parlamentarne izbore za kraj lipnja. Prvi krug bit će 30. lipnja, a drugi krug 7. srpnja.

EPP i Von der Leyen pobjeđuju

Prema prvim službenim prognozama Europskog parlamenta, savez desnog centra Europska pučka stranka (EPP) s glavnom kandidatkinjom Ursulom von der Leyen jasno je pobijedio na europskim izborima. Očekuje se da bi EPP mogao dobiti oko 181 od 720 mjesta u novom Europskom parlamentu. To znači da su oni ostvarili približno isti rezultat kao i na izborima prije pet godina.

Stoga se Von der Leyen, njemačka političarka iz redova Demokršćanske unije CDU, može nadati drugom mandatu predsjednice Komisije EU-a unatoč značajnom jačanju desničarskih stranaka. Nakon objavljivanja preliminarnih rezultata ona je rekla kako je EPP “tvrđava” protiv ekstremnih političkih snaga s desnice i ljevice.

Socijaldemokrati ostaju drugi najjači tabor u novom parlamentu s oko 135 mjesta. Slijede liberali iz frakcije Renew Europe koji su pali na 82 mjesta, kao i dva prethodna desno-populistička stranačka saveza EKR i ID s 71 odnosno 66 mjesta. Zelenima se predviđaju značajni gubici i mogli bi završiti s 54 zastupnička mjesta.

Za sada je još nejasno hoće li i u kojoj frakciji novog saziva Europskog parlamenta biti mjesta za zastupnike njemačkog AfD-a. Ova je stranka neposredno pred izbore isključena iz frakcije ID.

Italija čvrsto u rukama „Braće”

U Italiji je, očekivano, pobijedila desničarska premijerka Giorgia Meloni i njezina stranka Fratelli d’Italia (Braća Italije). Prema prognozi televizijskog kanala Rai, najveća stranka vladajuće koalicije je osvojila, ovisno o anketi, između 26 do 30 posto glasova i jasno je ispred svih ostalih političkih snaga. Slijedi stranka lijevog centra PD s 21 do 25 posto. Populistički pokret Pet zvijezda dobio je 10 do 14 posto, liberalno-konzervativna Forza Italia 8,5 do 10,5 posto, odmah ispred desničarske Lege s 8 do 10 posto.

Konzervativci su najjača snaga u Španjolskoj

Prema prognozama, oporbeni konzervativci su za dlaku postali najjača snaga u Španjolskoj. Prema postizbornim anketama koje je objavila javna televizija, Narodna stranka (PP) osvojila je 32,4 posto glasova i tako 21 do 23 mjesta u budućem Europskom parlamentu. Socijalisti premijera Pedra Sáncheza, koji vladaju u Madridu, na kraju su dobili 30,2 posto glasova i 20 do 22 mandata blizu.

Prema postizbornim istraživanjima, desničarska ekstremistička stranka Vox može očekivati ​​10,4 posto glasova i šest do sedam mandata. Članica je krajnje desne skupine Europskih konzervativaca i reformatora (ECR) u Europskom parlamentu, koja također uključuje Fratelli d’Italia talijanske premijerke Giorgie Meloni i desničarsku nacionalističku poljsku bivšu vladinu stranku PiS.

Tuskova Građanska platforma najjača je snaga u Poljskoj

U Poljskoj je na europskim izborima pobijedila Građanska platforma premijera Donalda Tuska. Stranka može očekivati ​​38 posto glasova, prema prvim prognozama temeljenim na anketama birača. Nacionalno konzervativna stranka PiS bi trebala dobiti 34 posto.

Konzervativci prednjače u Grčkoj

U Grčkoj je konzervativna vladajuća stranka Nova demokracija (ND) na čelu s premijerom Kyriakosom Mitsotakisom postala najjača stranka na europskim izborima. Nakon dvije trećine prebrojanih glasova, došlo se do nešto manje od 28 posto. No, to je oko pet posto manje nego na europskim izborima 2019. U usporedbi s parlamentarnim izborima prije godinu dana, ND je izgubila čak 13 posto glasova.

Druga najjača stranka bila je radikalno ljevičarski izborni savez Syriza, koji je vladao Grčkom od 2015. do 2019. godine. S oko 15 posto, novi vođa Syrize Stefanos Kasselakis je promašio svoj deklarirani izborni cilj od “više od 20 posto”. Socijaldemokratska stranka Pasok je dobila oko 13 posto.

Desničarska populistička stranka Grčko rješenje (EL) ostvarila je snažne dobitke. Uspjela je udvostručiti svoj udio glasova u odnosu na 2019. s 4,2 na gotovo deset posto.

U Hrvatskoj HDZ (opet) pobijedio

U Hrvatskoj je ponovo – kao i na nedavnim nacionalnim izborima – najviše glasova osvojila Hrvatska demokratska zajednica, 33 posto. To joj je donijelo 6 zastupničkim mjesta u Europskom parlamentu, dva više nego u prethodnom sazivu. Slijede Socijaldemokrati s 27 posto i četiri mjesta, te Domovinski pokret i Možemo! s 8,8 i 6,3 posto glasova te po jednim mjestom u EP, analizirao je DW.

/Desk/

Objava Izbori za EU parlament – Europa, predvođena novom generacijom mladih, odabrala je skretanje u desno pojavila se prvi puta na Republika.

– Mogu povrditi, prva grupa Bad Blue Boysa je na slobodi. Dobili smo potvrdu veleposlanstva kako su dobili uputu Vlade da uplate jamčevinu za prvih 30-ak, točnije 31 hrvatskog državljanina kojem je ukinut istražni zatvor te da im osiguraju aviokarte. Nakon što su prvi navijači napustili zatvore, stizali su ovamo u policijsku postaju gdje su preuzimali svoje osobne isprave. Oni koji iz nekog razloga nisu imali svoje osobne isprave dobivali su putne listove, nakon čega su se upućivali prema veleposlanstvu. Kako smo uspjeli doznati, neki su se već i javili roditeljima, javili su da su dobro, no radi sigurnosti naših državljana nećemo objaviti detalje kada će se oni vratiti u Hrvatsku, no ono što možemo potvrditi je da se ne vraćaju svi istim zrakoplovnim linijama, izvijestila je reporterka HRT.

Vijest o puštanju Bad Blue Boysa danas iz zatvora, u kasnim poslijepodnevnim subotnjim satima iznenadila je sve pa i same Bad Blue Boyse.

Kako izvješćuje HRT, ono što je sigurno je da to zapravo nije slučajno. Baš zato što danas zatvorski sustavi ovdje u Grčkoj ne rade, to je bio jamac sigurnosti, odnosno nitko nije bio na to spreman i nitko to nije mogao očekivati. Ono što je sigurno je da će Bad Blue Boysi i u danima pred nama izlaziti iz zatvora. Također sam uspjela doznati da se broj prihvaćenih prijedloga o ukidanju istražnih zatvora do danas popeo na čak 50-ak.

Podsjetimo, jučer im je ukinut istražni zatvor, a jedan od uvjeta za puštanje na slobodu bila je uplata jamčevine. Prema neslužbenim informacijama, moguće je da će do kraja dana biti pušteno još navijača.

Kako doznaje HRT, novac za troškove obrane uplaćivali su neki hrvatski nogometaši. Javljaju se i pojedinci koji su spremni platiti troškove prijevoza navijača zrakoplovom u Hrvatsku.

O pripremama za puštanje 30-ak pripadnika Bad Blue Boysa, koji su od kolovoza u zatvoru zbog sudjelovanja u sukobu s navijačima AEK-a, iz Atene ranije danas je izvijetila novinarka Mateja Ribičić. Jučer im je ukinut istražni zatvor. Jedan od uvjeta za puštanje iz zatvora uplata je jamčevine, a kada bi se mogla prikupiti i kada bi navijači mogli biti pušteni, doznaje novinarka Mateja Ribičić.

Prema svemu nitko neće u Hrvatsku doći prije ponedjeljka. Athanasios Kaimenakis, odvjetnik većine uhićenih Bad Blue Boysa kaže kako je iznos od tisuću eura korektan i da ne odskače od uobičajenih iznosa grčkih jamčevina. Također, rekao je i da nema problema s prikupljanjem jamčevine. Kako doznajemo, novac za troškove obrane uplaćivali su i neki hrvatski nogometaši.

– No nakon prikupljanja jamčevine slijedi sigurnosno vrlo zahtjevna operacija povratka u Hrvatsku. Javljaju se pojedinci koji su spremni platiti troškove leta da bi se dio Bad Blue Boysa vratio u Hrvatsku. I sami roditelji, kažu, spremni su u vlastitom aranžmanu platiti čartere kojima bi se uhićeni navijači vratili. No, žele da im se jamči sigurnost, dodala je Ribičić.

Hrvatski veleposlanik u Grčkoj Aleksandar Sunko potvrdio je da je veleposlanstvo otvoreno i ovog vikenda te kako je procedura u pripremi. Detalje nije želio otkrivati, no rekao je da svi mogu računati na konzularnu pomoć.

– Vijest o Bad Blue Boysima u grčkim medijima potisnuli su lokalni problemi. U Ateni se gotovo svakodnevno pojavljuju nove vijesti o neredima. Prije dva dana na utakmici između Panathinaikosa i Olympiacosa uhićeno je 500 ljudi, a jedan policajac bori se za život, izvješćuje HRT.

/Desk/

Objava Na slobodu pušteno 20-ak od 31 Dinamovih navijača, jamčevinu platilo hrvatsko veleposlanstvo pojavila se prvi puta na Republika.