Ponovno uvođenje graničnih kontrola samo je najnoviji primjer kako sve veća zabrinutost javnosti diljem Europske unije zbog migranata opterećuje šengensku zonu bez putovnica.

Nizozemska, Belgija i sama Njemačka već su provele slične mjere.

U Poljskoj se rasprava o migracijama posljednjih tjedana sve više zahuktava, a skupine krajnje desničarskih aktivista pokreću “građanske patrole” na zapadnoj granici usred izvješća poljskih medija o tome kako njemačke vlasti šalju migrante bez isprava natrag preko granice.

• Sve se odvija bez incidenata, rekao je ministar unutarnjih poslova Tomasz Siemoniak privatnoj televiziji TVN24 u ponedjeljak nakon što su kontrole stupile na snagu.
• Promet trenutačno teče glatko, 800 policajaca, 200 vojnika žandarmerije, 500 vojnika teritorijalne vojske, sve službe u punoj pripravnosti.

Govoreći na ponoćnoj konferenciji za novinare na njemačkoj granici kada su počele kontrole, Siemoniak je također rekao da su samo državni dužnosnici poput graničara ovlašteni provjeravati vozila koja ulaze u Poljsku, misleći na građanske patrole.

Raspoloženje javnosti u Poljskoj prema migrantima pooštrilo se otkako je u lipnju u gradu Torunu venezuelski državljanin ubio 24-godišnju ženu.

U nedjelju je oko 10.000 ljudi sudjelovalo u prosvjedu koji su organizirali nacionalistički aktivisti u njezino sjećanje.

U međuvremenu, u subotu navečer, Poljak je umro nakon što je izboden nožem tijekom tučnjave u Noweu, na sjeveru Poljske.

Kolumbijski državljanin uhićen je zbog sumnje da je odgovoran.

Policija je u ponedjeljak izjavila da je u vezi s incidentom privela ukupno 13 osoba – tri Poljaka i 10 Kolumbijaca.

Novi državni kanal TVP Info prikazao je ljutitu masu okupljenu u gradu ispred radničkog hostela u kojem žive Kolumbijci.

Aktivisti za ljudska prava osudili su “građanske patrole”.

• Djelovanje ovih samoproglašenih skupina rezultat je radikalizirajućeg političkog narativa koji migracije predstavlja kao prijetnju, što potiče društvene strahove i nepovjerenje u državne institucije, priopćila je Helsinška zaklada za ljudska prava u petak.
• Zaklada još jednom apelira na iskrenu i pouzdanu javnu raspravu o migracijskoj situaciji i graničnoj politici, temeljenu na činjenicama, a ne na strahu i manipulaciji, istaknuli su.

(izvor: HRT.hr)

Objava Poljska uvela kontrole na njemačkoj i litavskoj granici pojavila se prvi puta na Republika.

Ovaj dogovor sada trebaju formalno potvrditi obje zakonodavne institucije. Nakon toga Komisija treba donijeti posebnu odluku o početku postupnog uvođenja EES-a. Prijelazno razdoblje će trajati šest mjeseci.

EES je zajednički elektronički sustav koji će bilježiti i pohranjivati informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja izvan EU-a koji prelaze granice EU-a, čime se definitivno napušta udaranje pečata u putovnice.

Automatski izračun trajanja boravka

Automatski će izračunavati trajanje dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja i izdavati upozorenja državama članicama EU-a o isteku razdoblja dopuštenog boravka.

Bilo je planirano da se EES počne primjenjivati već u studenom prošle godine, ali je odgođeno jer nisu sve zemlje bile spremne za provedbu. Stoga je Komisija predložila da se postupno krene s primjenom sustava.

EES će se primjenjivat na osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU-a izuzetih od obveze posjedovanja vize.

U prva dva mjeseca države članice mogle bi primjenjivati sustav bez korištenja biometrijskih podataka, a nakon tri mjeseca EES bi se trebao primjenjivati i s biometrijskim podacima na najmanje 50 posto graničnih prijelaza.

Puna primjena sustava, to jest registracija svih prelazaka putnika, trebala bi uslijediti do kraja isteka prijelaznog perioda. Tijekom prijelaznog razdoblja, nastavilo bi se sa stavljanjem pečata u putovnice.

Pohrana informacija

EES će se primjenjivati na osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU-a izuzetih od obveze posjedovanja vize.

U okviru tog novog sustava službenici graničnog nadzora skenirat će otiske prstiju osoba koje prvi put prelaze granicu ili će fotografirati te osobe.

Te će se informacije pohraniti u digitalnom spisu, što će omogućiti da se točno zna tko ulazi u šengenski prostor sa stranom putovnicom i tko ostaje dulje od dopuštenih 90 dana.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava EU postigla dogovor o primjeni novog sustava na granicama pojavila se prvi puta na Republika.

Europska unija otvorit će granice za sve putnike koji su završili s procesom cijepljenja, javlja AFP pozivajući se na izvore.

Nešto ranije objavjeno je da se čelnici EU-a u utorak nisu uspjeli dogovoriti o uvođenju digitalnih zelenih potvrda čime bi počeli provoditi plan za vitalni spas nadolazeće turističke sezone, ali pregovori se nastavljaju u četvrtak.

#BREAKING EU agrees to reopen borders to fully vaccinated travellers: sources pic.twitter.com/lw6NYXF3GC

— AFP News Agency (@AFP) May 19, 2021

Takozvana digitalna zelena potvrda bit će dokaz da je osoba cijepljena protiv covida-19, da ima negativan rezultat testa ili da je preboljela bolest.

To je uvedeno kako bi se izbjegla diskriminacija osoba koje se nisu mogle cijepiti.

(izvor: rtl.hr)

Objava EU će otvoriti granice za sve koji su završili s procesom cijepljenja protiv covida pojavila se prvi puta na Republika.

– Očuvanju teritorijalne cijelovitosti država istočne Europe posvećujem svoju veliku pažnju kao predsjednik Republike. Zato sam i dao prijedlog za inicijativu koja je prerasla u Berlinsku konferenciju. U pripremama za ovogodišnju konferenciju nedavno sam posjetio Sarajevo i susreo se sa svih troje člana predsjedništva. Jedan sam od rijetkih predsjednika koji naglašava za njihovu budućnost važnost pomirenja – ustvrdio je Borut Pahor, piše 24ur.

Pahor je ustvrdio da mu nije bio poznat non-paper kad je nedavno bio u BiH. Kazao je da prema njemu važno pitanje proširenja Europske unije.

– Proširenje postaje pitanje vremena, a ne samo političke volje. Spori tempo proširenja hladi povjerenje u europsku perspektivu u tim zemljama, a posljedice bi mogle biti jačanje nacionalizma i povećanje utjecaja trećih zemalja – napomenuo je. Osvrnuo se i na ulogu Slovenije u regiji. – Neki nisu bili mišljenja dugo vremena da bi se visoki predstavnici Slovenije da se miješaju u pitanja regije. Razumio sam to u ’90-ima – kazao je i nadodao kako danas to ne razumije i da on želi da jednog dana sve zemlje koje su bile zajedno u Jugoslaviji postanu članice Unije.

(Izvor: Agencije)

Objava Pahor o ‘non-paperu’: Nisam upoznat s njime, mijenjanje granica mirnim putem nije moguće pojavila se prvi puta na Republika.

Odluka o otvaranju granica za državljane EU donesena je i zbog sve snažnijeg pritiska iz bh. turističkog sektora koji, nakon proglašenja pandemije i uvođenja restriktivnih mjera u borbi protiv koronavirusa, bilježe potpunu propast turističke sezone.

Najnovija odluka Vijeća ministar ne odnosi se i na državljane zemalja susjeda, poput Hrvatske, Srbije i Crne Gore koji u BiH mogu i dalje ulaziti s putovnicom ili osobnom kartom i bez potrebe negativnog testa na koronavirus.

Za državljane BiH i dalje vrijedi zabrana ulaska u zemlje članice Schengenske zone. Primjerice, u tzv.crvenoj kategoriji Mađarske, pored BiH je i Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, čijim je građanima također zabranjen ulazak. I Italija je zabranila ulazak državljanima 13 zemalja u kojima se bilježi povećan broj zaraženih koronavirusom, a među njima su i državljani BiH. Srbija je otvorila granične prijelaze za putnički i robni promet bez nužnog testa na koronavirus i dozvole komisije. To isto je učinila i Albanija. Slovenija je uvela mjeru 14-dnevne karantene ili negativnog korona testa za sve, pa i za Slovence koji se vraćaju iz država s crvene liste, dok je za ulazak u Sjevernu Makedoniu obvezan negativan korona test.

Za državljane BiH u susjednoj Hrvatskoj na snazi je mjera 14-dnevne karantene ili negativan korona test te dokaza o opravdanosti putovanja, bio to poslovan ili turistički razlog.

Sunovrat turizma u BiH

U Bosni i Hercegovini u svibnju 2020. godine evidentirano je 4.800 posjeta turista, što je trostruko više u odnosu na travsnj,  ali i za 96,9 posto manje u odnosu na svibanj 2019. godine, u kojem su turisti ostvarili više od 152.000 posjeta, priopćila je Agencija za statistiku BiH.

Turisti su u svibnju ove godine ostvarili skoro 14.000 noćenja, što je manje za 74,7 posto u odnosu na april 2020. i za 95,2 posto manje u odnosu na svibanj 2019. godine.

U ukupno broju noćenja, učešće domaćih turista bilo je je 87,8 posto, dok je 12,2 posto bilo stranih turista. Najveći broj noćenja stranih turista ostvarili su gosti iz Saudijske Arabije, Hrvatske, Srbije, Rusije i Turske.

U periodu od siječnja do svibnja ove godine, turisti su u BIH ostvarili oko 183.000 posjeta, što je manje za 65,7 posto. To je oko 445.000 noćenja, što je manje za 59,7 posto u odnosu na isti period 2019. godine.

/Republikainfo.com/

Objava ZA SPAS TURIZMA BiH otvara granice za građane EU uz uvjet negativnog korona testa pojavila se prvi puta na Republika.

Mađarska: STOP za bh državljane

Kako je naveo mađarski premijer Gergely Gulyás, u crvenoj kategoriji su, pored BiH, Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, javlja N1. Srbija se nalazi u žutoj kategoriji i njihovi državljani mogu ući uz dvotjednu karantenu ili ukoliko imaju dva testa kojim dokazuju da su negativni na koronavirus urađena najkasnije prije 48 sati.

Hrvatska je u zelenoj kategoriji. Karantene se oslobađaju oni koji mogu dokazati da su prebolovali Covid-19, ali to se odnosi samo na strane državljane zemalja koji su u žutoj i zelenoj kategoriji. Ograničenja ne utječu na tranzitni i teretni promet.

Italija: STOP za bh državljane

Italija je zabranila ulazak državljanima 13 zemalja u kojima se bilježi povećan broj zaraženih koronavirusom, a među njima su i državljani BiH. No, zabrana se ne odnosi i na Srbiju gdje se bilježi najveći porast oboljelih od svih balkanskih zemalja. Ovim korakom Italiji je potvrdila da slijedi preporuke EU prema kojoj državljanima EU još uvijek nije dopušteno putovanje u zemlje EU-a ili se na njih odnose restriktivne mjere.

Na popisu talijanskog Ministarstva zdravlja nalaze se Jermenija, Bahrein, Bangladeš, Brazil, BiH, Čile, Kuvajt, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Oman, Panama, Peru i Dominikanska Republika.

Talijanski ministar zdravlja Roberto Speranca rekao je da zabrana obuhvaća svakog tko ostane ili putuje kroz navedene države u proteklih 14 dana. Putnici iz ostalih država izvan EU i Schengen zone mogu doći u Italiju, ali moraju provesti 14 dana u karantenu.

Srbija i Alanija: Otvorena za državljane BiH

Srbija je otvorila granične prijelaze za putnički i robni promet bez nužnog testa na koronavirus i dozvole komisije. To isto je učinila i Albanija.

Slovenija: 14 dana karantena ili negativan korona test za sve, pa i za Slovence

Bez obvezne 14-dnevne karantene ili negativnog testa na Covid-19 državljani BiH ne mogu ni u Sloveniju, kao ni državljani Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije. Te su države na slovenskoj tzv. crvenoj listi po porastu broja oboljelih od koronavirusa.

Svi koji u Sloveniju žele ući iz država s “crvene liste”, bilo da su slovenski državljani ili stranci, morat će u obveznu karantenu ili imati negativan test ne stariji od tri dana i obvezno obavljen u nekoj od članica EU-a.

U pogledu ulazaka iz tih država od ponoći više ne vrijede niti prijašnji izuzeci po kojima se je iz njih moglo ulaziti bez karantena i epidemiološke potvrde ako se radilo o vlasniku nekretnine ili plovila u Sloveniji, a rok za tranzit kroz Sloveniju iz tih država skraćuje se sa dosadašnjih 24 sata na 12 sati.

Sjeverna Makedonija:  Za ulazak obvezan negativan korona test

Od 17. 06. 2020.god. otvoreni su svi makedonski granični prijelazi. Stranim državljanima je dozvoljen tranzit kroz Makedoniju i  taj tranzit ne smije biti duži od 5 sati od ulaska u Sjevernu Makedoniju. Na ulazu svaki strani državljanin potpisuje izjavu koju mora čuvati tokom tranzita. Ako se izjava izgubi, strani drzavljanin mora ići u državni karantin 14 dana. Za tranzit kroz Sjevernu Makedoniju stranim drzavljanima nije potreban PCR test.

Od 09.07.2020.god. za državljane BiH, Srbije i Crne Gore obvezan je PCR test ne stariji od 72 sata. Obvezna je i popunjena izjava sa osobnim podacima, mjestu boravka i vremenskom periodu boravka u Sjevernoj Makedoniji.

Austrija, nekadašnje ‘skijaško žarište’ za zarazu krivi putnike iz jugoistočne Europe

Austrija, prije nekoliko mjeseci žarište koronavirusa u Europi gdje je više od 1.200 osoba bilo zaraćeno iz brojnih država na skijalištu Ischgl, sada je izdala najviši stupanj upozorenja za putovanja u šest zemalja Zapadnog Balkana.

Ministar vanjskih i europskih poslova Austrije Schallenberg početkom srpnja izvjestio je o upozorenju za putovanja u Srbiju, BiH, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Korovo i Crnu Goru podignuto na najviši, šesti stupanj.

Ministrica integracija Susanne Raab, aludirajući na više od pola milijuna građana Austrije s korijenima u jednoj od navedenih zemalja, apelirala je na građane da otkažu putovanja u zemlje porijekla.

„Pod svaku cijenu treba otkazati putovanja u ove zemlje“, rekla je Raab. Tada je Schallenberg je rekao kako su već zabilježeni slučajevi zaraza u Austriji, ali i Sloveniji i Hrvatskoj, koji se povezuju s osobama koje su se vratile iz neke od zemalja zapadnog Balkana.

U Austriji je u nedjelju, 12. srpnja, zabilježeno 114 novih slučajeva za posljednja 24 sata, i opet su “na tapetu” putnici s juga pa neki političari traže strože kontrole granica.

U nedjelju prijepodne je objavljeno kako je do sada u Austriji na koronavirus pozitivno testirano 18.897 osoba što je 114 više nego dan prije. Najveći porast broja zaraženih se povezuje sa saveznom pokrajinom Gornja Austrija gdje su zabilježena 53 nova slučaja. Mnogi od tih slučajeva se povezuju s osobama koje su boravile u nekoj od zemalja jugoistočne Europe.

Kako javlja Kronen Zeitung, u posljednja dva tjedna 45 osoba koje su boravile u nekoj od zemalja ove regije su u Austriju stigle zaražene koronavirusom. Od toga na Kosovo otpada 10, Srbiju devet, BiH sedam te po pet osoba koje su stigle iz zemalja EU-a, Hrvatske i Rumunjske.

I BiH je zabranjivala ulazak

Podsjetimo da je Vijeće ministara BiH 15. ožujka 2020. donijelo odluku kojom se zabranjuje ulazak stranim državljanima koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu s područja sa intenzivnom transmisijom korona virusa, a posebno iz: provincija NR Kine (Wuhan), Južne Koreje, Japana, Italije, Irana, Francuske, Rumunije, SR Njemačke, Austrije, Španjolske, Švicarske i Belgije.

Bosna i Hercegovina je otvorila granice prema: Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Odluka se odnosi samo na građane te tri države, dok državljani ostalih zemalja u BiH mogu ući zbog poslovnih obveza (pod uvjetom da posjeduju poziv pravnog lica iz BiH i potvrdu o negativnom testu na virus SARS-KOV-2, ne stariju od 48 sati od trenutka ulaska).

BiH nema na EU listi

Od 1.07.2020.god. EU odobrava ulazak sljedećim državljanima trećih zemalja: Alžir, Australija, Kanada, Gruzija, Japan, Crna Gora, Maroko, Novi Zeland, Ruanda, Srbija, Južna Koreja, Tajland, Tunis, Urugvaj i Kina.

Dozvoljava se ulazak i državljanima zemalja Evropskog jedinstvenog tržišnog prostora (Velika Britanija, Norveška, Švicarska, Island i Lihtenštajn), dok je za državljanje SAD-a, Brazila i Ruske Federacije zabranjen ulaz u EU.

(Republikainfo.com/V.S.H)

Objava Neke političke stranke populistički kritiziraju Hrvatsku zbog korona mjera. Zašto ne kritiziraju EU, Italiju, Mađarsku gdje je bh državljanima potpuno zabranjeno putovanje? pojavila se prvi puta na Republika.

Schengenska zona koja obuhvaća 22 države Europske unije te Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku inače operira bez graničnih kontrola, no zbog koronavirusa je bila većinom suspendirana tri mjeseca za sve osim za robu i neophodne radnike.

Povjerenica Europske komisije za unutarnja pitanja Ylva Johansson pozvala je prošli tjedan članice da do ponedjeljka otvore svoje granice, a do srpnja i one prema trećim državama.

Taj bi potez mogao spasiti dio turističke sezone i pomoći europskom sektoru putničkog prijevoza i turizma koji s rekreacijom i kulturom čini gotovo 10 posto europskog gospodarstva. U mediteranskim državama taj je postotak veći, pa su te zemlje među najpogođenijima koronakrizom.

Mnoge restrikcije na granicama za posjetitelje iz Europske unije i schengenske zone ukinut će se od Islanda do Grčke, no to neće biti povratak nesmetanom putovanju kakvo je bilo prije pandemije.

Njemačka upozorenja za putovanja, uvedena prije tri mjeseca, ukinuta su u ponedjeljak za većinu Europe. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova ukinulo je i upozorenje za putovanje u 27 europskih država.

Nakon što je otvorila većinu granica prema susjednim državama u prvom tjednu lipnja, Austrija u ponedjeljak ukida obaveznu karantenu i testiranje za državljane drugih članica EU-a i nordijske zemlje koje nisu u tom savezu.

No restrikcije u Austriji i dalje su na snazi za Švedsku, Španjolsku, Portugal i Veliku Britaniju, kao i upozorenje za putovanje u najpogođeniju talijansku regiju Lombardiju.

Restrikcije ulaska za sve države Europske unije i Britaniju u ponedjeljak će ukinuti i Švicarska.

Island od početka tjedna nudi testove na koronavirus za sve putnike osim djecu, što je opcija umjesto dvotjedne karantene. Test je besplatan do 1. srpnja, a u nekim slučajevima je dopuštena i potvrda o ranijem testiranju.

Španjolska ne dopušta ulazak stranim turistima do 21. lipnja, s iznimkom nekih otoka. Drugdje mogućnost putovanja ovisi o tome otkud i kamo se ide.

Grčka i dalje traži karantenu za putnike iz zračnih luka osam država EU-a. Češka je uvela sustav semafora, zabranivši ulaz za turiste iz „žutih“ ili „crvenih“ država poput Portugala i Švedske.

Danska pušta turiste s Islanda, iz Njemačke i Norveške, no ne i Švedske, pod uvjetom da rezerviraju najmanje šest noćenja.

Prije koronavirusa je prosječno unutarnje europske granice svakodnevno prelazilo oko 3,5 milijuna ljudi, stoji u prošlogodišnjem izvještaju Europskog parlamenta. Njih oko 1,7 milijuna je to činilo zbog rada, a mnogi od njih danas rade od kuće.

(Izvor: HINA)

Objava Europske države počele otvarati granice, no za neke i dalje vrijede restrikcije pojavila se prvi puta na Republika.

Njemačka od 15. lipnja ukida kontrole na graničnim prijelazima uvedene sredinom ožujka nakon izbijanja pandemije koronavirusa te istodobno ponovno započinje s prihvaćanjem maloljetnih izbjeglica s grčkih otoka.

“Od sljedećeg tjedna građani Europske unije više neće trebati poseban razlog za ulazak u Njemačku a ukidaju se i pravila o karanteni”, rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer (Kršćansko-socijalna unija CSU) nakon redovnog sastanka njemačke vlade srijedom.

Isto se odnosi i na Norvešku, Lihtenštajn i Švicarsku, zemlje koje nisu članice EU-a ali se nalaze unutar Schengena.

Kontrole za putnike koji dolaze iz Španjolske ostaju na snazi do 21. lipnja. Isto tako i za zemlje u kojima se još uvijek bilježi visok broj novih zaraza poput Švedske, većina njemačkih saveznih pokrajina nalaže karantenu.

“Ukidanjem kontrola na granici je ponovno uspostavljena sloboda kretanja unutar Europske unije”, rekao je Seehofer.

On je odbacio optužbe nekih političara iz redova demokršćana koji su uvođenje graničnih kontrola označili kao “pretjerane mjere”.

“Zatvaranje unutarnjih granica je po našem mišljenju, u velikoj mjeri pridonijelo suzbijanju širenja koronavirusa”, rekao je Seehofer. On je dodao kako u slučaju pandemije bolje biti oprezan.

Njemačka će također produljiti upozorenja za putovanja u zemlje koje nisu u EU-u do kraja kolovoza.

“Ne možemo i nećemo riskirati da se ponovno ovog ljeta Nijemci nađu u klopci negdje širom svijeta ili da oni koji se vraćaju s odmora u Njemačku donesu virus a da i ne znaju”, rekao je u priopćenju ministar vanjskih poslova Heiko Maas.

Svjestan da bi mnogi Nijemci rado otišli na odmor u Tursku, SAD, sjeveru Afriku ili jugoistočnu Aziju, Maas je rekao da će vlada ponovno razmotriti upozorenja prije rujna.

Njemačka će također nastaviti savjetovati građanima da ne putuju u Britaniju, rekao je Maas.

Seehofer je istodobno najavio i ponovno prihvaćanje izbjeglica iz ostalih zemalja EU-a što je također zbog korona-krize prekinuto na nekoliko mjeseci.

“Od sljedećeg tjedna iz kampova na grčkim otocima ponovno preuzimamo djecu kojoj je potrebna liječnička njega”, rekao je Seehofer. Njemačka je najavila da će od Italije i Malte preuzeti dio izbjeglica koji su posljednjih tjedna stigli preko Sredozemlja.

Ministar unutarnjih poslova je istodobno izrazio želju za “više solidarnosti” među zemljama EU-a kad je u pitanju prihvaćanje izbjeglica.

(Izvor: HINA)

Objava Njemačka od ponedjeljka ukida kontrole na granicama pojavila se prvi puta na Republika.

Talijanska vlada je u petak navečer donijela odluku kojom od 3. lipnja otvara granice za građane Europske unije i omogućava slobodno kretanje unutar zemlje.

Kretanje unutar regija ponovno će se uspostaviti 18. svibnja, a zabrana međuregionalnog putovanja bit će ukinuta 3. lipnja.

Ukidanje zabrane putovanja značajan je korak na putu oporavka ove teško pogođene zemlje, a Vlada se nada da će nekako uspjeti spasiti ljetnu turističku sezonu.

Italija je među najpogođenijim zemljama u pandemiji novog koronavirusa, iako stopa novih infekcija opada već neko vrijeme.

U Italiji je u petak bilo ukupno zabilježeno više od 31.600 smrtnih slučajeva i oko 223.800 slučajeva zaraze od izbijanja epidemije 21. veljače. To je i treća zemlja po stopi smrtnosti od covida-19, odmah iza SAD-a i Velike Britanije.

(izvor: Hina)

Objava Na putu oporavka: Italija otvara granice 3. lipnja, kretanje po regijama od 18. svibnja pojavila se prvi puta na Republika.

Jedna odluka koja se danas uvodi je nužna epidemiološka mjera zabrane napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka na Braču 14 dana.

Druga se odnosi na izmjenu odluke o privremnoj zabrani prelaska prekograničnih prijelaza Republike Hrvatske kojom se omogućuje, uz pridržavanje uputa HZJZ-a, kad postoje poslovni razlozi i privredni interes, ulazak stranim državljanima. Prelazak preko granice omogućuje se i stranim državljanima koji putuju zbog neodgodivih ličnih razloga.

Pojašnjavajući odluku o popuštanju mjera na granicama Božinović je rekao:

“EU je donijela preporuku svim državama članicama u smislu produženja zabrane da se na teritorij EU ne dolazi iz trećih zemlaja do 15. lipnja. Ova odluka se odnosi na države članice EU. Preporuke HZJZ-a su na tragu da će svaki prelazak, svaka osoba koja iz tih zemalja dolazi, dobiti jasne upute kako se ponašati s obzirom na epidemiju, ali to neće značiti obveznu mjeru samoizolacije jer to onda nije realno, nekoga pustiti na gospodarski satanak ili turiste sutra i onda ih automatski onemogućiti da napuštaju hotel ili bilo koji drugi smještaj.

Ovo je jedna liberlizacija ulaska u Republiku Hrvatsku, ali smatramo da uz suradnju i granične policije i drugih inspekcija s epidemiološkom službom, da ćemo biti u stanju situaciju pratiti, kontrolirati i na vrijeme reagirati.

Mogući su posebni bilateralni razgovori s pojedinim državama kad govorimo o turizmu, a osim toga imaju relativno povoljnu epidemiološku situaciju pa nam to olakšava dogovore.

Što se tiče hrvatskih državljana koji imaju prebivalište u Hrvatskoj ili drugoj zemlji, oni će iz poslovnih ili nužnih razloga osobne prirode moći ući u Republliku Hrvatsku i pridržavati se preporuka koje će dobiti u pismenoj formi. Službe će voditi računa o tome da se ponašaju sukladno uputama.”, piše N1.

/Republikainfo.com/

Objava KAKO PREKO GRANICE Hrvatska polako otvara granice, Brač u karanteni pojavila se prvi puta na Republika.