Hrana koja šteti klimi, poput crvenog mesa, snažno se podupire subvencijama EU-a, što je opisano kao “skandalozno” trošenje novca poreznih obveznika, prenosi euronews.

Novo izvješće dobrotvorne organizacije Foodrise otkrilo je da je Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) EU-a u 2020. godini usmjerila više subvencija u proizvodnju životinjskih proizvoda s visokim emisijama nego u biljnu hranu. Zapravo, proizvodi životinjskog podrijetla primili su oko 77 % ukupnih subvencija ZPP-a, što iznosi 39 milijardi eura od ukupno 51 milijardu eura potrošenih te godine.

Govedina i janjetina, koje se dosljedno identificiraju kao najveći krivci za klimatsku štetu, dobile su oko 580 puta više subvencija u usporedbi s mahunarkama poput leće i graha u 2020. godini. Mliječni proizvodi su iste godine primili procijenjenih 554 puta više subvencija od orašastih plodova i sjemenki, dok su meso i mliječni proizvodi zajedno dobili više od 10 puta više subvencija nego proizvodnja voća i povrća.

Zašto su meso i mliječni proizvodi tako loši za okoliš?

Proizvodi životinjskog podrijetla čine između 81 i 86 % ukupnih emisija stakleničkih plinova iz proizvodnje hrane u EU-u, unatoč tome što osiguravaju tek oko 32 % kalorija i 64 % proteina.

Na globalnoj razini, hrana i poljoprivreda pridonose trećini ukupnih emisija stakleničkih plinova, odmah iza izgaranja fosilnih goriva. Prema kalkulatoru ugljičnog otiska CO2 Everything, jedna porcija govedine od 100 g ekvivalentna je vožnji od 78,7 km, ispuštajući 15,5 kg ekvivalenta CO2.

Ugljični otisak stočarstva naglo je porastao posljednjih desetljeća, potaknut modernim industrijskim poljoprivrednim praksama. Greenpeace navodi da su oko 60 % svih sisavaca na planetu domaće životinje, dok je samo 4 % divljih (ostalih 36 % su ljudi). Uzgojena perad čini nevjerojatnih 70 % svih ptica na svijetu.

Svaka od ovih životinja zahtijeva puno hrane i prostora, što rezultira krčenjem šuma, travnjaka i močvara. Istrage su istaknule kako je krčenje prašuma Amazone potaknuto potražnjom za sojom. Suprotno popularnom vjerovanju, soja se ne uzgaja za ljudsku prehranu – već za stoku. Prema organizaciji WWF, gotovo 80 % svjetskog uroda soje koristi se za prehranu stoke.

To je srž problema: dodajemo dodatni korak u procesu od proizvodnje do konzumacije, trošeći vodu, usjeve i energiju na uzgoj hrane za životinje umjesto da sami konzumiramo te usjeve. Na svakih 100 kalorija usjeva kojima se hrane životinje, dobivamo samo 40 kalorija u obliku mlijeka, 12 kalorija piletine i tek 3 kalorije govedine, prema izvješću organizacije Compassion in World Farming.

‘Nepravedne’ subvencije EU-a

“Skandalozno je da se tako nepravedan udio subvencija EU-a, vrijedan milijarde eura novca poreznih obveznika, upumpava u održavanje proizvodnje mesa i mliječnih proizvoda s visokim emisijama, čime se iskrivljuje prehrana Europljana”, kaže Martin Bowman iz Foodrisea.

Bowman tvrdi da bi prelazak na biljnu prehranu mogao povećati prihode poljoprivrednika, smanjiti ovisnost EU-a o uvozu i poboljšati zdravlje građana. “U najmanju ruku, biljna hrana zaslužuje pravedniji udio subvencija kako bi se natjecala pod jednakim uvjetima.”

Pozvao je kreatore politika EU-a da uvedu Akcijski plan za biljnu hranu i osnuju fond za potporu poljoprivrednicima u prijelazu sa stočarstva na uzgoj bilja. Europska komisija je 2024. objavila izvješće u kojem zaključuje da je “ključno” pomoći potrošačima da prihvate ovaj prijelaz. Planirano je da Komisija do 2026. godine razvije Akcijski plan EU-a za biljnu hranu.

Objava EU na udaru kritika: Istraživanje otkrilo da govedina i janjetina dobivaju 580 puta više subvencija od biljne hrane pojavila se prvi puta na Republika.

Pošiljke mesa

Kako smo ranije pisali, Bosna i Hercegovina je u prvih 11 mjeseci prošle godine najviše uvozila goveđe meso (svježe ili rashlađeno) iz Nizozemske i Italije, zatim Poljske, Belgije i Njemačke, dok je govedina stizala i iz Srbije, Austrije, Hrvatske, Litve, Danske i Rumunjske, u ukupnoj vrijednosti od 661 milijun KM.

Prema našim saznanjima, rashlađeno ili zaleđeno meso najviše se uvozilo upravo iz Južne Amerike. Bitno je naglasiti da je takvo meso namijenjeno preradi i ne smije se prodavati kao svježe meso.

Kako su ranije pojasnili za Forbes BiH iz Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske, uvoz smrznutog mesa nije zabranjen, ali rješenje o uvozu smrznutog mesa, koje izdaje nadležni inspektor Ureda za veterinarstvo BiH, jasno navodi da je uvoznik dužan pošiljku koristiti isključivo za daljnju preradu i izradu proizvoda od mesa te je ne smije koristiti u prodaji kao svježe meso nakon odmrzavanja.

Također, Ured za veterinarstvo BiH u svom je priopćenju naveo da će se pošiljkama mesa goveda iz navedenih zemalja, a koje prati veterinarsko-zdravstveni certifikat izdan zaključno s današnjim danom, dozvoliti uvoz u BiH. To znači da će onim narudžbama koje su već krenule prema BiH biti dozvoljen prolaz, dok one koje nisu ukrcane za prijevoz ostaju u zemljama podrijetla do daljnjega.

Na upit od ranije, o tome je li u posljednjem razdoblju zabilježen porast broja pošiljaka koje ne ispunjavaju veterinarsko-zdravstvene uvjete za uvoz, iz Ureda su odgovorili da nisu zabilježene nepravilnosti, pa je u skladu s tim današnja odluka iznenađujuća.

Meso iz Južne Amerike redovito uvozi i Europska unija, te je i EU u prošlosti privremeno ili djelomično zabranjivala uvoz mesa iz Brazila i Argentine zbog krivotvorenih certifikata, nedopuštenih supstanci kao i problema u nadzoru klaonica.

Razlika uvoznih standarda

Ono što razlikuje naša dva tržišta (BiH i EU) jest činjenica da EU uvozi svježe meso za izravnu potrošnju, dok BiH iz ovih zemalja uvozi uglavnom smrznuto meso za preradu. Blok zemalja EU meso uvozi s farmi i iz klaonica koje je odobrila EU te u okviru kvota i programa, poput primjerice Hilton quota.

S druge strane, meso koje dolazi u BiH često je niže komercijalne klase namijenjeno isključivo preradi i nije nužno isto meso koje završava na policama EU kao “svježe”. Kontrola lanca pošiljke također je specifična; EU zahtijeva sljedivost od farme do stola, kontrolu hrane za životinje, kontrolu upotrebe antibiotika i hormona, kao i stalni nadzor izvoznog sustava u toj zemlji. BiH uglavnom provjerava gotovu pošiljku i oslanja se više na laboratorijske nalaze pošiljke.

U praksi, svaku pošiljku hrane životinjskog podrijetla pri uvozu u BiH mora pratiti veterinarsko-zdravstveni certifikat izdan od mjerodavnog tijela zemlje izvoznice. Ukoliko pošiljka hrane životinjskog podrijetla pri uvozu zadovoljava propisane uvjete, Ured za veterinarstvo BiH izdaje rješenja o nepostojanju veterinarsko-zdravstvenih smetnji.

Što je Hilton quota

Hilton quota je godišnja kvota EU za uvoz vrhunskog goveđeg mesa, prema kojoj meso mora biti bez hormona rasta i namijenjeno je izravnoj potrošnji (restorani, hoteli, premium tržište). Naziv potječe iz 1979. godine, kada je dogovor postignut tijekom pregovora u hotelu Hilton u Tokiju u okviru GATT-a (prethodnika WTO-a). U okviru Hilton Quota, EU dozvoljava uvoz određenim zemljama: Argentini, Brazilu, Urugvaju, Paragvaju, SAD-u, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu.

Objava Uvoz goveđeg mesa u BiH iz Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvaja privremeno zabranjen – što stoji iza odluke pojavila se prvi puta na Republika.