Tadić, kao razlog što je smijenjena sa pozicije glavne tužiteljice Tužilaštva BiH navodi da nije htjela predmete protiv predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića prebaciti u nadležnost Tužiteljstva Sarajevske županije.

“Osjećam se zabrinuto za pravosuđe u BiH. Samo jedan zna tko je grešan. Ramazan je… Halile jeste li grešni? Tužitelji i sudci zašto šutite. Čega se bojite… Ovako je počeo prijenos nadležnosti. 20. 1. 2021 godine, po ovom pozivu predmeti Ranka Debeveca i Osmana Mehmedagića pod pritiskom VSTV-a su trebali biti prenijeti na Županijsko tužiteljstvo Sarajevo i ne bi bilo postupka protiv mene. Ostala sam dosljedna. Tužitelji su samostalni u radu. U VSTV postoji tonski zapis o ovom sastanku. Sastanak je organizirala tadašnja VD Sanela Gorušinović. Na moj upit gdje su ostali članovi Vijeća, priopćeno mi je da su tu oni koji su se zatekli u prostorijama VSTV. Gore navedeni prijedlog stavila bivša članica vijeća Berina Alihodžić. Bio je prisutan i gospodin Kis. Bilo bi dobro da se javno objavi tonski zapis. Uvjerili bi ste se da su tada njegovi stavovi bili potpuno drukčiji. Debevca ipak spasiše. Ja im na tome čestitam. A mene smjeniše svi zajedno s pozicije Glavne tužiteljice. Ponosna sam na to. Dokaz je to da sam radila profesionalno, neovisno i stručno. A ikona Svetog Nikole možda i pomogne. Kako gospodin Halil kaže, ako niste grešni? Miješa religiju i pravosuđe, valjda ako nema dokaza protiv vas. U cijelosti se slažem sa stavovima uvaženog kolege Branka Perića, prijenos nadležnosti odgovara svima. Ja sam ga pokušala spriječiti, već sam to skupo platila? Napomena: samo se pitam što moja obitelj ima s ovim? Ima još puno toga, ali za sada stručna pravosudna zajednica neka analizira ovaj dio o kojem sam za sada pisala”, stoji u objavi tužiteljice Tadić.

/Republika/

Objava Tužiteljica Tadić: “Zabrinuta sam za pravosuđe u BiH” pojavila se prvi puta na Republika.

“Mene stavili na ‘crnu listu’? Ja i Asim Sarajlić? Ne znam, nisam ništa čula. Ja sam kući, nisam dobro, na bolovanju sam od posljednjih događanja (smjene). Iznenađena sam. Kakva korupcija? Ne znam odakle to. Čitav život radim pošteno. Ja nikad ni od koga nisam žute banke uzela. Vrlo sam razočarana”, kazala je Tadić u izjavi za Radio Slobodna Europa.

S druge strane, njen sin doc. dr. Tomislav Tadić na svom Twitter profilu nedvosmisleno je podržao sankcije, što je vrlo neočekivan, ali i vrlo diplomatski potez.

“Nedvosmisleno podržavam sankcije SAD-a, čak i kada su uvedene i mojoj mami. Ako je ovo put u jedno bolje sutra svih nas, u jednu bolju BiH, neka tako bude. Samo da nam zaista bude bolje. Ostajte dobro i zdravo!”, napisao je Tomislav Tadić, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu.

SAD je posljednji put sankcije proširila Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH, a uvedene su iAlternativnoj televiziji iz Banja Luke i Mirsadu Kukiću, predsjedniku Partije demokratske akcije (PDA) i zastupniku u Parlamentarnoj skupštini BiH.

U obrazloženju uvođenja sankcija Tadić, stoji zloupotreba položaja.

“2021. godine službeno ju je smijenilo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće nakon što nije dodijelila predmete tužiteljima putem automatiziranog predmeta. Sustav distribucije je dizajniran za sprječavanje donošenje odluka o dodjeli tužitelja po osnovu osobnih ili političkih razloga”, ističe se u priopćenju.

Izuzev toga, Tadić je, kako se navodi, iskoristila svoju poziciju glavne tužiteljica za promoviranje svojih osobnih i obiteljskih interesa. Nadalje, navodno je naplatila državnu stambenu naknadu putem fiktivnog ugovora.

Međutim, vrlo je znakovit i dio obrazloženja Ministarstva financija SAD-a u kojem se navodi da je ona “odgovorna ili suučesnik, izravno ili neizravno sudjelovala u akcijama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu”.

I za Sarajlića slično: Korupcija povezana s političarima

Kako su naveli na svojoj stranici, Sarajlić je ozloglašeni subjekt “afere Asim”, političke korupcijske afere u kojoj je uhvaćen kako obećava posao supruzi stranačkog izaslanika u zamjenu za traženo glasanje o poziciji političke stranke. Sarajlić je optužen za dodatna kaznena djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja i trgovinu utjecajem.

“Sarajlić je također zloupotrijebio svoj položaj u odnosu na BH Telecom, veliko državno poduzeće u BiH. U tom svojstvu, Sarajlić je osobno prihvaćao plaćanje od kandidata za posao u zamjenu za radna mjesta, i inače je vršio neumjeren utjecaj na proces zapošljavanja. U sklopu ove aktivnosti, Sarajlić je preporučio kandidate koji su navodno bili ozbiljno nedovoljno kvalificirani, što narušava integritet kompanije”, navedeno je.

Kako stoji na stranici američkog Ministarstva trezora, Sarajlić je određen za sankcije za odgovornost ili suučesništvo u korupciji vezanoj za zapadni Balkan.

“Uključujući korupciju od strane, u ime ili na drugi način povezanu s vladom na zapadnom Balkanu, ili za sadašnju ili bivšu vladu, ili za izravno i neizravno uključenje u korupciju dužnosnika na bilo kojoj razini vlasti na Zapadnom Balkanu, kao što je zloupotreba javne imovine, eksproprijacija privatne imovine za osobnu korist ili političke svrhe, ili podmićivanje”, stoji u objavi.

/Republika/

Objava Američke sankcije Sarajliću i Tadić vrlo jasne poruke politikama u BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Ministarstvo financija i trezora SAD-a objavilo je na svojoj službenoj internet stranici pojašnjenje vezano za današnji paket sankcija kojim su, između ostalih, obuhvaćeni i Asim Sarajlić i Gordana Tadić.
Kako su naveli na svojoj stranici, Sarajlić je ozloglašeni subjekt “afere Asim”, političke korupcijske afere u kojoj je uhvaćen kako obećava posao supruzi stranačkog izaslanika u zamjenu za traženo glasanje o poziciji političke stranke. Sarajlić je optužen za dodatna kaznena djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja i trgovinu utjecajem.

“Sarajlić je također zloupotrijebio svoj položaj u odnosu na BH Telecom, veliko državno poduzeće u BiH. U tom svojstvu, Sarajlić je osobno prihvaćao plaćanje od kandidata za posao u zamjenu za radna mjesta, i inače je vršio neumjeren utjecaj na proces zapošljavanja. U sklopu ove aktivnosti, Sarajlić je preporučio kandidate koji su navodno bili ozbiljno nedovoljno kvalificirani, što narušava integritet kompanije”, navedeno je, prenosi Klix.ba.

Kako stoji na stranici američkog Ministarstva trezora, Sarajlić je određen za sankcije za odgovornost ili suučesništvo u korupciji vezanoj za zapadni Balkan.

“Uključujući korupciju od strane, u ime ili na drugi način povezanu s vladom na zapadnom Balkanu, ili za sadašnju ili bivšu vladu, ili za izravno i neizravno uključenje u korupciju dužnosnika na bilo kojoj razini vlasti na Zapadnom Balkanu, kao što je zloupotreba javne imovine, eksproprijacija privatne imovine za osobnu korist ili političke svrhe, ili podmićivanje”, stoji u objavi.

Za Gordanu Tadić su naveli da je bila glavna tužiteljica u Tužiteljstvu BiH od 2019. do 2021. godine.

“2021. godine službeno ju je smijenilo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće nakon što nije dodijelila predmete tužiteljima putem automatiziranog predmeta. Sustav distribucije je dizajniran za sprječavanje donošenje odluka o dodjeli tužitelja po osnovu osobnih ili političkih razloga”, ističe se u priopćenju.

Izuzev toga, Tadić je, kako se navodi, iskoristila svoju poziciju glavne tužiteljica za promoviranje svojih osobnih i obiteljskih interesa. Nadalje, navodno je naplatila državnu stambenu naknadu putem fiktivnog ugovora.

“Tadić je određena za sankcije zbog toga što je odgovorna ili suučesnik, ili da je izravno ili neizravno sudjelovala u akcijama ili politikama koje potkopavaju demokratske procese ili institucije na zapadnom Balkanu”, zaključuje se u priopćenju Ministarstva financija SAD-a.

/Republika/

Nedavno su iste sankcije uvedeme Miloradu Dodiku,, Milanu i Tijani Tegeltiji te Alternativnoj televiziji (ATV) iz Banje Luke. Individualne sankcije odnose se na zabranu putovanja u SAD te blokadu eventualne imovine i računa u toj zemlji kao i suradnju s američkim tvrtkama.

Cjelokupnu listu sankcija pravnim subjektima i privatnim osobama možete pogledati OVDJE.

Inače, Sarajlić je drugi političar iz Federacije BiH kojem su uvedene sankcije. Ranije su sankcije uvedene Mirsadu Kukiću, bivšem predsjedniku Pokreta demokratske akcije (PDA) koji je zbog istih dao ostavku na mjesto predsjednika te stranek.

Sarajlić je državni izaslanik u Domu naroda, a u vezu s korupcijom i zloupotrebom položaja se dovodi između ostalog zbog afere “Asim”,koja se odnosi na sporni snimak prilikom kupovine izaslanika za izbor predsjednika Županijskog odbora SDA Sarajevo.

Gordana Tadić je tužiteljica Tužiteljstva BiH i bivša glavna državna tužiteljica. Njen mandat državne tužiteljice pratili su mnogi skandali, kao uostalom i nekolicine bivših glavnih tužitelja Tužiteljstva BiH. Ona je smijenjena jer predmete tužiteljima nije dodjeljivala po automatiziranom sustavu u CMS-u.

Pročitajte OVDJE što je svojedobno kazao predsjednik SDA Bakir Izetbegović o aferi “Asim”.

/Republika/

Objava DAN ZA SANKCIJE – Amerika uvela sankcije – SDA-ovom parlamentarcu Asimu Sarajliću i državnoj tužiteljici Gordani Tadić pojavila se prvi puta na Republika.

“Nasilna smjena državne tužiteljice Tadić pod palicom bošnjačkog političkog vrha, potpomognutog besramnim paraobavještajnim pritiscima i medijskim spinovima označila je slom trećeg stupa vlasti u Bosni i Hercegovini. U ovim trenucima traje bošnjačko otimanje i ovladavnje pravosuđem.

“Prvi u Bošnjaka”, uz radikalne “twitteraše”, već mjesecima u svojim javnim istupima vrši politički pritisak na pravosudni sustav i očito ista politika stoji iza današnje smjene.

Nužno je istaknuti kako su za smjenu Gordane Tadić glasali: Halil Lagumdžija, Amila Kunosić Mimica, Sanela Butigan-Gorušanović, Sanin Bogunić, Lejla Hadžić i Mustafa Šabić – evidentne pravosudne perjanice bošnjačkog unitarizma i izravno odgovorni pojedinci koji su danas srušili treći stup vlasti u Bosni i Hercegovini.

Današnji rušilački pohod uvod je u neizvjesno stanje, ne samo u okviru pravosudnih institucija i vladavine prava, nego i političkog i institucionalnog okvira kroz neskrivene pokušaje bošnjačkog ovladavanja Federacijom BiH”, zaključuje se u reakciji iz HNS-a.

/Republikainfo.com/

Objava HNS stao u obranu smijenjene Tadić – imenovali i sudce koji su glasali za smjenu i “srušili treći stup vlasti” pojavila se prvi puta na Republika.

Za smjenu Tadić bilo je šest glasova “za”, pet “protiv” i jedan suzdržan.

Gordana Tadić će, kako je ranije odlučeno, biti premještena s mjesta glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH na mjesto tužiteljice državnog tužiteljstva.

Odluka o imenovanju vršitelja dužnosti ove dužnosti bit će donesena do kraja, a opcije su Ozrenka Nešković, Diana Kajmaković i Milanko Kajganić.

Naime, Drugostupanjska disciplinska komisija je 23. rujna izglasala smjenu Gordane Tadić.

U predmetu protiv Tadić, odlučujući po žalbi tužene, Drugostupanjska disciplinska komisija donijela je odluku kojom se odbija kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje odluka Prvostupanjske disciplinske komisije od 23. srpnja ove godine.

Prvostupanjska komisija je utvrdila da postoji disciplinska odgovornost “zato što je propustila postupiti u skladu sa relevantnim odredbama pravilnika o TCMS-u i zaključku Vijeća od 17. i 18. prosinca 2014. godine, kojim VSTV BiH zadužuje glavne tužitelje u BiH da u svojim institucijama osiguraju dodjeljivanje predmeta svim tužitlejlima putem TCMS-a”.

Također, navedena je odluka da je tužena suprotno odredbama Zakona o zaštiti tajnih podataka BiH propustila da pokrene postupak personalnih sigurnosnih provjera uposlenika Tužiteljstva BiH te je propustila postupiti u skladu sa zaključkom VSTV-a BiH od 17. srpnja 2019.

“Točkom b) navedene odluke tužena je suprotno odredbama Zakona o zaštiti tajnih podataka BiH propustila  pokrenuti postupak personalnih sigurnosnih provjera uposlenika Tužiteljstva BiH te je propustila postupiti u skladu sa zaključkom VSTV-a BiH od 17.7.2019. godine, kojim ‘se obvezuju sve pravosudne institucije u BiH da hitno provedu sve obveze i mjere propisane Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH’, čime je počinila disciplinske prekršaje iz člana 57. točka 8. ‘nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti’ i točka 17. ‘propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća’ Zakona o VSTV-u BiH”, naveli su IZ VSTV-a.

Izrečena joj je disciplinska mjera: Premještanje s mjesta glavne tužiteljice Tužiteljstva Bosne i Hercegovine na mjesto tužiteljice Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.

Detektor.ba je danas objavio analizu u kojoj je detaljno opisao tri elementa koja su obilježila mandat Gordane Tadić i možete ga pročitati na ovom linku.

/Republikainfo.com/

Objava Tadić više nije glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Salihović je ocijenio kako je “Tadić sama sebe srušila”.

“Sa svojim postupcima i radom dovela je do ovoga.” Dodao je i to da je “snimak koji se pojavio sa Mehmedagićem katastrofa”, te se osvrnuo na razloge svoje smjene.

“Ja sam sminjenjen jer sam u nehatu rekao nešto u emisiji Telering, voditelj je to navodno prenio Dodiku i bilo je dovoljno da se ja smijenim.”

No, Gordani Tadić pripisuje brojne odgovornosti.

“Ona je za sada odgovorna za dodjelu predmeta, razgovor kod Osmana Mehmedagića, skoro se pojavila i priča o generalu Saviću gdje se faktički dogovaraju da ne uhite, da rade na ovaj ili onaj način – tu za mene ima i elemenata kaznenog djela. Institucija je urušena, skoro više nikakav autoritet nema zahvaljujući takvim postupcima.”

“Rušenje pravosuđa je projekt”

“Rušenje pravosuđa je projekt – izvršitelj je Milan Tegeltija. Birao je Gordanu Tadić i dobili smo što smo dobili”, navodi bivši glavni tužitelj.

“Kad sam ja smijenjen – tog trenutka je poruka poslana svim tužiteljima i sudcim kako će proći ako dignu glavu. Refleksija u državi je nerad Tužiteljstva”, dodao je.

Na pitanje da prokomentira izjave Bakira Izetbegovića da iza svih procesa u pravosuđu stoji SNSD i HDZ navodi:

“Iza svega je stajao Milan Tegeltija, a izvršitelj je pored njega bila Gordana Tadić. Ona je postavljena kao v.d., disciplinska tužiteljica je bila u tom momentu v.d. i kad su završili postupak protiv mene postali su glavni tužitelj i disciplinski tužitelj. Po meni to su bile nagrade za te ljude!”

Salihović: Očigledno svima godi da se ništa ne radi

Na pitanje zašto nijedan glavni tužitelj ne završi mandat, nego biva smijenjen, odgovara:

“Ja sam smijenjen jer sam radio i to se nikome nije sviđalo. Imali smo regionalnu suradnju sa Srbijom i Hrvatskom i potpisali protokol koji nitko nije htio 20 godina potpisati.”

Osvrčući se ponovo na vrijeme kada je bio na funkciji glavnog tužitelja, navodi kako se u to vrijeme radilo i na izvršenju odluka Ustavnog suda i Suda u Strasbourgu.

“Krenuli smo i u Parlament pa je bilo negodovanja… htjeli smo vidjeti tko to koči i sa svih strana smo dobijali neprijatelje. Moj moto je bio da samo radimo, ali očigledno svima godi da se ništa ne radi”, navodi Salihović.

“Kad sam ja smijenjen, u rujnu prije pet godina, imali smo 71 potvrđenu optužnicu, a u rujnu ove godine Tužiteljstvo ima par optužnica, za neke sam čuo da nisu ni potvrđene. Dakle, to je ogromna razlika! Sjećam se da je predsjednica Suda izjavila da smo toliko navalili na Sud da uvode treću smjenu, Jedan sudac sad je izjavio da nemaju posla čak ni za pola norme. Evo već pet godina se pravosuđe bavi samo sa sobom, dok politika, kriminalci i teroristi rade što hoće, to je kaos!”, zaključio je Salihović u razgovoru za N1.

/Republikainfo.com/

Objava Suspendirani glavni tužitelj Salihović za N1: Rušenje pravosuđa je projekt, a izvršitelj Tegeltija pojavila se prvi puta na Republika.

Kako je priopćeno iz VSTV-a BiH, Komisija je potvrdila prvostupanjsku odluku, kojom je Tadić razriješena dužnosti. Međutim, riječ je o nepravomoćnoj odluci jer Tadić ima pravo žaliti se Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), koji mora dati konačnu riječ, prenosi Avaz.

”Tuženoj je za navedene disciplinske prekršaje, na osnovu odredaba člana 58. stav 1. točka (e) i člana 59. Zakona o VSTV-u BiH, izrečena disciplinska mjera: Premještanje s mjesta glavne tužiteljice Tužiteljstva Bosne i Hercegovine na mjesto tužiteljice Tužiteljstva Bosne i Hercegovine. Protiv odluke Drugostupanjske komisije VSTV-a BiH može se uložiti žalba Vijeću kao cjelini u roku od 8 dana od dana prijema odluke. Odluka Drugostupanjske disciplinske komisije može se pobijati samo zbog izrečene disciplinske mjere, u skladu s članom 103. stav 2. Poslovnika VSTV-a BiH – stoji u odluci.

U tužbi koju je protiv glavne tužiteljice Tadić podnio Ured disciplinskog tužitelja navedeno je da je zanemarivala obveze i naloge VSTV-a da se predmeti Tužiteljstva BiH raspoređuju u rad tužiteljima putem sustava koji je automatiziran. Također, kako se navodi u tužbi, Tadić je propuštala da kao rukovoditelj Tužiteljstva BiH, primjenom Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja Tužiteljstva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga VSTV-a da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere Zakona o zaštiti tajnih podataka.

Inače, krajem srpnja je prvostupanjska disciplinska komisija VSTV-a utvrdila da je glavna tužiteljica u BiH počinila disciplinske prekršaje, zbog čega je donesena odluka o njenoj smjeni s ove funkcije. Da bi odluka postala pravomoćna, bilo je potrebno da je potvrdi i Drugostupanjska komisija VSTV-a, što je učinjeno na današnjoj sjednici.

Drugostupanjsku komisiju VSTV-a čine Slavo Lakić, Mustafa Šabić i novizabrani član VSTV-a iz reda tužitelja Sanin Bogunić. Od kada postoji institucija Tužiteljstva BiH, odsjeća Klix, nijedan glavni tužitelj, odnosno tužiteljica nisu dočekali kraj mandata, već su smjenjivani uz skandale. Prvi glavni tužitelj bio je Marinko Jurčević, koji je tu funkciju obnašao do 2008., kada je otišao na bolovanje, nakon čega je i podnio ostavku. Naknadno je navodio pritiske kojima je bio izložen.

Njegov nasljednik Milorad Barašin je smijenjen jer je imao neprimjerene kontakte s osobama koje su krijumčarile oružje. Barašina je naslijedio Goran Salihović, koji je 2016. suspendiran nakon afere “Transkript” u čijem su središtu bili novinar Mato Đaković i Milorad Dodik. Presretnuti su razgovori između Đakovića i Dodika u kojima se spominje da će istraga protiv Dodika u predmetima “Bobar banka” i “Pavlović banka” biti obustavljeni, piše Avaz.

/Republikainfo.com/

Objava Nepravomoćno – Potvrđena smjena glavne tužiteljice Gordane Tadić pojavila se prvi puta na Republika.

Gordana Tadić je razriješena dužnosti glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH i ostat će samo državna tužiteljica. Kako se navodi u priopćenju iz VSTV-a, radi se o disciplinskoj mjeri “Premještanje s mjesta glavne tužiteljice Tužiteljstva Bosne i Hercegovine na mjesto tužiteljice Tužiteljstva Bosne i Hercegovine”.

Prvostupanjska disciplinska komisija VSTV-a, utvrdila je da je Gordana Tadić, postupajući kao glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH, počinila disciplinske prekršaje koji se odnose na automatsku dodjelu kaznenih predmeta i sigurnosne provjere.

Odluka Disciplinske komisije dostavljena je u ponedjeljak čelnicima VSTV-a i Uredu disciplinske tužiteljice.

Do pravomoćnosti odluke – Gordana Tadić neće biti biti udaljena s mjesta glavne državne tužiteljice. Na ovu odluku ona ima pravo žalbe.

”Prvostupanjska disciplinska komisija za tužitelje Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH/Vijeće), odlučujući po disciplinskoj tužbi Ureda disciplinskog tužitelja (UDT) VSTV-a BiH protiv tužene Gordane Tadić, glavne tužiteljice Tužiteljlstva Bosne i Hercegovine, donijela je odluku kojom se utvrđuje disciplinska odgovornost tužene za disciplinske prekršaje, postupajući suprotno članu 5.2. Etičkog kodeksa za tužitelje koji propisuje da će tužitelj posvetiti profesionalnu djelatnost svojim dužnostima, koje uključuju ne samo obavljanje tužiteljske funkcije, nego i ostale poslove relevantne za poslovanje tužiteljstva, čime je iskazala nemar i počinila disciplinski prekršaj iz člana 57. točka 8. ”nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti” i točka 17. ”propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća Zakona o VSTV BiH”, priopćeno je iz VSTV-a. Tuženoj se za navedene disciplinske prekršaje, na osnovu odredaba člana 58. stav 1. točka (e) i člana 59. Zakona o VSTV-u BiH, izriče disciplinska mjera: Premještanje s mjesta glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH na mjesto tužiteljice Tužiteljstva BiH. Protiv ove odluke se može izjaviti žalba Drugostupanjskoj disciplinskoj komisiji VSTV-a BiH u roku od 8 dana od dana prijema odluke”, priopćeno je iz VSTV-a.

Vlado Adamović, odvjetnik Gordane Tadić, rekao je agenciji SRNA  da će se žaliti nakon što pročita odluku kojom je njegova branjenica smijenjena s mjesta glavnog tužitelja BiH jer je prekršen zakon budući da je oni, kao strane u postupku, nisu dobili.

”Mi nismo dobili odluku i te objave i priopćenja mene ne obvezuju. Ne znam da li je to točno dok ne dobijem odluku”, rekao je Adamović. Gordana Tadić smijenjena je sa mjesta glavnog tužitelja BiH, priopćio je Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće nakon odluke Prvostupanjske disciplinske komisije za tužitelje. Adamović je istakao da odluku nije dobio, da je Tadiće njegova branjenica strana u postupku.

”Naravno da ću se žaliti. Da li je normalno da sudionici u postupku saznaju odluke iz novina. To je van pameti”, rekao je Adamović. Adamović je istakao da je na jednom portalu pročitao da je odluka dostavljena čelnicima VSTS-a i disciplinskom tužtelju. ”Prekršen je zakon i točka. Čitam odluke na portalu ‘Istraga.ba’… Zakon kaže da se odluke dostavljaju strankama u postupku. Sve je jasno. Naravno da je zakon prekršen”, ističe Adamović. On je dodao da mu nije jasno zašto tu odluku dostavljaju čelnicima VSTS-a umjesto strankama u postupku.

/Republikainfo.com/

Objava VSTV nepravomoćno razriješio glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić pojavila se prvi puta na Republika.

Ova sutkinja i 2016. godine radila je slično izvješće u kojem je identificirala izazove u provođenju Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina u BiH te iznijela niz preporuka upućenih, između ostaloga, Tužiteljstvu i Sudu BiH. Četiri godine kasnije, kako se dade iščitati iz izvješća sutkinje Korner, stanje je skoro isto, piše Dnevni list.

Do 2023. neće se završiti predmeti ratnih zločina

U izvješću na 79 stranica, između ostaloga, zaključuje se da i, unatoč činjenici što su neke preporuke iz prethodnog Izvješća iz 2016. provedene, mnoge ostale su ostane neprovedene.

Najhitnija pitanja koja se, prema njenom mišljenju, trebaju riješiti su: neučinkovite upravljačke prakse u Tužiteljstvu BiH i propust da se u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužiteljstva BiH dade prioritet najsloženijim predmetima, što dovodi do toga da oni najodgovorniji za najteže zločine ne odgovaraju pred sudom.

“Organizacijska struktura Posebnog odjela za ratne zločine ne pogoduje učinkovitom i preciznom provođenju istraga i kvalificiranju kaznenih djela, što rezultira nekvalitetnim optužnicama. Sudski postupci traju dugo, čime se odlaže postizanje pravde i što predstavlja problem za sve stranke u postupku. Revidirana Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina, u kojoj su dane detaljne smjernice za procesuiranje predmeta, još uvijek nije usvojena. Ova pitanja, uzeta pojedinačno i u cjelini, ozbiljno smanjuju izglede da će se rok za rješavanje predmeta ratnih zločina do 2023. godine ispoštovati.”, zaključuje se u izvješću sutkinje Korner.

Kada su u pitanju rješavanje najhitnijih izazova, u izvješću se preporučuje da se odmah uvedu promjene u upravljanju u Tužiteljstvu BiH, kako bi se omogućilo učinkovitije rješavanje predmeta te uvođenje smjernica i kontrole kako bi se osiguralo da najsloženiji predmeti imaju prioritet. U Izvješću se preporučuje: da se istražni timovi u Tužiteljstvu BiH adekvatno restrukturiraju kako bi se osiguralo jasnije razumijevanje složenih događaja u istragama i najučinkovitije korištenje ljudskih i materijalnih resursa; unaprjeđenje procesa provođenja istraga i pisanja optužnice; unaprjeđenje upravljanja glavnim pretresa kako bi se skratilo njegovo trajanje i usvajanje revidirane Državne strategije.

Kako se ponovno ističe u Izvješću, ukoliko se mjere za rješavanje ovih i drugih pitanja brzo ne poduzmu, procesuiranje svih predmeta neće biti završeno do 2023. godine.

“S obzirom na godine života osumnjičenih i svjedoka, kao i sve teže pronalaženje dokaza, uskoro neće biti nikako moguće voditi postupke u predmetima ratnih zločina. Odgovorni organi na državnoj razini u BiH se pozivaju da najozbiljnije razmotre preporuke iznesene u ovom izvješću i poduzmu potrebne mjere kako bi osigurali da pravda bude zadovoljena”, zaključuje se u izvješću britanske sutkinje.

Ali ipak postoji napredak

Iako se ističe da većina oblasti izaziva zabrinutost, napredak ipak postoji. “Najuočljiviji napredak se primjećuje u drukčijoj atmosferi i odnosu prema poslu u Posebnom odjelu za ratne zločine Tužiteljstva BiH”, navedeno je. To se, prema autoričinom mišljenju, može pripisati odlasku prethodnog glavnog tužitelja (Goran Salihović), gdje su neki od kontiuniranih problema u procesuiranju predmeta ratnih zločina pred Tužiteljstvom BiH, po njenom zaključku, “izravna posljedica autokratskog, idiosinkratskog i proizvoljnog stila upravljanja”.

“Dojam stečen kroz razgovore sa osobljem je da postoji primjetna želja da Tužiteljstvo uspješno funkcionira i da se ostvare ciljevi zacrtani u Državnoj strategiji. Izuzev toga, pozitivno je što u Posebnom odjelu za ratne zločine radi veći broj tužitelja koji pristupaju teškom zadatku sa odlučnošću i entuzijazmom”, navodi se u izvješću sutkinje Korner.

Kritike glavnoj tužiteljici: Bavi se najsitnijim detaljima – treba joj pomoć međunarodnog tužitelja

Međutim, postoje i ozbiljne kritike na rad glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH, Gordane Tadić, a ističe se da nepromijenjeno rukovodeće strukture ne doprinose maksimalnoj učinkovitosti u radu Tužiteljstva, kao i da glavna tužiteljica još nije imenovala rukovoditelja Posebnog odjela za ratne zločine unatoč činjenici da na to ima pravo u skladu sa Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Tužiteljstva i da je VSTV imenovalo tri od četiri zamjenika glavnog tužitelja.

“Iz razgovora sa glavnom tužiteljicom, rukovoditeljima odjela i tužiteljima, očito je da se glavna tužiteljica bavi i najsitnijim detaljima u svakodnevnom radu Posebnog odjela, primjerice, vrši raspodjelu predmeta tužiteljima i inicijalni pregled svih optužnica”, piše u izvješću. Pojašnjava se kako su dužnosti glavnog tužitelja, između ostalog, i donošenje politike koja će usmjeriti djelovanje tužiteljstva u cjelini kao i donošenje pisanih uputstava za provođenje te politike, osiguranje da odluke tužiteljstva budu dostavljene onima na koje se odnose, da surađuje sa drugim institucijama, drugim tužiteljstvima, sudovima i medijima.

“Konkretno, glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH odgovorna je za upravljanje cijelim Tužiteljstvom i od nje se ne treba i ne može očekivati rad na pitanjima koja mogu rješavati njeni podređeni jer taj propust dovodi do kašnjenja u donošenju odluka… S obzirom na složene i različite dužnosti koje obavlja glavna tužiteljica i v.d. rukovoditelja Posebnog odjela, snažno se preporučuje da se rukovodstvu Tužiteljstva pruži dodatna pomoć angažiranjem na određeno vrijeme iskusnog međunarodnog tužitelja kao savjetnika. Istina da ova preporuka može prouzročiti političke i praktične poteškoće, međutim, “teška vremena zahtijevaju teške odluke””, stoji u preporuci.

Kritizira se i činjenica da se nije provela preporuka o ponovnom uvođenju regionalnih timova, te da je glavna tužiteljica o ovome donijela učinila tek početkom siječnja ove godine donijela odluku, ali i da se “ništa nije promijenilo po pitanju radnog vremena koje i dalje završava u 16 sati jer bi, kako smatra sutkinja Korner, oni koji prihvate dužnost u Posebnom odjelu, u ovoj fazi trebali biti spremni raditi i izvan službenog vremena” itd.”

Manjkava kvaliteta optužnice, nedosljednosti u pravnoj kvalifikaciji djela

Što se tiče kvaliteta optužnica, u izvješću se, između ostaloga, navodi da su i sudci i branitelji istaknuli da su opisi u optužnicama, kako pravni, tako i činjenični, prečesto manjkavi. Primjerice, pogrešna pravna kvalifikacija kaznenog djela koje se optuženom stavlja na teret – napr. optužba za “ratne zločine” za djela koja sadrže zakonska obilježja “zločina protiv čovječnosti”; nepreciznost u opisu zločina; optužbe za udruženi zločinački pothvat (UZP) i zapovjednu odgovornost kao alternativne oblike učešća u izvršenju djela; optuženome se stavlja na teret i zapovjedna odgovornost i izravno izvršenje u odnosu na isti događaj. Zaključuje se da u “ovo sve osnovne pravne pogreške koje su rezultat nedovoljnog razumijevanja propisa koji se odnose na ta djela i pisanje optužnice”.

U poglavlju o “Nedosljednosti u pravnoj kvalifikaciji kaznenog djela”, navodi se da je to i dalje značajan problem, ali se i navodi da “za razliku od svog prethodnika, glavna tužiteljica kao i njezino vodeće osoblje , shvaćaju važnost dosljednog pristupa u odnosu na pravnu kvalifikaciju kaznenog djela”.

Pa se tako navodi primjer da jedno sudsko vijeće utvrdi da događaju u jednoj općini predstavljaju zločin protiv čovječnosti, a sličan događaju u drugoj općini karakterizira se (samo) kao ratni zločin.

Nedosljedna primjena zakona: Za neke KZ BiH, za neke KZ SFRJ

Kao dodatni element usložavanja Korner navodi i zakone koji se primjenjuju u predmetima ratnih zločina, KZ BiH iz 2003. i KZ SFRJ iz 1976. godine.

“Kao posljedica presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu ‘Maktouf i Damjanović’, KZ BiH iz 2003. primjenjuje se u predmetima koji uključuju navode zločina protiv čovječnosti i udruženog zločinačkog pothvata, a KZ SFRJ iz 1976. se primjenjuje u drugim predmetima. Posljedica toga je razlika u visini propisanih kazni. Ako, kako se očekuje, revidirana Državna strategija rezultira u većem broju predmeta ustupljenih u fazi istrage, vjerojatno je da će te razlike uzeti još više maha. Panel za ujednačavanje sudske prakse treba podrobnije analizirati postojeći problem nedosljednosti i krenuti ka dosljednijoj primjeni zakona”, zaključuje se, između ostaloga, u izvješću sutkinje Korner.

(Izvor: Denvni list)

Tužiteljstvo BiH iz doba Gorana Salihovića analizu sutkinje Korner nazvalo “navodnom” i zaključilo da je riječ o “grubom miješanju u neovisnost pravosuđa BiH”

Podsjetimo, u svom izvješću iz 2016. godine sutkinja Korner ozbiljno je kritizirlaa rad Tužiteljstva, a tadašnjem glavnom državnom tužitelju Goranu Salihoviću ukazala na ozbiljne propuste: da je “jedina smjernica pri podizanju optužnica njihov broj te da svaku od optužnica on osobno pregleda, što”, kako zaključuje Korner, “ne bi trebao biti posao glavnog tužitelja”. Također, kako stoji u izvješću i većina tužitelja pod pritiskom su od ‘ispunjavanja norme’ u podizanju optužnica, a istražitelje okarakterizirala kao ‘slijepce koji vodi slijepac’.

Korner zaključuje da skoro da i ne postoji suradnja sudaca i glavnog tužitelja.

“Glavni tužitelj je “naprosto opsjednut” nastojanjem da ostvari povoljne rezultate u statističkom smislu, zbog čega je svu pozornost usmjeravao na jednostavnije predmete, na uštrb procesuiranja visoko rangiranih počinitelja. I Tužiteljstvo i Sud su pretrpjeli štetu zbog toga što se tretiraju kao političke ‘boksačke vreće’. Tužiteljstvo trpi i zbog unutarnjih razmirica i zbog rukovodstva koje je u najmanju ruku neadekvatno. Također je vrijedno spomena da su na službenim sastancima za uočene nedostatke u procesu, kao što su naprimjer dužina suđenja i nedosljedne presude, u Tužiteljstvu prebacivali na sudce i obrnuto. Obje strane sugerirale su da je drugoj strani potrebna obuka u vođenju suđenja za ratne zločine”, zaključuje Korner u svom izvješću.

Na ovu analizu sutkinje Korner vrlo burno su reagirali iz Tužiteljstva te odogovorili da su “ponosni na ostvarene rezultate”.

“Norma od 159 posto. Kvalitet rada 94 posto. Osuđujuće presude u predmetima ratnih zločina – više od 80 posto. U 2015. godini, riješeni su svi predmeti Kategorije 2, odnosno najsloženiji predmeti koji su proslijeđeni iz tužiteljstva MKSJ, za najteže zločine u povijeti čovječanstva. Uposlenici Tužiteljstva BiH uložili su velike napore u ostvarene rezultate, a brojka od više od 610 optuženih za ratne zločine, dovoljno govori o kvalitetu rada, kao i osuđujuće presude i izrečene pravomoćne kazne od 2087 godina zatvora”, navedeno je tada Tužiteljstva.

Najavljeno je i da će Kolegij uposlenika Tužiteljstva BiH, zatražit od predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, da “upozna veleposlanike OSCE-a sa stajalištem Tužiteljstva BiH da navodna analiza predstavlja grubo miješanje u neovisnost pravosuđa BiH”.

Tužiteljstvo BiH, nakon analize iz 2016. istaknulo je da je “otvoreno za suradnju sa svim partnerskim institucijama, kojima je cilj napredak u procesuiranju predmeta ratnih zločina a ne destrukcija institucija i negiranje ostvarenih rezultata”.

/Republikainfo.com/

Objava Britanska sutkinja Joanna Korner: ‘Uskoro neće biti moguće voditi postupke ratnih zločina’ pojavila se prvi puta na Republika.

Tužitelj Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju, podigao je optužnicu protiv Ranka Petrovića (1990), rođenog i nastanjenog u Tuzli, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

Optuženi se tereti da je, tijekom mjeseca ožujka  2019. godine, putem izjava na internet portalu, sa internet adrese koju je koristio, uputio ozbiljne prijetnje za život osobe pod međunarodnom pravnom zaštitom, šefa Misije EU u BiH, Lars Gunar Wigemarka, kao i da je uputio ozbiljne prijetnje glavnoj tužiteljici Gordani Tadić, koja predstavlja i rukovodi Tužiteljstvo BiH i nalazi se pod 24 satnom policijskom zaštitom, pozivajući na njezino ubojstvo, što je kod navedenih izazvalo ozbiljan strah i uznemirenost, kao i uznemirenje javnosti.

Optuženi se tereti da je ugrozio osobu pod međunarodnom pravnom zaštitom, ozbiljnom prijetnjom da će napasti na njen život kao i ozbiljno prijetio da će napasti službenu osobu u institucijama Bosne i Hercegovine, čime je počinio kazneno djelo-Ugrožavanje osoba pod međunarodnopravnom zaštitom iz članka 192. i Napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti, otkrivanju ili lišenju slobode počinitelja kaznenog djela iz članka 241b. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.

/Republikainfo.com/

Objava Podignuta optužnica protiv Tuzlaka koji je prijetio ubojstvom Tadić i Wigemarku pojavila se prvi puta na Republika.