Grlić Radman izjavio je ranije da će Zagreb s partnerima iz Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država nastaviti razgovarati o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim promjenama kako bi se osigurala mogućnost da Hrvati mogu birati svoje političke predstavnike bez da ih preglasavaju brojniji Bošnjaci.

Ideju uspostave hrvatske izborne jedinice koja se predlaže saborskom Rezolucijom, a što je ponovio i Grlić Radman, oštro su odbacili dužnosnici probošnjačkih stranaka Elmedin Konaković, Denis Bećirović i Slaven Kovačević.

U obranu Grlića Radmana potom su stali hrvatski dužnosnici i braniteljske udruge HVO-a.

“Što je sporno?”

Na upit novinara nedaleko Tomislavgrada o reagiranjima bošnjačkih političara na njegov raniji istup, Grlić Radman je odgovorio da ‘ne zna čemu ta histerija’, te da ne vidi ništa sporno u tome što je govorio ranije ovoga tjedna.

“Je li sporna ravnopravnost ili jednakost? Je li sporno međusobno uvažavanje? Je li sporan moj apel za obnovu političkog povjerenja između predstavnika triju konstitutivnih naroda?”, upitao je Grlić Radman.

Istaknuo je kako ne vjeruje da bi takve poruke ikome trebale biti sporne jer je riječ o europskim vrijednostima za koje se opredijelila i Bosna i Hercegovina.

“Apeliram na zrelost političkih lidera i uspostavu dijaloga jer institucionalna stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine ovise o njihovoj spremnosti na dijalog i pronalaženje zajedničkog rješenja u slovu i duhu Daytonskog sporazuma”, poručio je hrvatski ministar.

Sastanak s apostolskim nuncijem u BiH

Grlić Radman je na svetkovinu Velike Gospe boravio u rodnom mjestu Prisoju. Na platformi X objavio je kako se tom prigodom susreo s apostolskim nuncijem u BiH, nadbiskupom Francisom Assisijem Chullikattom.

Naveo je da su razgovarali o položaju hrvatskog naroda u BiH te važnosti pune zaštite njegove konstitutivnosti i jednakopravnosti u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom, što je ocijenio temeljnim preduvjetom stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Radman pozvao političke aktere u BiH na obnovu dijaloga pojavila se prvi puta na Republika.

“Želimo aktivnu ulogu Hrvatske”

Njemački ministar Johann Wadephul kazao je kako je Hrvatska primjer kako se zemlja može promijeniti kada postoji odlučnost i politička volja te da je uzor za mnoge druge.

“Sada trebamo novi zamah za proširenje za Ukrajinu, Moldaviju i države Zapadnog Balkana. Tu želimo aktivnu ulogu Hrvatske koja će suoblikovati taj proces, a istovremeno moramo interno reformirati EU kako bi ona bila snažna i sposobna djelovati, demokratski učvršćena i odgovarati trenutnim izazovima”, rekao je Wadephul.

„S vašim glasom, iskustvom i posredničkom ulogom vi ste ključ za to da Europa može dalje rasti. Ne samo u smislu broja članica nego i snage, jedinstva, međusobnog poštovanja”, pohvalio je Hrvatsku njemački ministar vanjskih poslova, prvi iz redova Kršćansko-demokratske unije (CDU) još od Gerharda Schroedera 1966. godine.

Wadephul je na konferenciji s hrvatskim ministrom Gordanom Grlićem Radmanom rekao da Hrvatska igra „ulogu mentora i posrednika pojedinačnim državama kojima bi moglo predstojati proširenje”.

Naglasio je kako proces proširenja smatra nužnim, ali da prije njega treba doći do unutarnjih reformi Europske unije kako bi ona mogla djelovati.

„Upravo će se kod zapadnog Balkana pokazati hoće li EU ispuniti svoju zadaću ili se vratiti u vrijeme nacionalizma”, naglasio je.

Wadephul je rekao da je suradnja dviju zemalja „tješnja nego ikad” te da Njemačka ni s jednom drugom članicom EU-a nema toliki rast trgovinske razmjene.

“Pristupanje EU geopolitičko pitanje”

„Hrvatsko pristupanje EU-u dojmljivo je pokazalo kako se zemlja zapravo može promijeniti ako postoje odlučnost i politička volja te je Hrvatska tu uzor za mnoge druge”, zaključio je.

Istaknuo je kako pristupanje EU nije samo tehnički proces već geopolitičko pitanje.

“Ne smijemo prepustiti susjedstvo autokaratama koji pokušavaju utjecati korupcijom i dezinformacijama ili nas dovesti u nove ovisnosti. Put ka EU počiva na jasnim kriterijima kojih se treba držati, ali cilj uvijek treba biti pristupanje EU na koncu. Mi kandidate moramo pratiti našim savjetom i podržati djelima. Moramo postupke odlučno unaprijediti i tu je uloga Hrvatske nužna. Vama su poznati napori pristupnog procesa i to vas čini graditeljima mostova prema Zapadnog Balkanu. Hrvatska je pokazala da je europski put za vaše građane nešto što se isplatilo. S vašim glasom, iskustvom i posredničkom ulogom ključ ste za to da Europa može dalje rasti, ne samo u smislu broja članica već u smislu snage i jedinstva i međusobnog poštovanja”, poručio je njemački ministar.

“Važnost zadržavanja BiH na europskom putu”

Njegov hrvatski kolega, ministar Gordan Grlić Radman kazao je:”Danas smo sretni da Hrvatska može poslužiti kao uzor zemljama Zapadnog Balkana. S obzirom da je članstvo u EU starteški, Hrvatska od zemalja kandidatkinja očekuje da pokažu odgovarajuću političku volju, odnosno predanost vrijednostima i načelima koji doprinose očuvanju mira, stabilnosti i sigurnosti u regionalnom i europskom kontekstu”.

On je naglasio važnost zadržavanja BiH na europskom putu osiguravanja njene dugoročne stabilnosti za koje je od posebne važnosti naglasio poštivanje ustavnih načela i jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, a o čemu je, kako je rekao, i govorio ministru Wadephulu.

“Jer Hrvatska najbolje poznaje multinacionalni karakter BiH koja je multietnička minijatura za koju je nužno pridržavati se duha i slova Daytonskog sporazuma koji je u načelima rekao jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda i ostalih građana. I upravo taj model je dizajniran kako bi spriječio dominaciju bilo kojeg naroda. Hrvatska će se zalagati kako bi Hrvati koji su nadglasani i nemaju svog predstavnika vratili načelima koja propisuje Dayonski sporazum. Moraju imati pravo kao i ostala dva konstitutivna naroda – pravo političke participacije”, rekao je Grlić-Radman.

/Desk/

Objava Njemački šef diplomacije: “Želimo aktivnu ulogu Hrvatske državama za ulazak u EU – susjedstvo ne smiju prepustiti autokratama” pojavila se prvi puta na Republika.

Ured predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog objavio je priopćenje o dodjeli državnih odlikovanja Ukrajine za značajan osobni doprinos jačanju međudržavne suradnje, očuvanju državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine te za dobrotvorne aktivnosti, prenosi Večernji list.

Među odlikovanima su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman.

Uz predsjednika Vlade Plenkovića i ministra Grlića Radmana, odlikovani su i, među ostalima, predsjednik Češke Petar Pavel te predsjednik Finske Alexander Stubb.

/Desk/

Objava Zelenski odlikovao Plenkovića i Grlić Radmana pojavila se prvi puta na Republika.

“Smatram potpuno neprikladnim da kao prigodni božićni dar svojim kolegama stalnim predstavnicima pri NATO-u, u Bruxellesu, stalni predstavnik Mađarske uručuje Nacionalni atlas Mađarske. Podrobnije analiziramo njegov sadržaj, no krajnje neuobičajeno je da se veleposlanike drugih zemalja pri NATO-u, dariva spornim atlasom, u kojem se, doduše, Velika Mađarska ne spominje izrijekom, ali su karte i popratni tekstovi sporni”, objavio je Grlić Radman na društvenoj platformi X.

Istvan Balogh, stalni predstavnik Mađarske pri NATO-u, podijelio je kolegama u prosincu Nacionalni atlas Mađarske, tiskan u Budimpešti 2021. godine. U atlasu se za hrvatska područja navode samo Lika i Gorski kotar, objavili su mediji.

Grlić Radman je naglasio da razgovara “o ovom neprihvatljivom činu” s kolegama iz Rumunjske, Slovačke i Slovenije.

“Jer današnje geopolitički izazovno doba prepuno sigurnosnih prijetnji, traži više dijaloga i zajedništvo europskih i transatlantskih saveznika”, rekao je diplomatskim riječnikom hrvatski ministar.

Ovo nije prvi put da visoki dužnosnici Mađarske, čak i mađarski premijer i mađarska vlada ‘posezaju’ za zastavom tzv. Velike Mađarske.  Iz Hrvatske za sada nema značajne reakcije prema ovakvim potezima iz Mađarske.

/Desk/

Objava PONOVNO Mađarski predstavnik u NATO-u dijeli Nacionalni atlas tzv. Velike Mađarske, gdje je Hrvatska svedena na Liku i Gorski Kotar – ministru Radmanu je to samo “neprikladno” pojavila se prvi puta na Republika.

Grlić Radman je, povodom napada sarajevskih medija nakon premijerovog intervjua u kojem se osvrnuo na presude ESLJP-a, potvrdio da se Plenković zauzima za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) kojim se inzistira na poštivanju prava svih građana u BiH, ali i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojim se jamče i prava bosanskohercegovačkih Hrvata.

“Predsjednik se dosađuje, on zapravo nema tema, onda jednostavno komentira sve što mu padne na pamet. Javlja se iz raznih mjesta u Hrvatskoj, djeluje kao neki putujući cirkus koji stvara osjećaj da ima monopol na sve teme”, rekao je Grlić Radman, dodavši da se radi o “jednoj velikoj prevari na Pantovčaku” i “jednom obmanjivaču javnosti”.

Istaknuo je da je ova Vlada na čelu s Plenkovićem uložila najveći napor i uspjela se boriti i izboriti za prava i bolji položaj hrvatskog naroda u BiH, za njezinu vanjskopolitičku afirmaciju i uskoro otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom.

Dodao je da je upravo Zoran Milanović bio taj koji je u recentnoj prošlosti “vrlo lošim riječima kvalificirao Hrvate u BiH, gotovo ih je ignorirao, na neki način i ponižavao”.

“U vrijeme njegove Vlade podržavao je Željka Komšića, iz njegove Vlade išle su poruke da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH. Prema tome, kako može takav čovjek govoriti o dosljednosti, o vjerodostojnosti”, kaže ministar.

“Predsjednik Milanović nije ništa učinio da se stanje u BiH poboljša, dapače, radio je sve kontra, suprotno Vladinoj politici”, zaključio je Radman.

Dodao je da je Milanović cijeli svoj rad i svoja, kako je pojasnio, vrlo škrta i slaba postignuća razgovora sa stranim dužnosnicima podredio svojem interesu.

Potom je rekao kako Milanović nikako ne predstavlja Hrvatsku u inozemstvu te da se na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 2021. godine odbio sastati s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom.

S druge strane, Radman je istaknuo vanjskopolitičke napore i aktivnost premijera.

“Odlazak premijera Plenkovića u Sarajevo i Mostar bio je posjet jednog državnika koji se najviše zalagao za BiH u europskoj obitelji i njegove izjave su krivo interpretirane”, istaknuo je Grlić Radman i dodao da su ih krivo interpretirali oni kojima “nije stalo do sigurnosti i stabilnosti BiH”.

“Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da podržava implementaciju svih odluka Europskog suda, ali i svih presuda Ustavnog suda, prije svega slučaju Ljubić koji jamči i garantira jednakopravnost svih naroda, a onda naravno i bosanskohercegovačkih Hrvata”, poručio je ministar.

Dodao je da će se Vlada RH i dalje zalagati da se izborni zakon promijeni, da se uklone svi oblici diskriminacije u izbornom procesu kako bi se osigurala ravnopravnost, jednakopravnost i politički legitimitet zastupanja hrvatskog naroda u BiH.

Na novinarsko pitanje o tome da će u Republici Srpskoj i hrvatska i bošnjačka djeca iz povijesti učiti o Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, Radman je odgovorio da to svakako nije dobro.

/Desk/

Objava Plenković, Grlić Radman i Milanović se ‘prepucavaju’ oko bh Hrvata pojavila se prvi puta na Republika.

Ministar unutarnjh poslova Srbije Ivica Dačić ponovio je tamošnjim medijima da je na području Beograda uhićen ‘hrvatski špijun’ i potvrdio da je na granici s Hrvatskom zbog verbalnog delikta zadržana pjevačica Severina.

Slučaj je u programu HRT-a komentirao stručnjak za sigurnost Ante Letica koji smatra da je to dio Vučićeve strategije pogoršavanja odnosa s Hrvatskom i pokazivanja političke snage.

Gordan Grlić Radman: Niti znamo tko je uhićen ni zašto je uhićen

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je da o uhićenju hrvatskog špijuna još nemaju nikakvih saznanja.

– Mi smo u kontaktu s našim veleposlanstvom, Niti znamo tko je uhićen ni zašto je uhićen. Sve ono što smo vidjeli u medijima – to su naša saznanja. Vodimo računa o tome kako bismo hrvatsku javnost izvijestili. Čim nešto saznamo mi ćemo vas izvijestiti, istaknuo je Grlić Radman.

Iz tog ministarstva prije su tkaođer potvrdili kako nemaju informacija o uhićenju hrvatskog špijuna o kojem u ponedjeljak pišu srbijanski mediji uistinu dogodilo.

– Nemamo nikakvih saznanja o navedenoj temi, niti da se takav događaj uistinu dogodio, rečeno je iz MVEP-a na upit agencije HINA o tvrdnjama srbijanskih medija.

Ministar unutarnjih poslova Srbije Ivica Dačić ponovio je tamošnjim medijima da je na području Beograda uhićen ”hrvatski špijun” i potvrdio da je na granici s Hrvatskom zbog verbalnog delikta zadržana pjevačica Severina.

Srbijanska novinska agencija Beta piše da je Dačić potvrdio uhićenje osobe koja je špijunirala za Hrvatsku.

/Desk/

Objava Vlasti Srbije potvrdile uhićenje “hrvatskog špijuna” – ministar Grlić Radman o tome ništa ne zna pojavila se prvi puta na Republika.

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman izjavio je kako se u srednjobosanskoj općini Bugojnu pokušava zatrti identitet Hrvata i pozvao vlasti te općine da slijede primjer Mostara u kojemu su, kako je kazao, hrvatska i bošnjačka zajednica jednakopravne.

– Nakon rata na sceni je pokušaj zatiranja identiteta hrvatskog naroda ovdje jer ovdje više nema ni ulica koje se zovu po Hrvatima, rekao je Grlić Radman na godišnjici stradanja bugojanskih Hrvata u ratu u BiH 1990-tih.

– Želio bih da Bugojno slijedi primjer Mostara koji je istinski multietnička sredina u kojoj su svi zastupljeni i u vlasti, dodao je ministar.

On je s čelnikom bosanskohercegovačkih Hrvata Draganom Čovićem bio na misi te polaganju vijenaca i paljenju svijeća za poginule hrvatske civile i vojnike 1993. godine.

– Nadam se da će otvaranje pregovora BiH s Europskom unijom pomoći u prihvaćanju vrijednosti po kojima će se lakše suočiti i s prošlošću i kažnjavanjem ratnih zločina te pokazati put prerastanja u multietničke sredine i mjestima poput Bugojna, rekao je Grlić Radman novinarima.

U napadu Armije BiH u ljeto 1993. ubijeno je 200 civila i vojnika i prognano 15.000 Hrvata, a za tijelima 15 najviših hrvatskih vojnih i političkih dužnosnika još se traga.

Ranije ove godine počelo je suđenje vodećim ratnim bošnjačkim vojnim i civilnim čelnicima, uključujući generala Armije BiH i bivšeg državnog ministra sigurnosti Selmu Cikotića i ratnog načelnika Bugojna Dževada Mlaću.

/Desk/

Objava Grlić Radman u Bugojnu: Slijediti primjer Mostara u kojem su hrvatska i bošnjačka zajednica jednakopravne pojavila se prvi puta na Republika.

Komentirajući objavljivanje knjige pod naslovom “Srbija i Hrvatska u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni Hercegovini”, koja je prošlog tjedna predstavljena u Sarajevu, ministar Grlić Radman je u nedjelju tijekom posjeta hercegovačkom mjestu Stolac kazao kako je nedopustivo izjednačavati ulogu Hrvatske i Srbije u proteklom ratu u BiH istaknuvši kako bez doprinosa i pomoći Hrvatske, ali i bosanskohercegovačkih Hrvata, ne bi bilo ni današnje države BiH, prenosi HINA.

Onima koji zastupaju takve teze poručio je kako promiču narativ koji iskrivljuje povijesne činjenice, a istaknuo je kako je Hrvatska bila među državama koje su se aktivno zalagale da Opća skupština UN donese rezoluciju kojom je podsjetila na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici 1995.

“Neobično nam je da se to događa u trenutku usvajanja rezolucije (o Srebrenici). Da nije bilo Hrvatske, ne bi bilo cjelovite, suverene i neovisne Bosne i Hercegovine. To je činjenica. Hrvatska je među prvim zemljama priznala neovisnu i suverenu BiH”, kazao je uz ostalo Grlić Radman.

Iz udruga “Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe” te “Udruženje žrtava i svjedoka genocida” na to su šefu hrvatske diplomacije uputili pismo u kojemu su naveli kako su oni knjigu temeljili na sadržaju presuda što ih donio Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), “istog onog koji je oslobodio krivnje generala Antu Gotovinu“.

“Mi ne izjednačavamo, mi iznosimo sudski utvrđene činjenice”, naveli su u pismu adresiranom na ministra Grlića Radmana, očevidno aludirajući na presudu u slučaju Jadranka Prlića i više dužnosnika Herceg-Bosne u kojoj je ICTY iznio tezu o postojanju udruženog zločinačkog pothvata.

Iz bošnjačkih udruga ističu kako je isti taj sud zbog ratnih zločina osudio Veselina Šljivančanina, Milana Martića, te Radovana Karadžića i Ratka Mladića, kao i mnoge druge za počinjeni genocida u Srebrenici, a na temelju tih presuda je i donesena rezolucija Opće skupštine UN čiji je Republika Hrvatska sponzor.

“U prilogu dopisa vam dostavljamo knjigu “Srbija i Hrvatska u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini” i molimo vas da, ukoliko nađete bilo šta što nisu sudski utvrđena činjenica da nam na to ukažete, ili da nam uputite javno ispriku i javno podržite naslijeđe ICTY odnosno Rezidualnog mehanizma (MICT)”, naveli su u poruci.

Na kraju su naznačili kako će svoju knjigu promovirati i u Hrvatskoj i Srbiji a na hrvatsku promociju planiraju pozvati ministra Grlića Radmana.

/Desk/

Objava Bošnjačke udruge odbacile kritike hrvatskog ministra: “Ne izjednačavamo krivnju Srbije i Hrvatske – iznosimo sudski utvrđene činjenice” pojavila se prvi puta na Republika.

– Sama činjenica da predstavljanje knjige koincidira s donošenjem Rezolucije u UN-u i da ima sugestivna pitanja gdje su spomenute Hrvatska i Srbija, to nama u Hrvatskoj nije prihvatljivo, rekao je Grlić Radman odgovarajući na novinarski upit u Stocu gdje je sudjelovao na obilježavanju 79. godišnjice stradanja Hrvata u Drugom svjetskom ratu i poraću.

U Sarajevu je u subotu, samo dva dana nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, predstavljena knjiga “Srbija i Hrvatska u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini Agresori za veliku Srbiju i veliku Hrvatsku” čiji je izdavač bošnjačko Udruženje žrtava genocida.

Tom knjigom su obuhvaćeni zaključci Haaškog tribunala iz devet presuda koje navode da su Srbija i Hrvatska sudjelovale u međunarodnom oružanom sukobu u BiH.

Ministar obrane BiH Zukan Helez je pri tome rekao kako je “u Bosni i Hercegovini bio međunarodni sukob gdje su politička rukovodstva iz susjednih zemalja sudjelovala u ratnoj agresiji na BiH.”

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova rekao je kako će se Hrvatskoj morati objasniti taj narativ kojim se “iskrivljuju činjenice i povijesna istina.”

– Neobično je da se to događa upravo u trenutku usvajanja Rezolucije o srebreničkom genocidu, rekao je.

Opća skupština Ujedinjenih naroda u četvrtak je donijela rezoluciju kojom podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice 1995., poziva na poštivanje žrtava i činjenica utvrđenih sudskim presudama te na uspostavu Međunarodnog dana sjećanja na taj zločin.

Za neobvezujuću rezoluciju su glasale 84 od 193 država članica UN-a, protiv je bilo 19 i suzdržano 68, uglavnom uz obrazloženje da nije bilo potrebnog konsenzusa.

Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda, a sponzori su joj bili četrdesetak država, uključujući Hrvatsku koja je također glasala “za”.

HV i HVO spriječili genocid u Bihaćkoj regiji

Grlić Radman je podsjetio da su nakon srebreničkog genocida sredinom 1995. hrvatske snage koje su činile Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće obrane spriječile da se ponovi genocid u Bihaćkoj regiji koja se našla pod snažnim napadima srpskih snaga.

Dodao je kako se “ne mogu nikako” uspoređivati uloga Hrvatske i Srbije u posljednjem ratu.

– Da nije bilo Hrvatske i Hrvata ne bi bilo cjelovite, neovisne i suverene BiH, istaknuo je.

Najavio je kako će se nova hrvatska vlada još snažnije zauzimati za popravljanje položaja Hrvata u BiH te ubrzavanje puta te zemlje prema EU.

– Mi ćemo u trećem mandatu još snažnije zagovarati potrebu da Hrvati ostvare svoja prava koja im pripadaju. Nitko nema pravo preglasavati Hrvate na izborima. Hrvati imaju pravo na svoje legitimne predstavnike, ne koje im netko drugi izabere, poručio je šef hrvatske diplomacije, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Reakcija na knjigu udruženja obitelji srebreničkih žrtava: “Neprihvatljivo Hrvatsku stavljati u istu ravan sa Srbijom u ratu u BiH” pojavila se prvi puta na Republika.

Donošenje rezolucije o Jasenovcu najavile su prosrpske stranke, nakon što je premijer Milojko Spajić potvrdio da će Crna Gora podržati rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim narodima, čemu se te stranke protive.

“Mislimo da u ovom određivanju prema Srebrenici, zločin kakav se dogodio u Jasenovcu također treba podržati ovaj parlament”, rekao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić 9. svibnja

I hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman doveo je dvije rezolucije u vezu.

“Vjerojatno se želi skrenuti pozornost sa Srebrenice i politizirati s Jasenovcem i manipulirati žrtvama. Mislim da to ne doprinosi iskrenom izražavanju pijeteta prema žrtvama, osudi zločina i kulturi sjećanja”, izjavo je danas Grlić Radman.

Potvrdio je da je Crnoj Gori upućena prosvjedna nota zbog ovog pitanja, a rekao je i kako u razgovoru s crnogorskim kolegom Filipom Ivanovićem nije mogao dobiti jamstva da rezolucija o Jasenovcu neće biti usvojena.

“Istaknuli smo naša očekivanja da Crna Gora i njene institucije, prije svega parlament, odustanu od toga poteza, jer sve to može negativno reflektirati na naše bilateralne odnose”, rekao je Grlić Radman.

S druge strane, iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore navedeno je kako je ministar Ivanović hrvatskom kolegi kazao da ne može utjecati na odluke u parlamentu, kao i da Crna Gora ne dovodi u svezu zločine u Jasenovcu s kolektivitetom hrvatskog naroda jer, kako je navedeno, hrvatska država, uključujući i njen vrh, dostojno obilježava sjećanje na nevino stradale jasenovačke žrtve.

No, i brojem žrtava ovog nacističkog logora često se manipulira u političke svrhe. Tako je predsjednik RS-a Milorad Dodik u travnju prošle godine kazao kako je “u Jasenovcu stradalo 500 tisuća Srba koje su ubili ustaški pokret i hrvatski narod tog vremena”, dok službeni i poimenično utvrđeni broj žrtava Jasenovca jest 83.145. Jasenovac je logor u Hrvatskoj, u kojem su tijekom Drugog svjetskog rata prema službenim podacima stradalo skoro 48.000 Srba, 16.000 Roma i više od 13.000 Jevreja.

Koje bi mogle biti negativne refleksije

O hrvatskom odgovoru na potez iz Crne Gore i eventualno izglasavanje rezolucije o Jasenovcu može se samo nagađati. Jedan od njih vjerojatno bi bio i pokretanje pitanja ratne odštete s obzirom da je u prošlom ratu nekadašnja JNA  iz Crne Gore pokrenula agresiju prema Hrvatskoj, nemilosrdno razarala Dubrovnik, Konavle, Cavtat, Slano, Ston, sve do otoka Pelješca, što je prouzročilo mnoge ljudske žrtve i veliku materijalnu štetu.

Ostaje za vidjeti hoće li Hrvatska povući ovo pitanje prema Crnoj Gori, što bi za tu državu bio veliki udarac.

/Republika/

Objava Hrvatska uputila Crnoj Gori prosvjednu notu zbog najave izglasavanja rezolucije o Jasenovcu – hoće li Hrvatska tražiti ratnu odštetu zbog razaranja Dubrovnika? pojavila se prvi puta na Republika.