HAKOM je odlukom Vlade još lani u veljači bio imenovan koordinatorom za digitalne usluge RH u provođenju EU Akta o digitalnim uslugama (DSA) kojem je cilj uklanjanje nezakonitog sadržaja na internetu, između ostaloga, govora mržnje, štetnog sadržaja za djecu i, kako se naročito isticalo, suzbijanje dezinformacija i dezinformacijskih kampanja.

Širenje dezinformacija, naročito na društvenim mrežama, prepoznato je kao jedan od najvećih problema u proklamiranom cilju Europske komisije za stvaranjem sigurnijeg i pravednijeg internetskog okruženja.

Iako se Aktom o digitalnim uslugama osigurao jednostavan način prijavljivanja nezakonitog sadržaja i jednostavni mehanizmi za podnošenje pritužbi, zbog širenja lažnih i neprovjerenih vijesti u slučaju nedavnog samoozljeđivanja časne sestre, hrvatski koordinator zaprimio je samo jednu prijavu odnosno upozorenje upućeno Meti koje je proslijeđeno i MUP-u.

Prijava Gonga od 3. prosinca

“HAKOM je u svojstvu koordinatora za digitalne usluge zaprimio prijavu i izvještaj jedne organizacije civilnog društva upućene izravno platformi Meta te je podnositelju uputio odgovor s pojašnjenjem uloge HAKOM-a kao koordinatora. Prijava je osim platformi Meta, upućena HAKOM-u i MUP-u.”, ističe se u odgovoru HAKOM-a Hini.

Pritom u HAKOM-u objašnjavaju svoje dužnosti i ovlaštenja kao koordinatora za digitalne usluge u provođenju DSA.

“HAKOM, kao nacionalni koordinator za digitalne usluge, nema ovlast neposredno postupati prema sadržaju koji cirkulira na društvenim mrežama pa se stoga većina prijava podnosi izravno platformama ili tijelima nadležnim za izdavanje naloga za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja. Ovisno o vrsti nezakonitog sadržaja koji je u pitanju, nadležna tijela u RH su MUP i DORH, AZOP, Agencija za medije, Carinska uprava, Ministarstvo zdravstva i Državni inspektorat.”, ističe se u odgovoru.

No, kako je Hini potvrđeno iz HAKOM-a, nalog za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja u internetskim objavama vezanim u slučaju časne sestre od navedenih nadležnih tijela dosad nije zaprimljen, a stigla je samo jedna prijava organizacije civilnog društva.

Riječ je o prijavi Gonga koja je, kako su potvrdili, bila upućena 3. prosinca, dan nakon što je policija potvrdila da u slučaju časne sestre riječ o samoozljeđivanju uz napomenu i da su se dotadašnji navodi o napadu nepoznate muške osobe na časnu sestru, objavljeni u pojedinim medijima, pokazali netočnima.

Dezinformacijske kampanje mogu rezultirati nasiljem

“Skrenuli smo pažnju i Meti i institucijama o medijskim napisima koji su upozoravali na širenje dezinformacijske kampanje na društvenim mrežama, a koja bi mogla rezultirati dodatnom netrpeljivosti i fizičkim nasiljem u takozvanom stvarnom svijetu”, potvrdili su u Gongu.

Pojedinosti koga su sve naveli u prijavi nisu otkrili, ali prema medijskim napisima na koje se pozivaju, najvjerojatnije je riječ o Velimiru Bujancu i njegovom “Bujica timu”, “istraživačkom novinaru” Marinu Vlahoviću i istaknutom “antivakseru” Ivanu Pokupcu.

Pritom se, kako se objavljivalo u medijima, najviše isticao Marin Vlahović koji je vjerojatno i prvi na Facebooku objavio da je časnu “navodno napao migrant koji je uzvikivao vjerske povike”, uz napomenu da se poziva na “neslužbeni izvor koji ga nikada nije prevario”.

To je objavio i “Bujica tim” i Velimir Bujanec koji je tu lažnu vijest dalje proširio na društvenim mrežama, da bi u naknadnim objavama naveo i da je Slovenska privatna televizija NOVA24TV objavila da je riječ o “terorističkom napadu” te da je “napadač na časnu sestru 26-godišnji ilegalni migrant iz Afganistana”.

Upravo je slovenska NOVA24TV, koja se reklamira sa sloganom “u službi istine” bio istaknut kao jedan od rijetkih medija koji šire lažne vijesti u ovom slučaju i koji je, osim optuživanja migranta, navodni napad na časnu sestru čak nazvao i “terorističkim činom”.

Sporne objave i dalje dostupne na internetu

S druge strane, fact-checker Lupa s potpisom novinara Ladislava Tomičića istražio je slučaj i dopunio popis onih koji su prenosili lažne ili neprovjerene vijesti navodeći da su, između ostalih, to bili još i Zagreb.info, Radio NU, splitski gradonačelnik Tomislav Šuta koji je kasnije izrekao žaljenje zbog svoje izjave, Don Vinko Puljić, ali i brojni korisnici društvenih mreža s engleskog govornog područja.

No, te su objave i dalje većinom dostupne na internetu, a Gong podsjeća i da su prije posljednje podnesene prijave pokušavali vidjeti kako se implementira DSA kada je riječ, prije svega, o izbornom integritetu, a onda i o “ugrozi građanskog diskursa”, što znači da prate napade na civilno društvo ili medije.

Konkretno, pojasnili su kako prate lažne vijesti na društvenim mrežama, ali i lažne stranice i profile te da su u prethodnim prijavama već uspjeli “natjerati” velike internetske platforme na uklanjanje lažnog sadržaja.

“Gong je ranije u kampanji za parlamentarne izbore prijavio Meti lažne stranice i profile koji su hinili podršku vladajućoj stranci na Facebooku. To je Meta istražila i pronašla mnogo više takvih stranica i botova, točnije njih 150 i uklonila ih. Ako bi se ponovno dogodila slična situacija, sigurno bismo je prijavile i platformama i nacionalnom regulatoru i institucijama”, poručili su iz Gonga.

No, Gongova prijava u posljednjem slučaju nema “težinu” kao nalog nadležnih institucija, a pogotovo protiv štetnog ili nezakonitog sadržaja, pri čemu u HAKOM-u naglašavaju bitnu razliku.

Štetan sadržaj nije nužno nezakonit

“Napominjemo kako štetan sadržaj nije nužno nezakonit sadržaj, a nalozi se izdaju isključivo protiv nezakonitog sadržaja. Dodatno, DSA ne uvodi posebnu pravnu definiciju “dezinformacija” niti ih čini nezakonitima kao takvima. Nezakonitost sadržaja i dalje se određuje drugim nacionalnim i europskim propisima (npr. kaznenim zakonodavstvom, pravilima o govoru mržnje, zaštiti djece, zaštiti potrošača i sl.), a DSA je horizontalni okvir koji propisuje kako pružatelji usluga posredovanja moraju postupati kada dobiju obavijest o nezakonitom sadržaju”.

Zaključno velike platforme moraju postupati samo ako se utvrdi nezakonit sadržaj – odnosno da je vijest lažna u obavijesti nadležne institucije, ali i eventualno “pouzdanih prijavitelja” kojima se treba dodijeliti status, ali tek na temelju njihove prijave HAKOM-u i donošenja njihova pravilnika.

(Izvor: N1info.hr)

Objava Zbog lažnih vijesti u slučaju časne sestre samo jedna prijava pojavila se prvi puta na Republika.

Gledajući sveukupnu izlaznost u inozemstvu, u koju se ubrajaju i rezultat iz BiH, do 16.30 sati glasalo je 40.134 glasača, dok je u isto vrijeme u 1. krugu do tog vremena glasalo 30.405 glasača.

U Hrvatskoj se također bilježi povećana izlaznost – u prvom krugu do ovog vrmena glasalo je 38,82% glasača, dok je u drugom krugu taj postotak 43,52%,, više od 1,5 milijunabirača, no to još uvijek nije na razini izbora iz 2014. godine kada je na do 16.30 glasalo 48,23% glasača.

Ta je izlaznost bolja od one u 1. izbornom krugu, no lošija od one na predsjedničkim izborima prije pet godina.

https://www.facebook.com/gong.hr/photos/a.320319481318947/4036290599721798/?type=3

Nudi se put u Međugorje i bon od 500 kuna u Konzumu za glas KGK?

Osim jednog ozbiljnijeg incidnta gdje je intervenirala policija te verbalnog napada na kandidata Zorana Milanovića, izbori protiču mirno. No, hrvatski mediji pišu i o pritužbi GONG koji je na svojoj službenoj stranici na Facebooku objavio poruku koja kruži društvenim mrežama, a koja, kako navode, sugerira moguću kupovinu glasova. Sve su, kažu, poslijedili DIP-u.

“Društvenim mrežama širi se poruka koja sugerira moguću kupovinu glasova. Ne znamo je li poruka autentična, na telefonski broj nitko se ne javlja, ali kako je riječ o slici koja je postala viralna, slučaj smo odmah proslijedili DIP-u. DIP je proslijedio broj HAKOM-u”, naveli su u objavi.

Iz Državnog izbornog povjerenstva potvrdili su da su dobili obavijest da se društvenim mrežama širi poruka koja upućuje na moguću kupovinu glasova na predsjedničkim izborima i kako radi provjeru. Istaknuli su da je HAKOM broj blokirao te da je provjera u tijeku.

Đuro Sesa, predsjednik DIP-a, naknadno je u razgovoru za HRT kazao kako posotje indicije da se “radi o neslanoj šali”, ali da se čeka konkretan rezultat provjere.

/Republikainfo.com/

Objava IZBORI ZA PREDSJEDNIKA HRVATSKE U BiH do 16.30 sati glasalo skoro 9 tisuća birača više nego u 1. krugu pojavila se prvi puta na Republika.

Na dan izbora, Gong će u Hrvatskoj pružati informativnu podršku biračima i zaprimati neanonimne dojave građana o uočenim nepravilnostima, a s obzirom na procijenjene rizike i potencijalne gužve na biračkim mjestima u inozemstvu, ove će godine promatrati biračka mjesta u BiH i Srbiji, navodi se u priopćenju.

Gong je u četvrtak upozorio na kršenje zakona jer su članovi HDZ-a BiH imenovani u tri biračka odbora, iako oni moraju biti nestranački. Državno izborno povjerenstvo (DIP) potom je potvrdilo da su u dva biračka odbora u Banjoj Luci i jedan u Sarajevu imenovani članovi HDZ-a BiH, te je razriješilo članove tih odbora.

Broj birača koji imaju pravo glasa na predsjedničkim izborima veći je za 21.876 u odnosu na europarlamentarne izbore u svibnju, s time da je broj biračica i birača u Hrvatskoj neznatno porastao, za svega 386 biračica. Broj birača bez prebivališta u Hrvatskoj porastao je za 22.490, od čega je 18.811 birača registrirano po službenoj dužnosti temeljem nove osobne iskaznice s adresom prebivališta u inozemstvu.

Najveći porast u toj kategoriji birača zabilježen je u BiH (12.278 birača), Njemačkoj (6554) i Srbiji (2393). I dok je u BiH i Njemačkoj povećan i broj biračkih mjesta (s 41 na 44 u BiH i s 13 na 17 u Njemačkoj), to se nije dogodilo u Srbiji gdje je broj biračkih mjesta smanjen sa četiri na samo dva.

Tako je prosječan broj birača na jednom biračkom mjestu u Srbiji čak 14.830, Austriji 2514, Njemačkoj 1991 i Švicarskoj 1885. Štoviše, birači koji uopće nisu u popisu, ali se nalaze u registru birača, na izborni dan mogu u inozemstvu zatražiti izdavanje potvrde za glasanje, čime se broj registriranih birača na pojedinom biračkom mjestu može i povećati.

Usporedbe radi, prosječan broj registriranih birača na redovnim biračkim mjestima u Hrvatskoj je oko 575.

Gong će tijekom izbornog dana pružati informativnu podršku biračima tako da će zaprimati neanonimne dojave građane o uočenim nepravilnostima i odgovarati na upite putem e-maila: gong@gong.hr, telefona (01) 4825 444 te Facebook i Twitter profila. Detaljnije informacije korisne biračima dostupne su na www.gong.hr.

(Izvor: HINA)

Objava Gong će promatrati i izbore u Srbiji i BiH pojavila se prvi puta na Republika.