Godišnje izvješće o stanju klime otkriva da se naš planet mijenja pred našim očima, komentirao je UN-ov glavni tajnik Antonio Guterres.

Od oceanskih dubina do vrhova planina, pod neumoljivim djelovanjem otapanja ledenjaka i ekstremnih meteoroloških pojava na čitavom planetu, ekosustavi i populacije planeta nestaju.

Konferencija o klimi COP26 koja je počela u nedjelju u Glasgowu i trajat će dva tjedna, treba biti prekretnica za čovječanstvo i za planet, dodao je u priopćenju.

U prvih devet mjeseci 2021. prosječna temperatura je porasla oko 1,09 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Zbog utjecaja fenomena Niñe koji je početkom godine snizio temperaturu, ova godina neće potući rekord, ali će “najvjerojatnije” ipak biti između petog i sedmog mjesta.

Tako bi proteklih sedam godina još jednom bile najtoplije dosad. Najtoplija je i dalje 2016.

Porast prosječne temperature u posljednjih 20 godina (2002. – 2021.) prvi put premašuje simboličan prag od +1 Celzijeva stupnja od sredine 19. stoljeća kad su se ljudi počeli koristiti fosilnim gorivima na industrijskoj razini.

Činjenica da je prosjek u posljednjih dvadeset godina premašio +1 Celzijev stupanj utjecat će na razmišljanje sudionika COP26 koji nastoje zadržati porast temperature u granicama utvrđenim Pariškim dogovorom, komentirao je Stephen Belcher, znanstvenik britanske meteorološke službe koji je sudjelovao u pripremi izvješća.

Glavna zadaća Pariškog dogovora je smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na temperature znatno ispod +2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a bude li moguće i na +1,5 Celzijevih stupnjeva.

No uz sadašnje trendove, UN-ovi stručnjaci za klimu upozorili su da bi se granica +1,5 Celzijevih stupnjeva mogla doseći oko 2030.

Samo u 2021. svijet su zahvatile ekstremne vremenske prilike, toplinski valovi u Sjevernoj Americi i južnoj Europi, razorni požari u Kanadi i u Sibiru, ledeni val u središtu Sjedinjenih Država, jake oborine u Kini i na zapadu Europe te suša koja je prouzročila glad na Madagaskaru.

(izvor: Hina)

Objava Zemlja se nalazi na nepoznatom terenu: Posljednjih sedam godina najtoplije su dosad pojavila se prvi puta na Republika.

Crna procjena UN-ovog izvješća o smanjenju emisija za 2021. godinu koristila je analizu obećanja svjetskih vlada te njihovih formalnih planova za smanjenje emisija štetnih plinova ususret klimatskom summitu u Glasgowu.

Jedan od ključnih ciljeva tog summita jest izazvati nove, jače planove svjetskih država po prvi put od 2015. godine i Pariškog sporazuma. No unatoč velikim obećanjima velikih zagađivača, među kojima su i Kina, SAD, Velika Britanija, Europska unija te Japan, svijet je na putu da itekako ne provede dogovoreno Pariškim sporazumom, odnosno da ne postigne usporavanje globalnog zatopljenja na između 1,5 i 2 stupnja Celzija

Pozitivno gledano, vidimo da su se stvari pokrenule. Države su generalno govoreći predale jače planove. Istovremeno, to se događa kudikamo presporo. To je poput okretanja supertankera. Napredak je jednostavno prespor. MI radimo bebine korake umjesto ogromne skokove, ističe Anne Olhoff s danskog Tehničkog sveučilišta i jedna od autorica izvješća.

Stavljanje svih planova i obećanja na jednu hrpu pokazuje da će na godišnjoj razini smanjenje emisija ugljičnog dioksida ostati kratko za četiri milijarde tona u 2030. godini, ako se to usporedi s ciljem postavljenim Pariškim sporazumom.

Da bismo u 2030. godini ostali na razini globalnog zatopljenja od 1,5 stupnjeva Celzija, godišnje emisije ugljičnog dioksida moraju biti ukupno 28 milijardi tona niže od onog što je predstavljeno u planovima i obećanjima svjetskih država trenutno. Godišnje emisije ugljičnog dioksida danas iznose 40 milijardi tona na svjetskoj razini.

To jasno pokazuje da nećemo pogoditi cilj, kaže Olhoff.

Jedna zemlja koja još nije predstavila svoj plan i koja navedeno može ipak malo ublažiti jest Indija.

Tračak optimizma daju i dugoročna obećanja nacija za postizanje nulte stope emisija do 2050. i 2060. godine, no tek je nekolicina država i zakonski dala šansu ostvarenju tih planova.

Katastrofalna poplava uzrokovana klimatskim promjenama
Klimatske promjene ugrožavaju dvije milijarde ljudi: “Ovo su sumorna upozorenja. Vrijeme je da shvatimo da nitko nije siguran od posljedica”
Olhoff je otkrila i da ako svjetske države smanje emisije u narednim godinama prema zacrtanim planovima za nultu stopu emisija, svijet će se i dalje zagrijati za 2,2 stupnja Celzija, što je donekle nadomak cilja postavljenog Pariškim sporazumom. Ipak, smanjenje tih emisija daleko je od garantiranog, barem kratkoročno gledano.

Osim ako ne vidimo jasnu promjenu u smjeru smanjenja emisija u kratkom roku, ti dugoročni ciljevi ubrzo neće biti pouzdani, kredibilni ili čak i izvedivi, poručuje na kraju Olhoff.

Izvor: New Scientist

Objava I nakon svih obećanja o smanjenju štetnih emisija, svijet i dalje srlja u najgori scenarij: Evo što kažu podaci najnovijeg UN-ovog izvješća pojavila se prvi puta na Republika.