Uvjeti vremenskog fenomena El Niño su prisutni i očekuje se da će se pojačati tijekom zime na sjevernoj hemisferi, objavila je u četvrtak američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) u priopćenju.

S neuobičajeno visokim temperaturama mora u tropskom Pacifiku, redovito ponavljajući vremenski fenomen očekivao se mjesecima. Prati ga zabrinutost zbog ekstremnijih vremenskih uvjeta poput suša i poplava, a postoji mogućnost i rekordne globalne prosječne temperature.

“Postoji 63 posto šanse za vrlo jak El Niño tijekom studenoga i siječnja koji bi se uvrstio među najveće takve događaje u povijesti koja seže do 1950. godine”, dodala je NOAA.

Ovaj prirodni vremenski fenomen, koji se obično javlja svake dvije do sedam godina, posljednji je put opažen u razdoblju od 2023. do 2024. To je bio jedan od pet najjačih El Niña od početka mjerenja i pridonio je tome da 2024. bude najtoplija godina od industrijskog doba.

El Niño pogoršava posljedice klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Učinci se osjećaju u obliku suša i poplava u regijama, posebno na južnoj hemisferi. Za Europu su posljedice ograničene.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Stigao je El Niño pojavila se prvi puta na Republika.

Iako se predviđa da će populacija bloka od 27 zemalja blago rasti do 2029. godine, kada bi trebala dosegnuti vrhunac od 453 milijuna, nakon toga će ući u dugotrajni pad. Procjenjuje se da će broj stanovnika pasti na ispod 400 milijuna do kraja stoljeća. Ovakav trend donosi drastične promjene u strukturi društva; broj radno sposobnog stanovništva nastavit će padati, dok će se udio osoba starijih od 80 godina više nego udvostručiti.

Glavni uzrok: Pad fertiliteta

Glavni uzrok pada populacije je kontinuirani pad stope fertiliteta, koja je u Europi pala na skoro 1,3 djeteta po ženi. To je znatno ispod razine potrebne za prostu reprodukciju stanovništva, koja iznosi 2,1 dijete.

Politički odgovori i ekonomska neizvjesnost

U Francuskoj, gdje je 2025. godine broj umrlih premašio broj rođenih po prvi put od Drugog svjetskog rata, predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na „demografsko naoružavanje“. Službeni Pariz već je pokrenuo inicijative za proširenje usluga nataliteta i povećanje podrške obiteljima, apelirajući na mlade da ranije planiraju roditeljstvo.

Ovaj demografski pomak stvara izravan pritisak na:

• Mirovinske sustave: Manji broj radnika financirat će sve veći broj umirovljenika.
• Zdravstvene usluge: Starenje populacije zahtijeva značajno veća ulaganja u njegu i medicinsku infrastrukturu.

Migracije pod znakom pitanja

Iako su migracije ranije pomagale u ublažavanju depopulacije, istraživanja Europskog parlamenta sugeriraju da one ne mogu u potpunosti nadomjestiti nizak prirodni priraštaj. Jednako tako, migracijske politike postaju sve restriktivnije. U Njemačkoj je kancelar Friedrich Merz nedavno predložio plan prema kojem bi se oko 80 posto Sirijaca koji trenutno borave u toj zemlji trebalo vratiti u svoju domovinu u naredne tri godine.

Za poslovne lidere i investitore ovi podaci signaliziraju eru smanjene potrošačke baze i kroničnog nedostatka radne snage na europskom tržištu u desetljećima pred nama.

Situacija u Bosni i Hercegovini

Kako je ranije za Forbes BiH izjavio Amer Osmić, profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, ukoliko se nastavi postojeći trend, BiH će 2070. godine imati milijun i pol stanovnika, od čega će 40 posto biti starije od 65 godina.

„Ako uzmemo u obzir afrički kontinent, prosječna starost u tim zemljama je između 15 i 18 godina. Kod nas je prosječna starost, prema procjenama, 43 godine, dok je prema popisu stanovništva bila 39,5 godina“, ističe Osmić.

Objava U Europi će do kraja 2100. živjeti 53 milijuna ljudi manje – demografski pad ima jedan glavni uzrok pojavila se prvi puta na Republika.

Ali nafta nije jedina roba koja predstavlja ozbiljan dugoročni rizik, prenosi Forbes BiH.

Još jedna duboka ranjivost proteže se kroz prirodni plin, a odatle i do dušičnih gnojiva. Ako bi komercijalna plovidba kroz Hormuški tjesnac bila značajno ograničena, utjecaj bi se proširio izvan tržišta goriva. Dosegao bi izravno globalnu proizvodnju hrane.

To je zato što regija Perzijskog zaljeva nije samo glavni izvoznik energije. Ona je i jedan od najvažnijih svjetskih dobavljača dušičnih gnojiva, temelja suvremenih poljoprivrednih prinosa.

Energija koja stoji iza prehrambenog sustava

Dušična gnojiva počinju od prirodnog plina. Kroz Haber-Boschov proces, metan se pretvara u amonijak, koji se zatim prerađuje u ureu i druge dušične proizvode. U praktičnom smislu, dušično gnojivo je prirodni plin pretvoren u hranu za biljke.

Otprilike polovica globalne proizvodnje hrane ovisi o sintetičkom dušiku. Bez njega bi prinosi usjeva naglo opali.

Globalno se svake godine potroši oko 180 milijuna metričkih tona dušičnih gnojiva (mjereno u nutrijentima). Od toga se otprilike 55 do 60 milijuna metričkih tona uree godišnje preveze kroz međunarodnu pomorsku trgovinu. Bliski istok čini otprilike 40% do 50% te trgovane količine.

I gotovo sav taj izvoz mora proći kroz Hormuški tjesnac.

Drugim riječima, gotovo četvrtina globalno trgovane količine dušičnih gnojiva, i značajan udio ukupne svjetske proizvodnje dušika, prolazi kroz to jedno pomorsko usko grlo koje je sada ugroženo ratom. Nafta je možda arterija globalne ekonomije, ali dušična gnojiva su ključna za globalni lanac ishrane.

Visoko koncentrirana izvozna baza

Opseg proizvodnje grupirane iza Hormuza je značajan:

• Katar godišnje izvozi otprilike 5,5 do 6 milijuna metričkih tona uree i amonijaka iz svog kompleksa QAFCO.
• Iran izvozi oko 5 milijuna metričkih tona uree godišnje, što predstavlja otprilike 10% globalne trgovine.
• Saudijska Arabija doprinosi otprilike 4 do 5 milijuna metričkih tona godišnje putem SABIC-a i srodnih proizvođača.
• Oman i UAE zajedno dodaju nekoliko milijuna metričkih tona.

Zajedno, više od 15 milijuna metričkih tona godišnjeg izvoznog kapaciteta nalazi se unutar Zaljeva. Ako proširite objektiv i uključite amonijak i srodne dušične proizvode, izloženost dodatno raste.

Za razliku od nafte, tržišta gnojiva nemaju značajan strateški zaštitni mehanizam. Sjedinjene Američke Države održavaju strateške naftne rezerve (Strategic Petroleum Reserve) sa stotinama milijuna barela sirove nafte. Ne postoje ekvivalentne zalihe dušičnih gnojiva spremne da ublaže dugotrajan poremećaj.

Trgovina gnojivima uglavnom funkcionira po principu „točno na vrijeme“ (just-in-time). Sezonski skokovi potražnje usklađeni su s ciklusima sadnje, a zalihe nisu formirane da bi apsorbirale velike geopolitičke šokove.

Zašto pravovremenost povećava rizik

Poljoprivredom upravljaju biologija i vremenske prilike.

Na sjevernoj hemisferi, nabava gnojiva se ubrzava prije proljetne sjetve. Ako se isporuke odgode tijekom tog razdoblja, poljoprivrednici se suočavaju s teškim izborima: smanjiti doze dušika, promijeniti usjeve ili prihvatiti veće troškove.

Manja primjena dušika uglavnom dovodi do nižih prinosa. Čak i umjerena smanjenja stopa primjene mogu smanjiti proizvodnju kukuruza, pšenice i riže – osnovnih namirnica koje osiguravaju globalnu opskrbu kalorijama.

Svijet je svjedočio ovoj dinamici 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu. Cijene gnojiva su naglo porasle, a poljoprivrednici u nekoliko regija su kao odgovor smanjili upotrebu. Prinosi su se u nekim područjima pokazali otpornim, ali je ova epizoda naglasila koliko su prehrambeni sustavi osjetljivi na dostupnost i cijene gnojiva.

Zamjena godišnjeg izvoznog kapaciteta od 10 do 20 milijuna metričkih tona iz Perzijskog zaljeva ne bi bila jednostavna. Za izdavanje dozvola i izgradnju novih postrojenja za amonijak potrebne su godine. Postojeća postrojenja izvan regije obično rade blizu svojih kapaciteta. Povećana opskrba ne može se jednostavno uključiti usred sezone sadnje.

Globalna izloženost je duboka

Ovisnost o dušiku iz Zaljeva je široko rasprostranjena.

• Indija uvelike zavisi o uvoznom LNG-u – većinom iz Katara za poticanje domaće proizvodnje uree. Ako dođe do prekida protoka plina, indijska proizvodnja gnojiva bi se smanjila baš kada se približe ciklusi sadnje.
• Brazil, jedan od najvećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda, uvozi značajne količine uree s Bliskog istoka. Proizvodnja soje i kukuruza u regijama poput Mato Grossa ovisi o stalnim isporukama gnojiva. Svaki trajni poremećaj brzo bi zategnuo globalnu bilancu žitarica.
• Sjedinjene Američke Države su glavni proizvođač gnojiva, ali nisu izolirane. Značajan dio uvoza uree u SAD prolazi kroz Hormuz. Domaći proizvođači ne mogu brzo dodati milijune metričkih tona nove ponude kako bi zamijenili poremećeni uvoz.

Ovo nije problem regionalne opskrbe. To je strukturna ranjivost ugrađena u globalni poljoprivredni sustav.

Zanemareni prijenosni kanal

Nagli porasti cijena nafte su trenutačni i vidljivi. Cijene benzina se prilagođavaju u stvarnom vremenu, a financijska tržišta reagiraju u roku od nekoliko minuta.

Poremećaji u opskrbi gnojivima odvijaju se sporije, ali potencijalno s težim posljedicama. Smanjena dostupnost dušika danas može dovesti do nižih prinosa mjesecima kasnije. To se na kraju manifestira u smanjenim zalihama, višim troškovima stočne hrane i povećanim cijenama hrane.

Moderna poljoprivreda je u osnovi sustav pretvorbe energije: prirodni plin postaje amonijak; amonijak postaje dušično gnojivo; gnojivo postaje kalorije.

Ako se Hormuški tjesnac suoči s trajnim poremećajima, najvažnija cijena koju treba pratiti možda neće biti sirova nafta tipa Brent. Moguće je da će to biti referentne cijene uree i izvozni tokovi amonijaka. Energetska sigurnost i sigurnost hrane su isprepletene. Kada jedna trgovačka točka obavlja veliki dio trgovine naftom i dušičnim gnojivom, implikacije se protežu daleko izvan tržišta goriva.

Naslovi bi se mogli fokusirati na tankere i cijene sirove nafte. Trajnija priča mogla bi se odvijati u području opskrbe hranom.

Objava Hormuški tjesnac: Svjetsko usko grlo koje drži ključ globalne sigurnosti hrane pojavila se prvi puta na Republika.

Objasnio je kako danas sektor umjetne inteligencije privlači bilijunska ulaganja te kompanije nastavljaju s velikim investicijama, iako ta industrija još uvijek ne ostvaruje profit – i pitanje je kada će. U nekakvim uobičajenim tržišnim uvjetima, takva količina investicija bez povrata smatrala bi se promašajem, no velike tehnološke kompanije nastavljaju s velikim ulaganjima jer vjeruju kako će se ona jednom itekako isplatiti.

Masovni otkazi

A to će se dogoditi, upozorava Hinton – ako umjetna inteligencija preuzme većinu poslova koje danas obavljaju ljudi. Dakle, ulaganja se temelje na očekivanju masovnog gubitka radnih mjesta i smanjenju troškova rada.

Kako objašnjavaju na stranici Futurism, u središtu rasprave je temeljna ekonomska činjenica kako se od početka tržišnog gospodarstva profit gradi na eksploataciji ljudskog rada. Rad u tvornicama, rudnicima, na poljima ovisio je o ljudima koji su za to dobivali plaće koje su, naravno, trošak za poslodavce i vlasnika kapitala. Nije postojala proizvodnja bez radnika koje je, naravno, trebalo platiti, a umjetna inteligencija bi mogla omogućiti upravo to – maksimalan profit bez troška rada (naravno, postojali bi drugi troškovi vezani uz korištenje tehnologije, no oni bi bili puno manji).

Prema Jathanu Sadowskom, autoru knjige “The Mechanic and the Luddite”, umjetna inteligencija nameće se kao rješenje svih kapitalističkih problema jer uklanja potrebu za ljudskim radom, čime se automatski smanjuju troškovi i pri tome povećava učinkovitost i omogućuje eksponencijalni rast. No to dovodi do novog pitanja – ako strojeve zamijene ljude i oni ostanu bez posla i plaće, tko će onda kupovati te proizvode i usluge koje stvaraju strojevi i AI?

Ne mora sve biti loše

Iako i Hinton, dakle, upozorava na ovaj problem, on je naglasio kako takve loše i negativne posljedice nisu jedini rezultati spomenutih scenarija. Za razliku od nuklearnog oružja koje je “dobro samo za loše stvari”, AI može donijeti i veliko dobro kroz povećanje produktivnosti, a time i brže inovacije u brojnim industrijama.

A tko će imati koristi od tog dobra, ovisi o načinu na koji se organizira društvo. Jedan od potencijalnih scenarija jest da će profitirati samo oni najbogatiji, što može dovesti o stvaranja nekakve distopije, no ako taj tehnološki napredak koristi svima, onda već možemo govoriti o utopiji. Problem tako nije u samoj tehnologiji, već u načinu raspodjele bogatstva i moći koje ta tehnologija omogućuje.

Objava Velika ulaganja u umjetnu inteligenciju temelje se na očekivanju masovnog gubitka radnih mjesta pojavila se prvi puta na Republika.

Premijer Mađarske Viktor Orban dugo je bio uzor konzervativnim političarima u Sjedinjenim Državama i Europi, hvaljen zbog niza izbornih pobjeda i oštrih poteza protiv migranata te aktivista koji zagovaraju progresivne društvene promjene.

„Lijepo je imati snažnog muškarca koji vodi vašu zemlju,“ prošle je godine rekao predsjednik Trump o Orbanu, koji je na vlasti već 15 godina.

Orbanova snaga, potpomognuta razgranatom propagandnom mašinerijom usmjerenom na uništavanje protivnika, nadvladavala je mogućeg rivala i s ljevice i s desnice na četiri uzastopna izbora. No sada se, prvi put, muči da zada odlučujući udarac svojim neprijateljima.

Njegov najsnažniji trenutni suparnik, Peter Magyar, nekadašnji lojalist i vođa snažnog oporbenog pokreta, u posljednjim je mjesecima bio žestoko napadan u medijima koje kontrolira Orbanova stranka Fidesz — predstavljan je kao zlostavljač, izdajnik, prevarant i seksualni predator.

Neprekidna klevetnička kampanja — koju je Magyar opisao kao „tsunami laži“ — iznenadila je samo jednim: nije uspjela.

„Do sada te kampanje nisu uspješne. To je jasno,“ rekao je Agoston Mraz, pristaša Fidesza čiji Institut Nezöpont obavlja ispitivanja za vladu. Većina javnomnenjskih istraživanja, premda ne i Nezöpontova, daje Magyarovoj novoj stranci Tisza veliku prednost pred Fideszom pred opće izbore u proljeće.

Uz to, Magyar je prešao u napad, neumorno upozoravajući na korupciju. Oštro je prozvao ono što naziva „Orbanovim Versaillesom“, golemim ograđenim posjedom s vilama koje pripadaju premijerovoj obitelji, te razotkrio nekretninske i druge imovinske posjede Istvana Tiborcza, Orbanova zeta i tajanstveno uspješnog poduzetnika.

Magyar ipak još uvijek može posrnuti, a Fidesz ima povijest pronalaska ili izmišljanja kompromitirajućih materijala o protivnicima — uništio je macho izazivača s ekstremne desnice, Gabora Vonu, kampanjom insinuacija da je homoseksualac.

Prema Laszlu Keriju, koji je orbana podučavao na sveučilištu, sve veći pukotina na Orbanovu nekada neosvojivom liku pokazuje granice onoga što je Keri nazvao „propagandnom državom“.

Dok Mađarska pati od pada nataliteta, visoke inflacije i šepajućeg gospodarstva, Fideszom kontrolirani mediji hvale Orbana kao branitelja običnog čovjeka i vodećeg europskog zagovornika „obiteljskih vrijednosti“.

„Orban i njegovi mediji stalno govore o svijetloj budućnosti Mađarske, ali ljudi vide svoju svakodnevnu stvarnost,“ rekao je Keri, koji podržava Magyara. „Postoje dva paralelna svijeta, i napetost između njih ljude jako razbjesni.“

Čak su i Orbanovi pokušaji da pridobije podršku napadima na LGBTIQ+ zajednicu djelomično propali. U lipnju je više od 100.000 ljudi sudjelovalo u tradicionalnoj Povorki ponosa u Budimpešti — znatno više nego prijašnjih godina — nakon što ju je vlada zabranila.

Orban je pristaše obavijestio da je događaj „odvratan i sramotan“ te tvrdi da pokazuje zašto protivnici, koje je optužio da su parad organizirali po nalogu sjedišta Europske unije u Bruxellesu, „ne smiju doći u blizinu upravljanja državom“.

„Ovo je vrlo tužna priča o vrlo talentiranom političaru koji je mogao postati izuzetan državnik ne samo u Mađarskoj nego u cijeloj Europi,“ rekao je Keri. Orban i njegova stranka „nisu naučili ništa u posljednjih 15 godina osim kako napadati i uništavati protivnike,“ dodao je.

Početci liberalizma

Iako danas Orban uživa u ulogi prokletstva onoga što naziva „woke globalistima“, na početku političke karijere bio je zagovornik liberalnih vrijednosti. Studirao je na Sveučilištu Oxford na stipendiji koju je financirao George Soros, filantrop rođen u Mađarskoj kojeg sada prikazuje kao satanskog lutkara iza liberalnih inicijativa. Orbanova politička metamorfoza započela je nakon što je Fidesz izgubio izbore 1994.

„Shvatio je da ne može postati premijer iz centra,“ prisjetila se Zsuzsanna Szelenyi, liberalka koja je postala zastupnica Fidesza nakon pada komunizma 1989. Raskinula je suradnju s Orbanom, rekla je, nakon što je on „izvukao stranku iz njezinog izvornog orbita.“

Orban je, prema njezinim riječima, pronašao nadahnuće u Silviju Berlusconiju, talijanskom medijskom magnatu i pioniru desnog populizma koji je postao talijanski premijer upravo dok se Fidesz borio za opstanak.

Miklos Haraszti, 80-godišnji liberal koji se s budućim premijerom zbližio 1980-ih u zajedničkom cilju rušenja komunizma, ali se kasnije udaljio od njega, rekao je da Orban nije doživio ideološku konverziju.

Umjesto toga, rekao je Haraszti, Orban je populistički nacionalizam smatrao lakše probavljivim u zasićenom političkom polju. „Nažalost, promijenio je stranu“ kako bi osvojio glasove, rekao je.

Ciljanje medija

Orban je postao premijer 1998. nakon što se pomaknuo udesno. Godine 2002. izgubio je opće izbore, unatoč relativno uspješnom radu svoje vlade.

Ta je vlada osigurala članstvo Mađarske u NATO-u, ostvarila napredak prema pristupanju Europskoj uniji i ublažila posljedice oštrih mjera štednje koje su prethodne vlade nametnule.

Poraz je, prisjetio se Istvan Elek, tadašnji Orbanov stariji savjetnik, „bio strašan šok“. Orban je, rekao je, okrivio neprijateljsko izvještavanje i zaključio da „postupanje s medijima mora postati prioritet“.

Nakon osam godina političkog egzila, Orban se vratio na vlast 2010. i, slijedeći put koji su kasnije prihvatili slični vođe u Brazilu i Indiji, brzo je počeo gušiti ili preuzimati medije koje je Fidesz smatrao neprijateljskima.

Jedan od prvih ciljeva bila je radiostanica Klubrádió, mala ali utjecajna postaja. Njezin osnivač Andras Arato rekao je da je bio zaprepašten brzinom kojom se nova vlada djelovala. Uskoro nakon izbora 2010. nacionalna lutrija i druge državne tvrtke prestale su oglašavati na Klubrádió.

Privatne tvrtke zabrinute zbog mogućeg gnjeva vlade slijedile su njihov primjer. Zatim su uslijedile neplanirane porezne kontrole i odluka Mađarskog medijskog vijeća, koje su popunili Orbanovi pristaše, da otkaže frekvencije postaje izvan Budimpešte.

„Izgubili smo 90 posto prihoda u prvih šest mjeseci nakon Orbanova povratka,“ prisjetio se Arato.

Nova vlada dalje je progurala zakonodavstvo koje je osnažilo Nacionalno vijeće za medije i komunikacije da nametne velike kazne za ono što smatra neuravnoteženim ili uvredljivim sadržajem.

Klubrádió je na kraju prestao emitirati 2021. kada regulator nije produžio licencu. Danas postoji jedino online. Mnogo je medijskih kuća prošlo slične sudbine, čime je Fidesz, izravno ili preko lojalnih poslovnih skupina, preuzeo kontrolu nad većinom mađarskih izvora informacija.

Mađarska medijska scena postala je toliko jednolična da je „sve iskrivljeno,“ rekao je Miklos Borsa, bivši voditelj državne televizije M1. „Kao one zabavne ogledala u lunaparku.“

Migrantska kriza

Orban i njegova medijska mašinerija pojačali su djelovanje tijekom migrantske krize 2015.–2016., kada je više od milijun izbjeglica i migranata ušlo u Europu.

Zauzeo je čvrst stav, izgradio visoku ogradu i rasporedio sigurnosne snage kako bi spriječio ilegalne ulaske u zemlju.

Mnoge druge članice EU-a kasnije su usvojile mađarski pristup. No Orban je čak i zagovornike strože kontrole granica šokirao naletom često rasističkih uvreda. Neistinito je prikazivao migrante kao prenositelje bolesti, ekstremiste spremne na terorističke činove te agente zavjere koja bi zamijenila domoroce strancima.

Krisztina Balogh, koja je tada radila kao novinarka državne televizije, prisjetila se da ju je urednik zamolio da pronađe liječnika „koji će na kameri reći da migranti donose bolesti.“

Liječnici koje je najprije kontaktirala rekli su da to nije istina, ali je naposljetku pronašla jednog pristašu Fidesza koji je rekao ono što je urednik tražio. „To je bila manipulacija,“ rekla je Balogh. Oporbeni političari na državnoj televiziji uvijek su prikazivani kao „slabi, glupi i samo zainteresirani za rušenje onoga što je Fidesz izgradio,“ prisjetila se.

Godine 2018. Orbanova stranka ponovno je odnijela ubjedljivu izborni pobjedu.

Izazov covida

Za razliku od današnjih okolnosti, u prvoj deceniji Fideszove vladavine njegova medijska mašinerija imala je lak posao učvršćivanja poruke, ističući državne uspjehe.

Gospodarstvo, potpomognuto milijardama iz fondova EU-a, brzo se oporavljalo od krize 2008., koja je narušila položaj mađarskih socijalista. Međunarodna ulaganja su rasla i realne plaće su se povećavale.

Pandemija koronavirusa prekinula je taj zamah: stopa smrtnosti u Mađarskoj postala je treća najviša u svijetu, gospodarstvo je zaustavljeno, a raspoloženje javnosti pogoršano. Orban i njegova medijska mašina okrenuli su se kulturološkim ratovima, razdražujući bijes pitanjima poput prava LGBTIQ+ osoba.

Optužujući protivnike da su radikalna ljevica koja želi „pretvoriti mađarske dječake u djevojčice“, Orban je uveo niz zakona i ustavnih promjena usmjerenih protiv seksualnih manjina.

S bliže izborima 2022., činilo se da je Fidesz ranjiv zbog slabih rezultata na području zdravstva i gospodarstva. Njegovi razjedinjeni protivnici ujedinili su se iza Petera Marki-Zaya, konzervativnog, vjerničkog gradonačelnika malog mjesta s sedmero djece.

Tada je Rusija nehotice pomogla. Njezina puna invazija na Ukrajinu u veljači 2022. pružila je Fideszu snažan napadački argument, a propagandna mašina počela je Marki-Zaya prikazivati kao neodgovornog neprijatelja mira.

„Shvatili su da je rat njihova dobitna lutrijska karta,“ prisjetio se Marki-Zay, koji je odjednom bio prozvan ratobornikom koji bi poslao Mađare u rat s Rusijom, iako to nikada nije predlagao.

Pokušao je objasniti biračima kako želi podržati napore NATO-a i Europske unije u pomoći Ukrajini, ali utopljen u iskrivljenjima na televiziji i drugim medijima pod kontrolom vladajuće stranke, „nisam se mogao probiti do njih,“ rekao je.

Fidesz je osvojio još jednu ubjedljivu pobjedu.

Novi napadi na pomolu

S izborima za šest mjeseci, Fidesz pokušava unaprijediti svoje linije napada protiv Petera Magyara.

Pokušaji da ga se proglasi prikrivenim liberalom koji podržava LGBTIQ prava propali su kad je Magyar šutio povodom zabrane Budimpeštinske Povorke ponosa. Pokušaj da ga se iz igre izbaci progonstvom radi navodnih zločina također je posrnuo kada je Europski parlament, čiji je član, prošlog mjeseca odbio skinuti njegovu imunitet.

Kao dodatni udarac, žestoki kritičar Orbanove vladavine, Laszlo Krasznahorkai, dobio je u četvrtak Nobelovu nagradu za književnost. Premijer je čestitao samom sebi na „ponosu za naciju“ što je pisac donio, a Krasznahorkai je zahvalio na čestitkama, ali dodao: „Uvijek ću se protiviti njegovim političkim djelima i idejama.“

Akos Hadhazy, bivši općinski vijećnik Fidesza koji je danas oporbeni zastupnik, rekao je da ga najviše brine što bi Orban mogao učiniti ako ne uspije pronaći novo, učinkovito gorivo za propagandnu mašineriju kako bi osigurao Magyarov poraz, prenosi The New York Times.

„U svim hibridnim režimima dođe vrijeme kada propaganda više nije dovoljna,“ rekao je o vladama koje kombiniraju autokratske i demokratske karakteristike. Kada propaganda prestane djelovati, dodao je, „treba poduzeti oštrije mjere kako bi se i dalje pobjeđivalo.“

Objava Orbanova “propagandna država” počinje pokazivati pukotine pojavila se prvi puta na Republika.

Ova politika je već počela na njemačkim granicama, rekao je Dobrindt obraćajući se Bundestagu, aludirajući na nove mjere vraćanja s njemačkih granica svih onih koji ne posjeduju potrebne isprave što se odnosi na one koji u Njemačkoj žele podnijeti zahtjev za azilom.

Dobrindt je rekao kako su mogućnosti njemačkog društva kada je u pitanju integracija došle do svojih granica i zato, kako je rekao, Njemačka u svijet mora odaslati signal da je došlo do promjene migracijske politike.

Zato moramo djelovati što brže, rekao je Dobrindt i objasnio kako je u prvom tjednu promjene novih pravila prilikom pokušaja ulaska u Njemačku odbijeno 45 posto više osoba nego tjedan dana prije.

Ministar iz redova Unije CDU/CSU je najavio i sustavnije protjerivanje kriminalaca u zemlje poput Afganistana ili Sirije.

Kritika, ali i podrška

Onemogućavanje ulaska u zemlju osobama koje u Njemačkoj namjeravaju podnijeti zahtjev za političkim azilom nailazi na kritiku kako u Njemačkoj tako i kod susjeda, posebice u Poljskoj i Švicarskoj.

Njemačka se pritom poziva na tzv. Dublinsko pravilo po kojem je za azil zadužena ona članica Europske unije u kojoj je podnositelj i ušao u EU a što, kada je kopnena granica u pitanju, ne može biti Njemačka.

Na unutarnjem planu novoj njemačkoj vladi kancelara Friedricha Merza se predbacuje da je onemogućavanje podnošenja zahtjeva za azilom protuustavno.

Istodobno njemački mediji, pozivajući se na izvore u policiji, javljaju o snažnom padu broja nereguliranih ulazaka u zemlju od početka godine.

Manje migranata

Do početka svibnja je zabilježeno 22.000 pokušaja ulaska što je osjetni pad u usporedbi s 2024. kada je u istom razdoblju zabilježeno 83.000 te 2023. 127.000 prelazaka.

Stručnjaci istodobno ukazuju na to da je smanjeni broj ilegalnih migranata rezultat boljih kontrola na vanjskim granicama Europske unije.

Austrijski ministar gospodarstva i turizma Wolfgang Hattmannsdorfer pohvalio je njemačke postupke na granici s Austrijom.

Ja sam sretan i zadovoljan zbog činjenice da je u Njemačkoj došlo do promjene u načinu razmišljanja kada je u pitanju migracijska politika, rekao je Hattmannsdorfer. On je dodao kako su oni koji u Europi traže zaštitu dobrodošli ali ne i oni koji ovamo dolaze iz ekonomskih razloga.

/Desk/

Objava Njemačka sa strožijom migracijskom politikom – želi se smanjiti nelegalne ulaske pojavila se prvi puta na Republika.

“Predsjednik Stubb i ja radujemo se jačanju partnerstva između Sjedinjenih Država i Finske, a to uključuje kupnju i razvoj velikog broja prijeko potrebnih ledolomaca za SAD, osiguravajući mir i međunarodnu sigurnost za naše zemlje i svijet”, objavio je Trump na svojoj platformi Truth Social.

Dvojica predsjednika sastala su se na doručku, igrali golf i zajedno ručali. Također su razgovarali o pitanjima vanjske politike, uključujući Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se sa Stubbom u Helsinkiju prošlog tjedna.

Ured finskog predsjednika je u priopćenju naveo da je Stubbov nenajavljeni posjet Trumpu bio neformalan. Trump je stigao na svoje imanje Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi u petak poslijepodne, prije nego što je u subotu ujutro krenuo u golf klub koji posjeduje u West Palm Beachu na golf turnir.

Senator Lindsey Graham pridružio se Trumpovom timu, rekao je u objavi na X-u, u kojoj je također pohvalio golfske vještine Stubba, koji je golf igrao kao student na Sveučilištu Furman u Grahamovoj rodnoj državi Južnoj Karolini.

Trumpov sastanak sa Stubbom održan je dan nakon što je potpredsjednik JD Vance nepozvan posjetio Grenland, poluautonomni teritorij finske bliske nordijske saveznice Danske.

Vance je optužio Dansku da loše radi svoj posao.

Trump je opetovano izrazio interes za preuzimanjem Grenlanda, što je dio rastućeg međunarodnog fokusa na natjecanje u kontroli Arktika. Danska vlada protivi se takvom potezu, kao i većina stanovnika Grenlanda.

Trump je u intervjuu za NBC News u subotu rekao da “nikada ne bi isključio vojnu silu” kako bi postigao svoj cilj, ali je rekao kako vjeruje da postoji “dobra mogućnost” da se to može učiniti bez pribjegavanja sili.

Upitan kakvu bi poruku Rusiji i ostatku svijeta poslalo preuzimanje Grenlanda, Trump je rekao: “Zapravo ne razmišljam o tome. Baš me briga.”

Finska je vodeći svjetski proizvođač ledolomaca. Oko 80 % brodova dizajnirale su finske tvrtke, a oko 60 % ih je izgrađeno u finskim brodogradilištima.

U studenom su Kanada, Finska i američka administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena potpisale sporazum pod nazivom “Icebreaker Collaboration Effort” da rade “zajedno na razvoju arktičkih i polarnih ledolomaca svjetske klase kroz razmjenu znanja, informacija i resursa”.

Stubb je prije svog posjeta rekao da se nada da će igrati golf s Trumpom i da bi diplomacija za probijanje leda mogla pomoći Finskoj da održi dobre odnose sa SAD-om i Trumpom.

Finska dijeli najdužu granicu Europske unije s Rusijom. Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022., Helsinki je napravio vanjskopolitički zaokret nakon desetljeća vojnog nesvrstavanja, odlučivši se pridružiti NATO-u zajedno sa Švedskom.

Trumpove česte kritike saveznika u NATO-u i njegov pomak prema normalizaciji odnosa s Rusijom tjeraju neke europske zemlje da se bore za povećanje vlastite potrošnje za obranu.

(izvor: Hina)

Objava Finski predsjednik neočekivano posjetio Trumpa na Floridi – oglasio se njegov ured pojavila se prvi puta na Republika.

Opasan softverski nedostatak, greška ili ‘bug’ u naširoko korištenom softveru, koju su korisnici odmah počeli iskorištavati i u online igrici Minecraft, ubrzano postaje velika prijetnja sustavima, pojedincima i organizacijama diljem svijeta.

“Internet trenutačno gori”, rekao je Adam Meyers, viši potpredsjednik obavještajnog odjela u tvrtki za kibernetičku sigurnost Crowdstrike.

“Dok se jedni trude popraviti stvar, svakakvi ljudi pokušavaju iskoristiti situaciju”, kaže Meyers, prenosi AP.

Meyers, naime, kaže kako su u petak ujutro, 12 sati nakon što je otkriveno postojanje iznimno opasnog nedostatka, zlonamjernici razvili i distribuirali alate za iskorištavanje te greške u računalnom prostoru.

Stručnjaci kažu da ova greška predstavlja možda i najveću opasnost za računala otkrivenu u posljednjih nekoliko godina.

Greška je otkrivena u programu sveprisutnom u poslužiteljima u ‘cloudu’ i poslovnom softveru koji se koristi u industriji i američkoj administraciji.

Ako se ne ukloni, raznim kriminalcima, špijunima, ali i početnicima u programiranju omogućuje lak pristup internim mrežama, gdje mogu krasti vrijedne podatke, podmetati tzv. zlonamjerni softver (malware), brisati ključne informacije i još mnogo toga.

Greška u milijunima poslužitelja

“Teško mogu zamisliti tvrtku koja nije u opasnosti”, rekao je Joe Sullivan, glavni sigurnosni službenik tvrtke Cloudflare, čija mrežna infrastruktura štiti web stranice od zlonamjernih upada.

‘Bug’ se uvukao u nebrojene milijune poslužitelja, a stručnjaci kažu da posljedice toga neće biti poznate još danima.

Amit Yoran, izvršni direktor tvrtke za kibernetičku sigurnost Tenable, nazvao je stvar “najvećom, najkritičnijom sofrverskom greškom posljednjeg desetljeća” i vjerojatno najvećom u povijesti modernog računarstva.

Ta opasnost, nazvana ‘Log4Shell’, ocijenjena je s 10 na ljestvici od jedan do 10 tvrtke Apache Software Foundation, koja nadzire razvoj softvera. Svatko tko posjeduje potreban alat može dobiti potpuni pristup nezaštićenom računalu koje koristi softver.

Stručnjaci kažu kako je ekstremna lakoća s kojom ‘bug’ omogućuje napadaču da pristupi web poslužitelju, pri čemu nije potrebna lozinka, ono što ga čini tako opasnim.

Novozelandski tim za hitne računalne slučajeve među prvima je izvijestio da se bug “aktivno iskorištava u računalnom prostoru” samo nekoliko sati nakon što su u četvrtak objavljeni izvještaji o tome i otkriveno rješenje.

Kineski tehnološki div Alibaba prijavio je 24. studenoga grešku u Apache softveru koji se koristi za pokretanje websiteova i drugih web usluga. Bilo je potrebno dva tjedna da se razvije i objavi rješenje za to.

No, popravak sustava diljem svijeta mogao bi biti kompliciran zadatak. Iako bi većina organizacija i pružatelja usluga u ‘cloudu’, kao što je Amazon, trebala biti u mogućnosti lako ažurirati svoje web poslužitelje, isti Apache softver je široko ugrađen u programe trećih strana, koje često mogu ažurirati samo njihovi vlasnici.

Rušenje sustava preko Minecrafta

Yoran kaže kako te organizacije moraju pretpostaviti da su ugrožene i brzo djelovati.

Prvi očiti znakovi iskorištavanja ‘pukotine’ pojavili su se u Minecraftu, online igrici iznimno popularnoj među djecom, koja je u vlasništvu je Microsofta.

Meyers i stručnjak za sigurnost Marcus Hutchins izjavili su da neki korisnici Minecrafta grešku iskorištavaju za rušenje sustava na računalima drugih korisnika ‘lijepljenjem’ kratke poruke u okvir za razgovor.

Microsoft je objavio da je izdao preporuku ažuriranja softvera za korisnike Minecrafta. “Kupci koji primjenjuju rješenje zaštićeni su”, navodi se u izjavi.

Računalni istraživači su izvijestili kako su pronašli dokaze da bi se bug mogao iskoristiti na poslužiteljima koje vode tvrtke kao što su Apple, Amazon, Twitter i Cloudflare.

Joe Sullivan iz Cloudflarea rekao je kako nema naznaka da su serveri njegove tvrtke ugroženi. Apple, Amazon i Twitter, pak, nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.

Objava ‘Internet gori!‘: Softverska ‘greška desetljeća‘ širi se cyber prostorom, ugrožena računala diljem svijeta pojavila se prvi puta na Republika.

Europska agencija za lijekove (EMA) odluku o odobrenju Sputnjika V, ruskog cjepiva protiv koronavirusa, donijet će najranije u prvom kvartalu 2022. jer još uvijek nema dovoljno podataka, rekao je u četvrtak izvor upućen u to pitanje.

“Odluka EMA-e do kraja godine sada je potpuno nemoguća”, kazao je izvor za agenciju Reuters. Ako zatraženi podaci stignu do kraja studenoga „onda bi regulatori mogli donijeti odluku u prvom kvartalu iduće godine“, dodao je izvor koji je htio ostati anoniman.

EMA je službenu provjeru ruskog cjepiva započela u ožujku. Ranije se očekivalo da će odobriti Sputnjik V u svibnju ili lipnju.

Rezultati treće faze kliničkih istraživanja objavljeni u veljači u medicinskom časopisu Lancet pokazali su da je to cjepivo gotovo 92 posto učinkovito. Rusija je kasnije objavila da ono ima učinkovitost od 83 posto protiv delta soja koronavirusa.

Cjepivo se već koristi u Rusiji te je odobreno u više od 70 zemalja. Izvor je naglasio da ne postoji razlog za sumnju u njegovu učinkovitost ili sigurnost.

Institut Gamaleja, koji nadzire rusko ministarstvo zdravlja, razvilo je taj lijek i provodilo klinička istraživanja, a za njegovu prodaju zadužen je suvereni ruski fond RDIF.

RDIF je u odgovoru na priču o europskom odobrenju cjepiva rekao kako ono ima superiornu učinkovitost i daje duži imunitet u usporedbi s mRNA cjepivima. Fond se požalio na napade medija protiv Sputnjika V na temelju netočnih informacija.

Aleksej Kuznecov, pomoćnik ruskog ministra zdravstva, rekao je kako ministarstvo trenutno finalizira dokumentaciju koja je potrebna EMA-i te da s tom europskom agencijom razmatra datume posjeta postrojenjima koji bi se trebali dogoditi kasnije ove godine.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je, komentirajući EMA-in proces odobrenja Sputnjika V, kazao kako dvije strane imaju tehnoloških nesuglasica o potpunosti predanih dokumenata i informacija.

“Govorimo samo o tehničkim formalnostima koje će biti riješene”, naglasio je Peskov.

Reutersov izvor otkrio je kako je EMA zatražila detaljnije informacije o proizvodnji cjepiva, poput aktivnih sastojaka i načina punjenja doza.

Sporost procesa odobrenja udarac je za Moskvu koja se nada da će odobrenjem tog regulatora učiniti Sputnjik V konkurentnijim cjepivima američkih tvrtki Pfizer i Moderna koje dominiraju svjetskim tržištem.

Europsko odobrenje pomoći će i ruskim državljanima koji žele putovati u Europu koja zasad priznaje samo cjepiva odobrena od strane EMA-e i Svjetske zdravstvene organizacije.

/Republikainfo.com/

Objava Europska agencija za lijekove odluku o odobrenju Sputnjika V neće donijeti ove godine pojavila se prvi puta na Republika.

Osamnaestogodišnjakinja je na marci predstavljena kao djevojka koja stoji na litici u žutome kišnom ogrtaču, a iznad nje lete lastavice. Ilustriraciju potpisuje Henning Trollback.

Marka je dio serije pod nazivom “Valuable Nature”, a fokusirana je na okoliš i na ekološke ciljeve koje je postavio švedski parlament, objavila je poštanska tvrtka PostNord.

Na ostalim markama iz iste serije prikazana su i ostala staništa koja je parlament odredio važnima za zaštitu okoliša. Među njima su planine i planinska flora, šume, poljoprivredni krajolici te osobito razne vrste močvara, kao i ugrožene vrste žaba krastača.

“Dizajn ovih poštanski marki trebao bi odražavati aktualno vrijeme u kojemu se problem zaštite okoliša ističe već godinama i to ne samo putem snažnog angažmana Grete Thunberg”, rekla je Stina Olofsdotter iz tvrtke PostNord Stamps.

Objava Najpoznatija aktivistica za klimu dobila svoju poštansku marku, u žutoj kabanici na litici dio je ekološke kampanje pojavila se prvi puta na Republika.