Glasanje protiv članstva razočarat će Bruxelles, budući da su pojedini dužnosnici Island smatrali slučajem s malim rizikom koji bi mogao pomoći u ublažavanju skepticizma prema proširenju EU-a i strateški ojačati blok u vrijeme kada je sigurnost Arktika u fokusu.

Vlada je svoj plan o članstvu predstavila kao trenutak “sada ili nikada”, a premijerka Kristrún Frostadóttir poručila je biračima u kolovozu da bi glas “ne” stavio točku na sva nagađanja o članstvu u EU-u.

Zagovornici članstva tvrdili su da bi ulazak u EU mogao doprinijeti ublažavanju problema visokih kamatnih stopa i pružiti veću sigurnost u svijetu uzdrmanom ratom u Ukrajini i retorikom američkog predsjednika Donalda Trumpa o pripajanju drugog arktičkog otoka – Grenlanda.

Protivnici članstva tvrdili su da bi ulazak u EU ugrozio suverenitet Islanda i njegove ribolovne vode.

Kampanja uoči referenduma potaknula je raspravu o mjestu Islanda u svijetu, rekla je premijerka Kristrún Frostadóttir novinarima nakon što je u subotu glasala u glavnom gradu.

“Ovo je veliki dan. Godinama smo čekali da dobijemo priliku glasati o ovome”, rekla je Frostadóttir, dodajući da će njezina vlada nastaviti raditi bez obzira na ishod.

Island je prvi put podnio zahtjev za članstvo u EU-u 2009. godine, kada je financijska kriza pogodila malu i ranjivu ekonomiju zemlje. Euroskeptična vlada prekinula je pregovore 2013. godine.

Geopolitička previranja, uključujući rat na Bliskom istoku i američke carine na uvoz, dala su dodatnu hitnost pitanju o kojem Islanđani, s prekidima, raspravljaju već desetljećima.

Objava Rezultati referenduma: Island glasao protiv nastavka pregovora o ulasku u EU pojavila se prvi puta na Republika.

Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) potkraj je srpnja zaključilo popis građana BiH koji žive u inozemstvu i koji će imati pravo glasa na predstojećim izborima.

Na tom su popisu imena 48.074 osoba koje su pravodobno dostavile potrebne zahtjeve za registraciju i priložile važeće dokumente kojima dokazuju svoj status. Svi kojima prijave nisu uvažene imali su priliku do 3. kolovoza podnijeti žalbu Prizivnom odjelu Suda BiH, a on odlučuje u svakom pojedinačnom slučaju jesu li prigovori utemeljeni.

No takvih slučajeva, odnosno onih kojima je zahtjev za upis na birački popis odbijen, razmjerno je mali – tek nešto više od pet i pol tisuća.

Podaci o registriranim biračima koji će ove godine glasati poštom iz inozemstva u usporedbi s onima iz 2022. godine ukazuju kako je njihovo zanimanje za izborni proces opalo.

Prije četiri godine pravo glasa osiguralo je gotovo 70 tisuća birača pa sada proistječe da ih je u međuvremenu trećina odustala od zakonskog prava da biraju tijela vlasti u državi podrijetla.

Posebice je to izraženo kod građana BiH koji su do rata živjeli na teritoriju koji je sada dio Republike Srpske i iz koje su masovno protjerani Hrvati i Bošnjaci.

Tako je, primjerice, za glasanje u Banja Luci registrirano tek 875 osoba iz dijaspore dok ih je 2022. godine zanimanje za izbore pokazalo 2273. Slično je stanje i u Prijedoru, općini iz koje su još 1992. godine godine u kampanji etničkog čišćenja protjerani gotovo svi Hrvati i Bošnjaci.

Ove će godine tamo moći glasati tek njih oko tisuću i pol ,dok je prije četiri godine pravo glasa tamo imalo 3783 prognanih i raseljenih.

Statistika pokazuje da je u Banja Luci i Bosanskoj Gradišci sada 60 posto manje registriranih birača iz inozemstva.

U prvim analizama takvog stanja prevladavaju ocjene kako su birači iz dijaspore razočarani postizbornim trgovinama.

“Ogromna većina ljudi jednostavno više ne želi biti prevarena i iskorištena, što se desilo odmah nakon izbora 2022. godine”, kazao je za “Dnevni avaz” Admir Čavka, povjerenik za RS Saveza za bolju budućnost (SBB), stranke čiji je utemeljitelj Fahrudin Radončić i koja se pokušava vratiti na vlast nakon izbornog debakla prije četiri godine.

On razočarenje birača koji su prognani s teritorija RS vidi kao odraz činjenice da su neke stranke bošnjačke orijentacije, bez puno uvjetovanja podržale novu vladu koju je u tom entitetu uspostavio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.

Dodik je tu potporu iskoristio da bi nastavio sa starom politikom od koje prognani i izbjegli nisu dobili ništa. Manji broj birača na predstojećim izborima značit će i manji broj zastupnika nesrpske nacionalnosti u parlamentu RS.

“Danas plaćamo tu cijenu prijevare, a bojim se da ćemo posljedice osjetiti tek poslije izbora”, zaključio je Čavka.

Objava Na izborima u BiH može glasati skoro 50.000 glasača s bh državljanstvom pojavila se prvi puta na Republika.

Prema dokumentima iz Državne dume, prijedlog zakona izrađen je kako bi se zaštitila prava ruskih građana u slučaju njihovog uhićenja, pritvaranja ili kaznenog progona koji proizlazi iz odluka stranih sudova s kaznenom nadležnošću, a u čijem radu Rusija nije sudjelovala. Predsjednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin izjavio je da se zapadna pravda pretvorila u represivni stroj za obračun s onima koji se ne slažu s odlukama europskih dužnosnika. Volodin je naglasio kako je u takvim okolnostima od presudne važnosti učiniti sve da se osigura zaštita njihovih građana u inozemstvu.

Sličnu retoriku upotrijebio je i šef Odbora za obranu Državne dume Andrej Kartapolov, koji je ustvrdio da će se predloženo zakonodavstvo snažno suprotstaviti kampanji neobuzdane rusofobije koja se provodi u inozemstvu.

Pozadina ovakvih odluka budi zabrinutost jer je Vladimir Putin sličan, neutemeljen argument o potrebi zaštite ruskog stanovništva već iskoristio u prošlosti. Ta mu je retorika poslužila kao opravdanje za invaziju na istočnu Ukrajinu i jednostranu aneksiju Krima 2014. godine, te ponovno za pokretanje sveobuhvatnog rata protiv Ukrajine početkom 2022. godine.

Ovaj novi zakon samo dolijeva ulje na vatru usred brojnih upozorenja europskih dužnosnika da Rusija predstavlja izravnu vojnu prijetnju svojim susjedima. Kontinuirani zračni udari Moskve na Ukrajinu već su rezultirali incidentima u kojima je rusko oružje povrijedilo teritorij NATO saveza. To je izravno nagnalo europske države na ubrzano jačanje vlastitih obrambenih kapaciteta.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još je u travnju sugerirao da bi ruski obračun s internetskim slobodama i zabrana popularnih aplikacija za razmjenu poruka mogli biti tek uvod u novu mobilizaciju ročnika i svježu ofenzivu, usmjerenu bilo protiv Ukrajine ili baltičkih zemalja. Moskva je od samog početka invazije na Ukrajinu uputila brojne izravne prijetnje državama na Baltiku.

Kao jasan znak šire sigurnosne reorganizacije u Europi potaknute ruskom agresijom, švedska vlada je ranije ovog tjedna najavila da ide naprijed s planom osnivanja nove obavještajne agencije koja će biti isključivo usmjerena na neutralizaciju prijetnji iz inozemstva.

Objava Ruski parlament odobrio zakon koji Putinu omogućava invaziju na druge zemlje pojavila se prvi puta na Republika.

Izbori, kojima dominiraju lokalna pitanja (promet, obrazovanje i stariji građani), mogli bi rezultirati većim udarcem za vladajuću Socijaldemokratsku stranku premijerke Mette Frederiksen, koja trenutačno kontrolira 44 od 98 danskih općina.

U Danskoj se čak 75% javne potrošnje usmjerava kroz lokalne i regionalne vlasti.

U glavnom gradu Danske, kojim upravljaju socijaldemokrati još od prvih općinskih izbora 1938., stranka je u problemu. U anketama javnog mišljenja uživa samo oko 11% podrške. I 2021. godine stranka je osigurala gradonačelnika zahvaljujući teškim pregovorima sa svojim lijevim saveznicima, nakon što je bila druga na izborima.

Za socijaldemokrate, vrlo, vrlo je važno, vrlo simbolično biti u stanju reći: ‘Vodim glavni grad’, objasnio je Kasper Mller Hansen, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Kopenhagenu na konferenciji za novinare.

Ove godine i Jedinstvena lista (ljevičarska stranka, trenutačno najveća politička snaga) i Socijalistička narodna stranka izrazile su spremnost da vode glavni grad. U anketi koju je 4. studenog objavila televizija TV2 pripisuje im se 24,7 i 21,7% podrške.

Izbori se održavaju nakon kibernetičkih napada na internetske stranice institucija i političkih stranaka, za koje je odgovornost preuzela proruska hakerska skupina NoName057(16).

Distribuirani napadi uskraćivanjem usluge (DDoS) dio su situacije, procijenila je danska Agencija za civilnu zaštitu u izjavi, naglašavajući da su obavještajne službe predvidjele njihov ponovni porast oko izbora. Takvi napadi izazivaju preopterećenje mrežnih stranica masovnim zahtjevima za pristup.

Lokalna pitanja dominirala su kampanjom, kaže Mller Hansen, navodeći teme školstva, zdravstvenog sustava i podrške starijim osobama.

Pitanje prijevoza također je važno, kaže profesor, posebno u Kopenhagenu, gdje se kandidati ne slažu oko broja parkirnih mjesta u gradu u kojem, ironično, ima više bicikala nego automobila.

Oko 10.000 ljudi kandidira se na općinskim ili regionalnim izborima.

Biračka mjesta otvorena su u 8 i zatvaraju se u 20 sati.

U 2021. izlaznost birača bila je 67,2%, što je bio drugi uzastopni pad izlaznosti.

Objava Lokalni izbori u Danskoj: Premijerkina stranka bi mogla izgubiti glavni grad pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjedavajući Kluba srpskog naroda Sredoje Nović (SNSD) je najprije zatražio pauzu od 15 minuta, nakon koje je informirao pristune da je pauzu tražio kako bi izvršili konsultacije unutar kluba o nastavku sjednice.

– Naš je stav da nas trojica nećemo prisustvovati dalje ovoj sjednici – kazao je Nović.

Nakon toga je predsjedavajući Doma Nikola Špirić (SNSD) kazao da će zamjenik predsjedavajućeg Kemal Ademović (NiP), u skladu s Poslovnikom, nastaviti vođenje sjednice.

– U skladu s Poslovnikom, dajem pauzu sat vremena – kazao je Ademović, poštujući poslovničku odredbu prema kojoj se u slučaju nedostatka quoruma daje pauza od sat vremena kako bi se pokušao osigurati quorum za nastavak rada.

Ovakav scenarij se dao naslutiti na samom početku sjednice, na što su upozorili i pojedini oporbeni izaslanici.

Oni su uputili primjedbu predsjedavajućem Doma naroda Nikoli Špiriću koji je dnevni red koncipirao tako da prve tri točke budu prijedlozi zakona, a nakon njih dvije točke koje se odnose na prijedloge za smjenu kadrova SNSD-a s pozicija u Domu naroda i Vijeću ministara BiH.

– Vi ste to uradili zbog toga što vjerojatno planirate otići sa sjednice i uskratite nam quorum na odlučivanju o razrješenjima, i kad je u pitanju vaše razrješenje i razrješenje dva ministra koje je već prošlo u Zastupničkom domu – kazao je izaslanik Nenad Vuković (PDP).

– Jedini zaključak koji možemo izvesti, imajući u vidu praksu koju smo do sada gledali, je kako vam je cilj da se raspravlja o onome o čemu vi želite raspravljati i odlučivati, a to su ovi zakoni, i da uskratite quorum kada je u pitanju donošenje odluka o vašoj smjeni i smjeni ministara u Vijeću ministara BiH – kazao je izaslanik Šefik Džaferović (SDA).

Jedna od tačaka koja je trebala biti razmatrana u nastavku sjednice je Prijedlog odluke o razrješenju predsjedavajućeg/prvog zamjenika predsjedavajućeg/drugog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikole Špirića, a predlagači su izaslanici Nenad Vuković (PDP), Želimir Nešković (SDS), Ilija Cvitanović (HDZ1990), Zlatko Miletić (ZNG) i Kemal Ademović (NiP).

Predviđeno je bilo i razmatranje Prijedloga odluke o smjeni ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca (SNSD) i ministra financija i trezora BiH Srđana Amidžića (SNSD), čiji su predlagači također izaslanici: Nenad Vuković, Želimir Nešković, Ilija Cvitanović, Zlatko Miletić i Kemal Ademović.

/Desk/

Objava Tri izaslanika SNSD-a oborili quorum napuštajući sjednicu Dom naroda PS BiH prije glasanja o smjeni stranačkih ministara pojavila se prvi puta na Republika.

Za smjenu Košarca glasalo je 27 zastupnika, dva su bila protiv zastupnici HDZ-a BiH Marinko Čavara i Slavko Matić, a suzdržanih nije bilo. Za Amidžićevu smjenu glasalo je 27 zastupnika, ista dvojica Čavara i Matić bili su protiv, a suzdržanih nije bilo.

Zanimljivo je kako sjednici nisu nazočili njegove kolege iz HDZ-a Darijana Filipović i Predrag Kožul, kao i ostali zastupnici SNSD-a iz RS-a.

Za podsjetiti kako Zastupnički dom ima 42 zastupnika, od kojih se dvije trećine neposredno biraju s područja Federacije BiH, a jedna trećina iz Republike Srpske. Quorum čini većina svih članova izabranih u Zastupnički dom.

Predlagači inicijative o njihovoj smjeni bili su Saša Magazinović, predsjedatelj Kluba zastupnika SDP BiH, Nihad Omerović, predsjedavajući Kluba zastupnika NiP-a, Sabina Ćudić, predsjedavajuća Kluba zastupnika NS – BHI – KF, Jasmin Imamović, Albin Muslić, Rejhana Dervišević, Ermina Salkičević-Dizdarević, Denis Zvizdić, Mia Karamehić-Abazović, Predrag Kojović i Aida Baručija.

Inicijativa o smjeni ministara SNSD-a uslijedila je nakon što zastupnici te stranke na jednoj od sjednica Zastupničkog doma Parlamenta BiH nisu glasali za usvajanje dva ključna europska zakona.

Stranke Trojke (SDP-NiP-NS) tada su odlučile raskinuti koaliciju sa SNSD-om na državnoj razini, nakon čega je na red došla smjena ministara iz ove stranke.

U ime predlagača inicijativu za razrješenje obrazložio je Saša Magazinović koji je naveo kako je prekršen koalicijski sporazum, te je poručio: “Vrijeme je da kolege iz SNSD-a napuste Viber grupe koje su privid stvarnosti.” Smjenu Košarca i Amidžića treba potvrditi i Dom naroda PS BiH.

/Desk/

Objava Zastupnički dom smijenio SNSD-ove ministre Košarca i Amidžića, čeka se glasanje u Domu naroda pojavila se prvi puta na Republika.

Konkurentski američki nacrt rezolucije, koji je inicijalno pozivao na brzi kraj sukoba, ali bez reference na ukrajinski teritorijalni integritet uvelike je izmijenjen amandmanima europskih zemalja.

Prijedlog SAD-a prvotno je imao manje kritičan jezik o ruskoj invaziji na Ukrajinu, ne spominjući okupirani teritorij ili Rusiju kao pokretača rata.

Amandmanima su se uključile reference na rusku invaziju te potrebu pravednog i dugotrajnog mira u skladu s Poveljom UN-a i ukrajinskim suverenitetom i teritorijalnim integritetom, prenosi Reuters.

Za rezoluciju su bila 93 glasa, 65 je bilo suzdržano, a 18 protiv.

Bosna i Hercegovina, kao i susjedna Hrvatska i Srbija  su stale uz zemlje Europske unije, a Sjedinjene Američke Države su glasale ‘protiv‘. Dovoljno je pogledati u kakvom društvu su se našli Amerikanci.

Uz SAD, protiv su glasali: Bjelorusija, Burkina Faso, Burundi, Srednjoafrička Republika, Demokratska Republika Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Haiti, Izrael, Mađarska, Mali, Maršalovi otoci, Nikaragva, Niger, Palau, Ruska Federacija i Sudan.

/Desk/

Objava POBJEDA EUROPE – Trumpova SAD ‘u dobrom društvu’ glasala protiv rezolucije o pravednom miru u Ukrajini – pojavila se prvi puta na Republika.

Grad se danima nalazi na društvenim medijima nakon što su se desničarski agitatori uhvatili za lažne tvrdnje da došljaci s Haitija jedu kućne ljubimce.

Nije ponovio već legendarnu izmišljotinu

“Provest ćemo velike deportacije u Springfieldu, Ohio”, rekao je Donald Trump na konferenciji za novinare u svom golf resortu u blizini Los Angelesa. Većina od 15.000 Haićana u Springfieldu tamo je legalno. Trumpovo dugogodišnje obećanje da će provesti masovne deportacije obično se odnosi na one koji su ilegalno u zemlji.

Trump nije ponovio tvrdnju koju je iznio tijekom predsjedničke debate u utorak s demokratkinjom Kamalom Harris da imigranti jedu pse i mačke, primjedbe koje su se naširoko ismijavale.

Dvije osnovne škole su evakuirane, a jedna srednja škola u Springfieldu zatvorena je u petak nakon što su drugi dan zaredom upućene anonimne prijetnje bombom, prema ABC Newsu.

U Bijeloj kući predsjednik Joe Biden pozvao je na prestanak napada na haićansku zajednicu.

“To je jednostavno pogrešno. Tome nema mjesta u Americi. Ovo mora prestati – to što on radi. To mora prestati”, rekao je Biden.

Bidenova administracija je u lipnju proširila Privremeni zaštićeni status na stotine tisuća Haićana u Sjedinjenim Državama, desetljećima star program koji štiti legalne imigrante od deportacije i daje im radne dozvole. Ratovi bandi na Haitiju raselili su više od pola milijuna ljudi, a gotovo pet milijuna suočava se s nedostatkom hrane.

“Vidite taj nered?”

Trump je naveo napetosti u Springfieldu kao još jedan primjer potrebe za tvrdokornom imigracijskom politikom. Priljev Haićana potaknuo je gospodarstvo, ali je također opteretio socijalne službe.

“Ljut sam zbog ilegalnih migranata s Haitija koji preuzimaju Springfield, Ohio. Vidite taj nered, zar ne?” rekao je Trump na skupu u Las Vegasu kasnije u petak.

“Ljut sam što mlade američke djevojke siluju i ubijaju divlji strani kriminalci koji vrlo lako, ali vrlo ilegalno dolaze u našu zemlju”, dodao je kasnije u svom govoru.

Čelnici haićanske zajednice diljem Sjedinjenih Država rekli su da bi izjave republikanskog kandidata mogle ugroziti živote i dodatno raspiriti napetosti u Springfieldu.

“Trebamo pomoć, a ne mržnju”, rekao je gradonačelnik Springfielda Rob Rue za ABC News.

Gradske vlasti kažu da nisu primile nikakva vjerodostojna izvješća da je itko jeo kućne ljubimce.

(izvor: n1.hr)

Objava Trump obećao da će deportirati Haićane iz grada u Ohiju, oglasio se gradonačelnik pojavila se prvi puta na Republika.

Sjedinjene Države u srijedu su sankcionirale glavnu urednicu ruske državne televizijske mreže RT i još devet drugih zbog, kako je rečeno, pokušaja miješanja u predsjedničke izbore.

Američko ministarstvo financija priopćilo je da su glavna urednica RT-a, Margarita Simonovna Simonjan i drugih devet osoba koji su činili mrežu tajno regrutirali utjecajne osobe na društvenim mrežama kako bi djelovali na američko javno mnijenje i širili proruske poruke.

FBI je zasebno tražio dopuštenje suda za zatvaranje 32 internetske domene za koje je američka vlada rekla da su uključene u napore “zlonamjernog stranog utjecaja”, uključujući pokušaje podrivanja javne potpore američkoj pomoći Ukrajini u njezinom ratu s Rusijom. Vijest je stigla malo prije nego što će državni odvjetnik Merrick Garland govoriti na sastanku radne skupine za izborne prijetnje američkog ministarstva pravosuđa.

“Bit ćemo nemilosrdno agresivni u suprotstavljanju i ometanju pokušaja Rusije i Irana, kao i Kine ili bilo kojeg drugog stranog zlonamjernog aktera da se upliću u naše izbore i potkopaju našu demokraciju”, rekao je Garland uoči sastanka o prijetnjama američkim izborima.

Rusko veleposlanstvo u Washingtonu nije odmah odgovorilo na zahtjeve za komentar. Moskva je više puta rekla da se nije miješala u izbore u SAD-u. Ministarstvo pravosuđa prethodno je upozorilo da Rusija ostaje prijetnja predsjedničkim izborima. Američki dužnosnici rekli su da Rusija nije promijenila svoje preferencije s prethodnih američkih predsjedničkih izbora, što pokazuje da Moskva daje prednost Trumpu.

Procjene američkih obavještajnih službi pokazale su da je Moskva pokušala pomoći Trumpu 2016. kada je pobijedio demokratkinju Hillary Clinton i 2020. kada je izgubio od demokrata Joea Bidena. Moskva je odbacila te optužbe.

Lisa Monaco, druga dužnosnica ministarstva pravosuđa, rekla je prošli mjesec da su ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovi bliski suradnici usvojili sve sofisticiranije tehnike, ciljajući na specifične skupine birača i one u vrlo polariziranim saveznim državama.

Ministarstvo pravosuđa u srpnju je reklo da je prekinulo rusku kampanju na društvenim mrežama povezanu s RT-om koja je tajno širila prokremaljske poruke. Američka vlada također je optužila Iran za pokušaj utjecaja na predstojeće izbore putem kibernetičkih operacija protiv obje kampanje. Obavještajne agencije procijenile su pak da Kina ne planira intervenirati u predsjedničkoj utrci kako bi favorizirala jednog kandidata.

Glasnogovornik Bijele kuće rekao je da je Putin znao za rusko miješanje u američke izbore. “On je znao za aktivnosti RT-a”, rekao je John Kirby.

Objava SAD tvrdi da se Rusija umiješala u njihove predsjedničke izbore: Tajno su regrutirali osobe pojavila se prvi puta na Republika.

Vijeće ministara BiH na svojoj sjednici 28. svibnja nije dalo suglasnost da državljani Slovenije, Poljske i Rumunije, koji trenutno borave u BiH, 09. lipnja 2024. godine mogu glasati iz BiH za izbor novog saziva Europskog parlamenta. Ovo je odgovor na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova BiH, ministra Elmedina Konakovića, da Vijeće ministara BiH prihvati diplomatske note veleposlanstava Slovenije, Poljske i Rumunije i dade suglasnost njihovim državljanima za organiziranje glasanja u BiH, u veleposlanstvima i konzulatima ovih država na izborima za EU. Odluka je donesena “zahvaljujući” kadrovima iz RS-a u Vijeću ministara BiH i već je povod reakcijama.

Međutim, to pravo glasanja iz BiH na izborima za europski parlament nije upitno za državljane Austrije i Hrvatske, država koje su također glasale za izglasavanje Rezolucije o Srebrenici, a što je otvorilo i mnoga pitanja, ali i nagađanja.

Bez službenog pojašnjenja, ali s jasnom porukom

Naime, podsjetimo da je ova odluka, suprotna demokratskim vrijednostima i euroatlantskim težnjama BiH, kao države kojoj je iz EU-a odobren početak pristupnih pregovora, izglasana prevagom glasova kadrova iz RS-a – zamjenika predsjedavajuće Vijeća ministara i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca (SNSD), ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD), te zamjenici ministra obrane Aleksandar Goganović i ministra komunikacija i prometa Ognjen Janjić iz DEMOS-a, partnera SNSD-a.

Dok za ovakvu odluku nisu dali i konkretno pojašnjenje, iz Slovenije pristiže reakcija. O ovom pitanju, između ostalih, piše i Jutarnji list navodeći kako je Slovenija putem svojih vodećih dužnosnika kritizirala BiH zbog sprječavanja slovenskih (ali i poljskih te rumunjskih) državljana da glasaju na trenutnim izborima za EU, uz upozorenje da će taj potez omesti napredak Sarajeva u pristupanju Europi.

Jutarnji list zaključuje kako “nije kriva BiH, nego ekipa koja vodi Republiku Srpsku (RS) i na sve načine pokušava dokazati da se ta država treba raspasti, a RS pripojiti Srbiji” te da se “zna kako iza svega stoje ministri podčinjeni Miloradu Dodiku koji u ime srpskog imperijalizma koristi svaku priliku kako bi pokazao da je BiH država jedino na papiru. “Oni su za to iskoristili sustav odlučivanja prema kojem je za svaku odluku Vijeća ministara potrebna suglasnost najmanje jednog ministra iz reda svakog konstitutivnog naroda”, piše Jutarnji.

Prema podacima slovenskog Ministarstva unutarnjih poslova, pravo glasa na izborima za Europski parlament ima 1977 slovenskih državljana s prebivalištem u BiH

Politico tako prenosi izjavu slovenske ministrice vanjskih poslova Tanje Fajon koja je ovaj potez nazvala “neprihvatljivim”, ističući da je BiH tek nedavno dobila zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora za članstvo u EU.

Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar istaknula je da nedavni potezi BiH “koče njen europski napredak” i da su neshvatljivi jer je Slovenija “jedna od najaktivnijih zemalja u podršci Bosni i Hercegovini na njenom europskom putu”, također prenosi Politico.

 Košarac: “Naviknite se na ovakav odnos”

Izuzev Slovenaca, kažnjeni su još državljani Poljske i Rumunjske koji se nalaze na području BiH. Slovenija, Poljska i Rumunjska bile su među 84 države koje su na zasjedanju Opće skupštine UN-a u svibnju podržale rezoluciju kojom se podsjeća na žrtve genocida u Srebrenici što su ga 1995. godine nad Bošnjacima počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba. Dodikovi saveznici to zovu odmazdom zbog odluke navedenih zemalja da glasaju za UN-ovu rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

“Upozoravali smo vas da će rezolucija o Srebrenici imati negativne političke posljedice u BiH. Ignorirali ste naše stavove i argumente. Sada preuzmite odgovornost i naviknite se na ovakav odnos”, napisao je ministar Staša Košarac, jedan od trojice ministara koji su glasali protiv te odluke, u objavi na Instagramu.

Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković uputio je pisma svojim slovenskim, rumunjskim i poljskim kolegama u kojima navodi kako nedavni događaji ‘pokazuju destruktivnu namjeru da se naruše bilateralni odnosi između BiH i europskih saveznika‘.

“Ovaj je potez izveden pod malignim ruskim utjecajem koji uzima sve više maha u BiH”, zaključio je Konaković. Nije mu ostao dužan Košarac koji je uzvratio kako je krivac za blokade bošnjačka politika, a ne Dodik.

No, Košarac je nastavio s objavama, te je tako i dao odgovor na pitanje zašto su srpski ministri ovako odlučili.

“Krajnje je licemjerno od predstavnika Slovenije, Poljske i Rumunjske da nam drže lekcije o europskim vrijednostimai zaštiti ljudskih prava, a u isto vrijeme podržavaju sramotnu rezoluciju o Srebrenici i sudjeluju u projektu sotonizacije srpskog naroda na temelju krivotvorenih povijesnih događaja i podataka. Nisu ih brinule europske vrijednosti kada su odlučili glasati za rezoluciju i neutemeljeno etiketiranje srpskog naroda. Nije ih zanimalo što je rezolucija jednostrano, samovoljom bošnjačkih političara, došla pred Opću skupštinu UN-a. Nisu tada rekli kako je to opasno antiustavno i antidaytonsko djelovanje, niti su pitali predstavnike srpskog naroda što misle o tome”, napisao je ministar Košarac.

 „Dodik kalkulira kome će se zamjeriti“

Ali, unatoč nedavanju suglasnosti Vijeća ministara BiH, u Stalnom izbornom tijelu Rumunjske i veleposlanstvu Poljske u Sarajevu za Radio Slobodna Europa (RSE) potvrdili su da će 9. lipnja biti otvorena birališta. Iz slovenskog veleposlanstva za RSE su naveli kako još čekaju instrukcije Državne komisije za izbore u Ljubljani.

Pritom je zanimljivo da srpski ministri nisu zabranili glasanje hrvatskim i austrijskim državljanima u BiH, premda su Hrvatska i Austrija također glasale za UN-ovu rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Kako zaključuje autor Jutarnjeg lista, očito je kako Dodik kalkulira kome će se zamjeriti, a kome ne. On je ionako već u Beogradu gdje se pod dirigentskom palicom Aleksandra Vučića u subotu (danas, 07. lipnja) održava Svesrpski sabor na kojem će donijeti rezoluciju o položaju Srba i gradnji Muzeja Jasenovca.

/Desk/

Objava Zbog Rezolucije o Srebrenici u UN-u, srpski ministri zabranili glasanje Slovencima, Rumunjima i Poljacima za EU parlament, Hrvati i Austrijanci “pošteđeni” pojavila se prvi puta na Republika.