Ovime je pokazao spremnost za nastavak napetosti s talijanskom premijerkom nakon što je krajem lipnja izjavio kako je ona “molila za zajedničku fotografiju s njim”, kao reakciju nakon što su Italija, kao i ostale europske države članice NATO-a, nisu pokazale spremnost pomoći u američko-izraelskom ratu protiv Irana na Bliskom Istoku.

„Loše joj ide u Italiji s obzirom na razinu popularnosti, moguće zato što je odbila Sjedinjene Američke Države, zemlju koja istinski voli i štiti Italiju, kada je u pitanju sprječavanje Irana da nabavi ili razvije nuklearno oružje (ali isto je učinio i NATO, što se toga tiče!)”, napisao je Trump u objavi na Truth Socialu.

Meloni nije komentirala najnoviji ispad američkog predsjednika kratko kazavši:“Ovi stalni, ničim izazvani napadi su besmisleni.”

Carlo Calenda, čelnik centrističke oporbene stranke Azione, stao je u njezinu obranu, te nazvao Trumpa “prezrenim nasilnikom”.

Prvi ozbiljan razdor dogodio se krajem ožujka, kada je talijansko ministarstvo obrane, pozivajući se na ustav i duboko protivljenje javnosti ratu, odbilo dopustiti američkim vojnim zrakoplovima na putu za Bliski istok korištenje NATO-ove zračne baze Sigonella na Siciliji bez odobrenja parlamenta.

Nekoliko tjedana kasnije, spor se produbio. Trump je u travnju na društvenoj mreži Truth Social napao papu Lava XIV. zbog njegovih kritika rata, nazvavši ga “preblagim prema kriminalu”. Meloni, koja vodi duboko katoličku zemlju, taj je napad ocijenila “neprihvatljivim”.

Trump nije dobro primio njezinu kritiku. “Šokirala me”, rekao je za talijanski dnevnik Corriere della Sera. “Mislio sam da ima hrabrosti, ali prevario sam se. Ona je neprihvatljiva… više nije ista osoba, a ni Italija više nije ista zemlja”, poručio je tada Trump.

“Ne bih se ni slikao s njom, ali bilo mi ju je žao”, dodao je. Meloni je brzo odgovorila videom na talijanskom, u kojem je Trumpovu izjavu nazvala “potpunom izmišljotinom”. “Ne znam zašto se predsjednik Sjedinjenih Država ovako odnosi prema vlastitim saveznicima”, rekla je.

“Mogu samo reći da je šteta što istu odlučnost ne pokazuje prema neprijateljima Zapada… Ali jednu stvar mora zapamtiti: ni ja ni Italija nikada ne molimo”, odbrusila mu je. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani nakon toga je otkazao planirani put u Washington.

Reakcije u Italiji bile su burne i stizale sa svih strana političkog spektra. Talijanski predsjednik Sergio Mattarella nazvao je Meloni kako bi izrazio solidarnost. Članovi njezine vlade i zastupnici ocijenili su Trumpove riječi uvredljivima i štetnima za dostojanstvo Italije, dok je oporba osudila komentar kao neprihvatljivu uvredu za cijelu zemlju, a Meloni su podržali i čelnici drugih zemalja.

/Desk/

Objava Trump ponovno izaziva (ili se boji) Meloni – Na zajedničkoj fotografiji napisao ‘Potrebna zabrana prilaska’ pojavila se prvi puta na Republika.

Tisuće ljudi okupile su se u subotu u Milanu u znak prosvjeda protiv Zimskih olimpijskih igara (ZOI), dan nakon svečanosti otvaranja u sjevernom talijanskom gradu, a manji broj prosvjednika bacao je petarde i sukobljavao se s policijom.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni osudila je prosvjednike protiv Olimpijskih igara kao “neprijatelje Italije” nakon nasilja na rubu prosvjeda u Milanu u subotu navečer i sabotažnih napada na nacionalnu željezničku mrežu, prenosi HINA.

Incidenti su se dogodili prvog punog dana natjecanja na Zimskim igrama koje Milano, talijanska financijska prijestolnica, organizira zajedno s alpskim gradom Cortinom d’Ampezzo.

Meloni je pohvalila tisuće Talijana za koje je rekla da rade na tome da Igre prođu glatko i predstave pozitivno lice Italije.

“Zatim tu su i oni koji su neprijatelji Italije i Talijana, koji prosvjeduju ‘protiv Olimpijskih igara’ i osiguravaju da se te slike emitiraju na televizijskim ekranima diljem svijeta. Nakon što su drugi presjekli željezničke kabele kako bi spriječili polazak vlakova”, napisala je Meloni u nedjelju na Instagramu.

Skupina od oko 100 prosvjednika bacala je petarde, dimne bombe i boce na policiju nakon što se odvojila od glavnine prosvjednika u Milanu.

Procjenjuje se da je 10.000 ljudi izišlo na gradske ulice u znak prosvjeda zbog troškova stanovanja i ekoloških problema povezanih s Igrama.

Prosvjednici su nosili transparente osuđujući niz problema, od korištenja umjetnog snijega i sječe drveća do krize stanovanja u financijskoj i modnoj prijestolnici Italije.

• Igre više nisu održive s ekološkog ili društvenog gledišta, njihovo je vrijeme isteklo, rekla je 29-godišnja prosvjednica Francesca Missana za AFP.

Protiv sječe stabala radi Igara, protiv ICE-a

Kritičari ZOI-a žale se na utjecaj infrastrukture na krhki planinski okoliš, kao i na široko rasprostranjenu upotrebu umjetnog snijega za koji se intenzivno troši energija i voda.

Drugi kažu da je za mnoge Milano postao grad u kojem više ne mogu živjeti zbog rastućih troškova života usred priljeva bogatih novih stanovnika privučenih poreznom shemom.

• Ove Igre promovirane su kao održive i neutralne u pogledu troškova, rekao je Alberto di Monte, jedan od organizatora prosvjeda koji su sazvali sindikati, skupine za stambena prava i aktivisti.

No, budući da su ovo jedne od geografski najrasprostranjenijih Igara u povijesti – održavaju se na nekoliko lokacija raštrkanih po talijanskim Alpama – milijarde su potrošene na izgradnju cesta, a ne na zaštitu planina, rekao je di Monte za AFP.

Prosvjednik Giovanni Gaiani (69) oštro je kritizirao odluku o sječi stotina stabala kako bi se napravila sporna bob staza Milano-Cortina.

Također se prosvjedovalo zbog prisutnosti agenata američke imigracijske i carinske službe (ICE) kao dijela osiguranja američkog izaslanstva.

Policija je upotrijebila vodene topove kako bi uspostavila red i privela šest osoba.

Meloni: Kriminalne bande potkopavaju rad policije

Također u subotu, vlasti su izjavile da su saboteri oštetili željezničku infrastrukturu u blizini sjevernotalijanskog grada Bologne, što je poremetilo željeznički promet.

Policija je izvijestila o tri odvojena incidenta na različitim lokacijama, što je uzrokovalo kašnjenja do 2 i pol sata za brze, međugradske i regionalne usluge.

Nitko nije preuzeo odgovornost za štetu.

Još jednom, solidarnost s policijom, gradom Milanom i svima onima čiji će rad biti potkopan djelovanjem ovih bandi kriminalaca, dodala je Meloni, koja predvodi desničarsku koaliciju.

Talijanska policija dobila je nove ovlasti za uhićenja nakon nasilja prošlog vikenda na prosvjedu krajnje ljevice u Torinu, u kojem je ozlijeđeno više od 100 policajaca.

Skupina od oko 100 prosvjednika bacala je petarde, dimne bombe i boce na policiju nakon što se u subotu odvojila od glavnine prosvjednika u Milanu, gradu domaćinu Olimpijskih igara.

Policija u opremi za razbijanje demonstracija i sa štitovima odgovorila je vodenim topovima pokušavajući rastjerati skupinu, od kojih su neki nosili kapuljače i šalove kako bi prekrili lica. Red je uspostavljen nakon nekoliko minuta. Nekoliko izgrednika je uhićeno.

Policija je bila u stanju visoke pripravnosti nakon nasilnih sukoba tijekom prosvjeda u Torinu prošlog vikenda u kojima je ozlijeđeno više od 100 policajaca.

Reuters javlja da je više od 5000 ljudi izišlo na ulice Milana zbog troškova stanovanja i ekoloških problema.

Prosvjednici su nosili transparente osuđujući niz problema, od korištenja umjetnog snijega i sječe drveća do krize stanovanja u financijskoj i modnoj prijestolnici Italije.

Kritičari ZOI-a žale se na utjecaj infrastrukture na krhki planinski okoliš, kao i na široko rasprostranjenu upotrebu umjetnog snijega za koji se intenzivno troši energija i voda.

Drugi kažu da je za mnoge Milano postao grad u kojem više ne mogu živjeti zbog rastućih troškova života usred priljeva bogatih novih stanovnika privučenih poreznom shemom.

“Ove Igre promovirane su kao održive i neutralne u pogledu troškova”, rekao je Alberto di Monte, jedan od organizatora prosvjeda koji su sazvali sindikati, skupine za stambena prava i aktivisti.

No, budući da su ovo jedne od geografski najrasprostranjenijih Igara u povijesti – održavaju se na nekoliko lokacija raštrkanih po talijanskim Alpama – milijarde su potrošene na izgradnju cesta, a ne na zaštitu planina, rekao je di Monte za AFP.

U međuvremenu, Milano se pretvorio u “Disneyland za turiste”. Ugostio je niz velikih događaja, ali je zanemario svoje stanovnike, rekao je.

“Vratimo grad, oslobodimo planine!” pisalo je na transparentu jednog prosvjednika, dok je na drugom sa slikom kapi vode pisalo: “Olimpijske igre me isušuju.”

Prosvjednik Giovanni Gaiani (69) oštro je kritizirao odluku o sječi stotina stabala kako bi se napravila sporna bob staza Milano-Cortina.

Također se prosvjedovalo zbog prisutnosti agenata američke imigracijske i carinske službe (ICE) kao dijela osiguranja američkog izaslanstva.

“Slobodna planina, manje ICE-a, više ledenjaka”, pisalo na jednom od transparenata. Neki prosvjednici nosili su palestinske zastave.

Podmetanje požara, sabotaža željeznica i kašnjenja

Talijanski ministar prometa Matteo Salvini izrazio je u subotu zabrinutost zbog ozbiljnih sabotaža koje su dovele do kašnjenja vlakova u središnjoj Italiji, sugerirajući da bi mogle biti povezane s otvaranjem Zimskih olimpijskih igara.

Policija još istražuje tri incidenta u kojima je uzrokovana šteta na prugama oko Bologne i ne isključuje potencijalnu vezu s Igrama Milano-Cortina, izvijestila je novinska agencija ANSA.

Glasnogovornik policije potvrdio je da je požar na skretnici na pruzi Bologna-Venecija vjerojatno podmetnut, ali je rekao da nitko još nije preuzeo odgovornost.

“Ozbiljne sabotaže koje su se dogodile jutros u blizini kolodvora u Bologni i Pesaru, uzrokujući znatne poremećaje za tisuće putnika, zabrinjavajuće su”, rekao je Matteo Salvini u izjavi.

Podsjetio je na željezničku sabotažu koja je paralizirala francusku mrežu brzih željeznica nekoliko sati prije ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u srpnju 2024.

Talijanska policija u subotu je izjavila kako sumnja da su piromani napali željezničku infrastrukturu u blizini sjevernoga grada Bologne, što je izazvalo velike poremećaje u željezničkom prometu prvog punog dana Zimskih olimpijskih igara.

Požar je zahvatio skretnicu i prekinuo električne kabele koji se upotrebljavaju za detekciju brzine vlakova, uzrokujući kašnjenja do dva sata za brze, međugradske i regionalne linije na jednom od najprometnijih talijanskih željezničkih čvorišta.

Požar je vjerojatno bio namjeran, ali zasad nitko nije preuzeo odgovornost, rekao je glasnogovornik policije, dodajući da su na terenu prometna policija i antiteroristička postrojba Digos i da istražuju.

Državna željeznica: Unatoč sabotaži, vlakovi i dalje prometuju

Meta požara bila je pruga između Bologne i Venecije, no incident je uzrokovao probleme u prometu između Bologne i Milana te na rutama prema jadranskoj obali.

Milano je, uz Cortinu, suorganizator Zimskih igara, a do Cortine se može doći vlakom iz Venecije.

Na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. održanima u Parizu, saboteri su izveli niz napada na francusku mrežu brzih vlakova TGV diljem zemlje, uzrokujući kaos u prometu prije svečanog otvorenja.

Talijanska državna željeznica Ferrovie dello Stato (FS) izjavila je da unatoč poremećajima vlakovi i dalje prometuju, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Prosvjedi, sukobi i sabotaže u Milanu protiv Zimskih olimpijskih igara – Meloni prosvjednike nazvala neprijateljima Italije pojavila se prvi puta na Republika.

I ne samo to, talijanska premijerka odbacila je svaki oblik suradnje s AfD-om na izgradnji nekog oblika paneuropskog saveza krajnje desnice.

“Između nas i AfD-a postoje nepremostive razlike“, naglasila je Meloni, prenosi Deutsche Welle/, koji dodaje i da je Meloni od samog početka bila jedna od najžešćih kritičarki ruske agresije na Ukrajinu, dok je rusofilni AfD do danas vrlo oprezan kad je u pitanju kritika Moskve.

To očito proizlazi i iz političke orijentacije mnogih AfD-ovih birača koji se uglavnom nalaze na području bivšeg DDR-a gdje mnogi građani, po principu Stockholmskog sindroma, još gaje nostalgične osjećaja vezane uz vrijeme sovjetske okupacije, zaključuje analitičar tog njemačkog medija.

Nedavno su Njemačka i Italija predstavile akcijski plan za produbljivanje odnosa dviju država, što je i potvrđeno je nakon sastanka njemačkog kancelara Olafa Scholza i talijanske premijerke Giorgie Meloni u Berlinu.

“Akcijski plan neće samo dovesti do novih projekata u sklopu aktualne suradnje nego će stvoriti nove formate za produbljivanje sadašnjih odnosa”, rekao je Scholz nakon njemačko-talijanskih konzultacija na razini vlade.

/Desk/

Objava Po čemu se razlikuje njemačka i talijanska desnica – Meloni neće suradnju s AfD-om – Nepremostive razlike pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednica talijanske vlade Giorgia Meloni najavila je „izvanredne mjere” za sprječavanje masovnog dolaska migranata. Dvije stvari od tih mjera su objavljenje: produženje deportacijskog pritvora za one migrante kojima je odbijen zahtjev za azilom i koji moraju napustiti zemlju sa sadašnja tri mjeseca na 18 mjeseci. To odgovara propisima EU-a koji dopuštaju maksimalni deportacijski pritvor od šest mjeseci, s mogućnošću produženja do 12 mjeseci, prenosi Deutsche Welle.

Druga stvar je nalog vojsci da „što je prije moguće” načini kampove za deportacijski pritvor u „slabo naseljenim područjima na jugu Italije”. O broju i veličini tih kampova ništa nije rečeno. Italija je, kao i brojne druge članice EU-a, uspjela sklopiti sporazume o prihvaćanju deportiranih s malo zemalja. Zato je broj onih koji mogu stvarno biti deportirani vrlo malen. Slična je situacija i u Njemačkoj.

Može li Italija primiti još migranata?

Od siječnja do rujna ove godine u Italiju je ušlo 126 tisuća migranata, kaže talijansko ministarstvo unutarnjih poslova. To je dvostruko više nego u istom razdoblju 2022. Ali, u usporedbi s drugim članicama EU-a, primjerice Njemačkom, Austrijom, Francuskom, Španjolskom ili Nizozemskom, Italija nije preopterećena, pokazuju podaci Europskog statističkog ureda Eurostat.

U Italiji je trenutno u obradi oko 100.000 zahtjeva za dobivanje azila, u Njemačkoj oko 350.000. Osim toga Njemačka je zbrinula oko milijun izbjeglica iz Ukrajine, Italija oko 167.000.

Nova misija za europsku mornaricu na Sredozemnom moru?

Svoj zahtjev od petka da Europska unija uz pomoć svoje mornarice spriječi kretanje čamaca s migrantima iz sjeverne Afrike talijanska premijerka nije ponovila, ali je njezin ministar unutarnjih poslova Antonio Tajani na rubu Opće skupštine UN-a u New Yorku zahtijevao da u takvoj akciji sudjeluju i UN i NATO.

U nedjelju je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prilikom zajedničkog posjeta Lampedusi s Giorgiom Meloni govorila o opcijama za moguću misiju europske mornarice, koje bi trebalo sad preispitati. To je dio akcijskog plana u deset točaka koji ne sadrži ništa novo. Mornaričke misije EU-a za intenzivniji nadzor Sredozemnog mora postojale su već tri puta od 2013. pod talijanskim vodstvom: Mare Nostrum, Triton i Sophia.

Migracija – europska stvar?

Giorgia Meloni smatra da masovni dolazak migranata na talijanski otok Lampedusu nije samo talijanski nego europski problem. „Lampedusa nije samo talijanska, nego europska granica”, kaže Meloni.

Da je migracija izazov za cijelu Europsku uniju poznato je već odavno, jer vanjske granice EU-a nadzire Europska agencija za nadzor granice Frontex u suradnji sa zemljama članicama. I članice Europske unije već godinama nastoje postići dogovor o zajedničkoj politici azila, ali dosad bez uspjeha. Većina ministara unutarnjih poslova je nedavno bila načelno za pooštrenje propisa. Ali, upitno je hoće li oni biti prihvaćeni, jer moraju biti usklađeni s Europskim parlamentom.

Osobito se natezanje vodi oko krizne uredbe kojom bi trebao biti ograničen dolazak migranata. Ona predviđa duže rokove za registraciju na vanjskim granicama EU-a i niže standarde kod zbrinjavanja migranata. Njemačka savezna vlada je prema tomu sumnjičava, Poljskoj i Mađarskoj predložene mjere ne idu dovoljno daleko.

Promjenu bi trebao donijeti i sporazum s Tunisom koji je najavila Europska unija, ali koji još nije službeno sklopljen. Tunis, iz kojega kreće većina sadašnjih migranata iz Afrike, bi trebao intenzivirati borbu protiv krijumčara i sprječavati kretanje brodova ili čamaca prema Europi. Zauzvrat bi od EU-a dobio veliku financijsku pomoć. Ali, dosad očito ni Tunis nije ništa poduzeo, jer broj migranata raste, a ni iz Europske unije nije dobio nikakav novac, piše DW.

/Desk/

Objava Europa sve zabrinutija zbog velikog priliva migranata – žele se zaštititi pojavila se prvi puta na Republika.

Ranije u subotu, Zelenski se također sastao s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni, koja je obećala punu vojnu i financijsku potporu Ukrajini i ponovila podršku njezinim nastojanjima da postane članicom EU-a kao i talijanskim predsjednikom predsjednikom Sergiom Mattarellom.

Zelenski, koji je posjetio Rim prvi put od početka rata, razgovarao je s Papom 40 minuta i poklonio mu je pancirku koju je koristio ukrajinski vojnik, a kasnije je na njoj naslikan lik Gospe, a papa Franjo ukrajinskom predsjedniku darovao je skulpturu maslinove grančice.

Zelenski se posljednji put susreo s Papom u Vatikanu 2020., a nekoliko puta su razgovarali telefonom otkako je rat počeo.

Na sastanku koji je trajao 40-ak minuta bilo je riječi o humanitarnoj i političkoj situaciji u Ukrajini nakon rata koji je u tijeku. Sveti Otac zajamčio je predsjedniku svoju stalnu molitvu, o čemu svjedoče njegovi brojni javni apeli i zazivi Gospodinu za mir. Složili su se oko trajnog zahtjeva za nastavkom pružanja humanitarne pomoći stanovništvu, a Papa je posebno istaknuo potrebu za “gestama čovječnosti” prema najosjetljivijima, nevinim žrtvama sukoba.”

Razmjena darova

Kako je izvijestio Vatican News po običaju, dvojica su čelniks razmijenila darove.  Papa Franjo dao je predsjedniku Zelenskom brončanu skulpturu maslinove grančice, simbol mira. Također mu je poklonio Dokument o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život iz 2019. koji su napisali papa i veliki imam Al-Ahzara, Ahmad Al-Tayyeb; knjiga o Statio Orbis od 27. ožujka 2020. i svezak pod naslovom “Enciklika o miru u Ukrajini”.

Sa svoje strane, ukrajinski predsjednik donio je Svetom Ocu umjetničko djelo izrađeno od neprobojne ploče i sliku pod nazivom “Gubitak” o ubijanju djece tijekom sukoba.

Gotovo 15 mjeseci nakon napada Moskve na Kijev, poslijepodnevni posjet Vatikanu dogodio se u sklopu diplomatske turneje ukrajinskog čelnika koji se u subotu ujutro sastao s talijanskim predsjednikom Sergiom Mattarellom prije radnog ručka s premijerkom Giorgiom Meloni.

Susret s nadbiskupom Gallagherom

U priopćenju koje je objavio Tiskovni ured Svete Stolice navodi se da se predsjednik Zelensky nakon sastanka s Papom susreo s nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom, tajnikom za odnose s državama i međunarodnim organizacijama Državnog tajništva.

“Tijekom srdačnog razgovora s Nj.E. nadbiskupom Gallagherom, fokus je prije svega bio na aktualnom ratu u Ukrajini i hitnim problemima povezanim s njim, posebice onima humanitarne prirode, kao i na potrebi nastavka napora za postizanje mira”.

U priopćenju se dodaje da je “prilika bila pogodna i za razgovor o brojnim bilateralnim pitanjima, posebice o životu Katoličke crkve u zemlji”.

Drugi susret Pape i Zelenskog

Ovo je drugi susret pape Franje i ukrajinskog predsjednika koji je nakratko došao u Rim 8. veljače 2020. i primio ga je Papa u Apostolskoj palači, prije potpune invazije Rusije na Ukrajinu. Tom prigodom, koja se dogodila manje od godinu dana nakon izborne pobjede Zelenskog, Papa je predsjedniku darivao medalju s prikazom San Martina de Toursa i izrazio nadu da će svetac zaštititi ukrajinski narod koji već pati od rata na istoku regije u zemlji.

Zelenski je također razgovarao s kardinalom državnim tajnikom Pietrom Parolinom i nadbiskupom Paulom Gallagherom, tajnikom za odnose s državama i međunarodnim organizacijama.

U priopćenju Tiskovnog ureda Svete Stolice tom prigodom stoji da su razgovori bili usredotočeni na humanitarnu situaciju i potragu za mirom u kontekstu sukoba koji pogađa Ukrajinu od 2014. godine.

Tom je prigodom izražena nada da će sve uključene strane pokazati maksimalnu osjetljivost za potrebe stanovništva pogođenog nasiljem i „predanost i koherentnost u dijalogu“.

Telefonski pozivi

Od ruskog napada na Ukrajinu 24. veljače 2022. došlo je do brojnih telefonskih razgovora između pape Franje i predsjednika Zelenskog.

Prvi se dogodio 26. veljače 2022., dva dana nakon početka rata. Tom je prigodom papa Franjo predsjedniku izrazio “duboku tugu zbog tragičnih događaja koji se događaju u njegovoj zemlji”.

Drugi telefonski razgovori između Pape i ukrajinskog predsjednika održani su u ožujku i kolovozu 2022., u kojima je Papa ponovio svoju zabrinutost i tugu zbog patnje naroda i Zelenskog.

HINA podsjeća kako je papa Franjo na početku rata pokušao zauzeti uravnotežen pristup, ali je kasnije počeo oštro osuđivati ruske postupke, uspoređujući ih s nekim od najgorih zločina protiv Ukrajine tijekom sovjetske ere.

Vraćajući se s putovanja u Mađarsku 30. travnja, Franjo je dao intrigantan, ali zbunjujući komentar o tome da je Vatikan uključen u misiju pokušaja okončanja rata. “Sada je u tijeku misija, ali još nije javna. Kada bude javna, otkrit ću je”, rekao je novinarima tijekom leta kući.

Franjo se ovog tjedna sastao s ruskim veleposlanikom u Vatikanu u odlasku Aleksandrom Avdejevim, a talijanski list Il Messaggero izvijestio je da je Vatikan izaslaniku možda dao pismo za ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše HINA.

/Desk/

Objava Zelenski u Vatikanu kod pape Franje – U Rimu se sastao s premijerkom Meloni i predsjednikom Mattarellom pojavila se prvi puta na Republika.