Nema razlike kriminala

Iako iz RS-a nisu ništa slagali kada je riječ o podsećanju FBiH na ovu, slobodno se može kazati, makijavelističku aferu. Zašto makijavelističku, podsjetit ćemo u daljnjoj analizi ovog slučaja. Međutim, mučno je bilo iščitavati poruku iz Vlade RS-a. koja navodi kako se „nadležni u F BiH trebaju pozabaviti svojim problemima, prije svega najvećim arbitražnim sporom u regiji koji izravno pogađa građane i proračun, umjesto da stalno komentiraju događaje u RS-u“.

Ovo svojevrsno naslađivanje tko je više napravio štete, gubitka i financijske dubioze, tko se više okoristio, gdje je malo vjerojatno da će itko odgovarati, dovodi do zaključka u kakvom mi to izvitoperenom društvu i poremećenim sustavima vrijednosti živimo. Naravno, milijune pričinjenih gubitaka, bilo to iz čistog kriminala, neznanja ili nehajnosti i nekompetentnosti, platit će jedino građani BiH.

Dnevni list ponovno podsjeća na nekoliko velikih slučajeva od kojih bi BiH trebala itekako strepiti:
Presuđeni Viaduct od, za sada, 110 milijuna KM i čiji dug svakodnevno raste s kamatama; Vjetropark Trusina od 102 milijuna KM, RiTE Ugljevik – 1,359.644.120 KM (695.175 milijuna eura), Rite Gacko 195,5 milijuna KM (100 milijuna eura), GIKIL 685,354 milijuna KM (400 milijuna dolara), a u konačnici i vrlo izgledni slučaj Kamen-Dent – 518,294.950 KM (početno 265 milijuna eura) o blokiranom projektu izgradnje vjetroelektrana na Kupresu.

Neka Vlada RS-a sada izvoli zbrajati „svoje“ slučajeve, kada već „goni mak na konac“ i pozornost želi usmjeriti na FBiH. No, ni u FBiH nikako nisu imuni da malverzacije jer je slučaj Mittal-GIKIL o možda jednom od najkompliciranijih slučajeva koji, da se ne radi o tako ozbiljnom iznosu novca, može biti briljantna tragikomedija. I svakako da stoji opaska iz Banja Luke kako bie se Federacije trebala pozabaviti ovim problemom. Itekako.

Mittala „olakšali“ za 12,5 milijuna eura i pustili kući

Naime, radi se o 400 milijuna dolara, iznosu za koji tuži BiH i traži odštetu britansko-indijski biznismen Pramod Mittal i njegova obitelj kojima je propalo investireanje u posrnulu Global Ispat Koksnu Industriju Lukavac (GIKIL) u Lukavcu. Mittalu ova biznis-avantura svakako nije ostala u sjajnom sjećanju – u BiH je uložio novac, potom optužen za kriminal, uhićen sa svojim suradnicima i pritvoren da bi bio pušten nakon plaćene masne odštete. Koja je to bila sramota i za BiH, ali i za britansko-indijskog milijardera, brata Lakšamija Mittala jednog od najbogatijih ljudi na svijetu.

Naime, Tužiteljstvo TŽ, tužitelj Ćazim Serhatliić je u srpnju 2019. pokrenuo kaznenu istragu protiv Pramoda Mittala, predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a, zbog navodnog organiziranog kriminala, produženih radnji zloupotrebe položaja ili službenih ovlasti, te zloupotreba ovlasti u komercijalnoj djelatnosti.

Županijski sud TŽ-a je po osnovu ove istrage, donio rješenje o pritvoru Pramoda Mittala, a već 23. srpnja 2019., osumnjičenog Mittala su uhitili, ispitali i pritvorili zbog navodnog „organiziranja zločinačkog pothvata“. Pramod Mittal i njegovi najbliži suradnici potom su mogli napustiti BiH, ali tek nakon uplate jamčevine od 12,5 milijun eura – 1,5 milijun eura za kauciju za Mittala, Rajiba Dasa i Paramesha Bhattacharyya te 11 milijuna eura depozita.

Indijski milijarder Pramd Mittal s prebivalištem u Londonu tvrdi kako se u BiH protiv njega vodi montirani kazneni postupak s ciljem oduzimanja tvrtke GIKIL d.o.o. Lukavac, te izbjegavanja plaćanja ikakvih odšteta od nadležnih, a kako on smatra, zbog ispravljanja nedjela počinjenih protiv njega i njegove obitelji kao stranih investitora. Ali, problem koji je uradilo tadašnje vodstvo TŽ-a dolazi na naplatu državi BiH.

Potom je Pramod Mittal, kao većinski vlasnik GIKIL-a (51%) pokrenuo arbitražni postupak po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija. Postupak će pokazati sve dokaze i činjenice što se događalo u toj tvornici od njenog ponovnog pokretanja.

Poražavajuće je što se kroz cijelu aferu nazire težak politički kontekst zbog činjenice da je tadašnja vlast u Tuzlanskoj županiji, kao manjinskom udjelniku u GIKIL-u – imala većinski SDA. Kolike će posljedice imati Tuzlanska županija, FBiH i BiH – još se iščekuje.

Dnevni list o ovoj aferi pisao je prije tri godine u nekoliko svojih analiza, nakon čega su uslijedile prijetnje tužbama u cilju zaustavljanja razotkrivanja kriminala. Na žalost, afera nije spriječena ili barem ublažena te je izgledan još jedan financijski udar na BiH.

Početak afere teške stotine milijuna

Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

Poskupljenjem cijene uglja, rastao je i GIKIL-ov dug prema tvrtki Stemcor od koje je lukavačka tvornica nabavljala sirovine. Danas taj dug iznosi oko 170 milijuna dolara – GIKIL ga nikada nije vratio, a tvrtka Stemcor je prijavila bankrot. GSHL, odnosno obitelj Mittal tražila je od KHK, odnosno, njenog većinskog vlasnika, Vlade Tuzlanskog kantona, a gdje je vladajuća SDA, izmirivanje 49% duga prema Stemcoru, u istom postotku kojim je osnivač i udjelnik u GIKIL-u. Ovo KHK nikad nije ispunio te je GSHL pokrenuo arbitražu protiv KHK kojom rukovodi Tuzlanska vlada.

To je i najava afere – KHK, čiji je većinski vlasnik Vlada TK i jedan od osnivača GIKIL-a (49%), pokreće smjenu članova NO GIKIL-a. To je i učinjeno na Skupštini gdje nitko od predstavnika GSHL-a nije sudjelovao – uz suglasnost Vlade TK, KHK čiji je upravo ona većinski vlasnik, što je važno za ponoviti, imenuje novih 5 članova odbora koji potom mijenjaju i članove Uprave GIKIL-a. Svi oni su ili članovi SDA ili su vrlo bliski vladi te stranke u toj županiji. Ovime je tuzlanskoj vladi, kao manjinskom vlasniku, omogućena potpuna kontrola nad GIKIL-om dok je inozemni investitor potpuno istjeran.

Smišljen plan?

Nakon što se GSHL kao većinski vlasnik žali, općinski sud u Tuzli ovu skupštinu proglasio je nezakonitom i poništio odluku Vlade i KHK-a. Nakon ovoga Tuzlanska vlada i KHK tuži GSHL, no sud donosi odluku o nenadležnosti pozivajući se na ugovor KHK-a i GSHL-a prema kojem, u članku 64., se navodi kako će se svi sporovi rješavati prijateljski ili arbitražom.

Mittal 2015. godine pokreće arbitražu, no vlada TK nije plaćala arbitražne takse te je arbitražni postupak prekinut i tako proces vraćen na domaće sudove. Je li ovo bio dio smišljenog plana ili ne?

Izjava tadašnjeg premijera TK-a Jakub Suljkanovića ipak pokazuje da se upravo tome težilo te da je vlast, manjinski vlasnik, planski kršila ugovor s Mittalom te da u cijeli ekonomski projekt nisu ušli s dobrom namjerom, ali i da su bili svjesni da ovakav način preuzimanja nadzora na GIKIL-om i istjerivanje većinskog vlasnika nije i ono što će inozemni arbitražni sud proglasiti zakonitim.

On je kazao :“Naši će sudovi dokazivali ono za što bismo mi tamo davali novac. Naš sud će to sada dokazivati u našem postupku. Što bismo davali 500.000 KM i nismo sigurni da će ti arbitražni sudci, stranci biti na našoj strani jer će ih on kupiti“.

Tragikomedija – Investitor istjeran iz vlastitog poduzeća i uhićen

S obzirom na ostvarenu dobit od 62.578.404 KM iz 2021. godine postavja se pitanje koliko je od tog iznosa sadašnja uprava GIKIL-a platila starog duga tvrtci Moorgate kojoj po arbitražnoj presudi suda u Londonu ima dug od cca 170 milijuna američkih dolara i na koji se obračunavaju kamate. Na općinskom sudu u Lukavcu vode se dva izvršna postupka firme Moorgate protiv GIKIL-a, te je dana 30.10.2017. godine Općinski sud u Lukavcu donio je Rješenje o izvršenju nakon čega su bili blokirani svi računi GIKIL-a. Moorgate u svakom trenutku temeljem toga može blokirati rad GIKIL-a.

Podsjetimo da su, Mittal i njegova dva suradnika, uhićeni su u srpnju 2019. godine i to pod sumnjom za gospodarski kriminal i zlouporabu ovlasti te su uskoro pušteni da se brane sa slobode. Sva trojica su puštena nakon sedam dana pritvora, Mittal uz kauciju od milijun eura, a ostala dvojica uz kauciju od po 250 tisuća eura i nitko od njih više nije mogao sudjelovati u radu Nadzornog odbora i Uprave u GIKIL-u – vlastitoj tvornici.

Politički utjecaj kristalno jasno se vidi na primjeru Sulejmana Brkića, koji je preuzeo dužnost predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a – on 2019. godine je imenovan županijskim ministrom MUP-a. Samo nekoliko dana nakon što je imenovan ministrom, Mittal i njegovi najuži suradnici su uhićeni i zabranjeno im je bilo kakva aktivnost vezana uz GIKIL.

Za podsjetiti je kako je upravo je Brkić krajem 2022. godine pred općinskim sudom Tuzla prvostupanjski osuđen na dvije godine zatvora zbog zlouporabe položaja i ovlasti te primanja nagrade ili druge koristi i trgovinu utjecajem u MUP-u TŽ-a, a dobio je i zabranu vršenja dužnosti ministra u FBiH u trajanju od pet godina od pravomoćnosti presude. Brkić je u srpnju 2023. godine pravomoćno osuđen na 10 mjeseci zatvora.

„Povrat kontrole nad GIKIL-om“

Tadašnji tužitelj Ćazim Serhatlić dao je skandaloznu izjavu: „ Iz prethodnih točaka naredbe o provođenju istrage od 14.10.2019. godine, vidljivo je da je plan Pramod Mittala bio da se u parničnom postupku ishodi sudsko poravnanje kojim be se isti od GIKIL-a naplatio za iznos od 12,9 milijuna USD. Iako na to nije imao nikakvo pravo. Međutim, izdavanjem mjera zabrane od Županijskog suda Tuzla, realizacija tog plana je dovedena u pitanje te je bilo nužno poduzeti druge mjere u cilju povrata kontrole nad poslovnim i drugim procesima GIKIL-a“.

Međutim, uprava GIKIL-a koja je, prema općinskom sudu imenovana nelegalno 2016., četiri godine kasnije 2020. godine, ponovno je imenovana, a što je i registrirao tuzlanski sud iako je i ova uprava imenovana bez većinskog vlasnika, GSHL-a. S druge strane, u sudskom registru kao većinski vlasnik GIKIL-a i dalje je upisan GSHL, obitelj Mittal, s 51% udjela.

Zbog te činjenice i odredbi zakona o gospodarskim društvima koji decidno propisuje kvorum na skupštinama gospodarskih društava, posve je nejasno kako danas GIKIL održava svoje skupštine sa prisutnim jednim osnivačem, KHK-om u stečaju i tumači na skupštinama da su svi osnivači prisutni. Još više je nejasno kako na to ne reagiraju pravosudne institucije, ukoliko im je isto poznato.

Nevjerojatna je i činjenica da je nova uprava GIKIL-a je nekoliko puta u registraskom sudu Tuzla pokušala promijeniti i vlasničku strukturu i sam naziv GIKIL-a, ali im je registarski sud to odbio, a županijski sud u Tuzli svojim odlukama potvrdio stav registarskog suda Tuzla, odnosno odbio bilo kakve promjene u registraciji.

Istodobno, iz lokalne vlasti TK-a, točnije KHK-a koji je u stečaju, pozivaju Bosnu i Hercegovinu da se aktivno uključi u rješavanje problema koji su upravo oni izazvali, a što će na koncu plaćati država i njeni porezni obveznici stotinama milijuna eura.

Mittal tražio mirno rješenje spora

Kako podsjeća Dnevni list, indijski milijarder koji ima i britansko državljanstvo Pramod Mittal 2019. godine putem svog odvjetničkog tima obratio se najvišim političkim dužnosnicima u BiH i FBiH, tražeći sastanak s predstavnicima BiH i mirno rješenje spora, a u suprotnom je najavio tužbu i arbitražu protiv BiH pred međunarodnim sudovima.

Odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija te. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže kao da će iznos odštete najvjerovatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.

Mittal je kao većinski vlasnik potpuno istjeran iz vlastitog poduzeća, dok je 2022. godine GIKIL bio treći najveći izvoznik u BiH, a 2021. godine zabilježio netto dobit od 62.578.404 KM.

Nevjerojatna činjenica, nezamisliva u konceptu suvremene ekonomije je i da s dobiti raspolagala i raspolaže sadašnja uprava tvrtke koja je imenovana samo od jednog osnivača, Koksno hemijskog kombinata (KHK) u stečaju, tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanske županije (67%). KHK u GIKIL-u ima udjel od 49%.

Dok novi menadžment imenovan samo od jednog, manjinskog osnivača, KHK, tvrdi kako su „zaštitili GIKL od izvlačenja novca“, odvjetnici većinskog vlasnika Mittala ističu kako su nezakonito izbačeni, a to je još jedan sudski postupak koji se vodi na sudu u BiH.

Naime, podsjetimo da je GIKIL nastao kao zajednička tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%) u zajedničkom projektu – ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.

/Desk/

Objava RS spočitava Federaciji GIKIL kako bi skrenula pozornost s Vidaucta – Kriminal plaćaju građani, bez obzira iz kojeg entiteta ‘dolazio’ pojavila se prvi puta na Republika.

Dok se bh javnost zabavlja vijestima o neuspjelom pokušaju uhićenja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika od strane nekoliko inspektora SIPA-e, a što su spriječili policijski službenici MUP RS-a i Specijalne antiterorističke jedinice te je prouzročeno novo ‘opsadno stanje’, svaki novi dan BiH po arbitražnoj presudi u korist slovenske tvrtke Viaduct košta 18.000 KM kamata za porezne obveznike. No, to je tek u uvod, bez pretjerivanja, financijskog pakla koje prijeti BiH, najvećim dijelom zbog pogrešnih odluka vladajućih iz RS-a, ali ni u Federaciji „nisu cvećke“, piše Dnevni list.

Slučajem Viaduct u opasnosti nacionalni interesi BiH

BiH potresaju posljedice arbitražne presude u slučaju Viaducta, gdje će se toj slovenskoj tvrtki zbog jednostranog raskida koncesijskog ugovora o izgradnji HE na rijeci Vrbas morati isplatiti čak 116 milijuna KM. Za sada, dug će, izgledno je, najvećim dijelom platiti država BiH, ali i Federacija će snositi ozbiljne posljedice ovog financijskog gubitka. Na koncu „poravnanja“, dug će platiti porezni obveznici RS-a i to prema Ugovoru iz 2017. godine sklopljenim između Željke Cvijanović kao tadašnje premijerke RS-a i Denisa Zvizdića kao tadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Zbog visokog presuđenog iznosa u slučaju Viaduct slovenske tvrtke iz Portoroža, potom i blokade BHANSA-e, ključne agencije koja nadzire bh nebo, kao i zahtjevom za ovrhom nad Središnjom bankom BiH u Mostaru, ovaj slučaj može se nazvati nacionalnim interesom države BiH – zbog izravnog financijskog udara na sigurnost BiH (BHANSA) i financijsku stabilnost (Središnja banka BiH).

Financijsko uništenje BiH

Druga tema je hoće li bh pravosuđe istražiti i presuditi odgovorne za nevjerojatan gubitak i dovođenje BiH, ali i bh entiteta RS u financijsku dubiozu. Međutim, u cijelom slučaju, vrlo je sumnjiva i sama slovenska tvrtka Viaduct čiji su računi često blokirani, a neke su sumnje da ona danas niti ne postoji. Na koncu, ispostavlja se kako je 116 milijuna KM najunosnija zarada slovenskog Viaducta. Ovo je posljednji alarm za, iako zakašnjelim, djelovanjem institucija BiH.

Da će na račun BiH doći još dugova RS-a za naplatu rekao je prije nekoliko dana za N1 BiH Muhamed Hasanović, zamjenik ministra financija i trezora BiH. On, između ostalog, smatra da RS na ovaj način želi financijski uništiti BiH.

Naime, podsjetimo da je članica Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević nedavno komentirajući slučaj ‘Viaduct’ rekla kako je ta afera “predvorje financijskog pakla i ujedno kraha koji je pred Republikom Srpskom i državom Bosnom i Hercegovinom”.

Pandurević je naglasila da nad RS-om visi 2,2 milijarde KM arbitraža.

“Afera ‘Viaduct’ tek je predvorje financijskog pakla i ujedno kraha koji je pred RS i BiH. Više od 2,2 milijarde KM iznose četiri arbitražna postupka i jedan zahtjev za mirno rješavanje spora ( Elektroprivreda Hrvatske u slučaju RiTE Gacko). Od ta četiri arbitražna postupka dva su okončana (‘Viaduct’ i tužba Slovenije zbog RiTE Ugljevik u Beogradu) , dok je treći u tijeku (arbitraža u Washingtonu po tužbi Slovenije u slučaju RiTE Ugljevik), a četvrti pred pokretanjem (‘Trusina’). Tašna-mašna firma, bez zaposlenih, dobila je arbitražni spor težak 100 miliona KM plus dnevne kamate 18.000 KM. Pikanterija je da je Vlada RS odbila nagodbu u iznosu od miljun eura”, navela je Pandurević, ističući kako se Internet pretragom može doznati da Viaduct nema zaposlenih i da su mu računi često u blokadi.

“Ako probate guglati nešto o vlasnicima, ponovo misterija. Njihova imena se spominju samo u kontekstu arbitraže. Ni slike ni tona, a očekivalo bi se da posla imamo sa ‘krupnim ribama’. Zanimljivo je da nitko iz vlasti u RS nije demantirao da su odbili nagodbu od milijun eura, pa se postavlja logično pitanje –je li nagodba odbijena zbog većeg kolača!?”, upitala je Pandurević.

Navela je da je pred RS-om, sudeći prema izvještaju Pravobranilaštva BiH još jedna identična arbitraža – vjetropark “Trusina”.

“Ovaj put riječ je o 102 milijuna eura. Odvjetnički ured ‘Baroš’, koja je inače zastupala i ‘Viaduct’, obratila se Vijeću ministara opomenom pred pokretanje arbitraže sa zahtjevom za vraćanje koncesije ili isplatu 102 milijuna eura. O čemu se ovdje radi? ‘Kermas energija’ iz Zagreba je većinski vlasnik ‘Eol Prvi’ iz Nevesinja kojem je Vlada Republike Srpske dodijelila 2012. godine koncesiju za izgradnju i korištenje vjetroparka Trusina. Projekt nikada nije započet jer ‘Kermasa energija’ nikada nije dostavila bankarsku garanciju, pravdajući to činjenicom da su u međuvremenu ukinuti podsticaji za proizvodnju struje. Kako garancije nije bilo, Vlada je 2019. raskinula ugovor o koncesiji. ‘Kermasov’ pravni zastupnik tvrdi da je garancija izostala jer je Regulatorna komisija za energetiku RS odbijala njihove zahtjeve za poticaj bez pravnog osnova”, navodi Pandurević.

Ona je navela i kako je u ovom postupku RS s jednim od najbogatijih Hrvata, Dankom Končarom, koji stoji iza ‘Kermas energije’ koja je osnovana 2012. godine.

“I računi ove firme su često u blokadi, nema zaposlenih, a 2023. godine zatraženi je i otvaranje predstečajnog postupka što je sud odbio. ‘Elektrogospodarstvo Slovenije’ pokrenulo je dva arbitražna spora zbog svojih predratnih ulaganja u RiTE Ugljevik. Prvu arbitražu su dobili u Beogradu, protiv RS koja Slovencima treba da isplati 372 milijuna KM (245 milijuna plus 127 milijuna za neisporučenu struju). U izvještaju Pravobraniteljstva BiH stoji tek jedna rečenica, a to je da se se u Washingtonu vodi drugi arbitražni postupak protiv BiH u kojem Slovenci traže 695.175.000 eura. Po ugledu na Slovence, ‘Hrvatska elektroprivreda’ uputila je zahtjev za mirno rješenje spora u vezi sa ulaganjem u RiTE Gacko u kojem traže da im se isplati 100 miliona eura s pripadajućim kamatama!”, zaključila je Pandurević.

Afera tuzlanski GIKIL

Ali, tu zasigurno nije i kraj jer BiH strepi i od posljedica još nekoliko sličnih međunarodnih presuda „teških“ više od dvije milijarde KM. Među prvih „top 5“ kompleksnih postupaka od kojih su čak četiri u RS-u i iznose nevjerojatnih 2,2 milijarde KM, u Federaciji BiH je, za sada, jedan, „ali vrijedan“ – GIKIL gdje je tužbeni iznos britansko-indijskog vlasnika 400 milijuna dolara, a gdje je druga strana vlada Tuzlanske županije. Kraj spora očekuje se sljedeće godine.

Podsjetimo kako je u lipnju 2023. Vijeće ministara BiH pozvalo Vladu FBiH kao i Vladu Tuzlanske županije (TŽ) na žurno djelovanje zbog arbitražnog postupka koji je protiv BiH pokrenula obitelj Mittal kao većinski vlasnik i investitor u Global Ispat Koksnu Industriju d.o.o. Lukavac (GIKIL). O ovoj aferi pisao je Dnevni list u nekoliko navrata.

Afera i arbitraža GIKIL, i kriminalne radnje oko ovog projekta inozemnog indijsko-britanskog ulagača i poduzetnika i lokalnog ulagača Tuzlanske županije, završava sljedeće godine i biti će još jedan ozbiljan državni problem.

Odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže. Nije preciziran iznos odštete, ali je u odgovoru medijima oko iste navedeno da će iznos najvjerojatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.

Naime, podsjetimo da su Vlada FBiH iz prošlog saziva i TŽ odbili zaključiti prijedlog sporazuma o međusobnim pravima i obvezama, koji je pripremilo Pravobraniteljstvo BiH. Međutim zašto TŽ? Zbog činjenice da je GIKIL nastao kao zajednički projekt-tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtke u stečaju i u većinskom vlasništvu Vlade TŽ (67%) u zajedničkom projektu.

GIKIL je nastao kao zajednički projekt ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i KHK, tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade TŽ (67%) u zajedničkom projektu – ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.

Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva, te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

U tužbi obitelji Mittal navodi se kako TŽ tijekom 2015., paralelno s otpočinjanjem nastojanja za isključenje GSHL-a iz GIKIL-a, počinje s kaznenim progonom ovog indijskog investitora.

Mittala „olakšali“ za 12,5 milijuna eura i pustili

Naime, Tužiteljstvo TŽ, tužitelj Ćazim Serhatliić je u srpnju 2019. pokrenuo kaznenu istragu protiv Pramoda Mittala, predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a, zbog navodnog organiziranog kriminala, produženih radnji zloupotrebe položaja ili službenih ovlasti, te zloupotreba ovlasti u komercijalnoj djelatnosti.

Županijski sud TŽ-a je po osnovu ove istrage, donio rješenje o pritvoru Pramoda Mittala, a već 23. srpnja 2019., osumnjičenog Mittala su uhitili, ispitali i pritvorili zbog navodnog „organiziranja zločinačkog pothvata“. Pramod Mittal i njegovi najbliži suradnici potom su mogli napustiti BiH, ali tek nakon uplate jamčevine od 12,5 milijun eura – 1,5 milijun eura za kauciju za Mittala, Rajiba Dasa i Paramesha Bhattacharyya te 11 milijuna eura depozita.

Indijski milijarder Pramd Mittal s prebivalištem u Londonu tvrdi kako se u BiH protiv njega vodi montirani kazneni postupak s ciljem oduzimanja tvrtke GIKIL d.o.o. Lukavac, te izbjegavanja plaćanja ikakvih odšteta od nadležnih, a kako on smatra, zbog ispravljanja nedjela počinjenih protiv njega i njegove obitelji kao stranih investitora. Ali, problem koji je uradilo vodstvo TŽ-a dolazi na naplatu državi BiH.

Afera u postanku: „Kupreški škver“

Nova afera u postanku, koja je zanemarivana godinama, je u slučaju, kolokvijalno poznatom kao ‘Kupreški škver’ – nevjerojatnom projektu izgradnje vjetroelektrana na Kupresu, vrijednom pola milijarde eura koji je proglašen javnim interesom HBŽ-a i BiH, kada se suvremeni svijet okreće zelenoj agendi, dekarbonizaciji, zaštiti od onečišćenja okoliša i proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Tim više što je BiH, sukladno pristupanju EU, preuzela obveze na vezano za NECP, Plan za energiju i klimu, koju država mora izvršiti sukladno europskoj energetskoj politici.

No, ovaj projekt je blokiran zbog bizarnih i, kako tvrdi oštećeni bh gospodarstvenik, nezakonitih odluka mostarskog Općinskog suda. Kako Dnevni list doznaje, zbog činjenice da je jedan od aktera i tvrtka iz iz Hrvatske, počinje velika međunarodna istraga u našoj zemlji susjedi zbog sumnji u kriminal i korupciju „teške“ stotine milijuna eura, a o svemu je upoznata i međunarodna zajednica.

Ali, u permanentnoj političkoj krizi BiH koja konstantno potresa cjelokupno bh društvo, potpuno je jasno da BiH blagovremeno ne prepoznaje posljedice ovakvih slučajeva i ne štiti svoje interese. Ovakve propuste bh političara i odgovornih dužnosnika, koji bi također morali snositi odgovornost, plaćaju i dalje će plaćati porezni obveznici.

Dok u većini nabrojanih slučajeva država BiH svojim odlučnim i zakonitim djelovanjem pravosudnih institucija nije zaštitila vlastite interese

te tako i interese svojih građana, poreznih obveznika, u slučaju ‘Kupreški škver’ država, odnosno Hercegbosanska županija i bh tvrtka ulagač, pokušavaju zakonito zaštititi interese od izgledno nepouzdanog inozemnog ulagača, ali i pravno diskutabilnih odluka pravosuđa s velikim pitanjem o uzroku pristranosti.

Blokiran projekt od javnog interesa

Slobodna Dalmacija od 14. travnja objavila je ekskluzivan razgovor s mostarskim poduzetnikom Jurom Krtalićem i o kobnom partnerstvu mostarske tvrtke Kamen-Dent s hrvatskom tvrtkom, danas nepostojećim Brodosplit Holding, temi o kojoj je pisao i Dnevni list, a koja će, zasigurno, postati još jedan milijunski skandal.

Krtalić je za Slobodnu Dalmaciju govorio o projektu izgradnje vjetroelektrana, vrijednom više od pola milijarde eura i tvrdi kako ga je za 265 milijuna eura oštetio „novopečeni brodograditelj“ bivšeg Brodosplit-Holdinga, a danas Brodograđevne industrije Split kojoj je Financijska agencija (FINA) blokirala račun po nalogu Ministarstva financija RH za 40 milijuna eura.

Ukratko, Kamen-Dent d.o.o. nakon što je 2004. krenulo s ispitivanjem potencijala vjetra u HBŽ-u, točnije na prostoru Općine Tomislavgrad i Kupres, 29. kolovoza 2008. Vlada HBŽ, poduzeću Kamen-Dent d.o.o iz Mostara dodijelila je koncesiju za izgradnju vjetroelektrana u Općini Tomislavgrad i Kupres.

Kamen-Dent dobio je koncesiju HBŽ-a, a Krtalić kaže i kako ga je u tome i pratio njemački ‘Siemens’. No, za tako veliki projekt dobrodošao je i pouzdan partner.

Krtalić, tada jedini vlasnik ‘Kamen-Denta’, odlučio je prihvatiti ponudu Tomislava Debeljaka i Brodosplit-Holdinga d.o.o., potpisali su ugovor i postali partneri te je svaki imao po 50 posto udjela u tvrtki koja ima koncesiju za golemu investiciju.

Prema Krtalićevim riječima, od samog početka projekt počinje zaostajati, a vrhunac je 2017. godine i gašenje ‘Brodosplit Holdinga’ i njegovo pripajanje ‘Brodograđevnoj industriji Split’ (BIS) kojem se nezakonito prebacuju udjeli u Kamen-Dentu.

“To su učinili bez suglasnosti Vlade HBŽ, što je protuzakonito budući da Zakon o koncesijama Županije HBŽ i FBiH u 43. članku nedvosmisleno kaže: „Ne može se prenijeti izravno ili neizravno više od 15% glasačkih prava ukoliko se ne dobije odobrenje od koncesora“ (Vlada HBŽ). To je presudom potvrdio Općinski sud u Livnu 24. listopada 2022., čija odluka je pravomoćna i konačna od 30. lipnja 2023., a koju Općinski sud u Mostaru odbija provesti te time blokira Društvo.

Međutim, odvjetnica BIS-a, Tomislava Debeljaka, u reagiranju potvrđuje da za navedenu promjenu nije zatražena suglasnost koncesora – Vlade HBŽ-a.

Mostarski sud, ignorirajući Zakon o koncesijama HBŽ odlučuje o predmetnom sporu, iako član 56. Zakona o koncesijama jasno kaže: „Za rješavanje sporova nastalih u slučaju postupanja suprotno odredbama ovog zakona, nadležan je Županijski sud u Livnu“. Spomenuti sud, u svom nezakonitom postupanju, ide dalje gdje je zakazao ročište 29.04.2025. da odlučuje o mjerama koje je donio (prilikom donošenja nezakonitih mjera nije pozvao pravobraniteljstvo HBŽ niti zakonskog zastupnika Kamen Denta), a za koju prema već navedenom, nema zakonsku nadležnost.

No, kao što je već i navedeno, u ovom predmetu već postoji pravomoćna presuda Općinskog suda u Livnu. Činjenična, što nije nikakva „špekulacija putem medija“.

Naime, Vlada HBŽ tužila je ‘Kamen-Dent’ za nezakonit prijenos udjela s brisanog-likvidiranog Brodosplit-Holdinga na BIS, što je pravomoćnom i konačnom odlukom potvrdio Općinski sud Livno. Međutim, mostarski sud ignorira pravomoćnu presudu općinskog suda Livno, Zakon o koncesijama i zahtjev pravobraniteljstva HBŽ-a, a ne Registar pravnih osoba ne izdaje Rješenje o zabilježbi 15% glasačkih prava.

“Nikada ga nismo tužili, nismo takvi ljudi, prvi put u životu sam zbog njega završio na sudu. Uvijek uzvraća tužbama i prijetnjama. Želi nas izbaciti, zaustavlja nam projekte, tvrtke od kojih živimo. Projekt stoji već sedam i pol godina, ne možemo ništa raditi. Firma blokirana. Drugi vjetroparkovi odavno se grade, a mi ne možemo ništa. Mostarski sud, organizirani kriminal i politika zapinju nam noge. Poluga su mu i beogradski odvjetnici. Morat ćemo tužiti Sud u Mostaru i tražiti odštetu od države”, ozbiljan je mostarski poduzetnik.

Što stoji u presudi Općinskog suda u Livnu?

Općinski sud u Livnu je 24.10.2022. presudio kako tuženik Kamen-Dent d.o.o. iz Mostara, „nije tražio, niti dobio suglasnost/odobrenje tužitelja, Vlada HBŽ-a, za prijenos više od 15% vlasničkih udjela u društvu koncesionatu Kamen-Dent d.o.o. Mostar, sa člana Brodosplit Holding d.o.o. na novog člana Društva Brodograđevna industrija Split d.d., te je na taj način postupio suprotno odredbi čl. 43.st.1. Zakona o koncesijama HBŽ-a“.

Što povezuje slovenski Viaduct i BIS?

Prema informacijama bh portala Raport, RS je u sporu Viaduct u Washingtonu zastupao odvjetnički ured iz Beograda ‘Karanović & Partners’, koji je imao i svoje urede u BiH, a ne Pravobraniteljstvo BiH jer entiteti pred međunarodnim sudovima nemaju pravni legitimitet. RS, odnosno, BiH je izgubila spor. Viaduct zastupa i beogradski odvjetnički ured Baroš.

Odvjetničko društvo Karanovići & Partneri iz Beograda angažirao je i Tomislav Debeljak u slučaju Kamen-Dent d.o.o. Mostar.

Naime, prema tvrdnjama vlasnika Kamen-Denta, Debeljak mu je u Splitu rekao da mora potpisati i prihvatiti da novi, kineski partner sudjeluje u projektu.

„Iako su sve već izdane dozvole bile na ‘Siemensovoj’ turbini, brodograditelj pokušava uvesti neku kinesku, koja je u Europi bila nepoznata, bez ikakvih certifikata, a skuplja 20 milijuna eura od čuvene njemačke kompanije. Zapali bi
u dug 29 godina, uz lošu i preskupu kinesku turbinu, što bi značilo i mijenjanje svih dozvola.

“Nije mu prošlo pa je zaustavio sva plaćanja i blokirao čitav projekt koncem 2017., da bi me 2020. na mostarskom sudu tužio za, pazite sada, nastalu štetu od 48 milijuna KM, odnosno oko 24 milijuna eura, a direktora naše zajedničke tvrtke za 21 milijun maraka, ili više od 10 milijuna eura. Jer smo odbili Kineze. To je i dan-danas na sudu. Zastupa ga, zamislite, ured odvjetnika Karanovića i partnera iz Beograda”.

(Izvor: Dnevni list)

Objava Afere Viaduct, RiTE Gacko i Ugljevik, Trusina, GIKIL, Kupreški škver: BiH je pred financijskim paklom pojavila se prvi puta na Republika.

Serhatlić je optužen zbog prepiski koje je Istraga.ba objavila u rujnu prošle godine. U pitanju su prepiske po osnovu kojih se vidi kako je Serhatlić opstruirao istragu protiv tadašnjeg direktora Tajništva VSTV-a Admira Suljagića.

Tužitelj Ćazim Serhatlić dogovarao je s Admirom Suljagićem svoje postupanje u predmetu u kojem je Admir Suljagić – prijavljeni/osumnjičeni.

“Pozdrav. Jesi li odlučio kada da dam izjavu u SIPA? Imamo li okvirni datum, odnosno tjedan?”, upitao je Admir Suljagić putem vibera tužitelja Serhatlića koji je, nekoliko dana ranije, “formirao predmet” protiv Admira Suljagića zbog slučaja “vlasnik pravosuđa”.

“Sad sam”, odgovorio je Suljagiću tužitelj Serhatlić, “uradio dopis za SIPA-u i nisam postavio okvir nego rekao ‘hitno’, pa neka te traže. Doduše, nisam naveo telefon, jer to i ne treba. Oni će se snaći”.

“Trebam li odvjetnika?”, upitao je Suljagić.

“Ne treba. Rekao sam kao svjedoka na ono o čemu smo pričali”, napisao će Serhatlić.

Ove prepiske pronađene su u telefonu sad već bivšeg direktora Tajništva VSTV-a Admira Suljagića tijekom vještačenja njegovog telefona u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).

Klupko se počelo odmotavati kada je Istraga.ba u rujnu 2023. godine objavila prepiske tadašnjeg direktora VSTV-a Admira Suljagića s biznismenom iz Gračanice Dženanom Mujkićem koji je uhićen u okviru akcije Rudnik.

“Admir S. – vlasnik pravosuđa”, pisalo je u poruci koju je 11. veljače 2021. godine primio biznismen iz Gračanice Dženan Mujkić.

Sedam dana kasnije, Dženan Mujkić je, zajedno sa svojim ocem i tadašnjim državnim zastupnikom Enverom Bijedićem, uhićen u okviru akcije Rudnik.
Kada je Mujkićev telefon Tužiteljstvo TK poslalo na vještačenje, u njemu su pronađene brojne prepiske koje inkriminiraju “vlasnika pravosuđa” Admira Suljagića.

Nakon ove objave, Tužiteljstvo BiH je formiralo predmet protiv Suljagića. U studenom prošle godine po naredbi Suda BiH mu je oduzet telefon. No, prije nego što je Suljagiću oduzet telefon, predmet o ovom slučaju formiralo je i Tužiteljstvo Tuzlanske županije, odnosno tužitelj Ćazim Serhatlić koji je bio postupajući tužitelj i u predmetu Rudnik.

Cilj tužitelja Serhatlića je bio spašavanje Admira Suljagića. Da su “osumnjičeni” Suljagić i tužitelj Serhatlić sve koordinirali, dokazuju i prepiske koje su pronađene u Suljagićevom telefonu. što je navedeno i u nalazu SIPA-e, piše Istraga.

Za podsjetiti je kako upravo inkriminirani tužitelj Serhalić vodi proces u predmetu GIKIL protiv bivših članova Nadzornog odbora i menadžmenta u Global Ispat koksnoj industriji (GIKIL) Lukavac koji je okarakterizirao kao predmet iz oblasti korupcije i privrednog kriminala.
Optuženi su Pramod Mittal, Rajib Das, Parameš Batačarija, Ivana Bunoza, Mate Pavković, Erna Mehmedović, Faik Buševac i Vehid Mešić. Zbog toga je i pokrenuta arbitraža protiv BiH, teška i do 2,5 milijarde KM koje će, izvjesno je, plaćati bh porezni obveznici.

/Desk/

Objava Ured disciplinskog tužitelja VSTV-a podnio tužbu protiv tužitelja iz Tuzle Ćazima Serhatlića pojavila se prvi puta na Republika.

Prema podacima iz Pravobraniteljstva BiH, Elektrogospodarstvo Slovenija – Razvoj in inženjering tužilo je BiH jer se smatraju oštećeni zbog ulaganja u RiTE Ugljevik po samoupravnim sporazumima. Navodni štetni u ovom sporu je RS, a vrijednost spora iznosi čak 695.175.000 eura. Okončanje ovog spora se još ne nazire.

Grupa tužitelja iz Slovenije, Viaduct Portorož, Vladimir Zevnik i Boris Goljevšček, tužili su RS, odnosno BiH, jer se smatraju oštećeni u okviru koncesije za izgradnju hidroelektrane na rijeci Vrbas. Tužba je teška 42.600.000 eura, a vrijeme procijenjeno za okončanje spora je kraj 2024. godine. U ovom predmetu je uložena revizija.

I Hrvatska elektroprivreda je tužila BiH, odnosno nadležne u RS-u

Indijci Pramod, Sangeeta, Vartika, Shristi i Divyesh Mittal tužili su državu, odnosno nadležne u Tuzlanskom kantonu, jer se smatraju oštećenim kod ulaganja u formu Global Ispat i Koksnu industriju Lukavac. Tužbeni iznos je 400 milijuna dolara, a vrijeme procijenjeno za kraj spora je kraj 2026. godine.

Također i Hrvatska elektroprivreda je tužila BiH odnosno nadležne u RS-u zbog ulaganja u RiTE Gacko po samoupravnim sporazumima, a tužba je teška 100 milijuna eura. Iako je navedeno da je ova predmet u fazi mirnog riješavanja spora, nepoznato je kada bi se mogao okončati, piše Fokus.

/Desk/

Objava Slovenija, Hrvatska i Indija tuže BiH zbog RiTE Ugljevik i Gacko, HE Vrbas, GIKIL-a – Tužbe teške 2,3 milijarde KM pojavila se prvi puta na Republika.

Arbitražni postupak koji je pokrenula britansko-indijska obitelj Mittal kao većinski vlasnik tvornice Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac (GIKIL) protiv države BiH dobija i međunarodnu pozornost. Naime američki Bloomberg, ugledni multimedijalni servis koji se fokusira ekonomske informacije i tržište kapirala, a koji svoje ispostave ima diljem svijeta, upravo spominje slučaj GIKIL u BiH i to u kontekstu odštete teške milijarde koju bi država BiH, vrlo izvjesno, bila obvezna platiti zbog vrlo upitnih postupaka lokalnih predstavnika u Tuzlanskom kantonu.

Umjesto da se inozemne investicije zaštite od manipulacija, nastavi unaprijeđivati proizvodnja i otvarati nova radna mjesta, strani investitor Pramod Mittal i njegovi najbliži suradnici optuženi su za kriminal, uhićeni da bi, potom, bili pušteni uz milijunske kaucije. Izvjesno je da će sve na kraju morati platiti država BiH, odnosno, njeni porezni obveznici.

Nigerijska vladila platila 496 milijuna dolara odšete

Naime, Bloomberg piše o sličnom problemu kojeg je Mittal imao i u Nigeriji gdje je nigerijska vlada tvrtki Global Steel Holding Limited (GSH) pristala isplatiti skoro 500 milijuna dolara, točnije 496 milijuna, kako bi okončala dugogodišnji ugovorni spor s Ajaokuta Steel Mill u toj zemlji. Mittalovi pravni zastupnici isprva su tražili nevjerojatnih 5,26 milijardi dolara, ali na koncu je dogovoreno da taj odštetni iznos također nevjerojatnih 496 milijuna.

Slučaj je sličan njegovom slučaju u BiH – dolazi kao investitor, pokreće proizvodnju da bi ga dužnosnici bivše vlade optužili za kriminal i na koncu izgubili milijunski spor pred međunarodnim sudovima.

Pišući o nigerijskom slučaju, Bloomberg se osvrće i na njegov slučaj u BiH.

“Financijski pad Pramoda Mittala počeo je prije 17 godina kada je Global Steel Holdings, registriran na Isle of Man, stao kao jamac za GIKIL-ove dugove. Niz propuštenih uplata doveo je do stečajnog postupka koji je pokrenuo Moorgate Industries, što je rezultiralo nevjerojatnim nalogom od 139,786,656.43 funti za stečaj Mittala u lipnju 2020. Njegova bosanska nesreća također je dovela do istrage i uhićenja pod optužbama za organizirani kriminal, iako je kasnije pušten na slobodu uz jamčevinu”, piše Bloomberg.

Mittal istjeran iz vlastitog poduzeća

Pramod Mittal, kao većinski vlasnik GIKIL-a (51%) pokrenuo je arbitražni postupak po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija. Odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija te. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže kao da će iznos odštete najvjerovatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.

Mittal je kao većinski vlasnik potpuno istjeran iz vlastitog poduzeća, dok je prošle godine GIKIL bio treći najveći izvoznik u BiH, a 2021. godine zabilježio netto dobit od 62.578.404 KM. Nevjerojatna činjenica, nezamisliva u konceptu suvremene ekonomije je i da s dobiti raspolaže sadašnja uprava tvrtke koja je imenovana samo od jednog osnivača, Koksno hemijskog kombinata (KHK) u stečaju, tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%). KHK u GIKIL-u ima udjel od 49%.

Dok novi menadžment imenovan samo od jednog, manjinskog osnivača, KHK, tvrdi kako su zaštitili GIKL od izvlačenja novca, odvjetnici većinskog vlasnika Mittala ističu kako su nezakonito izbačeni, a to je još jedan sudski postupak koji se vodi na sudu u BiH.

Naime, podsjetimo da je GIKIL nastao kao zajednička tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%) u zajedničkom projektu – ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.

Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

Poskupljenjem cijene uglja, rastao je i GIKIL-ov dug prema tvrtki Stemcor od koje je lukavačka tvornica nabavljala sirovine. Danas taj dug iznosi oko 170 milijuna dolara – GIKIL ga nikada nije vratio, a tvrtka Stemcor je prijavila bankrot. GSHL, odnosno obitelj Mittal tražila je od KHK, odnosno, njenog većinskog vlasnika, Vlade Tuzlanskog kantona, a gdje je vladajuća SDA, izmirivanje 49% duga prema Stemcoru, u istom postotku kojim je osnivač i udjelnik u GIKIL-u. Ovo KHK nikad nije ispunio te je GSHL pokrenuo arbitražu protiv KHK kojom, podsjetimo, rukovodi Tuzlanska vlada (!).

To je i najava afere – KHK, čiji je većinski vlasnik Vlada TK i jedan od osnivača GIKIL-a (49%), pokreće smjenu članova NO GIKIL-a. To je i učinjeno na Skupštini gdje nitko od predstavnika GSHL-a nije sudjelovao – uz suglasnost Vlade TK, KHK čiji je upravo ona većinski vlasnik, što je važno za ponoviti, imenuje novih 5 članova odbora koji potom mijenjaju i članove Uprave GIKIL-a. Svi oni su ili članovi SDA ili su vrlo bliski vladi te stranke u toj županiji. Ovime je tuzlanskoj vladi, kao manjinskom vlasniku, omogućena potpuna kontrola nad GIKIL-om dok je inozemni investitor potpuno istjeran.

Koliko će platiti BiH?

Pitanje je koliko će BiH morati platiti odštete za ovu nevjerojatnu aferu. Podsjetimo i na to da je Vijeće ministara BiH nedavno izdvojilo skoro miljuna KM za pravni tim koji će zastupati državuu ovom slučaju.

Postavlja se pitanje da li će Vlada TK dati neograničene garancije kao što su dali Mittal i GSHL zbog čega su i otišli u stečaj iz kojeg evidentno izlaze? Hoće li BiH i KHK odbiti platiti svoj dio obveza koje je akumulirao GIKIL?

Koliko će, u konačnici, nezakonito oduzimanje tvrtke koštati bh porezne obveznike zbog pogrešnih, nekorektnih i prijetvornih poteza tadašnje vladajuće lokalne vlasti Tuzlanskog kantona pod rukovodstvom SDA te hoće li država tražiti odgovornost pred sudovima? Mittal svakako hoće svoje pravo tražiti na sudovima, a ono što je dodatni problem je da su u Upravi GIKIL-a, članovi koji su imenovani od strane samo jednog osnivača (bez da je većinski vlasnik imenovao svoje predstavnike), a posebno pitanje je na koji su način registrirani.

/Desk/

Objava Američki Bloomberg piše o aferi u Lukavačkom GIKIL-u: Mittalovu „bosanska nesreću“ BiH će platiti milijunima pojavila se prvi puta na Republika.

Afera GIKIL, i kriminalne radnje oko ovog projekta inozemnog indijsko-britanskog ulagača i poduzetnika i lokalnog ulagača Tuzlanskog kantona, zasigurno postaje ozbiljan državni problem.

Naime, Vijeće ministara BiH pozvalo je Vladu Federacije BiH kao i Vladu Tuzlanskog kantona (TK) na žurno djelovanje zbog arbitražnog postupka koji je protiv BiH pokrenula obitelj Mittal kao većinski vlasnik i investitor u Global Ispat Koksnu Industriju d.o.o. Lukavac (GIKIL).

Podsjetimo, odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija te. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže. Nije preciziran iznos odštete, ali je u odgovoru medijima oko iste navedeno da će iznos najvjerovatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.

Novalićeva vlada i TK odbili sporazum Pravobraniteljstva BiH

Vijeće ministara BiH razmotrilo je zahtjev za dostavu informacije o pokrenutom arbitražnom postupku tužitelja Pramoda Mittala i drugih protiv BiH, kao i informacije o ranije potpisanim sporazumima iz zaključka Vijeća ministara BiH od 16. ožujka ove godine. Ozbiljnost situacije potvrđuje i vijest kako je Pravobraniteljstvo BiH zaduženo za žurno upozorenje na odgovornost Vlade FBiH kao i vlade TK na obveze koje proizlaze iz člana 29. Zakona o postupku zaključivanja i izvršavanju međunarodnih ugovora.

Naime, podsjetimo da su Vlada FBiH iz prošlog saziva i TK odbili zaključiti prijedlog sporazuma o međusobnim pravima i obvezama, koji je pripremilo Pravobraniteljstvo BiH. Međutim zašto TK? Zbog činjenice da je GIKIL nastao kao zajednički projekt-tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtke u stečaju i u većinskom vlasništvu Vlade TK (67%) u zajedničkom projektu.
GIKIL je nastao kao zajednički projekt ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%) u zajedničkom projektu – ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.

Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva, te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

Zbog TK svi u problemu

Iz Vijeća ministara BiH istaknuli su kako Vlada FBiH i Vlada TK imaju obaveze prema arbitražnom postupku kao i odgovornost za sklapanje modificiranog prijedloga sporazuma o međusobnim pravima i obvezama u vezi s arbitražnim postupkom u predmetu GKIL d.o.o. Lukavac, tužitelja iz obitelji Mittal protiv tužene BiH.

O tome trebaju izvijestiti Vijeće ministara BiH, najkasnije u roku od pet dana od dana dostavljanja zaključka.
“Pozivaju se Vlada FBiH i Vlada TK da se odmah aktivno uključe i hitno poduzmu potrebne aktivnosti zajedno s Pravobraniteljstvom BiH u cilju rješavanja predmetnog arbitražnog postupka zbog zaštite pravnog i financijskog interesa, a imajući u vidu ozbiljnost eventualnih posljedica koje mogu proisteći iz predmetnog postupka za Vladu FBiH i TK”, upozoravaju iz Vijeća ministara BiH.

Kako su istaknuli, Pravobraniteljstvo BIH je zaduženo za dostavljanje detaljne informacije o rezultatu statusne konferencije koja je zakazana za 30. lipnja ove godine.

“Radi se o arbitražnom postupku koji su pokrenuli tužitelji Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal protiv tužene BiH, u svezi s ulaganjem tužitelja u preduzeće GIKIL d.o.o. Lukavac i radnjama nadležnih vlasti TK za koje tužitelji ističu da su u suprotnosti s odredbama Sporazuma između BiH i Republike Indije о unaprjeđenju i zаštiti investicija”, navodi se.

Mittall uhićen pa pušten da napusti BiH nakon što je dao 12,5 milijuna eura

Međutim, u tužbi obitelji Mittal navodi se kako TK tijekom 2015., paralelno s otpočinjanjem nastojanja za isključenje GSHL-a iz GIKIL-a, počinje s kaznenim progonom ovog indijskog investitora.

Naime, Tužiteljstvo TK, tužitelj Ćazim Serhatlić je u srpnju 2019. pokrenuo kaznenu istragu protiv Pramoda Mittala, predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a, zbog navodnog organiziranog kriminala, produženih radnji zloupotrebe položaja ili službenih ovlasti, te zloupotreba ovlasti u komercijalnoj djelatnosti.

Kantonalni sud TK-a je po osnovu ove istrage, donio rješenje o pritvoru Pramoda Mittala, a već 23. srpnja 2019., osumnjičenog Mittala su uhitili, ispitali i pritvorili zbog navodnog „organiziranja zločinačkog pothvata“. Pramod Mittal i njegovi najbliži suradnici potom su mogli napustiti BiH, ali tek nakon uplate 12,5 milijun eura – 1,5 milijun eura za kauciju za Pramoda Mittala, Rajiba Dasa i Paramesha Bhattacharyya te 11 milijuna eura kao depozit.

Obitelj Mittal, nadalje, u tužbi navode kako je protiv Pramoda Mittala „u tijeku nelegitiman i nepravedan kazneni postupak“, te kako je „očiti cilj ovog navodnog kaznenog postupka bila nanošenje štetu Pramodu Mittalu i drugim tužiteljima, kao i GSHL-u, u bilo kojoj pravnoj radnji koju su vjerojatno namjeravali pokrenuti u BiH zboh ispravljanja nedjela počinjenih protiv njih“.

Nevjerojatno je da je kao rezultat kaznenog postupka, Pramodu Mittalu također zabranjeno preduzimati bilo kakve radnje ili bavljenje poslovima GIKIL-a u svojoj ulozi predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a, tako „pomažući Tuženom u postizanju njegovog cilja isključivanja Tužilaca i njihovih predstavnika iz uprave GIKIL-a“.

U tužbi također navode kako se sprega politike i Tužiteljstva TK jasno vidi u naredbi o proširenju istrage protiv Pramoda Mittala od 21. studenog 2019. gdje je tužitelj Serhatlić jasno stavio do znanja diskriminatornu, prikrivenu i nelegitimnu prirodu radnji tuženog navodeći da: „ … bilo je potrebno poduzeti i druge mjere kako bi se povratila kontrola nad poslovanjem i drugim procesima GIKIL-a”.

Nevjerojatan scenarij

Pramod Mittal je u srpnju 2019. morao položiti 11 milijuna eura kao depozit jer ga tužitelj Serhatlić tereti da je odgovoran, i to kao Predsjednik Nadzornog odbora GIKIL-a jer je na sjednici Nadzornog odbora 2006. jednoglasno donesena Odluka o angažiranju stručnjaka iz Indije u cilju poboljšanja proizvodnog procesa u GIKIL-u te jer je nakon toga između GSHL-a i GIKIL-a zaključen ugovor 18. listopada 2006. kojim se GSHL obvezao da će izvršiti angažiranje stručnjaka iz Indije, a čije će troškove snositi GIKIL. Sukladno tome, navedeni stručnjaci i jesu angažirani i bivali plaćani od GIKIL-a sve do 2015. godine. Ponovljeno, odluka o angažiranju stručnjaka zbog unaprijeđenja proizvodnje je donijeta jednoglasno na Nadzornom odboru. Ovaj potez u svakoj uspješnoj tvrtci koja želji ulagati u razvoj bio bi pozdravljen i dobro došao. No, „na sceni“ je nevjerojatan razlog za „odstranjivanje“ Mittala.

Dnevni list je još 2019. godine objavio, a objavljujemo i sada pisanu suglasnost predstavnika Vlade TK, v.d. direktora KHK d.d. Lukavac Zuhdije Hasanhodžića, drugog suosnivača GIKIL-a, gdje on daje svoju pisanu suglasnost na isplatu ovih troškova.

Isto tako, ovi troškovi su transparentno prikazivani u svim godišnjim izvješćima GIKL-a za svaku godinu, te ih je usvajala Vlada TK na sjednicama skupština. Nejasno je kako su troškovi s kojima su pismeno bili suglasni oba osnivača GIKIL-a, i GSHL i KHK d.d, i koje su jednoglasno usuglasili i dogovorili odjednom postali „sumnjivi“ Tužiteljstvu TK i kako sada za njih terete jedino Pramod Mittal, a ne i ostale sudionike, primjerice, predstavnike Vlade TK, menadžmenta i ostale iz tog perioda? Brojna su pitanja…

Kao i oko navedenih 11 milijuna eura od srpnja 2019. koji su položeni na bh banci, te se opravdano postavlja pitanje kolike će kamate biti na ovaj iznos i tko će ih morati platiti nakon okončanja ovog, očito interesno – politički montiranog postupka.

Još u rujnu 2018. godine na održanoj skupštini GIKIL-a, na kojoj su sudjelovali i predstavnici Vlade TK, odvjetnik Faik Muhić, tadašnji predstavnik i oponumoćenik Pramoda Mittala upozorava: „Ne može se strani investitor isključivati i istjerivati iz firme bez osnova. Ne može se vlasnik strane firme izbacivati iz kabineta premijera, ne može mu se prijetiti uhićenjem, ne može se prijetiti kaznenim prijavama itd.”.

Zbog svega navedenog indijski milijarder Pramd Mittal s prebivalištem u Londonu tvrdi kako se u BiH protiv njega vodi montirani kazneni postupak s ciljem oduzimanja tvrtke GIKIL d.o.o. Lukavac, te izbjegavanja plaćanja ikakvih odšteta od nadležnih, a kako on smatra, zbog ispravljanja nedjela počinjenih protiv njega i njegove obitelji kao stranih investitora. Ali, problem koji je uradilo vodstvo TK-a dolazi na naplatu državi BiH.

Što je i kako „sumnjivo“?

Zuhdija Hasanhodžić, v.d. KHK-a d.d. Lukavac, u svojoj izjavi potvrdio je kako je upoznat s Ugovorom zaključenim sa GIKIL-om i tvrtkom GSHL 18. listopada 2006. u Tuzli kao i s njegovih šest Ankesa nastalih do 19. siječnja 2009. godine.
„Navedeni Ugovor s Aneksima se odnosi na pružanje usluga tehničkih, tržišnih i financijskih priprema za proizvodnju u GIKIL-u kao i usluga upravljanja kroz Centralnu grupu podrške, poslovne planove i izvedbu, informacijske tehnologije, upravne inicijative kao što su TPM i SIX Sigma, pružene od strane GSHL-a, a isti ugovor sa svojim dodacima je pravno valjan i knjižen u računovodstvu GIKIL-a te je po njemu vršeno fakturiranje navedenih usluga. Također izjavljujem da je takvo knjiženje faktura odobreni i prihvaćeno u GIKIL-u i jednoglasno odobreno od obje strane, osnivača KHK-a i GSHL-a kao suvlanika GIKIL-a, a ja nemam nikakvih prigovora na takav ugovor, njegovo knjiženje i realizaciju“, stoji u izjavi vršitelja dužnosti KHK-a Zuhdije Hasanhodžića.

Postavlja se pitanje, kako nakon toliko godina da je bilo sve uredno, a onda odjednom tužitelju budu sumnjivi troškovi za stručnjake za unaprjeđenje proizvodnje, da je isto odluka cjelokupnog menadžmenta, a samo za isto optužen Mittal, bez promišljanja kako se radi o cjelokupnom sustavu odlučivanja, izvješća i plaćanja usluga, a što je Vlada TK uredno usvajala godišnja izvješća sa svakim feningom utroška?

Objava AFERA GIKIL počinje tresti državu – Vijeće ministara BiH pozvalo Vladu FBiH i TK na žurno djelovanje pojavila se prvi puta na Republika.

Medijsko istraživanje oko afere Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac (GIKIL) svakim danom potvrđuje razmjere kriminalne hobotnice zbog koje je Bosna i Hercegovina uvučena u arbitražni postupak po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija. Arbitražu je pokrenuo indijski biznismen i većinski vlasnik GIKIL-a (51%) Pramod Mittal.

Afera GIKIL zasigurno će biti među ‘najtežim’, ako ne i ‘najteža’ u poslijeratnoj BiH zbog spora od više stotina milijuna eura koje bi, na koncu, morala platiti naša zemlja te se ponovno naći na nezavidnoj listi nesigurnih država za inozemne investicije.

Izuzev što se kroz aferu isprepliće snažna sprega lokalnih političara Tuzlanskog kantona, ali i pravosudnih institucija, ovaj slučaj otkriva i vodeće aktere planiranja i realizacije te konačnog cilja – izbacivanje većinskog, inozemnog vlasnika i investitora Pramoda Mittala iz upravljačke strukture ove tvrtke.

Mittal prijavio odvjetnika zbog prijevare

Zanimljiva je činjenica da je Mittal podnio kaznenu prijavu protiv vlastitog odvjetnika Faika Muhića koji je ujedno bio i pravni zastupnik GSHL-a, tvrtke u vlasništvu obitelji Mittal, a koja je u GIKIL uložila 51% kapitala, dok je Koksno hemijski kombinat (KHK), tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%), u tom zajedničkom projektu uložio preostalih 49% kapitala. Faik Muhić je također bio osobni odvjetnik Pramod Mittala što se vidi iz punomoći koju objavljujemo. Tada nije bilo niti najave da će ovaj zajednički projekt završiti na međunarodnom arbitražnom sudu.

Nakon što je Mittal kazneno prijavio Muhića, gdje je svog odvjetnika teretio za neovlašteno otkrivanje odvjetničke tajne, prijevaru i zloupotrebu povjerenja, tužiteljstvo u Travniku donosi odluku o obustavljanju istrage, ali i odbija Mittalovu pritužbu koja je uslijedila nakon toga. Za očekivati je da će Preamod Mittal iskoristiti daljnje pravne lijekove u ovom predmetu, a možda i potražiti pomoć europskih sudova.

Faik Muhić u svom iskazu Kantonalnom tužiteljstvu Travnik izjavljuje kako su netočni navodi da je imao potpisan ugovor o zastupanju sa Pramod Mittalom te da tako nije mogao otkriti nikakvu odvjetničku tajnu. No, iz punomoći koju objavljujemo vidljivo je kako je odvjetnik Faik Muhić i njegov odvjetnički ured zastupao Pramod Mittala.

U kaznenoj prijavi koju je, u ime Mittala, Kantonalnom tuzlanskom tužiteljstvu uputila odvjetnica Vasvija Vidović u prosincu 2019. protiv odvjetnika Faika Muhića, između ostaloga, stoji da “nije ispunio svoju dužnost zasnovanu na Zakonu o odvjetništvu, Kodeksu odvjetničke etike te da je zloupotrijebio ovlasti koje mu je dalo pravno lice GIKIL jer je 25. veljače 2016. Općinskom sudu u Tuzli podnio tužbu protiv GIKIL-a i to kao punomoćnik drugog pravnog lica – GSHL-a, zbog untvršivanja niptavnosti akta,a onda 7. ožujka 2016. ponovno kao punomoćnika GSHL-a ponio tužbu protiv GIKIL-a zbog poništenja akata Skupštine GIKIL-a.

Istaknuto je kako je postupao u očitom sukobu interesa te, umjesto da zastupa interese GIKIL-a, pokrenuo dvije tužbe protiv njih u korist drugog pravnog lica, GSHL-a.

Kako se dogodilo da Mittalov odvjetnik radi protiv interesa svog klijenta. Dokazi upućuju upravo na to, a o motivi se mogu samo nazirati. Kako drukčije objasniti dvije potpuno kontradiktrone izjave ovog odvjetnika koji je, ujedno, zastupao GSHL u arbitražnom postupku pokrenutom 2015. godine protiv KHK i Vlade TK-a kao suvlasnika GIKIL-a od 49%.

Jedno je govorio 2018. godine…

Naime, na snimku sa Skupštine GIKIL-a 10. rujna 2018. Muhić koji je po ovlasti Pramoda Mittala presjedao tom Skupštinom, a za što objavljujemo i njegovu svojeručno potpisanu prijavu, istaknuo je kako predstavlja Mittala te da ima “apsolutno neograničene ovlasti”. Nasuprot tome, već 2019. godine, Skupština u istom sazivu i s istim pravno činjeničnim stanjem, označena je kao nelegalna i to po osnovu priznanja domaćih aktera, tadašnje uprave GIKIL-a, odnosno zamjenika generalnog direktora Suada Imamovića i odvjetničkog ureda ‘Muhić i drugi’.

“Kao predstavniku GSHL-a koji ima apsolutna neograničene ovlasti od strane gospodina Pramod Mittala, da i njega i GSHL zastupam po svim pravno-imovinskim pitanjima na prostoru BiH, kao i njegovoj tvrtci, čini mi se, a bit ću slobodan to kazati, da ova tvrtka pod hitno mora riješiti dva ključna pitanja. Nisu samo GIKIL ‘čerupali’, da upotrijebim taj kolokvijalni izraz za prinudno osiromašenje od strane trećih osoba, radnici GIKIL-a. Ako krenemo od toga da položaj Sindikalne organizacije je zbilja ‘carski’, da je predsjednik sindikata profesionalno predsjednik Sindikata, da ima svoju tajnicu, troškove i ured – to nema nigdje”, kazao je Muhić na Skupštini GIKIL-a 2018. godine.

“Drugo, na plećima ove tvrtke stoji stotinjak radnika koji ne rade ništa i ne mogu raditi, nego samo smetaju ovdje, jer su invalidi rada, ne možete im ništa uraditi. Ima i tu prijedlog što uraditi, bolje je i da sjede kod kuće nego da dolaze ovdje i smetaju drugima da rade. Ne može se strani investitor isključivati i istjerivati iz tvrtke bez osnova. Ne može se vlasnik strane tvrtke izbacivati iz kabineta premijera, ne može mu se prijetiti uhićenjem, kaznenim prijavama itd.”, kazao je tada Muhić, pri tom otkrivajući kaotično stanje u GIKIL-u.

…drugo 2023. godine

On je u prosincu 2018. godine, što cijelu aferu još više usložnjava, a njegovu ulogu u svemu dovodi do velikog upitnika, imenovan i za prokuristu GIKIL-a, da bi, nakon što mu je mandat otkazan, otkazao punomoć o zastupanju GSHL-a, GIKIL-a i Pramoda Mittala te nakon mjesec i pol dao izjavu Tužiteljstvu u svojstvu svjedoka u ovom slučaju.

Međutim, njegova izjava sa Skupštine GIKIL-a iz 2018. dijametralno se razlikuje od pisanog odgovora koje je dao novinarima Face TV-ja na pitanje o njegovom pravnom mišljenju o odluci Uprave GIKIL-a od 20. siječnja 2020. da isključi GSHL te je li on pravni zastupnik firme Coast Line Commodities i radi li se o strateškom partneru GIKIL-a. Vlasnik tog navodno strateškog partnera je Pavao Vujinovac koji je i vlasnik firme PPD-a koja ugljem opskrbljuje GIKIL. Vujinovac je ujedno i većinski vlasnik Luke Ploče. Odvjetnik Muhić je demantirao da je Coast Line novi strateški partner GIKIL-a.

“GSHL nije uplatio udio u kapitali GIKIL-a što je obećao Ugovorom o osnivanju GIKIL-a. Upisao 77 milijuna s obvezom uplate do 1. listopada 2007. godine, uplatio samo 32, a nikad preostalih 45 milijuna. Nakon naknadnog poziva da izvrši obvezu oglušio se i otišao u bankrot. Isključenje takvog ugovarača je zakonska obveza, a ne mogućnost. GSHL je potpuno opravdano i zakonito isključen. Na drugo pitanje ne mogu kratko odgovoriti. Uglavnom, Coast Line nije novi strateški partner Gikila”, odgovorio je za Face TV.

Nevjerodostojan svjedok?

Ova izjava odvjetnika Muhića bi mogla staviti u rang nevjerodostojnih svjedoka. U tuzlanskim kuluarima se već odavno spominje kako je baš Faik Muhić „stvarni autor“ aktualne optužnice Kantonalnog tužiteljstva protiv Pramod Mittala i drugih. Ovo su, između ostaloga, bili razlozi za podnošenje kaznene prijave od strane Mittala.

Podsjetimo kako je poskupljenjem cijene uglja, rastao je i GIKIL-ov dug prema tvrtki Stemcor od koje je lukavačka tvornica nabavljala sirovine. Danas taj dug iznosi oko 170 milijuna dolara – GIKIL ga nikada nije vratio, a tvrtka Stemcor je prijavila bankrot. GSHL, odnosno obitelj Mittal tražila je od KHK, odnosno, njenog većinskog vlasnika, Vlade Tuzlanskog kantona, a gdje je vladajuća SDA, izmirivanje 49% duga prema Stemcoru, u istom postotku kojim je osnivač i udjelnik u GIKIL-u. Ovo KHK nikad nije ispunio te je GSHL pokrenuo arbitražu protiv KHK kojom rukovodi Tuzlanska vlada.

I tada počinje nevjerojatna “igra” – KHK, čiji je većinski vlasnik Vlada TK i jedan od osnivača GIKIL-a (49%), pokreće smjenu članova NO GIKIL-a. To je i učinjeno na Skupštini gdje nitko od predstavnika GSHL-a nije sudjelovao, a uz suglasnost Vlade TK, KHK u stečaju kojeg zastupa stečajni upravnik Hajrudin Kunalić, čiji je upravo Vlada TK većinski vlasnik, što je važno za ponoviti, imenuje novih 5 članova odbora koji potom mijenjaju i članove Uprave GIKIL-a.

Ovime je tuzlanskoj vladi omogućena potpuna kontrola nad GIKIL-om dok je inozemni investitor potpuno istjeran. I danas GIKIL posluje kao treći najveći izvoznik u BiH, ali dugovi ostaju i fakturiraju se Mittalu. Skandal, u kojem traje međusobno optuživanje obje strane, ‘presijeći će’ međunarodna arbitraža od koje već sada strepi BiH.

Tko je i koliko sudjelovao u osnivanju GIKIL-a

Ukupni osnivački kapital GIKIL-a bio je 152.120.247 KM – KHK je istom sudjelovao sa 5.000 KM i objekte tvornice i zgrade, ali i 27 milijuna KM duga. S druge strane, GSHL unosi u osnivački kapital u novcu 38.790.663 KM te se Ugovorom obvezao izmiriti obveze prema povjeriteljim u iznosu od 12.581.326 KM, a radilo se o obvezama KHK-a. GSHL, za razliku od KHK u GIKIL nije unio niti jednu KM duga.
Pojednostavljeno, GSHL s jedne strane unosi 39 milijuna KM u društvo GIKIL, dodatno preuzima 12,5 milijuna KM dugovanja KHK-a, i ne unosi ni jednu KM duga. KHK u GIKIL unosi 5.000 KM i 27 milijuna KM dugova, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava AFERA GIKIL pred međunarodnim sudom za arbitražu – Kako se ‘kalio’ plan za milijunsku prijevaru pojavila se prvi puta na Republika.

 Dok predstoji razotkrivanje nevjerojatnih razmjera afere oko tvornice Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac (GIKIL),  lokalna vlast sve glasnije traži angažiranje i pomoć države u problemu u kojem su upravo oni glavni akteri, ali i koji Bosnu i Hercegovinu ušvršćuje na poziciji nesigurnih zemalja za strane investitore.

Arbitražni postupak po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija pokrenuo je indijski biznismen i većinski vlasnik GIKIL-a (51%) Pramod Mittal pokazati će sve dokaze i činjenice što se događalo u toj tvornici od njenog ponovnog pokretanja.

Poražavajuće je što se kroz cijelu aferu nazire težak politički kontekst zbog činjenice da vlast u Tuzlanskom kantonu, kao manjinskom udjelniku u GIKIL-u – ima većinski SDA.

 Nezamisliv primje u suvremenoj ekonomiji

 Indijski milijarder koji ima i britansko državljanstvo Pramod Mittal 2019. godine putem svog odvjetničkog tima obratio se najvišim političkim dužnosnicima u BiH i FBiH, tražeći sastanak s predstavnicima BiH i mirno rješenje spora, a u suprotnom je najavio tužbu i arbitražu protiv BiH pred međunarodnim sudovima.

Odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija te. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže kao da će iznos odštete najvjerovatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.

Mittal je kao većinski vlasnik potpuno istjeran iz vlastitog poduzeća, dok je prošle godine GIKIL bio treći najveći izvoznik u BiH, a 2021. godine zabilježio netto dobit od 62.578.404 KM.

Nevjerojatna činjenica, nezamisliva u konceptu suvremene ekonomije je i da s dobiti raspolaže

sadašnja uprava tvrtke koja je imenovana samo od jednog osnivača, Koksno hemijskog kombinata (KHK) u stečaju, tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%). KHK u GIKIL-u ima udjel od 49%.

Dok novi menadžment imenovan samo od jednog, manjinskog osnivača, KHK,  tvrdi kako su zaštitili GIKL od izvlačenja novca, odvjetnici većinskog vlasnika Mittala ističu kako su nezakonito izbačeni, a to je još jedan sudski postupak koji se vodi na sudu u BiH.

Naime, podsjetimo da je GIKIL nastao kao zajednička tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%) u zajedničkom projektu – ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.

 Početak afere teške stotine milijuna

Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

Poskupljenjem cijene uglja, rastao je i GIKIL-ov dug prema tvrtki Stemcor od koje je lukavačka tvornica nabavljala sirovine. Danas taj dug iznosi oko 170 milijuna dolara – GIKIL ga nikada nije vratio, a tvrtka Stemcor je prijavila bankrot. GSHL, odnosno obitelj Mittal tražila je od KHK, odnosno, njenog većinskog vlasnika, Vlade Tuzlanskog kantona, a gdje je vladajuća SDA, izmirivanje 49% duga prema Stemcoru, u istom postotku kojim je osnivač i udjelnik u GIKIL-u. Ovo KHK nikad nije ispunio te je GSHL pokrenuo arbitražu protiv KHK kojom rukovodi Tuzlanska vlada (!).

To je i najava afere – KHK, čiji je većinski vlasnik Vlada TK i jedan od osnivača GIKIL-a (49%), pokreće smjenu članova NO GIKIL-a. To je i učinjeno na Skupštini gdje nitko od predstavnika GSHL-a nije sudjelovao – uz suglasnost Vlade TK, KHK čiji je upravo ona većinski vlasnik, što je važno za ponoviti, imenuje novih 5 članova odbora koji potom mijenjaju i članove Uprave GIKIL-a. Svi oni su ili članovi SDA ili su vrlo bliski vladi te stranke u toj županiji. Ovime je tuzlanskoj vladi, kao manjinskom vlasniku, omogućena potpuna kontrola nad GIKIL-om dok je inozemni investitor potpuno istjeran.

Plan

Nakon što se GSHL kao većinski vlasnik žali, općinski sud u Tuzli ovu skupštinu proglasio je nezakonitom i poništio odluku Vlade i KHK-a. Nakon ovoga Tuzlanska vlada i KHK tuži GSHL, no sud donosi odluku o nenadležnosti pozivajući se na ugovor KHK-a i GSHL-a prema kojem, u članku 64., se navodi kako će se svi sporovi rješavati prijateljski ili arbitražom.

Mittal 2015. godine pokreće arbitražu, no vlada TK nije plaćala arbitražne takse te je arbitražni postupak prekinut i tako proces vraćen na domaće sudove. Je li ovo bio dio smišljenog plana ili ne?

Izjava tadašnjeg premijera TK-a Jakub Suljkanovića ipak pokazuje da se upravo tome težilo te da je vlast, manjinski vlasnik, planski kršila ugovor s Mittalom te da u cijeli ekonomski projekt nisu ušli s dobrom namjerom, ali i da su bili svjesni da ovakav način preuzimanja nadzora na GIKIL-om i istjerivanje većinskog vlasnika nije i ono što će inozemni arbitražni sud proglasiti zakonitim.

On je kazao :“Naši će sudovi dokazivali ono za što bismo mi tamo davali novac. Naš sud će to sada dokazivati u našem postupku. Što bismo davali 500.000 KM i nismo sigurni da će ti arbitražni sudci, stranci biti na našoj strani jer će ih on kupiti“.

Tragikomedija – Investitor istjeran iz vlastitog poduzeća, poduzeće preuteo, a on uhićen

S obzirom na ostvarenu dobit od 62.578.404 KM iz 2021. godine postavja se pitanje koliko je od tog iznosa sadašnja uprava GIKIL-a platila starog duga tvrtci Moorgate kojoj po arbitražnoj presudi suda u Londonu ima dug od cca 170 milijuna američkih dolara i na koji se obračunavaju kamate. Na općinskom sudu u Lukavcu vode se dva izvršna postupka firme Moorgate protiv GIKIL-a, te je dana 30.10.2017. godine Općinski sud u Lukavcu donio je Rješenje o izvršenju nakon čega su bili blokirani svi računi GIKIL-a.  Moorgate u svakom trenutku temeljem toga može blokirati rad GIKIL-a.

Podsjetimo da su , Mittal i njegova dva suradnika, uhićeni su u srpnju 2019. godine i to pod sumnjom za gospodarski kriminal i zlouporabu ovlasti te su uskoro pušteni da se brane sa slobode. Sva trojica su puštena nakon sedam dana pritvora, Mittal uz kauciju od milijun eura, a ostala dvojica uz kauciju od po 250 tisuća eura i nitko od njih više nije mogao sudjelovati u radu Nadzornog odbora i Uprave u GIKIL-u – vlastitoj tvornici.

Politički utjecaj kristalno jasno se vidi na primjeru Sulejmana Brkića, koji je preuzeo dužnost predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a – on 2019. godine je imenovan županijskim ministrom MUP-a. Samo nekoliko dana nakon što je imenovan ministrom, Mittal i njegovi najuži suradnici su uhićeni i zabranjeno im je bilo kakva aktivnost vezana uz GIKIL.

Upravo je Brkić krajem 2022. godine pred općinskim sudom Tuzla prvostupanjski osuđen na dvije godine zatvora zbog zlouporabe položaja i ovlasti te primanja nagrade ili druge koristi, a dobio je i zabranu vršenja dužnosti ministra u FBiH u trajanju od pet godina od pravomoćnosti presude.

„Povrat kontrole nad GIKIL-om“

Tadašnji tužitelj Ćazim Serhatlić dao je skandaloznu izjavu: „ Iz prethodnih točaka naredbe o provođenju istrage od 14.10.2019. godine, vidljivo je da je plan Pramod Mittala bio da se u parničnom postupku ishodi sudsko poravnanje kojim be se isti od GIKIL-a naplatio za iznos od 12,9 milijuna USD. Iako na to nije imao nikakvo pravo. Međutim, izdavanjem mjera zabrane od Županijskog suda Tuzla, realizacija tog plana je dovedena u pitanje te je bilo nužno poduzeti druge mjere u cilju povrata kontrole nad poslovnim i drugim procesima GIKIL-a“.

Međutim, uprava GIKIL-a koja je, prema općinskom sudu imenovana nelegalno 2016., četiri godine kasnije, 2020.,  ponovno je imenovana, a što je i registrirao tuzlanski sud iako je i ova uprava imenovana bez većinskog vlasnika, GSHL-a. S druge strane, u sudskom registru kao većinski vlasnik GIKIL-a i dalje je upisan GSHL, obitelj Mittal, s 51% udjela.

Zbog te činjenice i odredbi zakona o gospodarskim društvima koji decidno propisuje kvorum na skupštinama gospodarskih društava, posve je nejasno kako danas GIKIL održava svoje skupštine sa prisutnim jednim osnivačem, KHK-om u stečaju i tumači na skupštinama da su svi osnivači prisutni. Još više je nejasno kako na to ne reagiraju  pravosudne institucije, ukoliko im je isto poznato.

Nevjerojatna je i činjenica da je nova uprava GIKIL-a je nekoliko puta u registraskom sudu Tuzla pokušala promijeniti i vlasničku strukturu i sam naziv GIKIL-a, ali im je registarski sud  to odbio, a županijski sud u Tuzli svojim odlukama potvrdio stav registarskog suda Tuzla, odnosno odbio bilo kakve promjene u registraciji.

Istodobno, iz lokalne vlasti TK-a, točnije KHK-a koji je u stečaju, pozivaju Bosnu i Hercegovinu da se aktivno uključi u rješavanje problema koji su upravo oni izazvali, a što će na koncu plaćati država i njeni porezni obveznici stotinama milijuna eura. Izvjesno je i da će se primjer GIKIL-a proučavati na ekonomskim i pravnim fakultetima kao egzaktan primjer političke manipulacije. Kolike će posljedice imati Tuzlanska županija, FBiH i BiH – nejasno je, kao što je i nejasno kako se mogla dogoditi afera GIKIL, jedna od najvećih afera u poslijeratnoj BiH, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Afera GIKIL – Država BiH plaćati će posljedice kriminala u arbitraži teškoj više od pola milijarde eura pojavila se prvi puta na Republika.

Obavijest je poslana federalnom premijeru Fadilu Novaliću, sad već bivšem predsjedavajućem Vijeća ministara Zoranu Tegeltiju i bivšem ministru pravde Josipu Grubeši, potom Mariofilu Ljubiću pravobranitelju Bosne i Hercegovine, Mati Joziću, federalnom ministru pravde, Nerminu Džindiću, federalnom ministru energije, industrije i rudarstva, Muhamedu Čengiću, veleposlaniku Bosne i Hercegovine u Indiji, a sve temeljem Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Indije za promociju i zaštitu ulaganja (BIT) od 12. rujna 2006. godine, koji je stupio je na snagu 13. veljače 2008. godine, piše Dnevni list.

Što piše u obavijesti

Naime 6. studenog 2019. godine, Pramod Mittal dostavio je na nadležne institucije u Bosni i Hercegovini Obavijest o pokretanju u vezi sa sporom koji potpada pod član 9. Ugovora, izražavajući svoju namjeru da podnese tužbu protiv Bosne i Hercegovine, osim ako spor naveden u prethodnoj obavijesti ne bude riješen sporazumno. Budući spor nije riješen, indijski milijarder je pokrenuo arbitražni postupak.

Predmet ove arbitraže je spor koji je nastao između Pramod Mittala, odnosno obitelji Mittal, te Bosne i Hercegovine u vezi s ulaganjima obitelji Mittal u okviru BIT-a, i to njihovim ulaganjima u i u vezi s Global Ispat Koksna Industrija d.o.o. Lukavac.

Pramod Mittal, odnosno njegova firma GSHL je vlasnik 51% lukavačke firme GIKIL. Pravni zastupnik obitelji Mittal u obavijesti o arbitraži između ostalog navodi kako je Bosna i Hercegovina, odnosno kako su odgovorni i nadležni nezakonito isključili GSHL-a, kao osnivača i dioničara, i njegove predstavnike iz upravljačkih struktura GIKIL-a čime su u potpunosti uništili investicije investitora i uzurpirali njihova prava koja imaju prema zakonu.

Navode kako je BiH također pokrenula niz nezakonitih krivičnih radnji protiv Pramoda Mittala i suradnika koji su bili dio upravljačkih struktura GIKIL-a, podvrgavajući ih zastrašivanju, uznemiravanju, pa čak i nezakonitom lišavanju slobode.

Potvrđena optužnica

Podsjećamo kako je na zahtjev Tužiteljstva Tuzlanskog kantona Pramod Mittal lišen slobode 23. srpnja 2019. godine u Lukavcu dok je bio u radnoj posjeti Gikil-u. Dana 23. siječnja 2023. godine sud je potvrdio optužnicu protiv njega i ostalih u ovom predmetu, pet dana nakon što je njegov pravni zastupnik poslao obavijest o pokretanju arbitraže na sve relevantne adrese u Bosi i Hercegovini.

Pramod Mittal u obavijesti o arbitraži navodi kako se protiv njega vodi nelegitiman i nepravedan krivični postupak čija je svrha osim da nanese štetu Mittalu i GSHL-u, da ih spriječi u bilo kojoj pravnoj radnji koju su možda htjeli pokrenuti u Bosni i Hercegovini radi ispravljanja nedjela počinjenih protiv njih, te kako su time ugrožena, odnosno uništena Mittalova ulaganja u BiH.

Navode i prekoračenja u radu pravosudnih organa koji vode kazneni postupak protiv njih, te nezakonito i direktno miješanje tužitelja u rad GIKIL a, kao i zastrašivanje, te isto tako nezakonito miješanje lokalnih političkih struktura u sve navedeno.

Vezano za nadležnost domaćih sudova oko sporova vlasništva Kantonalni sud u Tuzli je 5. 10. 2018. godine potvrdio rješenje općinskog suda u Tuzli koji se proglasio nenadležnim u rješavanju spora između stranog ulagača i domaćih partnera. Kod sporova između osnivača predviđena je arbitraža na međunarodnom sudu sukladno članku 64. Ugovora o pristupanju.

Firma GSHL koja je u vlasništvu Pramod Mittala u Registarskom sudu Tuzla vodi se kao vlasnik 51% posto lukavačkog Gikila, ali vlasnička prava ne ostvaruje od 2019. godine.

(Izvor: Dnevni list)

Objava Indijski biznismen, većinski vlasnik lukavačkog GIKIL-a pokrenuo arbitražu protiv BiH pojavila se prvi puta na Republika.