Mark Satta, The Conversation

Izvor: Digitalna demokracija

U godinama koje su slijedile, Orwellovo djelo ostavilo je neizbrisiv trag na američku misao i kulturu. Prodaja ” Životinjske farme” i “1984” porasla je 2013. nakon što je zviždač Edward Snowden otkrio povjerljive dokumente Nacionalne sigurnosne agencije . “1984” došla je na vrh Amazonove liste najprodavanijih knjiga nakon predsjedničke inauguracije Donalda Trumpa 2017. godine.

Kao profesora filozofije zanima me stalna relevantnost Orwellovih ideja, uključujući onih o totalitarizmu i socijalizmu.

Početak karijere

George Orwell bio je pseudonim Erica Blaira. Rođen 1903. u kolonijalnoj Indiji, Blair se kasnije preselio u Englesku gdje je uz pomoć stipendija pohađao elitne škole. Nakon toga pridružio se britanskoj državnoj službi, radeći u Burmi (današnjem Mjanmaru). S 24 godine Orwell se vratio u Englesku, s namjerom da postane pisac.

Tijekom 1930-ih nije imao nekog naročitog uspjeha kao esejist, novinar i romanopisac. U to vrijeme služio je kao dobrovoljac u ljevičarskoj miliciji koja se borila na strani republikanaca tijekom Španjolskog građanskog rata. Za vrijeme ovog rata Orwell je shvatio kako propaganda može oblikovati političke narative, promatrajući netočno izvještavanje o događajima koje je doživio iz prve ruke.

Orwell je kasnije sažeo svrhu svog pisanja, otprilike od Španjolskog građanskog rata nadalje: “Svaki redak ozbiljnog rada koji sam napisao od 1936. bio je, izravno ili neizravno, protiv totalitarizma i za demokratski socijalizam.” Orwell u ovom odlomku nije naveo što misli pod totalitarizmom ili demokratskim socijalizmom, ali neka druga njegova djela pojašnjavaju kako je on razumijevao te pojmove.

Što je totalitarizam?

Za Orwella, totalitarizam je politički poredak usredotočen na moć i kontrolu. Kao primjer totalitarizma kao stava možemo uzeti lik O’Briena u knjizi “1984”. O’Brien je moćni državni dužnosnik koji koristi mučenje i manipulaciju kako bi stekao moć nad mislima i postupcima glavnog protagonista, Winstona Smitha. Ovdje nam je značajno to što O’Brien svoju želju za moći tretira kao cilj sam po sebi. O’Brien predstavlja ideju moći koja je samoj sebi razlog.

Većina Orwellovih najlucidnijih ideja tiču se onoga s čime je totalitarizam nespojiv. U svom eseju “Lav i jednorog ” iz 1941. Orwell piše o “totalitarnoj ideji da ne postoji nešto poput zakona, da postoji samo moć …” Drugim riječima, zakoni mogu ograničiti moć vladara. Totalitarizam nastoji izbrisati granice zakona neometanim vršenjem moći.

Na sličan način, u svom eseju “Sjećanje na španjolski građanski rat” iz 1942. Orwell tvrdi da totalitarizam mora poreći postojanje neutralnih činjenica i objektivne istine. Orwell identificira slobodu i istinu kao zaštitni mehanizam od totalitarizma. Konzumiranje slobode i prepoznavanje istine nespojivi su s potpunom, centraliziranom kontrolom koju totalitarizam iziskuje.

Orwell je shvatio da se totalitarizam može naći kako na političkoj desnici, tako i na ljevici. Za njega su i nacizam i komunizam bili totalitarni.

Po mome mišljenju, Orwellovo djelo traži od nas da se odupremo totalitarnim vođama, bez obzira na političku pripadnost. Također nas podsjeća da su govorenje istine i obrana slobode naše najbolje oružje u borbi protiv totalitarizma.

Što je to demokratski socijalizam?

U svojoj knjizi iz 1937. “Put do pristaništa Wigan” Orwell piše da socijalizam znači “pravdu i slobodu”. Pravda na koju se Orwell poziva nadilazi puku ekonomsku pravdu, te podrazumijeva i društvenu i političku pravdu.

U „Lavu i jednorogu“ Orwell nam objašnjava što misli pod socijalizmom . Prema njegovim riječima, socijalizam zahtijeva “približnu jednakost prihoda (ne smije biti više od približne), političku demokraciju i ukidanje svih nasljednih privilegija, osobito u obrazovanju”.

Objašnjavajući što podrazumijeva pod “približnom jednakošću prihoda”, Orwell je u istom eseju rekao da jednakost prihoda ne smije biti veća od omjera od oko 10 prema 1. U modernom tumačenju to sugerira da bi za Orwella moglo biti etički ispravno da predsjednik uprave u tvrtci zarađuje deset puta više od svojih zaposlenika, ali ne i 300 puta više, a što je prosjek u Sjedinjenim Državama.

Opisujući socijalizam, Orwell ne govori samo o ekonomske nejednakosti. Njegovo djelo ukazuje na to da njegovo shvaćanje socijalizma podrazumijeva “političku demokraciju”. Kao što je primijetio David Dwan, Orwell je razlikovao “dva koncepta demokracije“. Prvi koncept odnosi se na političku moć koja počiva na građanima. Drugi se odnosi na klasične liberalne slobode poput slobode mišljenja. Oba pojma demokracije čine se relevantna za ono što Orwell podrazumijeva pod demokratskim socijalizmom. Za Orwella je demokratski socijalizam politički poredak koji osigurava društvenu i ekonomsku jednakost, dok istovremeno štiti i široke osobne slobode.

Vjerujem da Orwellov opis demokratskog socijalizma i njegovo priznanje da postoje različiti oblici socijalizma mogu biti važni i danas, s obzirom na to da američki politički dijalog o socijalizmu često zanemaruje mnogo nijansi koje Orwell unosi u tu temu. Na primjer, Amerikanci često brkaju socijalizam s komunizmom. Orwell pomaže razjasniti razliku između ovih pojmova.

Imajući u vidu visoku razinu ekonomske nejednakosti, političke napade na istinu i ponovnu zabrinutost zbog jačanja totalitarizma, Orwellove ideje relevantne su danas kao i prije 75 godina.

Objava 75 godina nakon “Životinjske farme” Orwellove ideje i dalje su bitne pojavila se prvi puta na Republika.

Piše: Ivan Žganec/Liberal.hr

Upravljaj jezikom i upravljat ćeš tuđim mislima. Riječi su put prema misli i obratno. Prema Frommu jezik je jedan od filtera koji može ograničiti ljudske spoznaje i obratno; može mu omogućiti uvide u stvarnost. “Taj sustav djeluje, da tako kažemo, kao društveno uvjetovani filter: iskustvo ne može ući u svijest ako se ne može probiti kroz taj filter”. I dalje kaže: “Jezik svojim riječima, gramatikom, sintaksom i cijelim svojim duhom koji je u njemu zamrznut određuje koja će iskustva prodrijeti do naše svijesti.”

S obzirom da smo zadnjih tjedana bili bombardirani velikim brojem informacija i da su ljudi u pravilu nesvjesna bića, upozorit ćemo na nekoliko primjera manipuliranjem jezikom i koje posljedice donosi takav način izražavanja. Predstavit ćemo psihološku pozadinu agende kroz primjere tzv. novogovora.

1. Objava rata

U borbi protiv virusa često se upotrebljavala riječ “rat”. Objava rata iznimno je važna stavka zbog sljedećih triju činjenica:

– objavom rata država sebi daje legitimitet postupcima koji su tijekom normalnog stanja (stanja mira) neprihvatljivi,
– objavom rata građani su spremni prihvatiti restriktivne mjere koje će poduzeti država jer znaju da izvanredne okolnosti kao što je rat zahtijevaju izvanredne mjere i
– građani prepuštaju odluke stožeru, autoritetima, vođama i njihove odluke se rijetko propitkuju jer zbog utjecaja nagona za preživljavanje čovjek odabire varijantu koja mu omogućuje veći postotak preživljavanja.

Rat je sam po sebi izvanredno stanje koje zahtijeva izvanredne akcije i poteze koji nisu uobičajeni u vrijeme mira. Ljudi shvaćaju i razumiju, ali i očekuju da će u takvim situacijama morati trpjeti i prihvatiti uvjete, restrikcije i sve ostale odredbe koje inače, u mirnodopskim okolnostima, nikad ne bi prihvatili. Objavom rata radikalno se mijenja percepcija pojmova. Ono što nam je jučer bilo kršenje ljudskih prava, danas su takvi postupci zaštita i obrana. Takav nagli preokret svijesti i percepcije pojmova moguće je ostvariti jedno u izvanrednim stanjima kao što je rat.

To je moguće jer čovjek želi preživjeti. Stoga objava rata je nužna za autoritete koji imaju ambicije prema diktatorskim ovlastima. U ratu država svaku akciju lako primijeni jer se očekuje da će građani biti poslušni (kao i državne institucije npr. policija), što u pravilu i jesu. Time i primjena sile države nad svojim građanima postaje legitimna i odobravana od većine (jer žele preživjeti). Država sama sebi daje legitimitet i opravdanje za primjenu sile koja ne mora biti fizička nego može biti i u kaznenom obliku (novčane kazne) ili cenzura. Kada se čovjek nađe u bitci, tada nastoji samo preživjeti. U rovu on će slušati generala koji će imati svo njegovo povjerenje. Samo će se rijetki zapitati je li taj rat nužan ili je li on stvaran. Ratno stanje omogućuje državi/autoritetima bespogovorno slušanje podređenih i primjenu mjera koje su mimo zakona i ljudskih prava.

“Rat vode vladajući protiv svojih podanika. Rat je nužan da se održi struktura društva.”

George Orwell, “1984”

Da bi se ostvarila kontrola građana, da bi se uspješno provodile mjere i ratne operacije, nužno je građane držati u konstantnom strahu. Tome služe mediji koji imaju sljedeću dužnost:

2. Brojanje preminulih osoba

Konstantno i svakodnevno brojanje preminulih osoba može imati isključivo i jedino negativne posljedice. Pozitivne posljedice ne postoje (kao što je uvjerenje da će ljudi biti oprezniji) jer osnovnim informacijama o opasnosti čovjek postaje oprezan pa makar i podsvjesno. Jedini efekt koji se postiže konstantnim brojanjem preminulih osoba je – strah. Pojava straha uzrokuje domino efekt negativnih posljedica. Neke od njih su: opadanje imuniteta (podložnost bolestima), psihofizičke bolesti, neuroze, antisocijalno ponašanje, depresija, mržnja prema ljudima koji ne slušaju zapovijedi, prestanak psihofizičkog razvoja itd.

Konstantno informiranje o smrti proizvodi samo negativne pojave. Mediji su neprestano brojali mrtve kao da se radi o bolesti sa stopostotnom smrtnošću. Ovakvo izvještavanje može se zvati isključivo propaganda straha ili čak teror.

Jedna od definicija terorizma je: “Osmišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.”

Teško je prihvatiti neodgovornost medija i eventualno izvlačenje da nisu znali što čine, jer svi znamo da neprestano slušanje o smrti uzrokuje strah. Takav pristup medija mogao bi se definirati i kao psihičko zlostavljanje. Psihičko zlostavljanje često se definira Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji iz 2009. godine koji više nije snazi. U članku 4. alineji tri stoji: – psihičko nasilje, odnosno primjena psihičke prisile koja je prouzročila osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi način grubo verbalno uznemiravanje, uhođenje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektroničkih i tiskanih medija ili na drugi način ili komuniciranja s trećim osobama, protupravna izolacija ili ugrožavanje slobode kretanja (u daljnjem tekstu: uhođenje i uznemiravanje).

Ako su mediji svjesni efekta stalnog spominjanja smrti, je li nad nama počinjen teroristički čin i psihičko zlostavljanje? Neznanje ne može biti izgovor kada su mediji svjesniji važnosti propagande više nego bilo koja druga institucija. Naravno, mediji daju javnosti ono što oni žele pa makar to bila svakodnevna smrt. Kao primjer licemjernog izvlačenja od odgovornosti često se navodi izmišljena anegdota: “Kada je sudac odredio zatvorsku kaznu za dilera drogom, on mu je kazao: ali ja sam davao ljudima samo ono što žele.” A što ako narod ne želi medijsku drogu? Je li ih itko ikad pitao žele li svaki dan slušati o smrti? Naravno da nije.

Neupitno je da je među građanima uzrokovan strah neprestanim uznemiravanjem preko svih sredstava za komuniciranje. Hoće li netko odgovarati za to?

3. Biološki terorizam

Praktički smo do jučer imali “predodžbu” i sliku tko i što je terorist. Danas, zahvaljujući nevidljivom neprijatelju, svatko može biti terorist. Nazivati nositelje virusa biološkim teroristima imat će dalekosežne posljedice koje možemo sažeti u dvije točke:

– psihofizička točka i
– socijalna točka.

Psihički gledano ljudi će konstantno biti u stanju stresa i straha. Biološki gledano organizam će biti kontinuirano u obrambenom položaju i spreman na obranu. Kada je organizam u obrambenom položaju, tada rast i razvoj čekaju. Takvo stanje je prirodna i normalna reakcija na potencijalnu prijetnju. Staje rast i aktiviraju se obrambeni mehanizmi. Krv se povuče iz organa za probavu i sva energija se preusmjerava na ruke i noge – obrana i bijeg. Problem nastaje ako takvo stanje potraje. Organizam ne može podnijeti dugotrajnu fazu obrane jer se organizam mora hraniti i razvijati. Ako nema razvoja on se iscrpljuje, opada mu imunitet i postaje podložan bolestima.

Tijekom vremena, bolesti koje bi za zdravi organizam u normalnom stanju bile bezopasne, sada mogu uzrokovati smrt. Psihički terorizam može uzrokovati bolest fizičkog tijela i na kraju smrt. I ovdje je glavni faktor strah čije smo posljedice objasnili.

Socijalni utjecaj će biti takav da ćemo izbjegavati jedni druge što donosi katastrofalne posljedice. Ujedno ovime se otvaraju vrata za uvođenje tehnologije za praćenje i apsolutn nadzor. Aplikacije, kamere i druga tehnološka rješenja će biti uvedena da se spriječi širenje virusa jer je to jedini način da nas se zaštiti – stavi u zatvor. Na tehnologiju nastavlja se ograničavanje ljudskih prava. Ona se mogu izraziti u raznim oblicima kao što je zabrana odlaska na posao (ako nismo evidentirani kao zdrave osobe), banku, bolnicu, trgovinu itd. Osim riječima, aplikacije i tehnologija stalno će nas upozoravati na “opasnost”, što će konstantno stvarati strah (terorizam i psihičko zlostavljanje) među ljudima. Da bismo zapamtili da moramo biti udaljeni jedni od drugih, kreatori su osmislili sljedeći pojam:

4. Socijalna distanca

Da bismo shvatili negativne posljedice ovog pojma, dovoljno je da promislimo što nam znači socijalna bliskost. Jednom je Erich Fromm izjavio da čovjek čini čovjeka čovječnim. Ljudi trebaju jedni druge jer ih ljudsko društvo ispunjuje, daje im smisao i čini ih zdravim.

Fizička udaljenost i socijalna udaljenost su dva potpuno suprotna pojma. Sociologija je izvedena od dviju riječi, grčke logos koja znači znanost, govor, pojam, misao, razum. I latinske riječi socius što znači drug. Iz te dvije riječi imamo societes – društvo. Dakle, socijalna distanca nije ništa drugo nego odvajanje čovjeka od onoga što ga čini čovječnim – od društva i razuma! Bez toga on ulazi u fazu agonije i polagane smrti. On gubi snagu i ljudskost. Bez razuma postaje neurotičan i lud. Otuđenjem od društva čovjek doslovno gubi dio sebe jer društvo čini čovjeka, a čovjek čini društvo.

Otuđenjem od društva čovjek gubi snagu jer u masi on se uvijek osjeća snažnim i moćnim. Kao pojedinac on je slab. Takav, on je podložniji manipulaciji jer sam nema snage za otpor. Jedinstvo nas čini jačim stoga je podjela i odvajanje nužno da se održi vladajuća struktira.

Antropolog Harold Barcay u knjizi “Narod bez vlade” kaže: “Kao što ističe prva lekcija svakog kolegija iz antropologije i sociologije; ljudska bića bez društva nisu ljudska.” U skladu s navedenom antropološkom i sociološkom tvrdnjom jasno je da razdvajanjem čovjeka od čovjeka vodi isključivo i jedino prema dehumanizaciji i totalnoj destrukciji čovjeka, a time i ljudskog bića. Agenda ide toliko daleko da se preporučuje doslovno ukidanje obitelji i razdvajanje. U pitanju su ozbiljne i utjecajne svjetske organizacije koje otvoreno i bez zadrške promiču distopijsko društvo i svijet Georga Orwella.

U ovom trenutku to im ne uspijeva, ali treba znati da njima niti nije plan doći do cilja u jednom koraku jer rade postupno.

Kada su djeca odvojena od obitelji, sustav lakše vrši preodgoj i indoktrinaciju. Obitelj je temeljena na emocijama, suradnji, dodiru, empatiji, ljubavi. Sustavu ne odgovaraju ljudske osobine jer su temelj za kontrarevoluciju, neposlušnost i autonomiju. Jedino što sustav treba su biološki roboti koji ne propitkuju hijerarhiju nego slijepo slijede zadaće i žive prema propisanim pravilima. Emocije nas tjeraju da propitkujemo svijet, one su čuvari ljudskosti i humanosti, a tamo gdje je humanost surovi sistem ne može opstati. To je jedan od načina kako su ideologije poput nacizma uspjele stvoriti vojsku bioloških robota.

Tendencija ide prema osamljivanju i otuđenju čovjeka. Socijalna distanca na duži period imat će za posljedicu antisocijalno ponašanje koje može voditi u depresiju. Posljedice se šire na probleme izražavanja, govora, komunikacije, socijalnog ponašanja, ali i stvaranje vojske bioloških robota kao što je nacistički sistem stvarao svoju vojsku. Distopiski scenarij nam ne gine. Obrazovanje na daljinu moglo bi se standardizirati što će dovesti do daljnjih socijalnih i društvenih problema kao i opadanje kvalitete obrazovanja pogotovo praktičnog dijela. Znanje bi se u konačnici moglo svesti na puku teoriju. Otuđenje vodi do nedostatka identiteta što dovodi do psihološke krize. Čovjek će imati osjećaj da je izgubljen i usamljen u ogromnom svijetu što bi moglo dovesti do krize identiteta koji se ionako potencira već godinama. Prema Frommu gubitak identiteta može imati mnogobrojne posljedice: “Najosnovnija i najopćenitija je da sprečava integritet potpune osobnosti”.

5. Virus se prenosi fizičkim novcem

Iako nikad nije dokazano da se virus prenosi fizičkim novcem, čak dapače, istraživanja pokazuju suprotno, učinak teroriziranja netočnim informacijama će biti nepovratan. Cilj ove propagande je stvoriti averziju od fizičkog novca s ciljem da se uvede digitalna valuta. Uvođenjem digitalne valute uzrokovat će:

– potpunu kontrolu financijskog toka što će imati za posljedicu kršenje ljudskih prava i lakšu manipulacije privatnim novcem od strane država, kompanija ili banaka i
– uvođenje digitalne identifikacije modernom tehnologijom.

Navedene posljedice su posebna tema stoga ih ovdje nećemo dodatno analizirati.

Pod utjecaj kolektivne psihoze i novogovora pali su i neki psiholozi. Tako na primjer Mirjana Krizmanić prihvaća ideju da Plenković postane “očinska figura”. Podsvjesno gledajući država je u odnosu na narod majka i otac koji se brinu za djecu. Wilhelm Reich je to definirao kao: “Majka je u građanstvu domovina djeteta kao što je obitelj njegova nacija u malom”. Zašto je nužno u totalitarističkim sistemima osvijestiti narod i izvući iz podsvijesti na vidjelo dana da je vođa ujedno “otac nacije”? To je važno jer je obitelj univerzalna institucija koja se ne ruši i ne uništava. Ako uništite obitelj ugrožavate i svoj opstanak. Na taj način čuva se poredak i stvara kult koji narod ne želi smijeniti, pogotovo rušiti revolucijom.

Obitelj ne želi rušiti svojeg oca koji je simbol sigurnosti i napretka obitelji. U “masovnoj psihologiji fašizma” nužno je stvoriti kult oca nacije da se održi poredak i totalitarizam.

Ovo su samo neki od primjera na koje treba upozoriti. Eckhart Tolle jednom je rekao da je istina da samo nesvjesni ljudi mogu manipulirati drugim ljudima, ali isto tako je točno da se samo nesvjesnim ljudima može manipulirati.

Situacija se polako smiruje i život se polako vraća u normalan tijek. Restrikcije se povlače, ali ne treba zaboraviti novogovor koji smo slušali i koji je postao dio “novog normalnog”, kao ni smetnuti s uma njegove moguće posljedice.

Objava Orwell u 2020.: Novogovor u doba korone pojavila se prvi puta na Republika.