Vučić je, kako piše agencija TANJUG, izrazio uvjerenje da će njegov zahtjev naići na razumijevanje kod SAD-a. Agencija prenosi da je tražio da se da se “malo pomaknu rokovi: 10, 15, 20 dana”.

Vlada Srbije prodala je 2008. NIS ruskom Gazpromnjeftu. Prema službenim podacima, Gazprom Njeft i Gazprom imaju 56,15 posto vlasništva, dok je 29,87 posto u vlasništvu države Srbije, a ostalo u rukama građana, zaposlenih i bivših zaposlenih te drugih.

“Nismo mi bili meta, iako će nam to biti slaba utjeha”, kazao je Vučić na zajedničkoj konferenciji za medije s Vermom u Beogradu, prenosi Tanjug.

Ministarstvo financija SAD-a uvrstilo je NIS na popis sankcioniranih osoba i entiteta u petak i rok za promjenu vlasničke strukture je 45 dana.

Verma je nakon sastanka s Vučićem kazao kako je cilj sankcija uklanjanje Rusije iz vlasničke strukture NIS-a, dok će promjena vlasničke strukture NIS-a dovesti do više mira u regiji i diverzifikacije srbijanskih energetskih izvora.

On je ustvrdio da Srbija neće trpjeti ekonomske posljedice ako ukloni Rusiju iz vlasničke strukture Naftne industrije Srbije (NIS).

Ponovio je stav Washingtona da su sankcije uperene protiv Rusije, a ne protiv Srbije, navodeći da je NIS samo jedna od 2.000 tvrtki u ruskom vlasništvu koje su SAD stavile na “crnu listu”, prenosi agencija Beta.

Američki dužnosnik rekao je da je NIS najprofitabilnija tvrtka u Srbiji, ali da taj profit odlazi iz zemlje i da Rusija njime “financira brutalnu agresiju na Ukrajinu”.

On je rekao da je s Vučićem razgovarao o uspostavljanju strateškog dijaloga dvije zemlje, koji će njihove odnose podići na višu razinu.

Vučić je kazao da će se Srbija u narednom razdoblju oslanjati na rezerve energenata te da neće biti nestašice plina niti nafte.

Oglasio se Plenković

Hrvatski premijer Andrej Plenković podsjetio je u petak kako 95 posto transporta nafte prema Srbiji ide kroz Janaf te da je itekako važan za srpsku energetsku, ali i ekonomsku sigurnost zemlje.

“Nama je važno da ovaj paket sankcija, prije svega u aspektu koji se odnosi na Hrvatsku, a to je NIS, koji je u suvlasništvu Gazprom Nefta, ostavlja 45 dana vremena vlastima Srbije da riješe pitanje vlasništva u tom tranzicijskom razdoblju”, istaknuo je Plenković.

“Interes je Hrvatske da se ovih 45 dana iskoristi kako bi se riješilo pitanje vlasništva. Mi želimo da Janaf i dalje opskrbljuje Srbiju naftom putem Omišlja našim cijevima, jer želimo i ekonomsku i energetsku stabilnost hrvatskog susjeda, i to srpske vlasti znaju. Istodobno, mi itekako vodimo o računa o poslovanju Janafa, iskomunicirali smo eventualne sekundarne posljedice ovog režima sankcija i na Janaf, i s te strane ćemo osigurati da poslovanje Janafa ne bude nimalo ugroženo”, zaključio je Plenković, izrazivši uvjerenje da vlada Srbije ima dovoljno vremena da riješi to pitanje.

/Desk/

Objava SANKCIJE Gazpromu i NIS-u – Vučić od SAD-a traži razumijevanje i još malo vremena – “Nismo bili meta, iako je to slaba utjeha” pojavila se prvi puta na Republika.

– Gazprom Neft posjeduje 50 posto Naftne industrije Srbije (NIS), a Rusija koristi svoj udio u dobiti od NIS-a za financiranje svoje brutalne agresije na Ukrajinu i potkopavanje stabilnosti u Europi. Vjerujemo da bi alternativno vlasništvo za NIS donijelo veći mir i prosperitet u regiju. Sjedinjene Države blisko surađuju s Hrvatskom kako bi ublažile svaki utjecaj ovih američkih sankcija na Janaf ili druge hrvatske tvrtke i osigurale da te radnje ne ugroze regionalnu energetsku sigurnost. Kako budemo napredovali, nastavit ćemo se konzultirati s Hrvatskom i drugim partnerima o našem zajedničkom cilju lišavanja Rusije prihoda koje koristi za nastavak svog rata protiv Ukrajine, izjavila je američka veleposlanica u Hrvatskoj Nathalie Rayes.

Janaf radi na pronalaženju rješenja za ublažavanje negativnih posljedica

U povodu donošenja američkog sankcijskog paketa kojim je obuhvaćen i NIS, priopćenje je objavio i Jadranski naftovod (Janaf), rekavši da je ta kompanija njegov dugogodišnji i najveći poslovni partner s kojim ima sklopljen ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2026. godine.

– Od trenutka najave mogućeg uvođenja sankcija, Janaf intenzivno surađuje s nadležnim resorima Vlade Republike Hrvatske. Predstavnici nadležnih hrvatskih institucija u proteklom su razdoblju kroz izravan kontakt s američkom administracijom, koja je svjesna geostrateške važnosti Janafa za energetsku sigurnost regije, surađivali na pronalaženju rješenja za ublažavanje negativnih posljedica na poslovanje društva. Sukladno odluci, puna primjena sankcija nastupit će za 45 dana, a do tada je moguća prilagodba i poduzimanje mjera koje bi omogućile dezinvestiranje i podržavanje sigurne opskrbe naftom Republike Srbije, istaknula je Uprava Janafa.

U priopćenju dodaju da pozorno i kontinuirano razmatraju sve aspekte ove odluke i spremni su zajedno s hrvatskom Vladom odgovoriti na izazove koji proizlaze iz nastale situacije.

Uprava Janafa naglašava kako se još od prosinca 2022. putem Janafova sustava u Srbiju transportira isključivo nafta neruskog podrijetla.

Vučić: NIS je dragocjen nacionalni resurs za Srbiju

Srbija se našla pod teškim sankcijama, ali nije učinila ništa da do njih dođe, ocijenio je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u povodu odluke američkog ministarstva financija da sankcionira više od 200 subjekata koji djeluju u ruskom energetskom sektoru, uključujući i Naftnu industriju Srbije (NIS).

Vučić je u obraćanju javnosti nakon vijesti iz Washingtona istaknuo kako Amerikanci kažu da im nije namjera da Srbija bude meta, niti samo NIS, nego da je riječ o sveobuhvatnom udaru na ruske kompanije i sve povezane tvrtke, uključujući i NIS.

Srbijanska vlada prodala je 2008. NIS ruskom Gazprom Neftu, a prema podacima Središnjeg registra vrijednosnih papira, Gazprom Neft i Gazprom imaju 56,15 posto vlasništva, dok je 29,87 posto u vlasništvu Srbije.

Mogućnost da se Srbija zbog NIS-a nađe pod udarom američkih sankcija još sredinom prosinca 2024. najavio je upravo srbijanski predsjednik, a Veleposlanstvo SAD-a tada je u odgovoru beogradskim medijima istaknulo da je NIS “nacionalni resurs za Srbiju”, ali da ruski vlasnici koriste dio profita za financiranje agresije na Ukrajinu.

– NIS je dragocjen nacionalni resurs za Srbiju koji je vrijedio više od dvije milijarde dolara 2008., kada je Gazprom kupio više od polovice svojih dionica za mali dio njihove tržišne vrijednosti, a sada je najprofitabilnija kompanija u Srbiji, navelo je tada američko veleposlanstvo u Beogradu.

Vučić je danas istaknuo da je NIS prethodnih 16 godina znatno pridonosio nacionalnom proračunu.

Ustvrdio je da se američkim sankcijama protiv NIS-a od Srbije traži “potpuni izlazak ruskog interesa” iz NIS-a i da to “mora biti završeno za 45 dana”.

Vučić je, tumačeći odluku Washingtona, rekao kako SAD ne dopušta da se smanji rusko vlasništvo, primjerice 49 posto, nego zahtijeva potpuni izlazak Rusije iz kapitala te naftne kompanije u Srbiji.

– S planom vlasničke transformacije mora se krenuti odmah, i to uz odobrenje američke vlade i njezina Ureda za kontrolu vanjskih prihoda (OFAC), ustvrdio je Vučić, navodeći da je najavljena “mogućnost konzultacija” sa Srbijom.

– Za 45 dana moraju biti završene sve operacije, uključujući sklapanje ugovora, a financijska transakcija se eventualno može odgoditi do 12. ožujka, ali je i za to potrebno odobrenje vlade SAD-a, rekao je Vučić.

On je istaknuo da Srbija ne želi nikakvo “neprijateljsko preuzimanje” i da će zbog toga razgovarati i s Rusijom.

– Reagirat ćemo ozbiljno i odgovorno, pa iako ćemo se žuriti, nećemo hitati s donošenjem pogrešnih odluka, rekao je Vučić.

On je najavio da će od nove američke administracije tražiti ponovno razmatranje odluke o sankcijama kako bi se vidjelo može li Srbija dobiti olakotne okolnosti te nagovijestio da će o tome razgovarati i s budućim ministrom financija SAD-a.

– Dragi su nama i Moskva i Washington, ali nam je Srbija draža, zaštitit ćemo interese Srbije. Neće biti nikakvih nestašica ili financijske katastrofe, poručio je Vučić u obraćanju javnosti na vijest o sankcijama.

U povodu donošenja američkog sankcijskog paketa kojim je obuhvaćen i srbijanski NIS, priopćenje je danas objavio i Jadranski naftovod (Janaf), istaknuvši da je ta kompanija njegov dugogodišnji i najveći poslovni partner s kojim ima sklopljen ugovor o transportu 10 milijuna tona nafte od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2026. godine te da radi na pronalaženju rješenja za ublažavanje negativnih posljedica na poslovanje.

Plenković: Želimo da Janaf i dalje opskrbljuje Srbiju s naftom

Premijer Andrej Plenković izjavio je u petak nakon održanog Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) da je hrvatska Vlada upoznata s novim režimom sankcija protiv ruskih pravnih subjekata i pojedinaca te da već nekoliko tjedana traje komunikacija između Vlade i američkih vlasti oko toga.

Iz Janafa su poručili da s nadležnim vladinim resorima intenzivno surađuju na pronalaženju rješenja za ublažavanje posljedica na njihovo poslovanje.

– Ono što je nama posebno važno je da ovaj paket sankcija, koji ostavlja 45 dana vremena, prije svega u aspektu koji se odnosi na Hrvatsku, a to je naftna industrija Srbije. Zašto? Naftna industrija Srbije je u suvlasništvu Gazprom-Nefta koji je subjekt ovog režima sankcija. Ostavlja se prostor vlastima Srbije da riješe pitanje vlasništva u tom tranzicijskom razdoblju. Podsjećam i našu i srbijansku javnost da je 95 posto transporta nafte koji ide prema Srbiji transport nafte koji ide kroz Jadranski naftovod. Dakle, nafta koja dolazi u Omišalj pa se Jadranskim naftovodom vodi prema Srbiji, završava na kraju u rafineriju u Pančevu itekako je važna za srpsku energetsku sigurnost, ali i ekonomsku sigurnost i stabilnost zemlje. Interes je Hrvatske da se ovih 45 dana iskoristi kako bi se riješilo to pitanje vlasništva. Mi želimo da Janaf i dalje opskrbljuje Srbiju s naftom, putem Omišlja, pa našim cijevima do Srbije, jer želimo stabilnost i ekonomsku i energetsku u hrvatskom susjedstvu, rekao je premijer Plenković.

/Desk/

Objava SAD uvela sankcije Gazprom Neftu ii NIS-u Srbije pojavila se prvi puta na Republika.

Na referentnoj nizozemskoj digitalnoj burzi TTF megavatsat plina s rokom isporuke u veljači stajao je jutros 50,4 eura, najviše od kraja studenog 2023. Neposredno nakon podneva cijena se stabilizirala na 50,13 eura za megavatsat.

Od sredine rujna plin je tako na TTF-u poskupio za otprilike 40 posto. Najjeftiniji je lani bio u ožujku, kada je za megavatsat trebalo izdvojiti 29,13 eura.

Skok cijena na početku 2025. potaknula je Ukrajina odlukom o obustavi tranzit ruskog plina nakon isteka ugovora.

Talijanski ministar energetike Gilberto Pichetto Fratin naglasio je u petak, nakon skoka cijena u prvim danima 2025., da bi EU trebao ponovno produljiti odredbu o kriznom cjenovnom limitu za plin koja istječe potkraj mjeseca.

EU je uveo cjenovni limit potkraj 2022. kako bi obuzdao naglo poskupljenje plina zbog sankcija Rusiji i prekida isporuka ruskog plina cjevovodima Yamal-Europe i Sjeverni tok 1 preko Baltičkog mora koji je uništen u eksploziji.

Komisija je postavila stroge uvjete za aktiviranje cjenovnog limita pa se tako trgovina na burzama obustavlja ako cijena na TTF-u premaši 180 eura. Mehanizam se aktivira i ako je cijena na TTF-u tri dana zaredom za 35 dolara veća od referentne cijene ukapljenog prirodnog plina na svjetskim tržištima.

Cijene su se u međuvremenu spustile zahvaljujući blagoj zimi i popunjenim zalihama pa mehanizam nije aktiviran.

Talijanski ministar zatražio je u petak od EU-a i da znatno snizi cjenovni plafon kako bi se spriječio mogući cjenovni šok.

– Mislim da bi EU u ovom trenutku trebao ponovno uvesti cjenovni limit, ali ne od 180 eura, nego od 50 ili 60 eura, rekao je talijanski ministar u radijskom intervjuu. Dodao je da Italija ima dovoljno uskladištenog plina za normalnu opskrbu iduća dva mjeseca, prenosi HINA.

/Desk/

Objava U Europi divljaju cijene plina pojavila se prvi puta na Republika.

Do tog poteza dolazi uoči potpune obustave izvoza ruskog plina preko Ukrajine u Europu, gdje teče dalje u Slovačku, Austriju, Mađarsku i Italiju, nakon što postojeći tranzitni ugovor s Ukrajinom istekne 31. prosinca. Tom će obustavom najpogođenija biti upravo Moldavija.

Moldavski premijer Dorin Recean je osudio rusku odluku rekavši da će stanovnici ostati bez struje i grijanja.

U objavi na Facebooku optužio je Rusiju da koristi energiju kao oružje i najavio da će Moldavija razmotriti pravna sredstva, uključujući međunarodnu arbitražu.

Rusija, koja je kritična prema prozapadnoj vladi u Kišinjevu, traži da Moldavija plati dug za dosadašnje isporuke koje po ruskim izračunima iznosi 709 milijuna dolara, a Moldavija tvrdi da duguje 8.6 milijuna.

Rusija isporučuje Moldaviji oko dvije milijarde prostornih metara plina godišnje preko Ukrajine. Plin se cijevima dovodi do odcijepljene regije Pridnjestrovlja koja koristi plin za proizvodnju jeftine energije koju dalje prodaje ostatku Moldavije.

Dva i pol milijuna Moldavaca priprema se za duge redukcije struje otkako je Kijev rekao da neće produljiti tranzitni ugovor s Gazpromom, prenose agencije.

/Desk/

Objava Gazprom od 1. siječnja obustavlja isporuku plina Moldaviji zbog duga – 2,5 milijuna ljudi bez grijanja – Rusija tvrdi da je dug 209 mil. dolara pojavila se prvi puta na Republika.

Primjerice, prisjetimo se izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina početkom agresije na Ukrajinu kada je prijetio povećanjem cijena plina i njegovom obustavom te uvjetovao plaćanje u rubljama.

Tvrtka Gazprom će prilikom planiranja proračuna za sljedeću godinu odrediti izvozne cijene plina ispod sadašnjih u Europi i Aziji, kao i prosječne tržišne cijene za 2024. godinu, rekao je jučer zamjenik generalnog direktora ruskog plinskog holdinga Famil Sadigov

Istaknuo je da su ključni parametri proračuna za sljedeću godinu temeljeni na prognozi makroekonomskih pokazatelja ruskog Ministarstva ekonomskog razvoja, prenosi Seebiz pisanje agencije TASS.

“Bili smo rigorozni u određivanju izvoznih cijena plina”, rekao je.

Dodao je da će takav pristup omogućiti tvrtki da i u nepovoljnoj cjenovnoj situaciji ostvari svoje ciljeve.

Upravni odbor Gazproma odobrio je investicijski program i proračun za sljedeću godinu, a bitnih promjena u strukturi kapitalnih rashoda neće biti, pa će se iu 2025. značajan dio sredstava i dalje izdvajati za provedbu prioritetnih programa potpore isporuke plina na domaće tržište, kao i za izvoz.

Inače, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je kako je tranzit ruskog plina u europske zemlje “trenutno vrlo težak jer je Ukrajina odbila obnoviti ugovor o prijevozu plina s Rusijom”. “Također, velika većina zemalja ima embargo na uvoz ruskog plina i nafe”, rekao je Peskov jučer.

/Republika/

————–

Objava Ruski Gazprom najavio niže cijene plina za Europu i Aziju – Izvoz u europske zemlje veći za čak 20% unatoč embargu pojavila se prvi puta na Republika.

Rusija, koja je prije rata u Ukrajini bila najveći dobavljač zemnog plina u Europi, izgubila je skoro sve svoje kupce na kontinentu nakon što je Europska unija odlučila smanjiti svoju ovisnost o ruskim energentima, a 2022. je eksplodirao plinovod Sjeverni tok do Njemačke.

Plinovod Bratstvo iz sovjetskog doba, jedan od posljednjih ruskih plinovoda u Europi koji prolazi kroz Ukrajinu, zatvorit će se do kraja ove godine s obzirom na to da Kijev ne želi produžiti petogodišnji ugovor o tranzitu kojim se plin iz sjevernog Sibira doprema do Slovačke, Češke i Austrije.

Odluka nakon odluke suda o Gazpromu

Austrija je jučer potvrdila da ju je Moskva obavijestila da će od danas zaustaviti isporuku plina nakon arbitražne presude po kojoj Gazprom mora platiti OMV-u 230 milijuna eura zbog neredovitih isporuka i potpune obustave dostave plina Njemačkoj.

Austrijska regulatorska agencija za energetiku E-Control je u subotu rekla da je isporuka Gazproma obustavljena u šest sati, dodavši da su cijene i dostava plina za austrijske kupce stabilni. OMV se nastoji namiriti tako što neće plaćati dio plina koji mu Gazprom isporučuje preko Ukrajine.

Gazprom je rekao da će danas poslati 42.4 milijuna kubičnih metara plina u Europu preko Ukrajine, odnosno istu količinu kao i jučer. Dotok plina u Slovačku iz Ukrajine je bio stabilan, no dotok u Austriju iz Slovačke je bio oko 16 posto ispod ovomjesečnog prosjeka, pokazali su podaci slovačke energetske tvrtke Eustream.

Rusija nekad ispunjavala 35% potreba Europe

Rusija je u jednom trenutku ispunjavala 35 posto europskih potreba za plinom, no otkako je izbio rat 2022., Gazpromov tržišni udio su preuzeli Norveška, Sjedinjene Države i Katar.

Bez Austrije značajne količine ruskog plina će odlaziti u tek dvije europske zemlje, Mađarsku i Slovačku. U mađarskom slučaju energent uglavnom dolazi plinovodom preko Turske.

/Desk/

Objava Rusija obustavila isporuku plina Austriji pojavila se prvi puta na Republika.

Iz Ministarstva navode da je poskupljenje plina bilo neizbježno zbog rasta cijena na svjetskom tržištu, te da Vlada Federacije BiH nije mogla utjecati na rast cijena energenata u svijetu, ali je osigurala da povećanje cijene prirodnog plina bude minimalno.

– Cijena prirodnog plina povećana je za 3,9 posto, odnosno s dosadašnjih 836,53 KM po metru kubnom, na 869,15 KM po metru kubnom, a sve zbog redovitog tromjesečnog usuglašavanja kojom je Gazprom izvršio korekciju cijene prirodnog plina za I. kvartal 2024. godine. To je rezultiralo neizbježnim povećanjem nabavne cijene prirodnog plina. Rast cijena prirodnog plina se dogodio u cijeloj regiji, Europi i svijetu. Jedan od glavnih razloga povećanja cijene plina je povećanje cijene nafte koja izravno utječe na određivanje cijene plina – navodi se u priopćenju Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

Uzrok je povećanje cijene nafte i, između ostaloga, i blokada Suezkog kanala. Brodarske tvrtke su zaustavile svoje isporuke kroz Crveno more, izbegavajući Suezki kanal, a napadi koji se događaju na tom području izazivaju strah od prekida redovite opskrbe. U skladu s tim moralo je doći do povećanja cijene nafte, a samim time i do povećanja cijene prirodnog plina, ali je Vlada Federacije BiH osigurala da to povećanje bude minimalno.

– Cijene nafte na svjetskom tržištu, ratovi, krizne situacije nisu nešto na što možemo utjecati. Vlada Federacije BiH daje sve od sebe kako bismo zaštitili građane Federacije BiH i osigurali redovno, stabilnu i sigurnu opskrbu prirodnim plinom. Konstantno pratimo i nastavit ćemo pratiti stanje i cijenu energenata na svjetskom tržištu – rekao je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Dodao je kako je analizom protekla tri mjeseca bilo očito i neizbježno da će doći do povećanja cijene prirodnog plina s početkom 2024. godine.

Ministar Lakić je naglasio kako očekuje vrlo brzo potpisivanja ugovor između „Energoinvesta“ i „Sarajevo – gas“ Istočno Sarajevo.

– Direktori ova dva poduzeća su trebali već potpisati Ugovor i provesti ono što je dogovoreno na razini ministara dva entiteta, a kojem su također prisustovali i direktori. Građani su naš priroitet i zbog toga demantiram sve natpise kvazipatriota i lažnih dušebrižnika Federacije BiH da je ovo povećanje cijene zbog novog ugovora o novoj transportnoj cijeni plina u BiH. Građanima Federacije Bosne i Hercegovine još jednom obećavam da će plina biti, te da ćemo konstantno nastojati osiguravati da cijene energenata u Federaciji BiH budu najmanje moguće – zaključio je ministar Lakić.

Iz Ministarstva ističu da je cijena prirodnog plina i dalje daleko niža u odnosu na prethodni period, te su i grafički prikazali kretanje cijena prirodnog plina. Iz ovog grafikona je vidljivo da je cijena plina iz listopada 2022.godine bila 25 posto viša nego što je cijena plina donesena nedavnom odlukom Vlade Federacije BiH, priopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

/Desk/

Objava SKORO 4% – Ministar Lakić demantira da je plin poskupio samo zbog Gazproma – ‘Krivo’ je i poskupljenje nafte i blokada Suezkog kanala pojavila se prvi puta na Republika.

Bugarska je prošli tjedan uvela novi energetski porez na prijenos ruskog prirodnog plina preko svoje teritorije. Vjeruje se da će porez smanjiti povlašteni položaj ruske državne energetske kompanije Gazprom u jugoistočnoj Europi i odvratiti ruski utjecaj u regiji općenito.

“Procjenjujemo i razgovaramo s bugarskim vlastima o ovoj nedavno donesenoj mjeri”, rekao je u petak u Bruxellesu glasnogovornik EK Olof Gill.

“Mogu dodati da je politika sankcija EU prema Rusiji osmišljena, revidirana i usvojena na razini EU, kao što je to bio slučaj od početka ruske agresije u Ukrajini”, rekao je.

Ruski dužnosnici nisu komentirali novu bugarsku naknadu za plin.

Bugarska je prekinula s isporukama Gazproma ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali je dozvolila korištenje plinovoda Turski tok koji prolazi kroz njenu teritoriju za opskrbu Srbije i Mađarske, dvije ‘proruske’ vlade u Europi.

Novi porez od 10 eura po megavat-satu na prijenos ruskog plina uveden je zajedno s posebnim bugarskim zakonom kojim se primjenjuju sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu. Obračun cijene plina mjeri se u megavatima jer odražava količinu energije koju donosi određena količina plina.

Posebna tranzitna naknada izazvala je ljutnju u Srbiji i Mađarskoj, dva primatelja ruskog plina kroz plinovod Turski tok i na vezu preko Bugarske za koju se procenjuje da će isporučivati ​​u prosjeku 43-45 milijuna kubnih metara dnevno.

Bugarski premijer Nikolaj Denkov rekao je kako će razgovarati sa svojim kolegama u Srbiji i Mađarskoj i pokušati ih uveriti da je ta odluka usmjerena na smanjenje profita Gasproma, a ne na povećanje njihovog financijskog opterećenja.

„Ne očekujemo veće cijene u Srbiji i Mađarskoj, već manji profit za Gasprom. Odnosno, smanjiti sredstva koja ulaze u državni proračun Rusije za vođenje rata”, rekao je Denkov i dodao da Rusija svojim isporukama Srbiji i Mađarskoj želi povećati svoj utjecaj u tim državama.

„Rusija koristi prednosti pristupa plinovoda i pušta plin bez odgovarajućih naknada, što stvara nelojalnu konkurenciju“, rekao je Denkov.

Novi porez na ruski plin potaknuo je mađarske i srpske dužnosnike za optužbe prema Bugarskoj za „neprijateljski čin” prema njihovim zemljama, za koji su rekli da ugrožava energetsku sigurnost obje zemlje.

„Vrlo neprijateljska akcija Bugara prema nama potpuno je suprotna europskoj solidarnosti. Sarađujemo sa Srbima i ovaj korak nećemo ostaviti bez odgovora“, rekao je nedavno mađarskoj državnoj televiziji mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.

Srbija gotovo u potpunosti ovisi od ruskog plina i nafte.

„To je pokušaj da se istisne ruski plin bez ikakve alternative“, rekao je nedavno Dušan Bajatović, šef srpskog plinskog monopola ‘Srbijagasa’.

Mađarska kao članica EU-a i Srbija, tradicionalni saveznik Moskve, održale su bliske političke odnose s Rusijom, usprkos ruskoj agresiji na Ukrajinu, piše Independent.

/Desk/

Objava Bugarska nametnula taksu za tranzit ruskog plina Mađarskoj i Srbiji pojavila se prvi puta na Republika.

Sjeverni tok 1 zatvoren je zbog curenja nafte, navodi se u priopćenju Gazproma, kako prenosi BBC. Ruska energetska tvrtka navodi da je kvar otkriven na kompresorskoj stanici Portovaja, a inspekciju su proveli zajedno s radnicima Siemensa, njemačke tvrtke koja pomaže u održavanju cjevovoda, prenosi Jutarnji list.

Gazprom tvrdi da je otklanjanje curenja nafte u ključnim motorima moguće samo u specijaliziranim radionicama, za što je Rusija ranije tvrdila da to nije moguće zbog zapadnih sankcija. Isporuka plina je zaustavljena dok se to ne popravi, dodaje se u priopćenju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ranije tijekom dana je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov dao je znakovitu izjavu da je plinovod Sjeverni tok 1, koji opskrbljuje Europu ruskim plinom, “u opasnosti”. Taj plinovod, koji prolazi ispod Baltičkog mora do Njemačke, bio je zatvoren na tri dana zbog održavanja od 31. kolovoza, što je posljednji u nizu prekida opskrbe koji su pridonijeli energetskoj krizi u Europi.

Odgoda nakon objave namjere o ograničavanju cijena nafte

Europa sa sumnjom gleda na ruska objašnjenja kako se radi o “tehničkim” problemima i smatra da Rusija koristi plinovod, odnosno smanjenje i prekide isporuka, kao oružje i odmazdu za sankcije uvedene zbog ruske invazije na Ukrajinu. I u srpnju je Gazprom u potpunosti prekinuo opskrbu plinovodom Sjeverni tok 1 na 10 dana, navodeći kao razlog “prekid održavanja”. Ponovno je pokrenuo deset dana kasnije, ali sa znatno smanjenim razinama isporuke.

A sada Rusija upozorava da bi se mogla suočiti s budućim tehničkim poteškoćama. “Nema tehničkih rezervi, samo jedna turbina radi”, rekao je Peskov novinarima novinske agencije AFP, kako prenosi BBC.

“Tako da je pouzdanost rada cijelog sustava ugrožena”, kaže on, dodajući da to “nije krivnja” Gazproma, ruskog energetskog diva koji šalje plin prema Europi.

Rusija je u srijedu ponovo obustavila isporuke plinovodom Sjeverni tok 1 na tri dana, navodno zbog popravaka. Ruski Gazprom objavio je da njegov plin neće stizati u Njemačku od tri sata ujutro u srijedu po srednjoeuropskom vremenu do ranih jutarnjih sati u subotu.

U kompaniji su istaknuli da su bili prisiljeni obustaviti isporuke zbog radova na održavanju jedinog preostalog kompresora Sjevernog toka 1.

No, možda je također znakovito da je ova odgoda ponovnog otvaranja plinovoda objavljena samo nekoliko sati nakon što je skupina zemalja G7 objavila namjeru ograničenja cijena ruskog plina. Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev na to je poručio da će Rusija obustaviti opskrbu plinom Europi ukoliko Bruxelles ograniči cijene ruskog plina.

Odgovarajući na komentare čelnice Europske komisije Ursule von der Leyen o ograničavanju cijene koju Europa plaća za ruski plin, Medvedev je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram napisao: “Ruskog plina jednostavno neće biti u Europi”.

Objava “TEHNIČKI PROBLEMI” Ruske sankcionira Europu: Plin ne puštamo, a kad ćemo – ne znamo pojavila se prvi puta na Republika.

“Donesena je odluka o povećanju cijena plina za 23,3 posto. Radi se o izravnom povećanju od Gazproma prema Energoinvestu, koji je hitno zahtjevao korekciju cijene od strane Federalnog ministarstva trgovine. Federano ministarstvo energije, rudarstva i industrije je sačinilo kompletnu informaciju i predložilo korekciju i vlada je usvojila i uputila u proceduru”, rekao je ministar Džindić.

Podsjetimo da se srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, početkom lipnja, sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i razgovarao na marginama Ekonomskog foruma koji se održavao u Sankt Peterburgu.

Kako su tada meidji izvijestili, Dodik se zahvalio što ruski plin za BiH do kraja godine neće poskupjeti, a Putin je izrazio nadu da će se odnosi Rusije i BiH razvijati unatoč sankcijama zapada.

“Na žalost, u trenutačnim uvjetima s BiH imamo neke poteškoće zbog sankcija, ali jako dobro znamo vaš stav i to jako cijenimo”, rekao je Putin.

“Nismo se željeli pridružiti sankcijama, kao što ste rekli. Zahvalni smo na vašem razumijevanju oko tog pitanja”, rekao je Dodik.

No, Ljubo Glamočić, direktor ‘Gas-Resa’, početkom lipnja za Nezavisne novine je kazao kako je “realno očekivati da od 1. srpnja dođe do poskupljenja plina u Republici Srpskoj do 10 posto”.

“Prema mojoj skromnoj procjeni, u trećem kvartalu će doći do povećanja cijena plina u odnosu na drugi kvartal, ali bi to trebalo biti maksimalno do 10 posto”, kazao je tada Glamočić za Nezavisne. No, do sada iz RS-a nema najave o poskupljenju plina te je pitanje  – odnosi li se povećanje cijene plina od strane Gazproma samo prema dobavljačima iz Federacije BiH, iz koje politički dužnosnici zagovaraju sankcije prema Rusiji zbo invazije na Ukrajinu, no ne i prema RS-u iz koje vladajući predvođeni Dodikom, ne smatraju potrebnim uvođenje sankcija te radi li se o svojevrsnoj “plinskoj ucjeni” od strane Rusije.

/Republika/

Objava Plin u Federaciji skuplji za 23,3 posto, iz RS-a još nema najave poskupljenja pojavila se prvi puta na Republika.