Je li dug od 1,5 milijuna KM vrijedan i dovoljan razlog za ovakav dramatičan, a dijelom i sraman korak prema kolegama i drugom javnom servisu? Ovime je entitet Federacija BiH ostao bez javnog emitera.

Podsjećamo da je Poslovodni odbor Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) donio odluku da od srijede, 8. svibnja ove godine, od 6.00 sati privremeno uskrati pružanje usluga Radio televiziji FBiH (RTVFBiH). Na ovo je stigla hitna reakcija FTV-a iz koje pozivaju na razum. Svaki od javnih servisa iznosi svoje argumente za ovu dramatičnu situaciju.

Ponovno podsjećamo na njihove stavove koje su iznijeli u javnim priopćenjima:

BHRT: RTV FBiH nam je dužna 1.590.971 KM, a mi njoj 365.511 KM

Mjere se uvode zbog neizmirenih dugovanja RTVFBiH prema BHRT-u po osnovu ispostavljenih faktura za pružene usluge počev od prosinca 2023. godine do 6. svibnja ove godine, a što je dovelo do otežanog poslovanja BHRT-a.

Dugovanja RTVFBiH prema BHRT-u po tom osnovu na dan 6. svibnja ove godine iznose 1.590.971,69. Istovremeno dug BHRT-a prema RTVFBiH na isti dan je 364.511,50 KM.

Ova odluka se odnosi na sve usluge izuzev pružanja usluga za produkciju Dnevnika i vijesti Radija i Televizije, te usluga preuzimanja pošte za RTVFBiH za čiju dalju distribuciju u zgradi RTV Doma u Sarajevu će biti odgovorna Radio-televizija Federacije Bosne i Hercegovine.

– Svjesni smo težine i ozbiljnosti ove odluke, ali u interesu svih zaposlenih i funkcioniranja BHRT-a, a zbog nemogućnosti dogovora s menadžmentom RTVFBiH, bili smo prinuđeni donijeti odluku jer prethodni pozivi za izmirenje obaveza nisu imali efekta. U slučaju izmirenja obaveza, privremene mjere će biti stavljene van snage – navodi Poslovodni odbor BHRT u priopćenju za javnost.

RTV FBiH: 20 godina smo plaćali, a gase nas zbog četiri mjeseca opravdanog neplaćanja

Na ovaj potez Poslovodnog odbora BHRT-a uskoro su reagirali iz RTV FBiH.

U dramatičnom upozorenju istaknuli su kako Federalnoj televiziji i njenoj produkciji prijeti mrak na ekranu te kako su taoci politike, žrtve laži, lobija i perfidnih ucjena BHRT-a.

Reagirajući povodom Odluke Uprave BHRT-a o gašenju produkcije i realizacije radiotelevizijskog programa RTV Federacije BiH od 6. svibnja, oglasio se i Poslovodni odbor RTV Federacije BiH. Pozvali su na razum i saradnju Upravu BHRT-a umjesto daljeg produbljivanja krize i ugrožavanja rada oba Javna servisa sa sjedištem u Sarajevu te obustavljanja osnovne djelatnosti RTV Federacije BiH.

“Uskraćivanjem realizacije političkih emisija FTV-a uskraćuje se mogućnost građanima Federacije i BiH da se upoznaju sa stavovima, idejama i planovima protagonista na domaćoj političkoj sceni te na taj način BHRT izravno krši ustavno pravo na informiranje. Istodobno, našim radnicima onemogućava se ustavno pravo na rad, ujedno uzrokujući prema RTV Federacije BiH i veliku materijalnu štetu. Poslovodni odbor Federalne radio-televizije upozorava da bi najavljene akcije BHRT-a imale nesagledive posljedice i prema partnerskim privatnim i javnim poduzećima koji putem programa RTV Federacije također obavljaju svoju osnovnu djelatnost. Iz svih pobrojanih razloga, zakonska odgovornost rukovodstva BHRT-a kao i odgovornost za štetu u ovom slučaju je izvjesna. Zato Upravu BHRT-a opet pozivamo na razum”, iz FTV-a su istaknuli u svom pripćenju.

Nadalje navode kako je RTV Federacije BiH do prekida naplate 31.12.2023. i raspodjele RTV takse, redovito svakomjesečno plaćala sve obveze prema BHRT-u te da to namjerava i dalje činiti čim se uspostavi raspodjela RTV takse utemeljena na zakonskim osnovama.

“Podsjećamo da smo po ovom osnovu za više od 200 prethodnih mjeseci BHRT-u uredno uplatili više od 100 milijuna KM. Upravi BHRT-a je dobro poznato da ove obveze ne ispunjavamo uredno u samo posljednja četiri mjeseca kada smo ostali bez RTV takse kao osnovnog prihoda, a za prekid Ugovora o RTV taksi 31.12.2023. svojim nepotpisivanjem odgovornost snosi BHRT. Znači, plaćali smo sve usluge više od 20 godina i sada, jer nismo platili posljednja četiri mjeseca iz opravdanih navedenih razloga, BHRT je odlučio ugasiti program RTV Federacije BiH.  To je nedopustivo u poslovnoj i svakoj drugoj etici, a kako se radi o javnim servisima, plašimo se da ima i elemente kaznenog djela”, istaknuli su.

Iz RTV FBiH podsjećaju da, u istom razdoblju kada su, kako ističu, lišeni osnovnog prihoda od RTV takse, BHRT je od resornog Ministarstva dobio 4 milijuna KM kako bi se nastavio rad BHRT-a, a ne da kompletna sredstva ‘časkom’ potroši i počne gasiti program federalnog javnog servisa.

“Umjesto da se iscrpljujemo, pozivamo BHRT da napokon pristupimo potpisivanju Ugovora s Elektroprivredom BiH koji će s jedne strane jamčiti zakonsku raspodjelu RTV takse, a s druge strane će omogućiti veće prihode za BHRT i do nekoliko milijuna KM godišnje kako je to FTV u protekla 2 mjeseca konkretnim internim Ugovorom dvaju Emitera i nudila. Nije nam jasno zašto BHRT uporno odbija ovakve prijedloge, a da pri tom nije ponudio niti jedan drugi na Zakonu utemeljen prijedlog. Ponavljamo da bi realizacija ovih prijedloga omogućila nesmetano emitiranje programa oba javna emitera, plaće za sve radnike u njima i ostanak u postojećim zakonskim okvirima koji jamče jedinstveni Javni servis u BiH”, poručili su iz Poslovodnog odbora RTV FBiH te pozvali sve relevantne institucije i pojedince da zaustave gašenje programa Javnog servisa RTV Federacije BiH.

/Republika/

Objava BHRT UGASIO RTVFBiH – Dobro jutro Federacijo i Bosno i Hercegovino pojavila se prvi puta na Republika.

Javni radio-televizijski servis Bosne i Hercegovine (BHRT) morat će prestati s radom i emitiranjem programa zbog financijskog kolapsa prouzročenog problemima u financiranju, najavili su u četvrtak iz njegova poslovodnog odbora.

U priopćenju upućenom domaćoj i međunarodnoj javnosti koje su potpisali ravnatelj BHRT-a Belmin Karamehmedović i direktor televizije BHT 1 Mario Vrankić stoji kako su zbog trotjedne blokade računa javnog servisa nemoguće isplate plaća i podmirivanje troškova pa će stoga biti prisiljeni prekinuti rad.

“Time je onemogućeno naše dalje emitiranje i poslovanje”, stoji u priopćenju označenom kao posljednji apel za spas javnog servisa.

Ističu kako će na ovaj način biti prekinut 77 godina dugi kontinuitet javnog radijskog i televizijskog emitiranja jer je sadašnji BHRT pravni sljednik nekadašnje Radio-televizije BiH odnosno RTV Sarajevo koja je redoviti radijski program uspostavila još u travnju 1945. godine.

Račune BHRT-a blokirala je Porezna uprava Federacije BiH zbog neizmirenih obveza temeljem poreza i doprinosa na plaće zaposlenika a iz Poslovodnog odbora priznaju postojanje duga no pojašnjavaju kako je on nastao kao rezultat drastičnog kršenja zakona koji regulira njihov rad i financiranje za što nikada nisu uspjeli dobiti sudsku i pravnu zaštitu.

To im je već treća takva blokada računa posljednjih godinu dana provedena iz istih razloga, a Poslovodni odbor je upozorio kako je to vjerojatno i posljednja jer je BHRT neće preživjeti.

Uz BHRT javni RTV servisi kao dio sustava javnog emitiranja u BiH su i RTV Federacije BiH te Radio-televizija Republike Srpske (RTRS). Zakonom je regulirano kako se oni financiraju iz pretplate koju prikupljaju entitetski emiteri a od prikupljenih sredstava oni zadržavaju trećinu dok se dvije trećine imaju prebaciti na račun BHRT-a.

RTRS koja je pod izravnim utjecajem vlasti u Republici Srpskoj tu obvezu godinama ignorira i sebi je zadržala više od 30 milijuna eura koji zakonski pripadaju BHRT-u.

Sudski postupci koje je do sada zbog toga pokretao BHRT ostale su bez rezultata jer su ih sudovi u Banjoj Luci sve redom odbili kao neutemeljene, a Sud BiH se proglasio nenadležnim za odlučivanje.

Ugasi li se BHRT, upozorili su iz Poslovodnog odbora, BiH će biti jedina zemlja u Europi bez javnog servisa na državnoj razini.

/Republika/

Objava Javni RTV servis BiH pred kolapsom – Banja Luka im ne daje novac od pretplate – RTRS za sebe zadržala 30 milijuna KM pojavila se prvi puta na Republika.

Međutim nisu predani samo pogoni, nova tvrtka prisvojila je i logo i ime nekadašnjeg mostarskog aluminijskog giganta, kao i web domenu poduzeća, a i današnje prisjećanje na nekadašnjeg predvodnika ne samo ekonomije u Mostaru nego i najvećeg bh izvoznika, spala je na “tri slova” – od nekadašnjih oko 900 zaposlenika, ispred kapije Aluminija bilo ih je tek nekoliko.

Kako izvješćuje Hercegovina.info bivši predsjednik Skupštine ‘Aluminija’ Pero Bebek rekao da je jzajedno sa djelatnicima koji su izgubili posao došao kako bi obilježili drugu godišnjicu gašenja ‘Aluminija’.

“Postavlja se pitanje – je li trebalo doći do gašenja ‘Aluminija’? Ne! Postojale su tri mogućnosti – prva je, kad se ušlo u gubitke i zamolilo se državu da dadne subvencije na struju, po sadašnjem stanju do 40 eura i nikada ne bismo bili u minusu. Druga mogućnost – u nekim dobrim godinama kada su tu bili Brajković, Lasić i Bradvica mogla se izgraditi jedna hala sa strojevima za finalnu proizvodnju.

Finalni proizvod je skuplji i do 20 puta skuplji od tone sirovine. U tom slučaju, da smo imali 30 % finalne proizvodnje, nikada ne bismoušli u minus.

Treća mogućnost – kad se već osjetilo da se propada, mogla se smanjiti proizvodnja radi jako skupe struje. Radilo bi 50 % elektrolize, a dio radnika bi bio prebačen u ljevaonicu. Ali ništa od ovoga se nije uradilo”, kazao je između ostaloga Bebek.

“Na sastancima za spas ‘Aluminija’, dogovor je bio sa ministricom financija FBiH Jelkom Miličević, kako netko bude išao u mirovinu, da mu se uplaćuje staž i da ide u mirovinu. Miličević je ispoštovala samo četiri mjeseca, i nakon toga narednih 18 mjeseci nije plaćeno.

Nitko nas nije primio, osim HDZ gdje je razgovor bio korektan. Na tom sastanku nam je obećano da će za 54 radnika koji su ispunili uvjete za mirovinu, biti uplaćen staž, ali i za ostalih desetak djelatnika koji su u međuvremenu stekli uvjete za mirovinu”, navodi Bebek.

Tražili su da im staž uplate kao rudarima. Zašto? “Živimo u istoj državi, oni su imali 900 milijuna KM minusa, a ‘Aluminij’ 350 milijuna KM minusa. Odradili smo 19 štrajkova i prosvjeda, a oni su napravili dva štrajka. Oni su se spasili i rade”, priča Bebek.

Na upit novinara što je s povratkom otpuštenih radnika, Bebek je rekao: “U prvoj godini su kazali da će vratiti 330 ljudi, a do kraja prošle godine su se trebali vratiti svi radnici na posao, ali se to nije dogodilo. Imam informaciju koju sam dobio prije više od mjesec dana, da u poduzeću radi nešto više od 170 ljudi, a nisu svi nekadašnji radnici ‘Aluminija'”.

(Neispunjeno) Obećanje Čovića

Radnik ‘Aluminija’ Milan Badalić rekao je da je stekao pravo na mirovinu prije nešto više od godinu dana, međutim to pravo ne može još ostvariti jer mi nedostaju 22 mjeseca. “Sada tražimo da nam se to uplati, a čini mi se da naš sadašnji direktor nema nekih argumenata da nam to završi. Išli smo kod gospodina (Dragana op.a.) Čovića i obećao je da će nam to sa 1.7. ove godine biti završeno, međutim za sada nema ništa od obećanja“, naveo je Badalić.

“Ja kad sam predavao bilo nas je 42, sada se već cifra popela na preko 50 osoba koji traže uvezivanje staža, a koji još uvijek nemaju pravo na mirovinu zbog neispunjenih obećanja. Svima nama nedostaju ta 22 mjeseca”, dodao je Badalić.

Radnik na održavanju elektrolize Frano Šarac kazao je kako je također stekao uvjete za mirovinu, međutim pravo na istu ne može ostvariti iz istih razloga kao i Badalić. “Ja sam tu od 1981. godine, i dan danas sam tu, namirio dovoljno staža, ali ne mogu otići u mirovinu jer nam određeno razdoblje nije ništa uplaćivano“, naveo je Šarac. “Iako su nam federalni premijer (Fadil Novalić) i ministrica financija FBiH (Jelka Miličević) dali suglasnost, do danas nije ništa riješeno”, dodaje Šarac, piše Hercegovina.info.

/Republikainfo.com/

Objava Dvije godine od gašenja Aluminija pojavila se prvi puta na Republika.

Na novinarsku konstataciju da su prije Nove godine svim radnicima Aluminija iz Mostara podijeljeni otkazi, te da istodobno još traju razgovori s izraelsko-kineskom grupacijom i pitanje ima li nade da će hercegovački div ipak ponovno početi raditi, čović je odgovorio:

“Prošli smo razdoblje koje bi se moglo nazvati pravom katarzom, socijalnom i svakom drugom. Ne samo u sedam posljednjih mjeseci nego puno dulje. Godinama imamo prijetnje da će se Aluminij isključiti s napajanja električne energije. Trebamo imati na umu da dugovanja Aluminija prema svim dobavljačima u konačnici iznose 440 milijuna KM. Mi smo u kolovozu ili rujnu mjesecu počeli razgovore sa strateškim partnerima koji su prepoznali svoj interes u Aluminiju. Svi preostali zaposlenici završetkom godine uputili su zahtjev o otpremninama kako ne bi ostali zakinuti. U posljednjih sedam mjeseci svi zaposlenici koji su na to imali pravo dobili su otpremninu. Svi su u srpnju, kolovozu i rujnu također dobivali plaće kao da su radili, a svi oni koji su ostali do danas angažirani, dobili su kakve-takve plaće. S te strane nastojali smo barem koliko-toliko zbrinuti te ljude. Osigurali smo, budući da su zaposlenici iz dviju županija u Hercegovini, da zavodi za zapošljavanje urade svoj dio posla kako ne bi došli u probleme s kreditima, kako im banke ne bi blokirale račune. Bilo je i tu problema, ali mislim da je to manje-više urađeno najprofesionalnije što se moglo kako bi se te ljude zaštitilo. Zamislite da je tvrtka otišla u stečaj u srpnju. Danas nitko od ovih ljudi, njih nešto manje od 900, ne bi dobilo otpremnine, nego bi čekali stečajne aktivnosti, a što, u biti, znači da bi ostali bez ičega”.

A investicija, ima li nade u pokretanje proizvodnje?

“Čini mi se da bi početkom veljače Skupština Aluminija konačno trebala potvrditi ugovor sa strateškim partnerom M. T. Abraham grupom. Mislim da je tu većina stvari “ispeglana”. Taj ugovor bi u početku značio najam, prije svega prostora Ljevaonice. To bi značilo ugrubo, koliko znam, u prvoj godini angažiranje minimalno 180 radnika te u svakoj sljedećoj povećavanje kako bi u tim dvama ciklusima vidjeli kako se stvari odvijaju. Prvi test toga ciklusa traje dvije godine, a drugi tri. Po detaljima ugovora, broj zaposlenih prešao bi 1000. Hoće li biti tako, treba sačekati i ne davati lažna obećanja. Ugovor o kojemu govorim još se dorađuje, u njemu se traže rješenja. Ako bi se stvari razvijale na ovoj razini informacija koje imam, čini mi se da bi ugovor mogao biti potpisan za mjesec dana. No, govorim s oprezom želeći da se stvari razvijaju u tome smjeru. Dao Bog da bude tako. Naime, vrlo je malo onih koji su bili zainteresirani za ovakav Aluminij sa strateškim zaokretom. Koliko god to uljepšavali, dugovanja su ipak iznosila 440 milijuna KM, zbog čega su stalno bila nadmudrivanja između nas ovdje u Hercegovini, zaposlenika, vlasnika i Vlade FBiH kao najvećeg pojedinačnog suvlasnika. Čini mi se da smo izvukli maksimum i ako se ovaj sporazum postigne, onda možemo s mnogo više optimizma govoriti o pokretanju Ljevaonice, zatim Anoda i Elektrolize u konačnici, što se i navodi u ugovoru”.

Intervju u cijelosti možete pročitati ovdje OVDJE.

Podsjetimo da je predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH, nakon prosvjeda radnika Aluminija pred središnjicom te stranke jer su kao najodgovornijeg za gašenje te tvornice držali Dragana Čovića, u srpnju prošle godine zatražio istragu o uzorcima gašenja tog palog aluminijskog giganta te zaključio kako bi tvrtka mogla ponovno početi raditi.

On je tada zatražio od istražnih tijela u Bosni i Hercegovini da rasvijetle poslovanje mostarskog Aluminija tvrdeći da su posljednjih 20-tak godina iz te ugašene kompanije ‘isisani deseci milijuna maraka’ te je izrazio optimizam da će uskoro ponovno početi raditi.

“Oni koji danas pokušavaju, a godišnje su isisavali desetine milijuna maraka, zaštiti svoju poziciju poručujem da je neće moći zaštiti. Sve će izaći na vidjelo do zadnje marke. Tko god da je to radio od mojih najrođenijih nadalje”, rekao je Čović. On je tako prvi put komentirao događanja u Aluminiju i prosvjede koji su organizirani ispred središnjice HDZ-a BiH prošloga tjedna.

On je dodao kako istraga mora pokazati tko je odgovoran za propast i izvlačenje milijuna iz Aluminija ali i loše vođenje kompanije. Dodao je kako neće dopustiti da se odgovornost za kriminalna djela prebacuje na politik te je odbacio bilo kakvu osobnu odgovornost tvrdeći da je posljednjih godina isključivo pokušavao pomoći opstanku Aluminija.

/Republikainfo.com/

Objava Dragan Čović o gašenju Aluminija: Katarza pojavila se prvi puta na Republika.

Gašenjem Aluminija 500 ih je proglašeno tehnološkim viškom, a 300 radnika ostalo je u tvrtki i primaju minimalne naknade. Svi oni pozorno prate poteze Federalne vlade i čekaju rezultate pregovora s potencijalnim investitorima, jer je, kako kažu, u pitanju njihova i egzistencija njihovih obitelji.

Većina radnika Aluminija dočekala je gašenje tvornice pod kreditnim zaduženjem. Do prije desetak godina činilo se da ovaj treći najveći izvoznik u Bosni i Hercegovini nikad neće propasti, a primanja zaposelnih bila su nadprosječna. Gašenjem Aluminija svi su natjerani da se sami snalaze.

“Većina ljudi je okušala sreću odlaskom iz države, a mnogi su ostali ovdje u gradu i mogu kazati da se nisu najbolje snašli jer kako se snaći na tržištu rada koje je prezasićeno i nema dovoljno radnih mjesta”, kaže glavni analitičar plana u pogonu Ljevaonice Ivan Kolobarić.

Zaposlenici koji su ostali u tvornici primaju umanjene naknade, ali i na njih mogu računati još ovaj mjesec. Što onda, pitanje je koje ih sve muči. Svaki od njih ima svoj plan za najgori scenarij, konačno gašenje tvrtke, ali ne gube nadu da će Aluminij opet proraditi.

“Vremena više nema, resurse smo sve potrošili, ljudi se osipaju, gubimo kvalitetan kadar, upitno je za dva-tri mjeseca, ako se pojavi neki investitor, kako će to izgledati i hoće li se proizvodnja moći pokrenuti na način na koji je to do sada bilo”, pita se rukovoditelj transporta i održavanja Danijel Bukovac.

Situacija u koju je doveden Aluminij nastala je spletom okolnosti koje sežu od lošeg upravljanja do nepovoljne situacije na tržistu toga metala, a posljednji čavao u lijes je nedostatak političke volje da se nađe rješenje. Strpljenje je pri kraju, a novi prosvjedi otvorena mogućnost.

“Ja bi se digla i za rudnike i za sve tvornice koje propadaju, to je šteta, mi štetimo svojoj državi zato što se ne bunimo. Žalosno je da mi moramo to govoriti vladi, vlada koja upravlja ovom državom mora donositi odluke koje su dobre za ovu državu. Na kraju, što je dobro za državu? Da imaju ljudi gdje raditi”, smatra viša stručna suradnica za financijske poslove u Aluminiju Tanja Jovanović.

Sve su oči uprte prema Vladi Federacije, koja pregovara sa potencijalnim kineskim investitorima, ali cijeli proces traje sporo. Radnicima je dosta lažnih obećanja i čekanja da iz tvornice kojoj su poklonili godine života ponovno u izvoz krenu proizvodi od aluminija.

(Izvor: BHRT)

Objava Gdje je nestao Aluminij – 900 radnika ‘šaptom’ pade pojavila se prvi puta na Republika.