Film se nadovezuje na radnju dokumentarca ”Vrijeme stradanja” i tematizira težak život u poraću, borbu za preživljavanje i dostojanstvo. Kroz osobne sudbine žena s ovih prostora, uradak scenarista i redatelja Joze Patljaka donosi univerzalnu priču o boli, strpljenju i unutarnjoj snazi.

“Naša generalna ideja bila je govoriti o posljedicama rata. Oba filma su antiratni filmovi. Film govori o obiteljima nakon rata i kada se dogodi situacij kada vi izgubite obitelji i ostane 12-tero djece bez oca”, kaže redatelj filma Jozo Patljak.

“Ovaj narod nosi užasne traume i posljedice, desetljeća maltretiranja i boli koja će se, vjerojatno, teško ispričati u ovom filmu koliko je duboka”, ističe Slavica Mijić Lukač, prva asistentica redatelja filma.

Prilog RTV HB:

/Desk/

Objava U Garevcu se snima dokumentarno-igrani filma ‘Prova, kora i pokora’ o posljedicama II. Svjetskog rata u mnogim obiteljima pojavila se prvi puta na Republika.

Nekadašnji Dom kulture u Garevcu dobio je novo ruho i novi život – pretvoren je u suvremeni kulturni prostor pod imenom “Otvoreno kazalište”. Ova transformacija nije samo fizička obnova zapuštenog prostora, već snažna poruka o novom početku, zajedništvu i vjeri u kulturu kao pokretačku snagu zajednice.

Svečano otvorenje je održano 18.7.2025. uz izuzetnu kazališnu predstavu “Luka Modrić: Moja igra”, u režiji Arije Rizvić. Predstava je nastala u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom i BOSS TEATROM, i na upečatljiv način donosi životnu priču jednog od najuspješnijih hrvatskih nogometaša. Njegova borba, upornost i skromnost odjeknuli su među publikom i na simboličan način označili upravo ono što novo kazalište želi biti – prostor nadahnuća, učenja i povezivanja.
Obnova starog kina u “Otvoreno kazalište” ne predstavlja samo infrastrukturni iskorak. Ona je simbol duhovnog, kulturnog i životnog buđenja Garevca. Novi prostor postaje središte kreativnosti i susreta – mjesto gdje će se održavati kazališne predstave, koncerti, radionice, filmske projekcije, javne tribine i susreti svih generacija.

Poseban značaj ovog projekta leži u tome što je nastao iz zajedničke volje i suradnje brojnih organizacija i pojedinaca koji svojim djelovanjem povezuju domaće stanovništvo, dijasporu i prijatelje Garevca. Realizaciju su omogućili:
Udruga posavskih Hrvata – “Garevac 45”, Zaklada Otvorena kuća, Mjesna zajednica Garevac, FOGS, Zaklada Ljudsko bratstvo, Udruga Garevac u srcu, kao i brojni drugi donatori i prijatelji projekta iz zemlje i inozemstva – pojedinci, poduzetnici, članovi dijaspore i lokalne zajednice – koji su svojim prilozima, radom i podrškom pomogli da se ova ideja ostvari.
Njihova nesebična podrška i angažman omogućili su da se napušteni prostor ponovno ispuni životom, smijehom, razmišljanjem i dijalogom.

“Otvoreno kazalište” postaje više od kulturne dvorane – ono je mjesto koje povezuje prošlost i budućnost, tradiciju i suvremenost, mjesto susreta, razvoja i duhovnog rasta.
Garevac time dobiva pulsirajuće središte kulturnih i društvenih događanja, koje će – nadamo se – inspirirati i druge sredine da ožive svoje prostore i zajednice kroz umjetnost, dijalog i zajedništvo.
A, priča se tu ne zaustavlja – u planu je i otvaranje kina “Garevljanka”, koje će dodatno obogatiti kulturnu ponudu mjesta i stvoriti nove prilike za filmske večeri, edukacije i okupljanja. Time Garevac nastavlja graditi svoju kulturnu prepoznatljivost i oživljavati javni prostor za sve generacije.

/Desk/

Objava Garevac dobio Otvoreno kazalište: Novi život starog Doma kulture pojavila se prvi puta na Republika.

“Podržite nas svojim dolaskom. Svi ste dobro došli”, pozivaju organizatori.

Zajedno za Otvoreno kazalište u Garevcu: Zaklada Otvorena kuća, Alka Film, MZ Garevac, FOGS, Garevac u srcu, Zaklada Ljudsko Bratstvo, udruga PH Garevac 45 i zajednica žena Evine kćeri.

“LUKA MODRIĆ: MOJA IGRA”
kazališna predstava redateljice Arije Rizvić, nastala u suradnji s HNS-om i BOSS TEATROM”

Predstava je utemeljena na autobiografskoj priči koja nadahnjuje, životnoj priči Luke Modrića, koji kao samozatajni igrač, poznat kao čovjek od malo riječi, ali od velikih djela, u svojoj životnoj ispovijesti otkriva sve o osjećaju koji ga pokreće na terenu, ali i izvan njega, o najvažnijim osobnim trenutcima, ljubavi, obitelji, gubicima i svemu onome što ga je motiviralo da dođe do vrha i na njemu se zadrži toliko godina.

Kapetan hrvatske nogometne reprezentacije, Luka Modrić, zaigrao je na mnogim svjetskim terenima, a sada će zaigrati i na kazališnim daskama. Predstava o najvećem hrvatskom nogometašu svih vremena donosi njegovu priču iz nove perspektive – one dramske. Priču o Luki Modriću iz emotivne i osobne perspektive, kroz koju će publika bolje upoznati mladića koji je svladao brojne prepreke kako bi jednoga dana postao najbolji nogometaš svijeta.

“Luku svi znaju kao kapetana naše reprezentacije, nogometnog genijalca i virtuoza, no on je i sin, otac, muž, unuk i brat. Kroz ovu predstavu pokušali smo približiti sva ta lica Luke Modrića publici, dati dublji uvid u životne i nogometne zaplete koji su ga oblikovali u nogometaša i osobu koju toliko cijene suigrači, protivnici i svi ljubitelji nogometa. Za mene je on savršen dramski junak, koji je na svom putu do uspjeha puno toga žrtvovao doživio različite teškoće, prepreke i padove, pa mi je bila čast i odgovornost prihvatiti se ovakvog projekta. Ponosna sam na odrađeni posao cijele ekipe te iskreno vjerujem da će se publici dopasti ovakav prikaz Lukine životne priče”, izjavila je redateljica Arija Rizvić.

Predstava otkriva tko sve stoji iza njegovih uspjeha, s kojim se izazovima suočio i kako ih je prevladao. U vrijeme kada djeca i mladi sanjaju o slavi već od malih nogu, Lukina priča podsjeća da se najveći uspjesi itekako moraju zaslužiti, prije svega napornim radom i ustrajnošću. Kako Luka sam često ističe: “Najbolje stvari nikad ne dolaze lako.”

Iako tematizira nogomet, predstava nosi univerzalne poruke o odrastanju, obitelji, žrtvi i uspjehu koje su bliske svim generacijama, a posebno djeci i mladima kojima Modrićev primjer može poslužiti kao snažna životna inspiracija.

Režija: Arija Rizvić
Tekst: Valentina i Luka Mavretić
Scenski pokret: Larisa Lipovac Navojec
Kostimografija: Petra Bobić
Oblikovanje zvuka: Nina Ugrinović

Dizajn plakata: Maja Denac
Promo fotografije: Fotostudio Plavec&Fiket

Glumci: Matej Đurđević,
Gloria Dubelj / Laura Čerina
Denis Bosak

Trajanje: cca 70 min
Uzrast: od 7+ do 77

Objava U novootvorenom kazalištu u Bosanskoj Posavini i Garevcu kazališna predstava o Luki Mosdriću pojavila se prvi puta na Republika.

Ovogodišnja manifestacija ‘Dani sjećanja’ u Posavini počela je projekcijom projekcijom dokumentarnog filma Joze Patljaka u Zagrebu, a nastavljena je nizom aktivnosti u odžačkom i podvučjačkom kraju. Prema riječima Pere Bajića, predsjednika Udruge posavskih Hrvata ‘Garevac 45’, posljednjih godina napravljene su značajni iskoraci, posebno u smislu pronalaska lokacija gdje su vršeni zločini nakon Drugog svjetskog rata.

Svirepo I bez suđenja ubijeno više od 3.000 Hrvata

Do sada se zna da je tijekom Drugog svjetskog rata, bez ikakvog suđenja i na doista svirep način, na ovom području ubijeno više od 3.000 Hrvata. Da se ta stradanja ne bi prepustila zaboravu, ali kako bi s ovim povijesnim činjenicama bile upoznate i da buduće generacije koje dolaze, ‘Garevac 45’ počela je s konkretnim projektima. Jedan od njih je i izgradnja spomen obilježja, kao mjestu pijeteta žrtvama.

“Mi smo do sada napravili veliki posao time što smo zaokružili spomenički prostor na kojem treba biti izgrađen spomenik. Riješili smo imovinsko-pravne odnose, iskrčili šumu, napravili trasu ceste gdje ćemo izgraditi spomenik”, kaže predsjednik Bajić.

Treba dodati da je prije više godina obnovljena i Burića štala u Garevcu/Modriča pod vodstvom mjesne župe, a HKD Napredak je obnovio staru školu u Garevcu pod imenom ‘Otvorena kuća’ koja je jedan od kulturnih centara u ovom dijelu Bosanske Posavine.

Manifestacijom ‘Dani sjećanja’ na dostojanstven se način prisjetilo svih žrtava nezapamćenih zločina u ovom dijelu Bosanske Posavine: 15. svibnja Križnim putem od Smrekovca do Odića Brda, promocijom knjige ‘Beznadnici’ Željka Gorete, i susretom posavskih književnika u Napretkovoj Otvorenoj kući na čelu s prof. dr. Stjepanom Blažanovićem i Antom Pranjkićem.

Čisti genocid

Film ‘Dani sjećanja’ redatelja Joze Patljaka prikazan je i u Odžaku, a potom i u Garevcu.
“Garevac, po onomu što brojke govore, spada u kategoriju čistog genocida. I ono štreba naglasiti jest činjenica da ono što je prikazano nije slika stvarnog događaja. Žrtva je daleko veća nego što Hrvati ovog prostora imaju pojma. Jedna su žrtva, ljudi koji su poginuli, a druga, rekao bih veća, brojne majke koje su se mučile u poratnom periodu, kaže redatelj Patljak, koji je i sam rodom iz ovoga kraja.

Povjesničar Stjepan Marčetić istaknuo je kako su tijekom 2024. godine aktivno radili na nastanku ovoga filma, koji tematizira zaista strašne zločine i završne operacije Drugog svjetskog rata na prostoru Bosanske Posavine, konkretnije na prostoru Odžaka, podvučjačkog kraja i cijelog ovog prostora.
“Nakon niza lokacija na kojima smo snimali, ovaj film je finalni proizvod. Ono što me posebno raduje jest da on daje glas žrtvi – kaže povjesničar Stjepan Marčetić, voditelj stručnog tima filma.

Središnja svečanost održana je 25. svibnja u spomen-parku u Posavskoj Mahali, gdje je održana svečana Sveta misa koju je predvodio vrhbosanski nadbiskup i metropolit Vrhbosanski Tomo Vukšić, koji je pozvao sve prisutne na molitvu za pobijene žrtve i pozvao žitelje ovog kraja da se ne iseljavaju iz ovog lijepog i bogatog kraja.

Nakon Zagreba, film je prikazan i u Garevcu 31. svibnja 2025. nakon čega je održana sveta misa kod Burića štale, odakle je u smrt odvedeno više od 500 ljudi.

Prema riječima predsjednika Vlade Županije Posavske Đure Topića film će zasigurno pomoći u rasvjetljavanju događaja s kraja Drugog svjetskog rata.

Prenijeti sjećanje na nove generacije

“Preko filma, čiju smo realizaciju financijski podržali, želimo prenijeti sjećanje na mlade generacije o ovom mjestu, gdje su ljudi masovno ubijani bez suđenja. O tome se dugo šutjelo. Na ovaj način održavamo sjećanje živim”, za Glas Hrvatske kazao je Topić.

Ovogodišnji ‘Dani sjećanja’ su još jedan puta evocirali sjećanja na žrtve hrvatskog naroda Bosanske Posavine u Drugom svjetskom ratu. Dobro se ovom prilikom prisjetiti posebno majki koje su kao udovice, što napomenuo i Marčetić, hranile djecu, a bile nepismene, bez posla i s malo zemlje. Uz to su u komunizmu cijeli život nosile biljeg “ustašica” i “državnih neprijatelja”, što im je još dodatno otežavalo i onako težak život.
Unatoč ogromnim žrtvama, one su odhranile i odgojile puno uspješne djece, od kojih su mnogi završili škole i fakultete te obnovili kuće i stvorili mnoga uspješna poduzeća i ne samo u ovom kraju.

Ljudi su izvorište svega, a sve drugo će se obnoviti. Iako s mukom, ali ipak će se obnoviti. I danas se može dobro živjeti u Posavini, ali ljudi se trebaju vratiti. Zemlja, kuće, tvornice – ništa ne vrijedi bez ljudi. Ima puno uspješnih ljudi iz ovih krajeva po Hrvatskoj i inozemstvu i mogli bi pomoći da Posavina oživi. Ako su majke udovice uspjele živjeti, onda može svatko, najvažnije su poruke ovogodišnjih ‘Dana sjećanja’.

/Desk/

Objava Manifestacija ‘Dani sjećanja’ – Posavina se sjeća stradanja i čeka na povratak svoje djece pojavila se prvi puta na Republika.

Filmom “Vrijeme stradanja” i sv. Misom ispred spomen kapele štale Burića 1.lipnja u 11 sati, završavaju ovogodišnji “Dani sjećanja” – 80 godina sjećanja na tragične događaje iz svibnja 1945.godine koji su posebno bolno i nepovratno obilježili posljednje tri generacije hrvatskog naroda na ovom dijelu Bosanske Posavine.

Ulaz je slobodan sve zainteresirane.

/Desk/

Objava Dokumentarni film ‘Vrijeme stradanja’ u Garevcu – sjećanje na tragična stradanja Hrvata Bosanske Posavine pojavila se prvi puta na Republika.

Novinarka Hrvatskog glasnika posjetila je i ove godine PULS te razgovarali s umjetnicima o tome zašto je važno da ovakvi simpoziji žive, jer je ovaj nastao s ciljem da umjetnički i duhovno obogati Garevac koji je u ratnom vihoru devedesetih godina potpuno razrušen i napušten.

Posavski umjetnički likovni simpozij u Garevcu se održava već četvrtu godinu. Simboličnog naziva PULS, ovaj umjetnički višednevni susret, izravno pulsira Posavinom na način da umjetnici svojim insprirativnim djelovanjem obogaćuju ovaj kraj. PULS je do sada iznjedrio više od stotinu umjetničkih djela koji ostaju kao trajni zalog Napretkovoj otvorenoj kući u Garevcu. Marko Šošić, sveučilišni profesor Fakulteta za odgojno obrazovne zanosti u Osijeku i likovni umjetnik po treći put sudjeluje na PULS-u. Za Hrvatski glasnik kaže da ovaj simpozij je sociološki veoma važan, jer se ovdje stvaraju posebne energije među ljudima iz kojih nastaju umjetnički radovi koji ostavljaju značajnog traga. Marko Šošić dodaje, da je za Posavinu posebno važno da posavski umjetnički likovni simpozij nastavi živjeti.

„Mi umjetnici smo uglavnom osebujna bića i volimo određenu izoliranost, jer tako najbolje stvaramo. Kada se mi uspijemo umrežiti i ostvariti zajedničke interese pa čak i zajednička prava tada pokazujemo da smo bitan i nužan sloj cjelokupnog društva. Znači mi nismo ti koji ćemo izgraditi ceste, obnoviti kuće, ali kada se i ovdje jednom sve obnovi, kada se izgrade kuće i vrate ljudi, pokrene život, nedostaje onda uvijek taj nevidljivi dio za koji živimo, a to je identitet i kultura. Mi smo upravo nosioci toga, jer to je naša struka i naš poziv. Vjerujem da ovdje pripremamo dobar teren za obnovu kulture i cjelovitog života na ovim prostorima“, istaknuo je likovni umjetnik Marko Šošić.

Boljeg prostora i mjesta za jedan ovakav Simpozij kako ga vide umjetnici, od Garevca i Napretkove Otvorene kuće za mir i kulturu dijaloga, za sada nema na ovom prostoru BiH. Mira i kulture dijaloga na ovim prostorima nikada nije dosta. Slavica Mijić Lukač voditeljica Otvorene kuće kaže nam da sve što želi je da PULS raste, da se u garevcu rode i ožive još neke ideje zbog kojih će ljudi Otvorenu kuću u Garevcu redovito posjećivati.

„I cilj i misija ove Otvorene kuće je da ona svima otvori vrata. Umjetnici su to prepoznali, ovdje rado dolaze, stvaraju, vraćaju se. Simpozij je važan, već je ostavio više od stotinu umjetničkih djela i uvjerena sam da će ova djela krasiti u budućnosti mnoge galerije, domove i tako promovirati Bosansku Posavinu, Garevac, Napredak i Otvorenu kuću“, istaknula je Slavica Mijić Lukač koja neumorno ponavlja da je uvijek važno posijati dobro sjeme kako bi budući naraštaji imali što požnjeti.

PULS je ove godine posjetio i počasni predsjednik HKD Napredak prof. dr. Franjo Topić. Umjetnike je ohrabrio riječima da kultura znači jedno veliko bogatstvo za svakog čovjeka ističući to kroz primjer HKD Napredak koje je kao Društvo uspjelo upravo kroz kulturu povezati ljude na svim kontinentima i svim stranama svijeta. Topić je naglasio da je i Bosna i Hercegovina zemlja prepuna potencijala i da je ne treba promatrati samo kroz sive oblake, nego je realno doživjeti i kao takvu obgrliti i graditi je.

Umjetnici rado spominju profesora Antu Kajinića, jednog od utemeljitelja i donedavnog umjetničkog voditelja Posavskog umjetničkog likovnog simpozija, kojega je ove godine naslijedio akademski slikar, prof. dr. Josip Mijić. Treba naglasiti da je upravo profesor Kajinić onaj koji je od PULS-a stvorio krucijalni značaj za Bosansku Posavinu. Zahvaljujući njemu, PULS je danas simpozij hrvatske recentne umjetnosti.

Lorena Šimić, povjesničarka je umjetnosti i tijekom simpozija svaki dan je pratila rad umjetnika, a na kraju će svoje stručne dojmove predstaviti kroz PULS-ov katalog za 2022. godinu. Prve dojmove o PULS-u Lorena Šimić podijelila je sa čitateljima Hrvatskog glasnika.

„Ja sam veoma oduševljena. Oduševljena sam energijom umjetnika, kako oni ovdje funkcioniraju kao jedna mala zajednica i zapravo uče jedni od drugih, izmjenjuju iskustva, kreativne ideje. Nekako se sjedine s prirodom i ovim prostorom, njezinom poviješću i onda stvaraju radove. Vjerujem da će ovo divno funkcionirati od strane povjesničara umjetnosti. Ja već sada želim širiti ovu priču i nadam se da će se o PULS-u još širiti dobar glas. Moram priznati da je Garevac i Bosanska Posavina posebna, a obilježavaju je ljudi koji su toliko divni“, rekla je povjesničarka umjetnosti iz Zagreba Lorena Šimić.

Renata Papišta, docentica na Likovnoj akademiji Univerziteta u Sarajevu dugi niz godina se bavi grafikom, fotografijom i crtežom. Prvi put je stigla na PULS. Ispričala nam je, da je u pet dana koliko je simpozij trajao, svo vrijeme prolazilo u jednom kreativnom okruženju.

„Ovu su tek neki počeci PULS-a, ali se već vide plodovi rada. I zaista kada čovjek vidi kataloge i pročita osvrte na umjetničke radove kolega koji su ranije sudjelovali, zna da je ovo važan kamenčić u izgradnjih novih komuniakcija. Jer, ovo je otvorena kuća za umjetnike, za sada iz BiH i Hrvatske, ali vjerujem da će se te garnice širiti“, kaže Renata Papišta.

Goran Kujunđić, likovni umjetnik iz Darde kod Osijeka istaknuo je u razgovoru za Hrvatski glasnik, da iako se osjeća teret ratne prošlosti na području Bosanske Posavine, umjetnici su donijeli ovdje posebnu draž.

„Rekao bih da mi dajemo značaj ovom području, jer doprinosimo i donosimo određenih utjecaja iz drugačijih područja. PULS je dosta novi simpozij, ali sa veoma značajnim umjetnicima i upravo na taj način donosi jednu novinu u ovom području i oživljuje cijeli ovaj kraj“, dodaje umjetnik Goran Kujunđić.

Iako se ove godine većina umjetnika po prvi put našla na PULS-u, ističu da to nikako ne znači da je i posljednji. Rado će se vratiti već naredne godine. Jasmina Runje, akademska slikarica iz Splita koja živi i radi u Dubrovniku kaže nam da je Garevac idealno mjesto za umjetnike te dodala – i mjesto gdje se čovjek može sastati sam sa sobom, jer može zaroniti u svoje stvaranje.

„Ja mislim da je umjetnost zapravo i pokretač nekakvih pozitivnih promjena. Mislim da je umjetnost i velika poveznica među ljudima, a za svaku sredinu je bitno da cirkulira ta kreativna energija, da pokreće ljude, povezuje. Ovdje kroz PULS nastaju lijepe stvari koje mogu biti poticaj budućim naraštajima“, kaže akademska slikarica Jasmina Runje za Hrvatski glasnik.

Posavski umjetnički likovni simpozij i ove godine je tako u Bosanskoj Posavini ostavio svoju crticu koja će zasigurno biti dio povijesti ovih krajeva. I kao što su naši sugovornici i sami rekli, važno je da PULS pulsira Bosanskom Posavinom, da stvara i povezuje i dovodi ljude u ovu mirnu oazu života. Posavski likovni umjetnički simpozij važna je povijesna dimenzija Bosanske Posavine, a zasigurno i pokazatelj kako likovna umjetnost mijenja svijet i svijest na bolje., piše Hrvatski glasnik.

/Desk/

Objava Kako je Posavski umjetnički likovni simpozij postao važan puls povratka i života pojavila se prvi puta na Republika.