No, on je, odgovarajući na pitanje o Kosovu, iskazao očito nezadovoljstvo kosovskim odbijanjem formiranja Zajednice srpskih općina. Međutim, odgovarajući na ovo pitanje spomenuo je i proširenje EU-a.

“Zajednica općina sa srpskom većinom je mogućnost općinama sa srpskom većinom usluge na srpskom jeziku koje već imaju pravo pružiti. Zajednica nema izvršne ovlasti, to nije država u državi, ona nema ništa što bi im dalo pravo veta nad ustavnošću ili funkcionalnošću, dakle ništa izvan zakonodavnog okvira Kosova. Do prosinca jedini kandidati za proširenje EU-a su bile države Zapadnog Balkana. Od prosinca imamo Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju. I dok se Ukrajina suočava sa situacijom – život ili smrt – kuca na vrata Europe i ta vrata će se otvoriti. To znači da u fokusu proširenja neće biti Zapadni Balkan, već Ukrajina. A oni su gladni, oni će zatvoriti poglavlja i provesti reforme….Kada 27 zemalja članica EU-a otvori raspravu svojim parlamentima, sve i jedna, one to neće raditi svaki put za države Zapadnog Balkana kako budu postajale spremne. Bit će samo jedna grupa, bit će oni koji su spremni i oni koji će čekati vrlo dugo. Kosovo nije ni kandidat za članstvo…”, kazao je Escobar.

Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar rekao je u intervjuu za RSE da Vašington vjeruje da su postojale finansijske i organizacione veze između države Srbije i izvršilaca napada u septembru 2023. godine. u Banjskoj, na Kosovu. pic.twitter.com/p7yGfiGcEB

— Radio Slobodna Evropa (@RSE_Balkan) March 15, 2024

On je rekao kako, sve dok Kosovo ignorira europski put, odnosno, kako je kazao, “dijalog i europsku mapu koja mu je dana”.
“To je osnovni sporazum (sporazum iz Ohrida), aneks i sada Statut Zajednice općina sa srpskom većinom, Europa kaže kako Kosovo ne surađuje s Europom. Zbog toga, uz ostalo, imate mjere EU-a. Moramo doći do toga da te mjere budu ukinute, da dođete do kandidature i moramo vas dovesti da uđete u Partnerstvo za mir (program NATO) prije nego što propustimo ovu povijesnu šansu. Ignoriranje dijaloga vas odvlači od tog puta”, rekao je on.

Odgovarajući na pitanje RSE-a, kako predsjednik RS-a u medijskim istupima priželjkuje pobjedu Donalda Trumpa na izborima za predsjednika SAD te kako u tom slučaju ne bi oklijevao proglasi neovisnost, Escobar je rekao kako nema mjesta za strahovanje od toga.

“Međunarodna zajednica posvećena je neovisnosti, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine. Imamo mirovne snage u BiH. Imamo visokog predstavnika s ogromnim ovlastima. I NATO je više puta ponovio da neće dopustiti sigurnosni vakuum u BiH. Tako da, Dodikove izjave nanose štetu, ali ne mislim da osiromašeni entitet od 750.000 ljudi, koji stalno povećava svoj dug, ima kapacitet suprotstaviti se NATO-u ili proglasiti neovisnost koja bi bila održiva”, rekao je Escobar, naglasivši kako BiH može imati sigurnosno jamstvo NATO-a.

Intervju u cijelosti možete pročitati: OVDJE

/Republika/

Objava Escobar: “U fokusu proširenja EU neće biti Zapadni Balkan, već Ukrajina…Dodikove izjave nanose štetu, ali osiromašeni entitet od 750.000 ljudi ne može se suprotstaviti NATO-u” pojavila se prvi puta na Republika.

Ovaj tradicionalni Forum, čiji su organizatori sveučilišta sa Malte i iz Groningena, po prvi put se održava u Sjedinjenim Američkim Državama i okuplja više od 130 parlamentaraca iz cijelog svijeta.

Kako su organizatori priopćili, cilj IIOF-a je potaknuti međunarodni i međuparlamentarni dijalog, kao i razmjenu i promoviranje dobrih praksi na području parlamentarnog nadzora nad radom obavještajnih službi.

U sklopu Foruma, predsjednik HDZ 1990 i zastupnik u Domu naroda BiH Ilija Cvitanović iskoristio je prigodu i sastao se, između ostalih, i s Gabrielom Escobarom, posebnim američkim izaslanikom za Zapadni Balkan. Cvitanović je upoznao Escobara o trenutnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, priopćeno je iz HDZ 1990.

/Desk/

Objava Washington: Cvitanović se sastao s posebnim američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrielom Escobarom pojavila se prvi puta na Republika.

Escobar: Kritike za Dodika

Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Escobar, obraćajući se Komitetu, govorio je o stanju na zapadnom Balkanu, kao i o BiH. Rekao je kako su velike zapreke u integraciji Zapadnog Balkana u euroatlantske procese.

“Usporen napredak demorkatizacije, korupcija, etnonacionalistička politika, dezinformacije – samo su neki od izazova, ali nisu nepremostivi. Najveća prijetnja je korupcija”, rekao je Escobar.

Na stanje u BiH osvrnuo se govoreći o situaciji na Zapadnom Balkanu (BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo). Ponovo je poručio da će se SAD suprotstaviti antiustavnom djelovanju u BiH.

“U BiH, nažalost, Republika Srpska i njen predsjednik (Milorad Dodik) i dalje su fokusirani na podrivanje državnog ustava i Daytonskog mirovnog sporazuma. Njegove ponovljene antidemokratske aktivnosti prijete napretku Bosne i Hercegovine i regije. Nastavit ćemo se protiviti onima koji su odgovorni za podrivanje Daytonskog sporazuma i prijete teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH. Podržavamo misiju ALTHEA i korištenje bonskih ovlasti visokog predstavnika da se usprotivi tim nastojanjima”, poručio je.

Republikanska kongresmenka Ann Wagner, obraćajući se Escobaru, kazala je kako je potrebno sankcionirati one koji prijete teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH. Podsjetila je Escobara da su SAD jamstvo Daytonskog sporazuma.

“Mir u BiH je skup, a oni koji prijete moraju biti odgovorni”, rekla je Wagner.

Ona je zaključila kako je povlačenje RS-a iz Ustavnog suda BiH ozbiljan pokazatelj eskalacije. Napomenula je da je Dodik najavio održavanje referenduma o statusu RS-a te je pitala Escobara kako SAD namjeravaju to spriječiti.

Odgovarajući na to pitanje, Escobar je rekao kako se svim sredstvima to želi spriječiti, a osvrnuo se i na informacije kako su pojedine europske i međunarodne financijske institucije obustavile financiranje RS-a.

“To znači jačanje EUFOR-ovih snaga, punu podršku visokom predstavniku (Christianu Schmidtu) i mi s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Europskom unijom radimo na zaustavljanju novca, da se ne daje novac onima koji štete državi”, istaknuo je Escobar.

Kongresmenima je poručio da trebaju računati na američku reakciju u BiH. Smatra da SAD trebaju sankcionirati još neke bh. političare, ustvrdio je i kako pojedini dužnosnici u privatnim razgovorima traže obustavu sankcija.

Upitan zašto EU ne uvodi sankcije, odgovorio je da je to dobro pitanje, podsjetivši da je za to potreban konsenzus svih 27 država članica. U tom kontekstu je istaknuo kako je potrebno izvršiti pritisak na Mađarsku.

Članica Komiteta Wagner kritizirala je Dodika i kazala je kako “SAD moraju imati za prioritet borbu protiv antidemokratskih aktera poput Dodika”.

Escobar je odgovorio kako to sprečavaju jačanjem misije ALTHEA, punom podrškom visokom predstavniku te zajedničkim radom s EBRD-om, MMF-om i EU da ne daju novac “onima koji štete države”.

“Sankcije djeluju, učinkovite su. Ali imamo dvije matrice. U privatnim razgovorima ono što zvanični RS traže od nas – molim vas ne više sankcija”, rekao je.

Na pitanje zašto EU ne uvede sankcije Dodiku, kazao je kako su mu rekli da ima 27 članica EU među kojima je i Mađarska koje moraju biti saglasne. Wagner je rekla kako se “na Mađarsku treba izvršiti pritisak”.

“Snažna podrška Kosovu”

Govoreći o Srbiji i Kosovu, kazao je kako ranije napravljen napredak u pregovorima, ali da je ključni element uspostavljanje zajednica srpskih općna na Sjeveru Kosova.

“Srbija i Kosovo su se dogovorili da priznaju međusobne simbole i oznake dokumente. Srbija je rekla da neće lobirati protiv integracije Kosova u međunarodne organizacije. Neprihvatljivo je nasilje protiv pripadnika KFOR-a i novinara. Mi i EU pozivamo na deeskalaciju i jačanje napore na implementaciji sporazuma”, rekao je Escobar.

Odgovarajući na pitanja članova Komiteta rekao je da “stoje uz Kosovo” te “da postoje posljedice za Srbiju ako se budu protivila pristupanju Kosova u međunarodne organizacije”.

Govoreći o priznavanju neovisnosti Kosova i članicama EU koji ne priznavaju tu neovisnost, Escobar je rekao kako “State Department radi na tome”.

“Ohridski dogovor je naša najveća prilika u posljednjih 15 godina za globalnu kampanju priznavanja Vlade Kosova”, rekao je.

Član komiteta Jim Costa rekao je da “ovo nije Ukrajina”.

“Ovo su Srbija i Rusija koje su okružene NATO zemljama i to je potencijalno opasnije od Ukrajine ukoliko dođe do proširenja ovog nasilja. Nisam siguran zašto već nismo uveli sankcije Srbiji jer su uvezli teško naoružanje iz Rusije”, rekao je Costa.

Utjecaj Kine i Rusije

Escobar je govorio i ovisnosti zapadnog Balkana o ovim dvjema zemljama.

“Ruski uticaj dolazi na dva načina – jedan kroz dezinformiranje, drugi putem energije. Rusija ne pruža pomoć i ne može pomoći izgradnji i demokratskoj vladavini. Svi ovise od energije. Regiju možemo pomoći tako što ćemo ojačati njihovu energetsku neovisnost”, kazao je.

Kao jedan od elemenata borbe su, rekao je Escobar, europske integracije kao i veći angažman američkih organizacija.

Zajednička izjava mogla bi postati zakon

Grupa američkih kongresmena i kongresmenki objavila je jučer zajedničku izjavu, ističući podršku demokratskim procesima i očuvanju mira i stabilnosti u BiH i regiji, te šaljući poruku da “međunarodna zajednica neće tolerirati akcije koje produžavaju sukobe i ljudsku patnju”. Inače, kongresmenka Ann Wagner, jedna od potpisnica izjave, prethodno je predstavila Zakon o održavanju Daytonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije, koji je usvojen u Zastupničkom domu prošle godine,

Ovom prilikom, kongresmenka Wagner, kao potpredsjednica Komisije za vanjske poslove Zastupničkog doma i predstavnica najveće bh zajednice izvan BiH, istaknula je važnost stabilnosti u regiji i potrebu suprostavljanja “destruktivnim političarima koji žele poništiti godine mira”.

“Nećemo dopustiti da korumpirani političari u BiH, često potpomognuti Putinovim režimom, ugroze Daytonski sporazum i učine život još opasnijim za sve u regiji. Ovaj prijedlog zakona osigurat će da nametnemo sankcije ovim destabilizirajućim kriminalcima i odvratiti loše aktere, uključujući Rusiju, da steknu uporište u regiji”, podvukla je Wagner.

Kongresmen Mike Turner, koji je bio gradonačelnik grada Daytona tijekom povijesnog potpisivanja mirovnog sporazuma 1995. godine, istaknuo je da “postizanje mira nije bilo lako, te da su međunarodni mirovni sporazumi održivi samo ukoliko su sve strane voljne sjesti za stol”.

“Podržavanje Daytonskog mirovnog sporazuma kroz Zakon o sankcijama pokazuje nepokolebljivu predanost Sjedinjenih Država unaprjeđenju sigurnosti i sprječavanju nasilja. Smatrajući odgovornima one koji podrivaju mirovne sporazume, šaljemo snažnu poruku da međunarodna zajednica neće tolerirati akcije koje produžavaju sukobe i ljudsku patnju”, dodao je.

Kongresmenka Susan Wild je pozvala na pružanje podrške građanima BiH u zaštiti “teško stečenog mira u suočavanju sa silama sukoba i sektaštva”, a u isto vrijeme čineći demokraciju “jačom, reprezentativnijom i inkluzivnijom”.

“Ključno je to što ovaj prijedlog zakona poziva BiH da provede presude Europskog suda za ljudska prava, koje zahtijevaju ukidanje postojećih etničkih i vjerskih uslova za obnašanje visokih političkih dužnosti — što je neprihvatljiva prepreka za građane jevrejskog i romskog porijekla, kao i sve ostale građane koji ne pripadaju trima zaštićenim etničkim zajednicama”, dodaje Wild.

Izjavu zaključuje kongresmen Tom Kean koji je naglasio da “narod BiH zaslužuje vlast koja cijeni i daje prioritet jedinstvu i demokraciji”.

“Poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma kroz Zakon o sankcijama će BiH staviti na pravi put kako bi zaštitla svoj suverenitet, stabilnost, teritorijalni integritet i multietnički karakter od zlonamjernih aktera koji žele prekršiti duh Daytonskog mirovnog sporazuma. Kao predsjednik Europskog pododbora za vanjske poslove, nastavit ću se boriti za mir i stabilnost u Europi i cijelom svijetu”, zaključio je Kean.

Ovaj zakon bi naglasio da je politika SAD-a podrška jedinstvenoj, suverenoj i multietničkoj BiH, ohrabrio korištenje sankcija protiv onih koji podrivaju Daytonski sporazum i demokratske institucije BiH, te potaknuo EU da se pridruži SAD-u u sankcioniranju predsjednika entiteta Rpeublika Srpska Milorada Dodika. Također, usredotočio bi se na razotkrivanje uloge Rusije u raspirivanju nestabilnosti u BiH i ugrožavanju multilateralnih mirovnih napora, i ulagao napor da se zaštiti Ured visokog predstavnika.

Prijedlog zakona također predviđa ovlasti za izricanje sankcija stranim osobama i odraslim članovima obitelji koji podrivaju Daytonski sporazum ili na drugi način prijete sigurnosti BiH.

Navodi se da se sankcije moraju izreći za formiranje ili sudjelovanje u formiranju paralelnih odcijepljenih institucija, za kršenje ili ometanje provedbe Daytonskog sporazuma, uključujući prijetnje Uredu visokog predstavnika, podrivanje demokratskih institucija BiH, te zahtijeva redovno izvješćivanje za uspostavljanje snažnog nadzora. Da bi zakon stupio na snagu, potrebno je njegovo usvajanje od strane Senata te dobije potvrdu od Predsjednika SAD.

/Desk/

Objava Escobar pred Komitetom za vanjske poslove SAD-a: Sa EU, MMF-om i EBRD-om radimo na zaustavljanju novca za RS pojavila se prvi puta na Republika.

“Budući da podržavamo tu zemlju, podržavamo i njezin teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter. Podržavamo Daytonski mirovni sporazum, kao i sve mjere koje omogućavaju njegovo uvođenje. To uključuje bonske ovlasti visokog predstavnika za BiH. Ako se zadrži unutar granica, tj. unutar konteksta Daytonskog sporazuma, surađivat ćemo s njim kako bismo unaprijedili put BiH prema Europi. Ako ga prekrši, moramo mu dati do znanja da će biti posljedica”, rekao je posebni izaslanik SAD za zapadni Balkan, istaknuvši kako je “Dofik na putu raspuštanja centralnih institucija”.

“Želi Republiku Srpsku izuzeti iz Daytonskog sporazuma. Bit će posljedica. Neke smo već vidjeli. Primjerice, upotreba bonskih ovlasti da bi se poništila neka pravna djelovanja. Na raspolaganju imamo i druga sredstva uključujući sankcije. Razmislit ćemo o upotrebi nekih od tih sredstava”, rekao je Escobar.

On je istaknuo kako je “Dodiku cilj zaštititi korumpirane veze” te da “želi stvoriti Republiku Srpsku bez ičijeg utjecaja”.

“Bez utjecaja federalnih sudova, tužitelja, istražitelja, poreznih tijela. Rusija izvlači korist iz toga, ali mislim da je ponajprije riječ o domaćoj pojavi”, zaključio je Escobar.

/Desk/

Objava Escobar: Dodiku cilj zaštititi koruptivne veze…bit će posljedica pojavila se prvi puta na Republika.

Svjedočeći ovoga tjedna pred Vanjskopolitičkim odborom američkog Senata, savjetnik državnog tajnika Derek Chollet i posebni izaslanik za Balkan Gabriel Escobar kritizirali su Milorada Dodika zbog secesionističkih poteza, a vodeću bošnjačku Stranku demokratske akcije (SDA) zbog blokada i nacionalizma, preose agencije.

Podržali su odluke visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta koji je nametnuo odluke o deblokadi Federacije BiH i omogućio uspostavu Vlade iz koje je izbačena upravo SDA Bakira Izetbegovića. Na taj način, drže američki diplomati, u Federaciji BiH stvorena je ravnoteža prema Republici Srpskoj koja je opstruirala rad državnih institucija.

Izetbegović je u današnjem odgovoru ocijenio netočnim istupe američkih dužnosnika tvrdeći da su odluke u Federaciji BiH bile na štetu Bošnjaka.

„To naprosto ne odgovara istini. Niti je privremena suspenzija Ustava FBiH kojom se pri formiranju Vlade FBiH zaobilazi potpredsjednik Federacije BiH – Bošnjak i većinska volja bošnjačkog naroda otvorila vrata funkcionalnijoj FBiH, niti je RS dominirala državom jer nije bilo Vlade FBiH da joj se suprotstavi“, rekao je Izetbegović.

Pritom je Izetbegović optužio američku administraciju i druge utjecajne zemlje koje nadziru rad visokog međunarodnog predstavnika da se ‘povlače pred drskošću Milorada Dodika, ohrabrujući time nove i ozbiljnije napade’.

Po Izetbegoviću je zato nejasno zašto je međunarodna zajednice u BiH izbacila SDA iz vlasti, a ne one snage koje su odgovorne za napade na Daytonski mirovni sporazum.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je kako se ne ne boji američkih prijetnji te da će nastaviti poštivati Daytonski mirovni sporazum.

Dodik je optužio posebnog američkog izaslanika za Balkan Gabriela Escobara da je stajao iza navodnog pokušaja njegova uhićenja.

„Prije nekoliko mjeseci, možda prije nepunu godina dana, pokušavali su, a čak smo ih otkrili, poduzeti neke aktivnosti privođenja, uhićenja. U mozgovima tih ljudi, poput Escobara, to je moguće“, rekao je Dodik za Radio televiziju Republike Srpske.

/Desk/

Objava Demantiraju izvješće Cholleta i Escobara – ‘Međunarodna zajednica SDA izbacila iz vlasti’ – ‘Pokušao me uhititi’ pojavila se prvi puta na Republika.

“Koristili smo bonske ovlasti još od listopada kako bi se formirala Vlada FBiH. To je bila teška ali potrebna odluka. Sa novim vladama možemo imati BiH na putu provedbe reforme i da se krene prema aspiracijama građana.  Etnonacionalistički lideri iz svih konstitutivnih naroda vođeni su osobnim i političkim interesom, a ne interesima građana.
Iznimno smo zabrinuti secesionističkom i antidemokratskom retorikom predsjednika RS-a Milorada Dodika. S našim europskim partnerima ćemo raditi da se s tom retorikom prestane, te ćemo mu limitirati resurse”

Objava NAJAVA SANKCIJA Escobar pred odborom američkog Senata: “Nećemo dozvoliti Dodiku da razbije BiH. Limitirati ćemo mu resurse” pojavila se prvi puta na Republika.

Escobar je na on-line brifingu s novinarima sa zapadnog Balkana rekao da vjeruje da će Rusija to pokušati učiniti kroz uobičajene kanale medijskih dezinformacija, prenosi HINA.

“Mislim da će Rusija pokušati ubaciti neke nezdrave narative kako bi pokušala kreirati tenzije između etničkih skupina u Crnoj Gori u ovoj kampanji”, rekao je Escobar, istaknuvši kako vjeruje da su ljudi u Crnoj Gori dovoljno mudri da to prepoznaju.

“Vjerujem i da institucije u Crnoj Gori imaju sposobnost zahtijevati transparentnost u izbornoj kampanji”, poručio je on.

Escobar je kazao da SAD i dalje vidi Crnu Goru kao važnog i vrijednog NATO saveznika, te je rekao da se nada da će iduća vlast biti posvećena pristupanju EU-u i obavezama koje proističu iz članstva u NATO-u.

Predsjednički izbori u Crnoj Gori održat će se 19. ožujka.

Do sad je Državno izborno povjerenstvo potvrdilo šest kandidatura, a prema rezultatima istraživanja javnog mnijenja već je izvjesno da će se u drugom krugu naći aktualni predsjednik Milo Đukanović.

Za mjesto njegova protukandidata borit će se čelnik prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta Andrija Mandić i Jakov Milatović iz rastuće političke stranke Pokret Europa sad koja je pobijedila na izborima u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore u kojem živi trećina stanovništva te države.

Rusija se pokušala umiješati u parlamentarne izbore u Crnoj Gori 2016. kada su, kako je utvrđeno nepravomoćnom presudom podgoričkog Višeg suda, dvojica operativaca ruske tajne službe GRU uz pomoć prosrpske oporbe pokušali izvršiti prevrat u toj zemlji i zaustaviti njezin prijem u punopravno članstvo u NATO-u.

Tada su uz dvojicu ruskih špijuna na dugogodišnje zatvorske kazne osuđena i dvojica čelnika Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević. No ta je presuda srušena na Prizivnom sudu, a sudski je postupak vraćen na početak.

/Desk/

Objava SAD tvrdi da će se Rusija umiješati u kampanju za predsjedničke izbore u Crnoj Gori pojavila se prvi puta na Republika.

Milanović je nekoliko puta izjavio da SAD preko Ukrajine vodi proxy (posrednički) rat protiv Rusije, da vrijedi i obrnuto te da će se zato rat u Ukrajini rješavati između Washingtona i Moskve, prenosi HINA.

“U tom pogledu Zoran Milanović je u krivu, ovo nije proxy rat, ovo je pokušaj da se pomogne žrtvi neprovocirane agresije kako bi se obranila”, rekao je Escobar danas u Zagrebu.

Za Hrvatsku je po tom pitanju važnije što čini, nego što govore njezini političari. “U svim aspektima je Hrvatska na pravoj strani – u svakoj odluci, u svakoj deklaraciji, u svom djelovanju.”

Srbija ne glumi

Na samom kraju godine u kojoj je srbijanski politički vrh slao zapaljive poruke o Hrvatskoj – predsjednik Aleksandar Vučić optuživao ju je za energetsku sabotažu te je ponavljao kako “ne želi na hrvatsko more”, a njegov ministar obrane je hrvatsku vladu prozvao “ustaškom” i “iskompleksiranom” – srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić objavio je da ga je Vučić zatražio da odledi odnose sa Zagrebom.

Tjedan dana poslije, povodom pravoslavnog Božića, Dačić je stigao u Zagreb i pozvao na “natjecanje u izgradnji mira” između dvije zemlje.

Escobar je u ponedjeljak u razgovoru s novinarima u hrvatskoj prijestolnici, nekoliko dana nakon boravka u Beogradu, rekao kako je ta inicijativa stvarna i da Srbija “želi i mora poboljšati svoje odnose s jednim od svojih najprosperitetnijih susjeda”.

Izaslanik Bijele kuće za zapadni Balkan rekao je da iza toga stoji potreba Beograda da shvati da “Rusija nije pouzdan partner” kakvim se u Srbiji smatra i da ruski predsjednik Vladimir Putin “više nikad neće biti vjerodostojan sugovornik”.

“Moraju početi ponovno razmatrati svoj međunarodni položaj, a mislim da je dio toga i popravljanje odnosa sa susjedima”, istaknuo je Escobar.

On smatra kako se Srbija mora pridružiti zapadnim sankcijama Rusiji jer joj je to i pravna obaveza na putu prema Europskoj uniji, a dok se to ne dogodi, SAD će nastaviti raditi na tome da Srbija “shvati posljedice malignog ruskog utjecaja na Balkanu”.

BiH ubija korupcija

Escobar je u razgovoru za agenciju HINA krajem 2021. naglasio da Bosna i Hercegovina nema “etnički, nego problem korupcije”. Na pitanje jesu li se stvari maknuli s mrtve točke nakon izmjena izbornog zakona i održanih izbora, izaslanik je rekao da se problemi u BiH nisu promijenili.

“Razlog zašto ljudi i tvrtke odlaze nije multietnički karakter države – ljudi ne odlaze jer ne žele živjeti s Hrvatima, Bošnjacima ili Srbima, odlaze jer ne mogu pronaći posao bez političkih veza. To ubija državu.” Zbog toga je manje važno tko je izabran ako je korupcija i dalje prisutna, nastavio je Escobar.

Naglašava i da su dio toga problema “i neke od stranaka“ koje vladaju po 30 godina te je korupcija postala njihov sastavni dio.

SAD stoga želi hitno suočenje s koruptivnim praksama u BiH, a Washington će pritom pomoći svojim angažmanom i sankcijama.

Govoreći o Altei, mirovnoj misiji EU-a u BiH u kojoj bošnjački političari ne žele vidjeti hrvatske vojnike, Escobar je rekao da konačna odluka o tome ovisi o „europskim strukturama“ jer je to unutarnje europsko pitanje.

Istaknuo je kako SAD podržava prisutnost mirovnih snaga u toj zemlji, kao i visokog predstavnika koji mora imati snažnu mogućnost korištenja svojih bonskih ovlasti.

“Mislim da međunarodna zajednica i dalje ima važnu ulogu u BiH. I Hrvatska isto”, kazao je Escobar.

Amerikanci bez veleposlanika u RH

Komentirajući činjenicu da od odlaska Roberta Kohorsta u siječnju 2021, Washington nije imenovao veleposlanika u Hrvatskoj, Escobar je rekao da je proces imenovanja kompleksan i dugačak.

“Ne mogu govoriti u ime Bijele kuće o tom pitanju, no mogu reći da izostanak veleposlanika nije mjera važnosti odnosa dviju zemalja. Ti odnosi su veoma jaki i postaju sve snažniji.”

“Potpuno smo usklađeni oko svih pitanja, od onih regionalnih, do rata u Ukrajini”, zaključio je Escobar, pa čestitao Hrvatskoj na postignućima na međunarodnom planu poput ulaska u šengenski prostor i eurozonu, ukidanje viza i sporazum o dvostrukom oporezivanju sa SAD-om.

/Desk/

Objava Escobar: “Milanović je u krivu, SAD ne ratuje s Rusijom pojavila se prvi puta na Republika.

Escobar je u intervjuu za Radio-televiziju Srbije, u danu kad se u Beogradu europski izaslanik za dijalog Srbije i Kosova Miroslav Lajčak sastao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, rekao da se protivi “militariziranju problema”.

Aludirao je time na raniju najavu Beograda da će, sukladno Rezoluciji VS UN-a iz 1999., tražiti od KFOR-a da osigura povratak do tisuću pripadnika srpskih sigurnosnih snaga na Kosovo.

Escobar je rekao da “ima napretka i ima razloga za optimizam”, ali nije naveo na čemu temelji optimizam, poslije razgovora s čelnicima obje strane.

Escobar i Lajčak su prethodno imali odvojene razgovore s kosovskim dužnosnicima koji su u srijedu u Prištini potpisali dokument kojim kandidiraju Kosovo za članstvo u EU.

Događa se to u jeku krize i blokada cesta na sjeveru koje su postavili lokalni Srbi, prosvjedujući zbog uhićenja sunarodnjaka, bivšeg policajca, i odbijanja Prištine da formira Zajednicu srpskih općina na Kosovu.

Američki dužnosnik je za RTS rekao kako “ne želi prejudicirati ishod pregovora”, ali je u kontekstu aktualne krize ocijenio da se može vidjeti “ne samo početak rešenja, već i prilika za novi dijalog”.

On je ponovio da se Washington zalaže za “pravno obavezujući sporazum između Srbije, Kosova i Europske unije”, ali i za uspostavljanje Zajednice srpskih općina (ZSO) na što se Briselskim sporazumom, po pokroviteljstvom EU-a, 2013. godine obvezala Priština.

– Za nas je to obveza, jer smo podržali taj proces i jedna politička strana ne može se iz toga povući jednostrano, tako da će biti osnovana ZSO i tražit ćemo načine da tu ideju ostvarimo, poručio je Escobar. Rok za to je “odmah”, naglasio je.

Lajčak je ranije, poslije razgovora u Prištini, poručio da je “barikade bolje ukloniti diplomatskim putem, nego buldožerima”.

On je današnji razgovor s Vučićem “o političkom rješenju koje bi vodilo smanjenju tenzija i omogućilo uklanjanje barikada”, ocijenio “otvorenim i iskrenim”. Na Twitteru je poručio da Vučić “razumije ozbiljnost situacije.”

Escobar je i, govoreći za emisiju N1 Srbije ‘Iza vijesti’, kazao da izjava „Kosovo ima sigurnosna jamstva SAD-a“ nije prijetnja Srbiji te da ta jamnstva vrijede i za Srbe u Severnoj Mitrovici.

„Nećemo dozvoliti da netko s Kosova ugrozi Srbiju, kao i da netko prijeti sigurnosti i stabilnosti na sjeveru Kosova“, kazao je Escobar za N1 Srbije, ponovivši da” SAD kategorički odbacuju povratak Vojske Srbije na sjever Kosova“.

Zapreke na Kosovu postavljene prije pet dana još nisu uklonjene, a prema izvješću lokalnih portala sa sjevera Kosova u srijedu navečer na barikadama je “mirno i neizvjesno”.

Mještani na barikadama kažu da će “ustrajati u svojoj namjeri” i da “neće odustati dok im se ne ispune zahtjevi i ne osigura normalan život”.

Uoči susreta Aleksandar Vučić je u videoporuci zapadne partnere pitao hoće li poštovati sporazume koje su sami donijeli. Među njima je i Briselski sporazum kojim je dogovoreno formiranje Zajednice srpskih općina, što Kosovo smatra neustavnim.

Istodobno, kosovski su lideri potpisali zahtjev za članstvo u EU-u i sutra će ga predati Češkoj koja predsjeda Unijom.

/Desk/

Objava Escobar: “Protiv militarizacije kosovske krize – Nećemo dozvoliti ugrozu Srbije s Kosova kao ni prijetnju sigurnosti sjeveru Kosova” pojavila se prvi puta na Republika.

Zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a i poseban američki izaslanik za Zapadni Balkan, Gabriel Escobar, za Glas Amerike (Voice of America) govorio je o zbivanjima BiH, osvrnuo se na pitanje korupcije, najnovijih odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta te izazova sa kojima se zemlja suočava. On je naglasio kako SAD neće stati s uvođenjem sankcija, da je u redovima nacionalističkih stranaka korupcija najviše prisutna, kazavši da političari u BiH surađuju s kriminalcima.

Hitnost za rješavanje problema

“Usprkoz krizi u Ukrajini, Zapadni Balkan je i dalje područje ogromnih mogućnosti, ali je i izazov za nas kao i za EU, to što zemlje ove regije nemaju dobre međusobne odnose”, rekao je Escobar za Glas Amerike (Voice of America).
On je istaknuo da su zemlje zapadnog Balkana već dio europskih tokova, ali i da je izazova kako ih integrirati u euroatlantske strukture.

“Mogućnosti uveliko nadmašuju rizik kada je u pitanju angažman međunarodne zajednice na zapadnom Balkanu”, rekao je posebni američki izaslanik za Zapadni Balkan.

On je istaknuo kako postoji povećana hitnost za rješavanje problema kako bi se ova regija pokrenula ka EU, a da je kriza u Ukrajini još više naglasila koliko je to važno.

“Problemi na Balkanu uvijek potiču s domaćeg terena. Problemi, kao što su otpor pri donošenju teških političkih odluka, otpor ka integraciji. Ti problemi postoje već duže vrijeme, ali je njihovo rješavanje u ovom trenutku postalo još hitnije. Rusija u budućnosti više neće biti pouzdan partner, ali to ne znači da i dalje neće pokušavati zadržavati svoje igrače na zapadnom Balkanu. SAD stoga jačaju veze među demokratskim zemljama koje shvaćaju da se ne moraju oslanjati na Rusiju”, rekao je Escobar.

On je naglasio kako nema druge opcije za šest zemalja zapadnog Balkana nego da se pridruže EU te da europska integracija mora biti konačni cilj za sve njih.

“Ipak bih volio da vidim malo ubrzaniji proces po tom pitanju kako bi zemlje možda dobile status promatrača ili ulaznog kandidata”, rekao je zamjenik pomoćnik državnog tajnika SAD-a, pri tom podsjetivši i naglasivši kako je Zapadni Balkan najbrže rastuća regija u Europi.

SAD će nastaviti sa uvođenjem sankcija

Europsko vijeće razmatra da BiH dodijeli status kandidata, ali se postavlja pitanje je li to samo simboličan korak. Na ovo pitanje Escobar je odgovorio: “Mislim da je bilo kakav signal da su te zemlje dobrodošle u Europu važan, osobito sada, i mmi to podržavamo. Ali, u isto vrijeme, to ne bi trebao biti samo simboličan korak. No, to nije zadatak Europe, nego prvenstveno političkih lidera u BiH – da ostvare taj cilj. Iako trenutno, u mnogim slučajevima, ne vidim da to postoji među bh liderstvom. Mi podržavamo korake koje je poduzeo visoki predstavnik i on to radi na odgovarajući način”.

Na konstataciju Glasa Amerike kako je jedan od endemskih problema u BiH i regiji korupcija te hoće li SAD razmotriti dodatne sankcije, Escobar je potvrdio nastavak uvođenja sankcija.

“Apsolutno. Sjedinjene Države poduzeti će dodatne korake ka sankcioniranju korumpiranih elemenata i popis Ministarstva financija pokazuje dubinu korupcije. U BiH, kako smo vidjeli, pojedinci i političari su aktivno sudjelovali s grupama u organiziranom kriminalu i ljudi to moraju znati. Lideri moraju poduzeti akciju i ukloniti takve pojedince s dužnosti i iz stranaka. Sankcije su važno oruđe, a ono što je još važnije i teže, je da moramo vršiti pritisak na lokalne lidere kako bi primjenili reforme vladavine zakona kako se to zahtjeva za ulazak u EU. Korupcija je najveći problem za regiju i činjenica je da to nisu samo naši, nego i podaci Transparency Internationala, da su stranke koje su najviše nacionalističke također i najkorumpiranije”, rekao je Escobar.

On je naglasio da bi u regiji došlo do većih američkih investicija ukoliko se riješi pitanje korupcije.

/Desk/

Objava Escobar: Političari u BiH surađuju s kriminalcima – nacionalističke stranke najkorumpiranije” pojavila se prvi puta na Republika.