– Mogu potvrditi da smo postigli politički dogovor o pružanju dodatne financijske potpore Ukrajini od oko 50 milijardi dolara do kraja godine putem mehanizma zajma za čiju se otplatu mogu iskoristiti dodatni profiti od ruske imovine u skladu s našom nadležnosti. Ne govorimo o oduzimanju te imovine, nego o kamatama koje se tijekom vremena steknu, rekla je Giorgia Meloni, talijanska premijerka, izvjeđćuje HRT.

Više od 300 milijardi dolara koje pripadaju ruskoj središnjoj banci zamrznuto je na Zapadu, uglavnom u stranoj valuti, zlatu i državnim obveznicama. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova rekla je novinarima da je Zapad zaražen rusofobijom i da će Moskva poduzeti protumjere.

– Takav korak neće dovesti Zapad ni do čega dobrog. Ova nezakonita inicijativa povezana s pokušajima punjenja kijevskog režima tuđim novcem mogla bi izazvati poremećaj ravnoteže financijskog sustava i stvoriti kataklizmičke krize. Usto, u Rusiji ima dovoljno europske imovine i novca. Neizbježna odmazda bit će iznimno bolna za Bruxelles. Za svoje ludilo morat će platiti iz vlastita džepa, rekla je Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski od summita očekuje mnogo. Ukrajini je potrebna vojna i financijska pomoć, njezinoj vojsci potrebno je više dalekometnog oružja, streljiva i protuzračne obrane.

Zelenski je potpisao sigurnosni sporazum s Japanom i Sjedinjenim Državama. Cilj je sporazuma potpisanog s predsjednikom SAD-a u idućih 10 godina obvezati buduće američke administracije na potporu Ukrajini.

– Ovo je povijesni dan. Potpisan je najsnažniji sporazum između Ukrajine i SAD-a od početka naše neovisnosti. To je sporazum o sigurnosti i o zaštiti ljudskih života, sporazum o suradnji, o koracima koji će jamčiti održiv mir i stoga je koristan svima na svijetu. Hvala Vam, gospodine predsjedniče, na Vašem vodstvu u odluci G7 o zajmovima Ukrajini od 50 milijardi dolara. To je ključan korak u pružanju održive potpore Ukrajini prema pobjedi u ratu, kazao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

– Naš je cilj dugoročno ojačati ukrajinsku obranu i njezinu sposobnosti odvraćanja. Trajni mir za Ukrajinu mora biti osiguran vlastitom sposobnošću Ukrajine da se obrani i da odvrati buduću agresiju. SAD će pomoći da Ukrajina može učiniti oboje – ne slanjem američkih snaga da se bore u Ukrajini, nego osiguravanjem oružja i streljiva, širenjem razmjene obavještajnih podataka, daljnjom obukom hrabrih ukrajinskih vojnika u bazama u Europi i Sjedinjenim Državama, rekao je Joe Biden, predsjednik SAD-a.

U nacrtu završne izjave čelnici skupine G7 izrazili su zabrinutost zbog situacije na izraelsko-libanonskoj granici te su podržali američke napore da se u pojasu Gaze osigura primirje. Pozvali su Izrael da se suzdrži od sveobuhvatne ofenzive na grad Rafah na jugu Gaze, ali nisu naveli koje bi mogle biti posljedice ako to ne učini.

/Desk/

Objava Summit G7: Ukrajini 50 milijardi dolara dodatne financijske potpore pojavila se prvi puta na Republika.

SAD, Japan, Kanada, Australija i EU ograničili su 5. prosinca cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu, zaprijetivši osiguravateljima i prijevoznicima sankcijama budu li pružali usluge za skuplje ruske barele, napominje Reuters.

EU je istovremeno zabranio uvoz ruske nafte koja se doprema brodovima, prneosi HINA.

Početkom veljače G7 namjerava ograničiti i cijene ruskih naftnih derivata, poput dizela, kerozina i loživog ulja, kako bi dodatno umanjili ruski prihod od izvoza i Moskvi ograničili financijske kapacitete za financiranje rata u Ukrajini.

No, taj je plan kompliciraniji zato što je derivata puno i zato što njihova cijena često ovisi o tome gdje ih se kupuje, a ne gdje ih se proizvodi, rekao je dužnosnik, koji je želio ostati anoniman.

Tako se, primjerice, dizel i kerozin prodaju po višoj cijeni nego sirova nafta, a lož-ulje po nižoj cijeni, objasnio je razmatranje dva cjenovna limita.

/Desk/

Objava G7 planira nove limite na rusku naftu pojavila se prvi puta na Republika.

Uoči sastanka na summitu G7 u njemačkom Schloss Elmauu u nedjelju, čelnici skupine G7 dok su pozirali za skupnu fotografiju našalili su se Putinovoj sklonosti fotografijama bez majice.

“Ne znam kako su se planirali skinuti, iznad ili ispod struka”, rekao je Putin novinarima tijekom posjeta Turkmenistanu, i dodao da “misli da bi to u svakom slučaju bio odvratan prizor”, prenosi HINA.

Putin je potom savjetovao čelnike G7 da su tjelovježba i manje pića potrebni za postizanje sklada između tijela i duše, prenosi ruska novinska agencija TASS.

Britanski premijer Boris Johnson je u nedjelju, dok je sjedio zajedno sa svojim kolegama čelnicima G7 za okruglim stolom, upitao treba li za fotografiju zadržati jaknu. “Moramo pokazati da smo čvršći od Putina”, dodao je.

Kanadski premijer Justin Trudeau tada se našalio da bi za to bilo potrebno “jahati konja goli do struka”, referirajući se na česta Putinova poziranja za “macho” fotografije, poput onih na kojima jaše konja bez majice, prenose agencije.

/desk/

Objava “VISOKA POLITIKA” Nakon što su se čelnici G7 narugali Putinu, on im odgovorio: Da se oni skinu to bi bio odvratan prizor pojavila se prvi puta na Republika.

“Mi, čelnici G7, osuđujemo gnjusan napad na prodajni-centar u Kremenčuku. Ujedinjeni smo s Ukrajinom u žaljenju za nevinim žrtvama ovog brutalnog napada. Neselektivni napadi na nedužne civile predstavljaju ratni zločin. Ruski predsjednik Putin i odgovorni će biti pozvani na odgovornost”, stoji u priopćenju.

Kako kažu, na njihovom jučerašnjem susretu naglašena je nepokolebljiva podrška Ukrajini suočenoj s ruskom agresijom, neopravdanim ratom koji bjesni već 124 dana.

“Nastavit ćemo pružati financijsku, humanitarnu i vojnu potporu Ukrajini, koliko god bude potrebno. Nećemo mirovati dok Rusija ne okonča svoj okrutni i besmisleni rat protiv Ukrajine”, poručili su još čelnici G7.

Podsjetimo, jučer je došlo da granatiranja šoping centra u Kremenčuku, dok je u njemu boravilo više od tisuću civila. Za sada je pronađeno 18 mrtvih.

/desk/

Objava G7: Putin će odgovarati za napad na ukrajinski prodajni centar pojavila se prvi puta na Republika.

Na samitu u gradu Liverpoolu na sjeveru Engleske, izaslanici G7 rekli su da su ujedinjeni u osudi ruskoga gomilanja snaga blizu Ukrajine i pozvali Moskvu na smirivanje stanja, prenosi HINA.

“Rusija ne bi trebala sumnjati da bi daljnja vojna agresija na Ukrajinu imala velike posljedice i tešku cijenu”, stoji u nacrtu izjave, potvrdili su izvori iz G7.

Ukrajina je u središtu krize u odnosima Istoka i Zapada te optužuje Rusiju za gomilanje desetaka tisuća vojnika koji se pripremaju za moguću vojnu ofenzivu velikog raspona.

Rusija niječe da planira napad i Ukrajinu i SAD optužuje da se ponašaju destabilizirajuće te je rekla kako joj treba jamac sigurnosti radi vlastite zaštite.

Skupinu G7 čine Britanija, Francuska, Italija, Japan, Kanada i SAD, a uključeni su i predstavnici Europske unije.

Objava Iz G7 upozorili Rusiju: “Daljnja vojna agresija na Ukrajinu imat će velike posljedice i tešku cijenu” pojavila se prvi puta na Republika.

“Odavno su prošli dani kada je globalne odluke diktirala mala grupa zemalja”, rekao je glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Londonu i dodao kako je “stav Kine da su države, velike ili male, jake ili slabe, siromašne ili bogate, jednake i da se svjetska pitanja trebaju rješavati uz konsultacije svih zemalja”.

Ponovno izbijanje Kine kao vodeće globalne sile smatra se jednim od najznačajnijih geopolitičkih događaja novijeg doba, usporedo s padom Sovjetskog Saveza 1991. godine kojim je okončan hladni rat.

G7, čiji se lideri sastaju u jugozapadnoj Engleskoj, tražio je koherentan odgovor na sve veći značaj kineskog predsjednika nakon spektakularnog ekonomskog i vojnog uspona Kine u posljednjih 40 godina.

Lideri grupe, SAD, Kanada, Britanija, Njemačka, Italija, Francuska i Japan, žele iskoristiti svoje okupljanje u engleskom primorskom ljetovalištu kako bi svijetu pokazali da najbogatije demokracije mogu ponuditi alternativu rastućem utjecaju Kine.

Kanadski premijer Justin Trudeau vodio je jučer raspravu o Kini i pozvao lidere na donošenje jedinstvenog pristupa izazovima koje postavlja Peking.

G7 planira ponuditi zemljama u razvoju infrastrukturnu šemu koja bi mogla parirati Sijevoj inicijativi “Pojas i put”.

Peking je u više navrata uzvratio na ono što doživljava kao pokušaje zapadnih sila u obuzdavanju Kine, uz ocjenu kako su mnoge velike sile i dalje zahvaćene zastarjelim imperijalnim načinom razmišljanja nakon godina ponižavanja Kine, prenosi SRNA.

/Republikainfo.com/

Objava Kina, čiji je COVID 19 izmijenio sudbinu svijeta, prijeti liderima G7 da su prošli dani kada su oni odlučivali o tome pojavila se prvi puta na Republika.

Biden, koji je preuzeo dužnost predsjednika prije mjesec dana, iskoristio je prvi nastup na globalnoj sceni za pokušaj obnove imidža SAD-a kao multilateralnog igrača nakon četiri godine politike “Amerika prvo” njegovog prethodnika Donalda Trumpa, piše (Voice of America/VOA).

“Naša partnerstva su izdržala i razvila se tijkom godina zato što su ukorijenjena u bogatstvu naših zajedničkih demokratskih principa. Ona nisu transakcijska. Ne mogu se ukloniti. Izgrađena su na viziji budućnosti u kojoj je svaki glas važan. Znam da su zbog napetosti prethodnih nekoliko godina naši transatlantski odnosi bili na ispitu, ali su SAD odlučne u obnovi suradnju sa Europom, da se konsultiramo sa vama, da povratimo poziciju lidera od povjerenja”, rekao je Biden.

On je američkim saveznicima poručio da se “moraju snažno suprotstaviti izazovima iz Kine, Rusije i Irana”, navodeći da “Moskva želi oslabiti transatlantsku alijansu”. Založio se i za ujedinjeni front protiv, kako ih je nazvao, “kineskih štetnih ekonomskih praksi”.

Također je naglasio da se “Amerika vratila” i da su “demokracije, a ne autokratije, najbolji put naprijed za svijet”.

“Moramo pokazati da demokracije i dalje daju rezultate za naše narode. To je naša misija. Demokracije se ne događaju slučajno. Moramo ih braniti. Jačati. Obnavljati. Moramo dokazati da naš model nije zastario”, naglasio je Biden. Dodao je i da su SAD posvećene NATO-u.

“SAD su u potpunosti posvećene našem NATO savezu i pozdravljam vaša ulaganja u vojne kapacitete koji omogućavaju zajedničku obranu. Napad na jednog je napad na sve. To je naše nepokolebljivo obećanje”, poručio je Biden.

Minhenskoj konferenciji se, između ostalih, obratio i francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je poručio da njegov koncept “europske strateške autonomije” u sektoru obrane ne znači da se on želi udaljiti od SAD, već da će to Europu učiniti pouzadnijim partnerom i ojačatii NATO.

“Vjerujem u NATO”, rekao je Macron, više od godinu dana nakon što je izazvao zabunu među ostalim članicama izjavom da “Alijansa doživljava kliničku smrt”, prenosi VOA.

G7 o oporavku globalne ekonomije

Predsjednik SAD je u petak prvi put sudjelovao i na virtualnom sastanku lidera G7 koji je bio usredotočen na oporavak teško pogođenih ekonomija uz pomoć slobodne trgovine i na suprostavljanje politici Kine “koja nije tržišno orjentirana”.

Na sastanku, kojim je predsjedavao britanski premijer Boris Johnson, prvi put je sudjelovao i novoizabrani talijanski premijer Mario Draghi. Lideri su pozvali na snažniju obranu protiv buduće pandemije, uključujući i razmatranje ideje o globalnom zdravstevnom sporazumu. “Nakon ove pandemije će nam biti potrebni poslovi i rast” rekao je Johnson na početku sastanka.

U službenom priopćenju sa sastanka navodi se da će G7 podržati otvorene ekonomije, “slobodan protok podataka uz povjerenje” i rad na “modernijem, slobodnijem i pravičnijem multilateralnom trgovinskom sustavu”.Lideri G7 su poručili i da će se “konsultirat o kolektivnom pristupu rješavanju problema politika i praksi “koje nisu tržišno orjentirane”, što je jasna aluzija na Kinu.

Na sastanku G7 bio je prisutan duh saradnje i kooperativnosti, dok je Bajden pokušao da prenese poruku o ponovom angažmanu SAD u svijetu i u globalnim institucijama.

Lideri su također obećali milijarde dolara za program cijepljenja protiv koronavirusa u siromašnijim zemljama.

“COVID 19 pokazuje da je svijetu potrebna snažnija obrana od budućih rizika po globalnu zdravstvenu sigurnost. Nastavit ćemo podržavati naše ekonomije da bi zaštitili radna mjesta i podržali snažan, održiv, uravnotežen i inkluzivan oporavak”, navodi se u priopćenju G7.

Britanski premijer rekao je da je “G7 vrlo važan forum” i da su lideri “ujedinjeni u pogledu mnogih svjetskih pitanja, bilo da je riječ o stavovima o puču u Mjanmaru ili privođenju Alekseja Navaljnog u Moskvi”. Lideri G7 također su podržali riješenost Japana u održavanju Olimpijskih i Paraolimpijskih igara ovoga ljeta.

Članice G7 – SAD, Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Kanada i Japan – kontroliraju gotovo polovicu svjetske ekonomije.

Problemi sa mikrofonom

Nakon gotovo godinu dana video sastanaka, ni lideri G7 nisu uspjeli izbjeći probleme s ‘utišavanjem mikrofona’.

Nakon što je Johnson  otvorio sastanak, njemačka kancelarka Angela Merkel ga je iznenada prekinula dok je pokušavao kazati Bidenu i Draghiju kako želi sastanak s njima tijekom samita G7 u lipnju.

“Možeš li nas čuti Angela? Mislim da moraš utišati mikrofon”, poručio je Johnson njemačkoj kancelarki, prenosi VOA.

/Republikainfo.com/

Objava Amerika se vraća Europi i potvrđuje posvećenost NATO-u – Biden obećao: “Napad na jednog je napad na sve” pojavila se prvi puta na Republika.