Zajednički timovi će pomoći u jačanju upravljanja granicama, borbi protiv prekograničnog kriminala i poboljšanju razmjene informacija, a sve to uz osiguranje da svaka aktivnost u potpunosti poštuje temeljna prava. Operacija također donosi dodatnu opremu, obuku i europsku stručnost za podršku BiH u njenom svakodnevnom radu na granicama.

„Zajednički rad osigurava suštinsku razliku“, naglasio je Hans Leijtens, izvršni direktor Frontexa. „Naši službenici će stajati rame uz rame sa svojim kolegama iz BiH, pomažući u sigurnom i zakonitom upravljanju granicama. Ovako izgleda europska suradnja u praksi.“

Pokretanje slijedi nakon godina priprema i tijesnog partnerstva između Frontexa i vlasti BiH. Tijekom posjeta, izvršni direktor Leijtens sastao se s ministrom sigurnosti, direktorom Granične policije i predstavnicima EU-a kako bi razgovarali o načinima kako zajednički napori mogu dodatno unaprijediti sigurnost i suradnju u cijelom regiji.

Izvršni direktor Leijtens prisustvovao je ceremoniji u Sarajevu kojom je obilježen početak operativnog prisustva Frontexa u BiH, zajedno s Magnusom Brunnerom, europskim komesarom za unutarnje poslove i migracije, i ministricom civilnih poslova BiH, Dubravkom Bošnjak.

Komesar Brunner je naglasio: „Sigurnost Zapadnog Balkana je sigurnost Europe – naši izazovi u ovim područjima su zajednički. Temeljem Sporazuma s BiH, Frontex sada pruža podršku graničnim policijama u svim zemljama Zapadnog Balkana, što doprinosi smanjenju nezakonitih prelazaka granice za preko 90% u posljednje tri godine. Zajedno činimo Europu sigurnijim kontinentom.“

Direktor Leijtens se također sastao s Borjanom Krišto, predsjedavajućom Vijeća ministara BiH, i razgovarao sa službenicima Frontexa koji rade zajedno s domaćim kolegama.

„Danas, naši pripadnici Granične policije BiH zajedno stoje s pripadnicima Europske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex), a ova suradnja u upravljanju granicama i zajedničkim operacijama vidljiva je i na Međunarodnom aerodromu Sarajevo i određenim graničnim prijelazima“, naglasio je Ivica Bošnjak, vršitelj dužnosti ministra sigurnosti BiH.

„Ovo je značajan korak naprijed koji su Ministarstvo sigurnosti i naše sigurnosne agencije postigli u skorijem periodu, kao dio šireg procesa evropskih integracija BiH i njenog doprinosa kolektivnoj europskoj sigurnosti.“

Frontex već podržava upravljanje granicama izvan EU u Albaniji, Moldaviji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, blisko surađ ujući s nacionalnim vlastima u borbi protiv prekograničnog kriminala i upravljanju migracijama na učinkovit i human način. Nova operacija u BiH dodatno proširuje ovu regionalnu suradnju.

Statusni sporazum između EU i BiH osigurava pravni okvir Frontexu za raspoređivanje pripadnika svog Stalnog korpusa i provođenje zajedničkih operacija na podrućju BiH pod zapovjedanjem države domaćina.

Posjeta je označila praktičan početak ove faze saradnje, prelazeći od pripreme i izgradnje kapaciteta do raspoređivanja na terenu. Bosna i Hercegovina postala je peti partner sa Zapadnog Balkana gdje Frontex djeluje u okviru takvog pravnog okvira, uz Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, jačajući regionalnu operativnu pokrivenost Agencije.

Ovaj korak se nadovezuje na dugogodišnju suradnju koja je već uključivala zajedničku analizu rizika, obuku i razmjenu informacija o situaciji, kao i stručnu podršku nacionalnim kapacitetima, koji su sada postali vidljivi i operativni kroz raspoređivanje na terenu.

/Desk/

Objava Policajci Frontexa na granici BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Potpisivanje ovog Sporazuma o operativnim aktivnostima koje Frontex provodi u Bosni i Hercegovini (BiH) predstavlja značajan iskorak na europskom putu. Time BIH ispunjava jedan od uvjeta za pristupanje Europskoj uniji (EU) te postaje kredibilan partner u osiguravanju vanjskih granica EU i ulozi u sveukupnoj sigurnosnoj arhitekturi EU i europskog kontinenta.

Nakon svečanosti potpisivanja održan je bilateralni sastanak na kojem su predsjedateljica Krišto i povjerenik Brunner razgovarali o aktualnim sigurnosnim izazovima unutar EU te o problemima ilegalnih migracija, osobito na prostoru regije Jugoistočne Europe.

/Desk/

Objava BiH potpisala sporazum s Frontexom – jačanje sigurnosti pojavila se prvi puta na Republika.

Sporazum s Frontexom jedan je od uvjeta koje je Europska unija postavila pred BiH za očekivano otvaranje pristupnih pregovora a usuglašen je nakon dugogodišnjih pregovora koje je otežavao komplicirani unutarnji ustroj te zemlje u kojoj uz Graničnu policiju (GP) postoji još 15 različitih autonomnih policijskih agencija na županijskim, entitetskim te na državnoj razini, prenosi HINA.

Cilj sporazuma koji su parafirali ravnatelj Granične policije BiH Mirko Kuprešaković i ravnatelj za Schengen, granice i vize u Općem ravnateljstvu Europske komisije za migracije i unutarnje poslove Henrik Nielsen je jačanje operativnog partnerstva s Frontexom a nakon što je BiH prošle godine uspostavila punu suradnju s Agencijom EU za suradnju u provedbi zakona (Europol), kako su istaknuli, predstavlja drugi važan korak u europskim integracijama kroz pristupanje europskom policijskom i sigurnosnom sustavu.

Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić kazao je kako su u njegovom ministarstvu učinili sve ne bi li ubrzali europski put, uključujući tu izradu zakona o kontroli granice kojega je prihvatilo Vijeće ministara a sada treba potvrditi državni parlament.

– Kada bude usvojen zakon o graničnoj kontroli gotovo sve obveze koje treba provesti Ministarstvo sigurnosti a tiču se europskog puta, bit će ispunjene, kazao je Nešić pojašnjavajući kako je osobno inzistirao da taj zakon bude razmatran po hitnoj proceduri no parlamentarci su se odlučili na skraćeni postupak pa će sve potrajati duže od planiranoga.

/Desk/

Objava BiH i EU parafirali sporazum o suradnji s Frontexom pojavila se prvi puta na Republika.

Broj pokušaja neovlaštenih ulazaka preko istočne kopnene granice EU-a, posebno rute kroz Bjelorusiju prema Poljskoj i Litvi, znatno je porastao, prenosi HINA.

Zabilježeno je oko 13 200 takvih pokušaja, što je povećanje od 192 posto, priopćio je Frontex.

Poljski premijer Donald Tusk je stoga u subotu najavio planove za privremenu suspenziju prava na azil.

Borba protiv ilegalnih migracija trebala bi biti tema i na summitu čelnika EU-a u četvrtak u Bruxellesu.

Kad se radi o zapadnobalkanskoj ruti, došlo je do značajnog pada u broju neregularnih neovlaštenih ulazaka, s nešto ispod 17 000, što je smanjenje od 79 posto.

Sličan trend uočen je na ruti središnjeg Sredozemlja, od Libije i Tunisa preko Sicilije i Malte, s više od 47 700 pokušaja, što je pad od 64 posto.

Na zapadnoafričkoj ruti preko Atlantika, od Maroka, Senegala i Zapadne Sahare do Kanarskih otoka, broj pokušaja ulaska udvostručio se u usporedbi s istim razdobljem prošle godine i iznosi preko 30 600, pokazuju podaci Frontexa.

/Desk/

Objava Frontex: Za 42% smanjen broj ulazaka ilegalnih migranata u EU pojavila se prvi puta na Republika.

Jačanje graničnih kontrola na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti i raspoređivanje pripadnika Frontexa na granice između država zapadnog Balkana jedan je od elemenata akcijskog plana za smanjivanje migrantskog pritiska na EU-a, koji je Komisija predstavila u ponedjeljak.

Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson, koja je zajedno s potpredsjednikom Komisije Margaritisom Schinasom, predstavila akcijski plan za zapadni Balkan, najavila je da će Komisija pregovarati sa zapadnobalkanskim partnerima o novom mandatu Frontexa, agencije za europsku graničnu i obalnu stražu koji će omogućiti raspoređivanje pripadnike te agencije na granice između pojedinih država zapadnog Balkana. Trenutačno je raspoređeno oko 500 pripadnika Frontexa, ali samo na vanjskim granicama EU-a i zemalja zapadnog Balkana, prenosi HINA.

“S novim mandatom bit će moguće rasporediti pripadnike Frontexa i na granice između pojedinih država zapadnog Balkana. Na Frontexu je da zajedno s partnerima odluči koliko će pripadnika agencije rasporediti, ali moram reći da ćemo ih imati koliko bude trebalo jer države članice EU-a čvrsto podržavaju Frontex u tome”, rekla je povjerenica Johansson.

Dan uoči samita EU-zapadni Balkan u Tirani Komisija je objavila niz mjera za rješavanje migrantskog pritiska na EU preko zapadnog Balkana. Prema podacima Frontexa, tijekom prvih 10 mjeseci ove godine zabilježena je 281 tisuća neregistriranih ulazaka u EU preko zapadnog Balkana, što je povećanje od 77 posto u odnosu na prošlu godinu.

Akcijski plan sastoji se od pet točaka: jačanje upravljanja granicama duž migrantske rute; jačanje kapaciteta država zapadnog Balkana za ubrzanje postupka azila i jačanje prihvatnih centara u tim zemljama, borba protiv krijumčara; jačanje suradnje na readmisiji i na povratku migranata i usklađivanje viznih politika država regije s viznom politikom EU-a. Unutar tih pet točaka predviđeno je ukupno 20 operativnih mjera.

“Sve veći broj dolazaka migranata zapadnobalkanskom migracijskom rutom rješavamo posebnim akcijskim planom. Riječ je o 20 konkretnih i hitnih mjera koje možemo provesti. Cilj nam je koordiniranim djelovanjem smanjiti broj dolazaka”, izjavio je potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas.

Komisija navodi da je usklađivanje viznih politika ključno za dobro funkcioniranje bezviznog režima između EU-a i zapadnog Balkana.

Veliki broj migranata dolazi na zapadni Balkan zrakoplovima, uglavnom u Srbiju, koja je pojedinim državama osigurala bezvizni režim u zamjenu za nepriznavanje Kosova. Zahvaljujući tome, veliki broj migranata iz Burundija, Tunisa, Kube, Indije dolaze u Srbiju redovitim zrakoplovnim vezama i onda dalje nastavljaju prema EU-u.

Srbija je u međuvremenu ukinula bezvizni režim s Burundijem i Tunisom i najavila da će to uskoro učiniti i s Indijom.

/Desk/

Objava Akcijski plan za zapadni Balkan: Frontex će biti raspoređen na granicama država regije pojavila se prvi puta na Republika.

Cjelonoćno zasjedanje NSRS završeno podrškom Dodiku, opozicija nije glasala Narodna skupština RS rano jutros usvojila je na 11. posebnoj sjednici dvotrećinskom većinom, sa 56 glasova za, Odluku o potvrđivanju Izjave člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske

Narodna skupština entiteta Republika Srpska potvrdila izjave entitetskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika o proglašenju Zaključka i Odluke Predsjedništva BiH veoma štetnim po vitalne interese Republike Srpske, prenosi N1.

Narodna skupština RS rano jutros usvojila je na 11. posebnoj sjednici dvotrećinskom većinom, s 56 glasova ‘za’, Odluku o potvrđivanju Izjave člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske, po kojoj je Zaključak o utvrđivanju službene posjete predsjednika Crne Gore Mile Đukanovića Bosni i Hercegovini, 2. i 3. ožujka 2020. godine, bez konsenzusa usvojen na 9. redovitoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine, održanoj 19. veljače 2020. godine, vrlo štetna po vitalne interese RS.

Parlament je dvotrećinskom većinom, s 56 glasova ‘za’, usvojio i Odluku o potvrđivanju Izjave člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske, po kojoj je Odluka o prihvaćanju Sporazuma o statusu između Bosne i Herecgovine i Europske unije o aktivnostima koje provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu na teritoriji Bosne i Hercegovine (Frontex), bez konsenzusa usvojena na 9. redovnoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine, održanoj 19. veljače 2020. godine, vrlo štetna po vitalne interese RS.

U svezi Izjašnjenja o izjavama člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske o proglašenju Zaključka i Odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine, usvojenim na 9. redovitoj sjednici održanoj 19. veljače 2020. godine, vrlo štetnim po vitalne interese Republike Srpske, Narodna skupština je s 56 glasova ‘za’ usvojila Zaključke klubova narodnih izaslanika SNSD, DNS, DEMOS, NDP, US, Nezavisnog kluba SP, Izaslaničke grupe SP i Izaslaničke grupe „Nezavisni poslanici“.

Zaključci:

1. Sporazum o statusu između BiH i Europske unije o djelovanjima koje izvršava Agencija za Europsku graničnu i obalnu stražu u BiH u svom najvećem dijelu nije sporan za Republiku Srpsku, ali je za Republiku Srpsku neprihvatljivo da isti bude usvojen bez suglasnosti i sudjelovanja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske, s obzirom na to da je u njegovoj nadležnosti najveći dio graničnog pojasa kojeg se Sporazum tiče, ali i zbog činjenice da se Sporazum ovog značaja pokušava usvojiti preglasavanjem člana Predsjedništva BiH iz RS.

2. Zadužuje se srpski član Predsjedništva BiH da u skladu sa svojim ovlastima, a u skladu sa Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora, pokrene novu inicijativu i pregovore za zaključivanje Sporazuma o statusu između BiH i Europske unije o djelovanjima koje izvršava Agencija za Europsku graničnu i obalsku stražu u BiH uz obvezno poštovanje mišljenja i stavova nadležnih organa Republike Srpske.

Jedanaesta posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske zakazana je na zahtjev člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz RS Milorada Dodika u skladu sa članom 171. Poslovnika o radu Narodne skupštine Republike Srpske. Zbog cjelonoćnog zasjedanja Jedanaeste posebne sjednice, odlučeno je da Deveta redovita sjednica Narodne skupštine Republike Srpske bude nastavljena u utorak, 3. ožujka, u 10 sati.

/Republikainfo.com/

Objava OPORBA NIJE GLASALA – NSRS podržala Dodika: Za vitalne interese RS-a štetan Đukanović i Frontex pojavila se prvi puta na Republika.

Ukupan broj migranata u Europu smanjen je u 2019. u odnosu na prethodnu godinu, ali je značajno veći broj u odnosu na raniji period zabilježen na prostoru zapadnog Balkana, priopćeno je iz Europske službe za migracije “Frontex”, prenose Nezavisne novine.

U našu regiju, kako se ističe, najviše je migranata došlo preko područja Turske. Naglašeno je i da je u matične zemlje vraćeno 15.850 migranata koji su prošli proceduru odbijanja zahtjeva za azil, dok je godinu ranije vraćeno njih 13.739. U istom razdoblju zaplijenjeno je 125,5 tona droge, a privedeno 669 narko-dilera. Pronađeno je i 390 ukradenih vozila te 69 komada ilegalnog naoružanja raznog kalibra.

U “Frontexu” ističu da su očekivanja da će ove godine biti uspješniji u borbi protiv ilegalnih migracija time što se očekuje formiranje stalnih jedinica Europske granične kontrole i Obalne straže, a već je pokrenuta regrutacija prvih 700 stalnih službenika i podneseno oko 7.500 prijava kandidata za ove pozicije.

“Nakon regrutacije, prva grupa službenika Europske granične kontrole i Obalne straže će veći dio 2020. godine provesti u obuci i razmještanju na različite djelove europske granice. To će biti masivna promjena u odnosu na dosadašnji rad”, istaknuli su.

Isabela Vivior, press-službenica “Frontexa”, za “Nezavisne” kaže da je dobra vijest to što je ukupan broj za čak 92% manji u odnosu na vrhunac migrantske krize iz 2015. godine. “Usprkos ukupnim opadajućim trendovima, u istočnom dijelu Mediterana došlo je do pojačanog pritiska, koji je počeo u proljeće. Do vrhunca je došlo u rujnu, a onda je počeo opadajući trend, što je u skladu sa sezonskim promjenama. Ukupno gledano, detektirali smo 82.000 migranata na toj ruti, ili za 46% više nego prethodne godine”, naglasila je ona.

Dodala je da je u drugoj polovici godine na tom dijelu migrantskih ruta najviše prelazaka bilo još od početka primjene sporazuma između EU i Turske u ožujku 2016. godine, ali je naglasila i da je to ipak manje u odnosu na vrhunac krize iz 2015. godine.

Sudeći prema informacijama koje smo dobili, BiH nije bila u žiži migrantske krize prošle godine. “Frontex” je u našoj regiji najviše izazova zabilježio na granici Grčke s Albanijom, te na istočnim i južnim granicama Srbije.

“Najveći dio prebačenih ljudi na grčke otoke put je nastavio zapadnobalkanskom rutom”, naglasili su.

Iz Veleposlanstva Turske u BiH kratko su odgovorili da ne raspolažu podacima koji bi pokazali da je u našu regiju najviše migranata došlo preko teritorija te zemlje te da je to pitanje kojim se na zajedničkoj razini bave EU i Turska.

U Ministarstvu sigurnosti BiH kažu za “Nezavisne” da je prošle godine u BiH zbog vremenskih uvjeta smanjen broj ulazaka ilegalnih migranata, a da se trenutno u prihvatnim centrima nalazi oko 5.500 osoba.

“Fokus će biti na učinkovitijoj kontroli granice i sprječavanju ulazaka ilegalnih migranata u BiH, jačanju kapaciteta Granične policije BiH i Službe za poslove sa strancima BiH, a najavljeni su i razgovori s ministrima unutarnjih poslova susjednih država o zajedničkom rješavanju ovog problema”, kažu u ovom ministarstvu.

Podsjetili su da je ministar sigurnosti Fahrudin Radončić najavio novi pristup u upravljanju ilegalnim migracijama u BiH. “Posebno je naglasio da briga o migrantima ne može biti problem samo Ministarstva sigurnosti BiH, već svih institucija i razina vlasti u BiH”, rečeno je u tom ministarstvu za Nezavisne.

/Republikainfo.com/

Objava Jača pritisak migrantske krize u Zapadnoj Europi: 45% veći tranzit, najveća ruta preko Turske pojavila se prvi puta na Republika.