Merz je svoje prijedloge iznio u pismu upućenom predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi, predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i ciparskom predsjedniku Nikosu Christodoulidesu, čija zemlja trenutačno predsjeda Europskom unijom, piše Jutarnji list.

Jutarnji list imao je uvid u ovo pismo u kojem Merz naglašava da te ideje ne zamjenjuju punopravno članstvo tih zemalja, da njihovo formalno članstvo ostaje cilj te da za ostvarenje njegovih ideja neće biti potrebno potpisivanje i ratificiranje pristupnih ugovora.

Merz navodi da proširenje ostaje prioritet, ali da ono predugo traje, što izaziva frustracije kod zemalja kandidatkinja.

Merz smatra da njegov prijedlog ne znači „light-članstvo“ za Ukrajinu, već nešto više od onoga što nudi sadašnji sporazum o pridruživanju.

„Ono što ja zagovaram jest političko rješenje koje bi Ukrajinu dovelo značajno bliže Europskoj uniji i njezinim institucijama odmah, bez posljedica po sadašnji proces pristupnih pregovora; štoviše, to bi osnažilo taj proces“, navodi Merz.

On predlaže da Ukrajina ima i svojeg pridruženog „povjerenika bez portfelja“ u Europskoj komisiji, koji ne bi imao pravo glasa, ali bi sudjelovao u radu Europske komisije. Istom metodom Ukrajina bi imala i svoje pridružene zastupnike u Europskom parlamentu, sudjelovala bi u radu Europskog vijeća i Vijeća EU-a, imala pridruženog suca u Sudu Europske unije i slično. Uvijek bez prava glasa.

Ali Merz kaže da se proračun EU-a ne bi odmah odnosio i na Ukrajinu. Merz se na neki način ograđuje i kaže da je „slučaj Ukrajine poseban“ jer je to zemlja u ratu. Ipak, modaliteti koje predlaže za ostale zemlje kandidatkinje, Moldaviju i zemlje zapadnog Balkana, nešto su drukčiji.

Dok za Ukrajinu spominje „pridruženo članstvo“, za zemlje zapadnog Balkana spominje „status promatrača“ u institucijama EU-a i sudjelovanje u tom svojstvu u svakodnevnom radu institucija EU-a.

Merz predlaže da se hitno formira radna skupina kako bi se radilo na ostvarenju ovih ideja. O tome očekuje raspravu s kolegama u Europskom vijeću na sljedećem summitu krajem lipnja u Bruxellesu.

Ideja o „posebnom statusu“ ili o „ubrzanom članstvu“ za Ukrajinu naišla je na brojne reakcije, najčešće one da bi svaka opcija za jednu zemlju trebala vrijediti i za druge. Od zemalja sa statusom kandidata jedino je Crna Gora koliko-toliko blizu članstva. Ukrajina još nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, što Merz koristi kao dokaz koliko sporo ide proces i da je postupna integracija i prije punopravnog članstva dobra prijelazna ideja, piše Jutarnji.

/Desk/

Objava Njemački kancelar zagovara ubrzanje proširenja EU-a na Ukrajinu i zemlje zapadnog Balkana pojavila se prvi puta na Republika.

Na pitanje što mladi i dobro obrazovani ljudi mogu ostvariti u Americi danas odgovaram drugačije nego još prije nekoliko godina, rekao je Merz na tribini s mladima na Njemačkom danu katolika.

Njemački kancelar Friedrich Merz je na Njemačkom danu katolika u petak u Wuerzburgu rekao kako svojoj djeci trenutačno ne bi preporučio odlazak u SAD zbog studija ili zaposlenja.

“Dakle, svojoj djeci danas ne bi preporučio odlazak u SAD na studije ili zbog zaposlenja”, rekao je kancelar Friedrich Merz na tribini s mladima na Njemačkom danu katolika. On je to opravdao “društvenom klimom” koja se “iznenada razvila” u SAD-u.

“Ja sam veliki obožavatelj Amerike, ali ovo oduševljenje trenutačno ne raste”, rekao je Merz odgovarajući na pitanja mladih u publici te je ukazao i na, po njegovom mišljenju, smanjene šanse koje se mladima trenutačno pružaju u SAD-u.

“Na pitanje što mladi i dobro obrazovani ljudi mogu ostvariti u Americi danas odgovaram drukčije nego još prije nekoliko godina. Danas i najbolje obrazovni imaju poteškoća u SAD-u pronaći posao”, rekao je Merz.

Njemački kancelar je razgovarao u petak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom te nakon toga rekao kako su Njemačka i SAD partneri.

Posljednjih tjedana je došlo do zahlađenja odnosa između Berlina i Washingtona nakon što je Merz u više navrata kritizirao strategiju SAD-a na Bliskom istoku.

Američki predsjednik je potom reagirao i njemačkom kancelaru poručio kako “nema pojma” te zaključio kako je Njemačka u lošem stanju.

/Desk/

Objava Zbog ‘iznenadne društvene klime’ – Merz: “Svojoj djeci ne bih preporučio odlazak u SAD” pojavila se prvi puta na Republika.

“Robert Fico zna da to nije naš zajednički stav. Duboko žalim (zbog njegove prisutnosti) ondje i razgovarat ćemo još s njim o tom danu u Moskvi”, rekao je Merz na konferenciji za novinare u Stockholmu.

Slovački premijer otputovao je u Moskvu, ali nije sudjelovao u proslavama. Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je Fica u subotu u Kremlju.

Fico je jedini državnik iz Europske unije koji se susreo s Putinom u Moskvi povodom Dana pobjede te je pozvao na obnovu dijaloga i suradnje Europe i Rusije.

“Odbacujem novu željeznu zavjesu između EU i Rusije”, rekao je Fico u video poruci objavljenoj na Facebooku tijekom povratnog leta iz Moskve za Bratislavu.

Rekao je da on i njegova vlada imaju “interes za normalne, prijateljske i obostrano korisne odnose” s velikom silom Rusijom, kao i sa svim drugim zemljama koje su za to zainteresirane. Namjeru EU-a da se potpuno liši ruskih energenata smatra isključivo “ideološkom” i “štetnom za europsku konkurentnost”.

Rekao je da je pogrešno samo iz mržnje prema Rusiji “zamijeniti jednu energetsku ovisnost drugom, ovaj put američkom koja je ujedno i daleko skuplja”.

Putin je tijekom sastanka pohvalio Fica za “suverenu vanjsku politiku.

“Vaš dosljedan stav u korist očuvanja povijesne istine izaziva poštovanje, rekao je Putin na početku njihova sastanka, pohvalivši i “suverenu vanjsku politiku” kakvu slovačka vlada nastoji provoditi.

“Moskva će „učiniti sve“ kako bi zadovoljila energetske potrebe Slovačke”, izjavio je u subotu ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom sastanka s premijerom Slovačke Robertom Ficom u Kremlju.

Putin je rekao kako su odnosi Rusije i Slovačke dugo bili obilježeni snažnim političkim dijalogom i stabilnom saradnjom, ali da su zakomplicirani sukobom u Ukrajini i onim što je opisao kao konfrontacijsku politiku koju nameću EU i NATO, prenosi Anadolija.

“Istovremeno, vaša vlada nastoji voditi suverenu vanjsku politiku i zacrtati pragmatičan smjer prema Rusiji”, rekao je Putin, pozdravljajući „postupnu obnovu bilateralne suradnje, koja je praktično bila zamrznuta naporima prethodnih slovačkih vlasti“.

Ruski predsjednik je dodao da je obim bilateralne trgovine opao u protekle dvije godine, ali da se obje strane nadaju kako će ova posjeta pomoći u pronalaženju načina za obnovu i proširenje ekonomske suradnje.

/Desk/

Objava Merz: “Razgovarati ćemo još s Ficom o danu u Moskvi” pojavila se prvi puta na Republika.

Prema riječima američkog predsjednika Donalda Trumpa, Sjedinjene Američke Države razmatraju moguće smanjenje trupa u Njemačkoj. Odluka bi trebala biti donijeta uskoro, napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.

Najava dolazi nakon Trumpove oštre kritike na račun njemačkog kancelara Friedricha Merza koji se kritički izjasnio o američkoj ofanzivi protiv Irana. „On nema pojma o čemu govori!“, napisao je Donald Trump u utorak. I dodao da nije čudo „što je Njemačkoj tako loše, kako gospodarski tako i u drugim aspektima”. Optužio je kancelara da se slaže s tim da Iran posjeduje nuklearno oružje. No nije poznato da je Merz to ikada rekao.

Prema podacima američke vojske iz sredine travnja, trenutno je oko 86.000 vojnika stacionirano u Europi – od toga oko 39.000 u Njemačkoj. Taj broj često mijenja, i zbog rotacija i vježbi.

Merz pokušava smiriti situaciju

Ako se Trumpove izjave uzmu kao mjerilo, čini se da je njegov osobni odnos s Merzom dostigao novu najnižu točku. No kancelar je u srijedu pokušao ublažiti taj dojam. „Osobni odnos između američkog predsjednika i mene je – bar iz moje perspektive – i dalje dobar”, rekao je. „I dalje imamo dobre razgovore.”

Mjesecima su kancelar i američki predsjednik održavali prilično dobar odnos. No u posljednje vrijeme je Merz promijenio ton i javno kritizirao Washington. Tako je optužio američku vladu da nema izlaznu strategiju za rat u Iranu.

Amerikanci su u Iranu „očigledno ušli u ovaj rat bez ikakve strategije“, rekao je tijekom diskusije s učenicima u Marsbergu. Zato je sada tim teže okončati sukob, komentirao je Merz i dodao: „Pogotovo što Iranci očigledno vrlo vješto pregovaraju – ili vrlo vješto ne pregovaraju.” „Iransko državno vodstvo ponižava jednu cijelu naciju.”

Trump je već jednom prijetio

Trump je već za vrijeme svog prvog mandata (2017.–2021.) prijetio smanjenjem kontingenta trupa u Njemačkoj. Tada je, nekoliko mjeseci prije odlaska iz Bijele kuće, najavio da želi povući 12.000 od tada oko 35.000 američkih vojnika iz Njemačke. Nekoliko tisuća njih trebalo je biti premješteno unutar Europe, dok bi se drugi vratili u SAD.

Trump je tada taj plan opisao kao kaznu zbog, po njegovom mišljenju, premalih njemačkih vojnih izdataka. Njegov nasljednik Joe Biden je nakon stupanja na dužnost zaustavio te planove.

Važan gospodarski faktor

Američke trupe postale su važan gospodarski faktor za regije u kojima se nalaze američke vojne baze. Tisuće lokalnih radnika zaposleno je u američkoj vojsci, a još tisuće radnih mjesta u okolici ovise o američkim trupama.

Procjenjuje se da samo ogromna zračna baza Ramstein kod Kaiserslauterna, s najvećom američkom vojnom zajednicom izvan Sjedinjenih Država, svake godine generira stotine milijuna eura kroz plaće, zarade, stanarine i ugovore u regionalnoj ekonomiji. U blizini baze trenutno se gradi najveća američka vojna bolnica izvan SAD-a.

Deseci američkih vojnih baza u Europi

U Europi već desetljećima postoje deseci velikih američkih vojnih baza koje su od ogromnog značaja za globalne operacije SAD-a – na primjer na Bliskom istoku. One služe za stacioniranje trupa, oružja, brodova i zrakoplova, odatle se upravlja dronovima i ondje se zbrinjavaju ranjenici.

U Njemačkoj, pored Ramsteina, postoji i američko zapovjedništvo za Europu (EUCOM) u Stuttgartu. Američki Kongres je krajem 2025. godine usvojio sigurnosni mehanizam prema kojem ukupan broj snaga koje su trajno u nadležnosti Europskog zapovjedništva ne smije biti manji od 76.000 duže od 45 dana. Nakon toga moraju se poštovati određene procedure izvještavanja kako bi se provelo smanjenje.

Još u ožujku je, prema Merzovim riječima, Trump uvjerio kancelara da Sjedinjene Države žele zadržati svoju vojnu nazočnost u Njemačkoj. „To je dobra vijest, ali nisam ni očekivao drugačije“, rekao je Merz u Washingtonu nakon sastanka s Trumpom.

Rubio razgovara s Wadephulom

Nekoliko sati prije Trumpovih objava američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio je, prema navodima iz Washingtona, telefonski razgovarao sa svojim njemačkim kolegom Johannom Wadephulom.

Tema razgovara bio je Iran i važnost osiguravanja slobodne plovidbe kroz Hormuški tjesnac, izjavio je glasnogovornik američkog Ministarstva vanjskih poslova Tommy Pigott. Pojedinosti nisu priopćene.

Merz nije prvi visoki europski političar kojeg je Trump oštro napao. Tako su i britanski premijer Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron i španjolski premijer Pedro Sanchez pali u nemilost republikanca. Nedavno je došlo do verbalnog sukoba i između Trumpa i talijanske premijerke Giorgie Meloni nakon Trumpove kritike na račun pape.

/Desk/

Objava Trump ne trpi neistomišljenike – Nakon Macrona i Stramera ‘na tapetu’ Merz – ‘Washington razmatra smanjenje broja vojnika u Njemačkoj’ pojavila se prvi puta na Republika.

“On nema pojma o čemu govori! Da Iran ima nuklearno oružje, cijeli bi svijet bio talac. Trenutno radim nešto s Iranom što su druge države ili predsjednici trebali učiniti davno. Nije ni čudo što Njemačka stoji tako loše, i ekonomski i inače”, napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.

Optužio je Merza da se slaže s time da Iran treba posjedovati nuklearno oružje i hvalio vlastiti pristup, prenosi HINA.

Njemački kancelar i američki predsjednik nekoć su imali dobre odnose. Merz se dugo smatrao jednim od rijetkih političara s izravnim pristupom Trumpu i nekoliko je puta posjetio Bijelu kuću, a sastanci su protekli bez incidenata.

Nedavno je, međutim, Merz promijenio retoriku i javno kritizirao Washington. Optužio je američku vladu da nema strategiju izlaska iz rata s Iranom.

“Iranci su očito jači nego što se očekivalo, a Amerikanci očito nemaju ni uistinu uvjerljivu strategiju u pregovorima. Problem s takvim sukobima uvijek je sljedeći: ne morate samo ući nego morate i izaći. To smo vrlo bolno vidjeli u Afganistanu tijekom 20 godina. Vidjeli smo to i u Iraku. Amerikanci su očito ušli u ovaj rat u Iranu bez ikakve strategije. Zato je sada još teže završiti sukob. Pogotovo jer su Iranci očito vrlo vješti u pregovaranju, odnosno, zapravo, vrlo su vješti u tome da ne pregovaraju. Cijelu naciju ponižava iransko vodstvo”, rekao je Merz.

Bivši njemački kancelar Olaf Scholz odgovorio je na Trumpov napad na svog nasljednika rekavši da je transatlantska suradnja dovoljno jaka da izdrži razlike u mišljenjima.

“Takve razlike ne bi trebale ometati suradnju”, rekao je socijaldemokrat Scholz u New Yorku, gdje mu je dodijeljena medalja “Leo Baeck”.

/Desk/

Objava Trump žestoko odgovorio na Merzov komentar o američkoj nepripremljenosti na rat s Iranom pojavila se prvi puta na Republika.

Američki predsjednik Donald Trump kritizirao je njemačkog kancelara Friedricha Merza zbog izostanka pomoći u osiguravanju Hormuškog tjesnaca. Trump je na konferenciji Future Investment Initiative (FII) u Miami Beachu na Floridi najprije ponovno napao NATO saveznike Francusku i Veliku Britaniju.

A zatim se osvrnuo na Njemačku: „Njemački kancelar – to su sve moji prijatelji – Friedrich. Njemački kancelar rekao je: ‘To nije naš rat’.“ Trump je dodao da tada ni rat u Ukrajini nije rat Sjedinjenih Država.

Već dan ranije Trump je kritizirao Njemačku. Smatrao je „neprimjerenim” što je s njemačke strane rečeno: „To nije naš rat.“ Pritom, međutim, nije naveo konkretno ime i izjavu je pripisao vrhu vlade.

Ta rečenica inače izvorno potječe od njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa. No proturječnosti ostaju: njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul je u petak navečer u izjavi za prvi program njemačke televizije ARD rekao da su na sastanku ministara vanjskih poslova skupine G7 uspjeli otkloniti napetosti sa SAD-om i da su se susreli „u prijateljskom ozračju“.

Merzove ozbiljne sumnje

Njemački kancelar Friedrich Merz sve otvorenije kritizira politiku svog saveznika u Bijeloj kući, američkog predsjednika Donalda Trumpa, prema Iranu. Na „F.A.Z.-kongresu 2026″ u Frankfurtu Merz je govorio o telefonskom razgovoru s Trumpom i rekao: „Ono što Trump trenutačno radi nije deeskalacija i pokušaj postizanja mirnog rješenja, nego masivna eskalacija s neizvjesnim ishodom“, koja prijeti svima.

Merz je doveo u pitanje i ratne ciljeve SAD-a: „Je li promjena režima doista cilj? Ako je to cilj, ne vjerujem da će ga postići. To je najčešće završavalo neuspjehom.“ Rekao je da „nije uvjeren” kako postupanje SAD-a i Izraela može dovesti do uspjeha.

Trump je prethodno optužio Njemačku za nedostatak podrške u osiguravanju Hormuškog tjesnaca. Smatrao je „neprimjerenim” da iz Njemačke dolazi poruka: „To nije naš rat.“ Merz se s tim nije složio: „Naravno da su posljedice ovog rata i posljedice koje i mi moramo snositi, i to vrlo neposredno.” Osvrnuvši se na iranske rakete, rekao je: „To su već ozbiljne prijetnje od kojih se moramo zaštititi.“

Kancelar telefonirao s predsjednikom

U telefonskom razgovoru s Trumpom Merz je očito izravno odgovorio na njegove kritike: „Rekao sam mu, ako želiš da pomognemo, onda nas molim te pitaj unaprijed, a ne naknadno preko novina.“ Takav način ophođenja „jednostavno ne možemo prihvatiti. To nećemo dopustiti.“

Prema procjeni kancelara, Trump je prihvatio da se NATO neće uključiti u borbe. Američki predsjednik mu je više puta rekao da mu NATO nije potreban.

Za razdoblje nakon rata s Iranom Merz je, međutim, najavio moguću podršku. „To možemo“, rekao je o mogućem angažmanu Bundeswehra, primjerice u razminiranju Hormuškog tjesnaca. Preduvjet je mandat UN-a, NATO-a ili EU-a te odluka Bundestaga.

Trenutačno je rasprava o tome, međutim, „prilično teoretska“. Procjenu završetka rata Merz nije želio dati. Ipak je iroično upozorio: kod sukoba „koji bi trebali trajati samo nekoliko dana”, često su „posljednje dvije godine” najveći problem.

Trump prijeti NATO partnerima

Američki predsjednik zatražio je od NATO saveznika pomoć u vojnom osiguravanju plovidbe kroz Hormuški tjesnac, koja je zbog rata s Iranom praktički blokirana. Taj je morski prolaz iznimno važan za svjetsku trgovinu naftom. Budući da NATO saveznici nisu udovoljili tom zahtjevu, više ih je puta oštro kritizirao.

U petak je Trump doveo u pitanje američku potporu drugim NATO partnerima. „Uvijek bismo bili tu za njih, ali sada, s obzirom na njihovo ponašanje, možda to više ne moramo, zar ne?“, rekao je Trump.

Merz je prethodno kritizirao Trumpovo djelovanje u ratu s Iranom. „Ono što Trump trenutačno radi nije deeskalacija i pokušaj postizanja mirnog rješenja, nego masivna eskalacija s neizvjesnim ishodom“, rekao je Merz. „To su eskalacije koje su već prijeteće. Ne samo za pogođene, nego za sve nas.“

Witkoff: razgovori narednih dana

Rat traje već četiri tjedna i kraj mu se ne nazire. Posebni izaslanik američke vlade Steve Witkoff ipak očekuje u narednim danima razgovore s Iranom o okončanju rata. Pritom se očekuje i odgovor na američki plan od 15 točaka koji je već dostavljen Teheranu. U kojem bi se okviru ti razgovori trebali održati, Witkoff nije naveo, piše DW.

/Desk/

Objava Trump kritizira Merza i prijeti NATO-u – njemački kancelar ne ustručava se uzvratiti pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon jučerašnjeg poziva američkog državnog tajnika Marca Rubija na obnovu transatlantskog pakta, ali uz opaske da Europa mora ojačati jer je Americi potreban snažan saveznik i partner, glavna poruka završnog dana konferencije je – da je snažnija Europa i u američkom interesu.

Minhensku sigurnosnu konferenciju obilježili su govori dvojice političara s obje strane Atlantika, amerilčkog državnog tajnika Marca Rubia i njemačkog kancelara Friedricha Merza. Obojica su se založila za zajedništvo i obnovu transatlantskog partnerstva.

Za uspješan nastavak transatlantskog partnerstva bit će potreban i kompromis, jer značajne razlike i dalje postoje. Merz se, primjerice, u svojem govoru ogradio Donalda Trumpa i njegove politike porukama da kulturni rat pokreta MAGA nije naš, da Europa ne vjeruje u carine i protekcionizam, već u slobodnu trgovinu, izvjestio jeHRT.

Premda znatno blaži i odmjereniji u izričaju od američkog potpredsjednika J.D. Vancea, koji je prošle godine šokirao posjetitelje i sudionike Minhenske sigurnosne konferencije, i Marco Rubio u svojem je govoru oštro kritizirao neučinkovitost UN-a kao i europsku energetsku politiku, koja se, kaže, dodvorava klimatskom kultu.

Neke kritike ipak su pale na plodno tlo, mnogi su snažno pozdravili američki zahtjev da Europa mora dodatno ojačati na području obrane, zaštiti vlastitih vrijednosti, ali i borbi protiv ilegalnih migracija koje postaju prvorazredno političko pitanje na kojem se gube ili dobivaju izbori.

Ključna poruka europskih čelnika SAD-u ostaje da Europa neće slijepo slijediti Sjedinjene Države. Spremna je na partnerstvo, ali pod jednakim uvjetima ili po riječima Friedricha Merza – ” autokracije imaju sljedbenike, a demokracije partnere i saveznike”.

“Kritiziranje EU je moderno, a 40% Kanađana željelo bi se priključiti Europi”

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas odbacila je u nedjelju navode SAD-a da je Europa u fazi propadanja i umjesto toga oslikala Stari Kontinent kao čuvara standarda slobode i napretka.

Govoreći posljednjeg dana konferencije o sigurnosti u Munchenu, Kallas je rekla da Europljani imaju “sjajan životni standard” na kojem im zavide ljudi diljem svijeta. Kao dokaz tomu iznijela je rezultate ankete po kojoj bi se 40 posto Kanađana željelo priključiti EU-u.

“Ovo kritiziranje Europe, to je sada vrlo moderno. Stoga razmišljam o tome koja je alternativa? Pogotovo s obzirom na to da smo sve najbolje ili ponajbolje dobili od Europe i sve dobro što Europa predstavlja, rekla je Kallas.

Bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg znakovito je poručio da bi neke europske saveznike trebalo kritizirati jer ne poštuju temeljne vrijednosti Europe, poput vladavine prava, demokracije i slobode medija.

“U politici sam desetljećima, imao sam moć, i katkad mi je uistinu naporno kada novinari propitkuju što radim i postavljaju teška pitanja. No svjestan sam da ćemo onoga dana kada to prestane, doista biti na opasnom putu”, rekao je Jens Stoltenberg, ministar financija Norveške.

Wang Yi: Kina i Europa trebaju predvoditi novi “džentlmenski dogovor”

Kina i Europa trebaju zajedno graditi sigurnu i stabilnu budućnost u globalno turbulentnom svijetu, poručio je u subotu Wang Yi, kineski ministar vanjskih poslova, na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu.

“Nadamo se da će Kina i Europa biti predvodnice novog džentlmenskog dogovora. U današnjem svijetu, prepunom nepredvidivih događaja, dvije strane trebale bi pružiti ruku jedna drugoj i stvarati multilateralnu, sigurnu budućnost, a zaboraviti na razlike koje postoje, rekao je Wang Yi.

Kineski ministar naglasio je kako je jedini put naprijed zajednička izgradnja sigurnosti i slobodne trgovine.

DW: Kallas američkom državnom tajniku uputila verbalni šamar

O Minhenskoj konferenciji izvješćuje i Deutsche Welle. Europljani su u Münchenu osjetili olakšanje nakon što je američki državni tajnik Marco Rubio jučer nastupio bitno drukčije nego potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država J. D. Vance na istome mjestu prije godinu dana. No očito im još nije potpuno jasno radi li se samo o ublažavanju retorike ili o prilici za obnovu partnerstva, izvješćuje Deutsche Welle.

Za neke je čaša napola puna, za druge napola prazna. Među prve svakako spada predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Ona je izrazila zadovoljstvo prijedlogom američkog šefa diplomacije da Amerikanci i Europljani zajednički „ponovno ožive transatlantski savez“.

Von der Leyen je rekla da je došlo vrijeme da Europa sama preuzme odgovornost za vlastitu obranu te da pritom mora prevladati neke „tabue“. Naglasila je kako treba konkretno ispuniti odredbu iz Ugovora o Europskoj uniji prema kojoj su države članice dužne braniti jedna drugu. To već zvuči kao prijedlog osnivanja svojevrsnog europskog NATO-a.

Stalno „pljuvanje po Europi”

Napola prazna čaša dolazi također iz samog vrha europske politike. Otvorenije neslaganje s Washingtonom jutros (15. veljače) izrazila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas. U svom obraćanju na konferenciji nastupila je borbenim tonom. Rekla je da joj stalno „pljuvanje po Europi“ ide na živce. „To je trenutačno vrlo moderno. A ja se pitam – koja je zapravo alternativa?“

U izvještaju njemačkog javnog servisa ARD navodi se da je Kaja Kallas američkom državnom tajniku uputila verbalni šamar.

Nije izgovorila Rubiovo ime, ali je rekla da ne želi nikakve lekcije o slobodi medija jer dolazi iz Estonije, zemlje koja je na drugome mjestu svjetske ljestvice slobode medija, dok su Sjedinjene Američke Države na 57. mjestu.

Točku po točku opovrgavala je tvrdnje koje je Rubio iznio prethodnog dana: “Europa ne stoji pred civilizacijskim slomom, čak i ako ideologija pokreta MAGA ostavlja dojam da kontinentom uglavnom hodaju dekadentni ljudi. Kako bi se inače objasnilo”, upitala je publiku, “da toliko država želi postati članicama Europske unije?”

„Kada putujem svijetom, vidim zemlje koje se ugledaju na nas jer zastupamo vrijednosti koje su i dalje vrlo cijenjene“, istaknula je Kallas. Dodala je da su Rubiove poruke samo djelomično bile upućene Europljanima, a dijelom i američkoj javnosti. Jasno je, priznala je, „da se ne slažemo u svim pitanjima i da će tako i ostati“.

Predstavnici vlada iz istočne Europe bili su skloniji ozbiljno shvatiti pitanje migracija. No oko osamostaljivanja Europe u odnosu na Ameriku u području obrane vlada jedinstvo. Kao primjer navodi se Njemačka, čiji će se izdaci za obranu do kraja desetljeća udvostručiti u odnosu na njegov početak. Francuski ministar za europska pitanja Benjamin Haddad podsjetio je na to da Europljani već gotovo godinu dana u velikoj mjeri sami preuzimaju potporu Ukrajini.

Ukrajinski narod odlikovan Nagradom Ewald von Kleist

Na marginama Münchenske sigurnosne konferencije svake se godine dodjeljuje Nagrada Ewald von Kleist, nazvana po časniku Wehrmachta i članu skupine koja je izvršila atentat na Hitlera 20. srpnja 1944. Nakon rata bio je ugledni izdavač i jedan od osnivača Münchenske sigurnosne konferencije. Nagrada za mir dodjeljuje se od 2009. godine. Ove ju je godine primio predsjednik Volodimir Zelenski – u ime cijelog ukrajinskog naroda.

„Ukrajinke i Ukrajinci strašno su patili“, rekao je voditelj konferencije Wolfgang Ischinger na svečanosti u Münchenu, „a posebno je strašno bilo kako ih je Rusija terorizirala tijekom proteklih, vrlo hladnih tjedana.“ Nagrada se obično dodjeljuje državnicima, a ovo je prvi put da je dodijeljena cijelom jednom narodu. Zelenski je zahvalio svim državama koje podupiru Ukrajinu, posebno Njemačkoj, ali je upozorio na nedostatak presretačkih raketa.

Promatrači iz Ukrajine primjećuju da rat u njihovoj zemlji na ovoj sigurnosnoj konferenciji više nije u središtu pozornosti kao ranijih godina. Timofij Jelisratenko, novinar internetske platforme „Novini“, upozorava: „Od Münchena do fronte ima nešto manje od 2.000 kilometara – to nije mnogo. Tamo se razaraju gradovi i ubijaju civili. Europljani bi trebali razumjeti da taj rat može doći i do njih ako budu okretali glavu.“

Zelenski je izjavio da bi Ukrajina na mjesečnoj razini morala onesposobiti oko pedeset tisuća ruskih vojnika kako bi se izvršio pritisak na Vladimira Putina. Nitko nije mogao reći hoće li trilateralni pregovori Ukrajine, Rusije i SAD-a sljedećeg tjedna u Ženevi donijeti konkretne korake prema miru.

Kina i SAD – sve žešći suparnici

Astrid Freiseisen iz Bavarske radiotelevizije (BR) primijetila je da je Rubio svojom diplomatskom ofenzivom donekle zasjenio nastup kineskog ministra vanjskih poslova koji je govorio odmah nakon njega.

Wang Yi nastupio je s porukom vrlo sličnom onoj koju je Rubio prenio iz Washingtona: „Kina i EU su partneri, a ne sustavni rivali ili protivnici.“ Pljesak je bio znatno suzdržaniji nego onaj koji je dobio Rubio. Politički analitičari ipak smatraju da Europljani cijene predvidljivost Pekinga, za razliku od nove nepredvidivosti Washingtona.

Njemački kancelarFriedrich Merz, koji je već posjetio Kinu, u Münchenu je upozorio: „Kina sustavno koristi ovisnosti drugih. I međunarodni poredak tumači iznova, u skladu sa svojim interesima.”

Zapadne zemlje pritom osjećaju snažnu nelagodu zbog ovisnosti o kineskom izvozu rijetkih metala. Wang Yi naglasio je da su Kini važni Ujedinjeni narodi i druge međunarodne organizacije – iz kojih se Washington povlači. Što se tiče odnosa Pekinga i Washingtona, kineski ministar vanjskih poslova rekao je da bi suradnja bila najbolja „za obje zemlje i za cijeli svijet“. No ako Washington to ne želi, mogao bi doći i do sukoba. Naravno, ključna riječ za Peking je – Tajvan.

Direktor konferencije Wolfgang Ischinger više je puta pitao Wanga o kineskoj mirovnoj inicijativi u ratu u Ukrajini. Odgovor je bio da Kina želi mir, ali bez konkretnih prijedloga. Kineski promatrači, poput televizijskog voditelja Xuija Qindua, nisu bili sputani diplomatskim jezikom pa su otvoreno objasnili kalkulaciju Pekinga u vezi s Ukrajinom: „Europljani čvrsto stoje uz Amerikance. Kada bismo sada vršili pritisak na Ruse da se povuku iz Ukrajine, uvrijedili bismo ih. Time bismo izgubili Ruse, a Europljani bi i dalje ostali uz Amerikance. Amerikanci bi bili naši neprijatelji, a mi bismo ostali sami.”

Treba podsjetiti da je njemački kancelar Merz rekao kako će Kinezi uskoro biti vojno potpuno ravnopravni Amerikancima. Promatrači ističu da Berlin, jednako kao Pariz i London, ima veliku dilemu – želi se istodobno distancirati od Kine, ali i surađivati s njom.

Ovogodišnja Münchenska sigurnosna konferencija nije donijela odgovore, ali je razvrstala velika pitanja našeg vremena. Na tom velikom skeneru svjetske sigurnosne arhitekture pukotine su vidljivije nego ikada – i nalaze se u pokretu, piše DW.

/Desk/

Objava Minhenska sigurnosna konferencija: Dosta je “modernog” pljuvanja po Europi pojavila se prvi puta na Republika.

Govoreći u subotu na kongresu Kršćansko-socijalne unije (CSU) u Münchenu, Merz je poručio da je era tzv. „Pax Americana“ – poslijeratnog poretka u kojem su SAD desetljećima jamčile europsku sigurnost – u velikoj mjeri završena, prenosi Jutarnji list.

Upozorio je da se Europljani ne smiju zavaravati očekivanjem kako će se američka vanjska politika nakon Donalda Trumpa vratiti staroj predvidljivosti, naglasivši da se strateški prioriteti Washingtona mijenjaju već godinama.

„Trump se nije pojavio preko noći, niti će se američka politika promijeniti preko noći“, rekao je Merz, dodavši da bi buduće američko vodstvo moglo biti još manje spremno jamčiti sigurnost Europe.

Njemački kancelar pozvao je europske države da snažnije razvijaju vlastite obrambene kapacitete te da jačaju stratešku autonomiju kontinenta, ističući kako Europa mora biti sposobna sama se braniti.

“Moramo se pobrinuti sami za sebe. Na kraju krajeva, nismo tako slabi, a nismo ni mali”, rekao je Merz.

Merz je pritom upozorio i na opasnost pretjeranih ustupaka Moskvi u nastojanjima da se okonča rat u Ukrajini, ocijenivši da bi politika popuštanja samo dodatno ohrabrila Kremlj.

Prema njegovim riječima, ruski predsjednik Vladimir Putin neće se zaustaviti na Ukrajini, već nastoji prekrojiti europske granice i ponovno uspostaviti kontrolu nad dijelovima bivšeg Sovjetskog Saveza, što predstavlja dugoročnu prijetnju sigurnosti Europe.

/Desk/

Objava Merz: Europa se mora pobrinuti sama za sebe, ne možemo više računati na Ameriku pojavila se prvi puta na Republika.

Ovaj je ustupak unesen u revidirani američki mirovni plan, koji je pripremio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i u srijedu navečer proslijedio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Kako je potvrdio Merz, u izradi su sudjelovali i francuski predsjednik Emmanuel Macron te britanski premijer Keir Starmer.

Prema ukrajinskom prijedlogu, demilitarizirana zona značila bi povlačenje i ukrajinskih i ruskih snaga s obje strane sadašnje bojišnice u Donbasu. Ovo strateški važno područje – industrijska regija koju Rusija pokušava kontrolirati još od 2014. – bilo bi zatim stavljeno pod nadzor međunarodnih snaga, uključujući i SAD, kako bi se spriječila daljnja ruska agresija.

‘Demilitarizirana zona morat će postojati s obje strane linije‘, izjavio je pregovarač Mihajlo Podoljak za Le Monde. ‘Morat ćemo precizno odrediti treba li se povući sve vrste naoružanja ili samo teško naoružanje. Kako bismo spriječili kršenja, morat će biti prisutni predstavnici međunarodnih misija i strani kontingent koji će nadzirati poštivanje dogovorenih načela i sporazuma.‘

Dodao je i sljedeće: ‘To je prirodan format za okončanje sukoba, znajući da će dio teritorija, nažalost, ostati pod de facto ruskom okupacijom i da će se uspostaviti linija razdvajanja u svakom slučaju.‘

‘Nadzor nad provedbom sporazuma‘

‘Potrebno je jasno definirati uloge i zadaće trećih strana‘, nastavio je Podoljak, te naglasio da bi Ukrajinci ‘u idealnom slučaju‘ željeli američko sudjelovanje u nadzornim snagama kako bi se osigurali ‘monitoring, obavještajni nadzor, praćenje primjene dogovora, kontrola kretanja trupa i poštivanje linije razdvajanja‘.

Ovaj pristup podsjeća na demilitariziranu zonu (DMZ) između Sjeverne i Južne Koreje, uspostavljenu nakon primirja 1953. godine. Korejska DMZ široka je oko četiri kilometra i duga 250 kilometara, dok bi ukrajinska morala biti znatno duža i šira.

Za Zelenskog je ovaj teritorijalni ustupak bolan, ali ga smatra nužnim kako bi se izbjeglo ono što Moskva već mjesecima zahtijeva: potpuno odustajanje od dijelova Donbasa koji još nisu okupirani, što čini oko 25 posto same Donjecke oblasti. To je crvena linija koju Zelenski ne želi prijeći, svjestan snažnog protivljenja i ukrajinske vojske i javnosti prema bilo kakvoj predaji teritorija.

U ponedjeljak je Zelenski ponovio da nema ni ‘pravnu‘ ni ‘moralnu‘ ovlast prepustiti ukrajinski teritorij. Svaki dogovor s Rusijom o kontroli istočnih regija mora biti ‘pravedan‘ i potvrđen ‘izborima‘ ili ‘referendumom‘ u Ukrajini, što je ponovno pojasnio i u četvrtak. No rezultat takvog glasanja nije predvidljiv: iako su iscrpljeni ratom, Ukrajinci su i dalje duboko vezani uz teritorijalni integritet svoje države.

Financiranje obnove

Podoljak je objasnio da je dokument poslan SAD-u podijeljen u tri dijela. Prvi dio, s oko dvadeset točaka, odnosi se na prekid rata. Drugi opisuje stvaranje europske sigurnosne arhitekture nakon rata, uključujući sigurnosna jamstva koja bi trebala spriječiti Rusiju da pokrene nove ofenzive.

Treći se dio bavi obnovom Ukrajine: gospodarskom revitalizacijom i jačanjem obrane. ‘Agresor mora sudjelovati u financiranju obnove. To je obvezan element završetka rata. U suprotnom, agresor bi imao osjećaj da je samo profitirao, a ne bi bilo ni odvraćanja‘, istaknuo je Podoljak.

‘Ustupci koje je Zelenski prihvatio iznimno su teške odluke‘, rekao je jedan europski diplomat pod uvjetom anonimnosti. ‘Dijelovi o sigurnosnim jamstvima i obnovi svojevrsne su utješne nagrade da se lakše proguta gorka pilula.‘

Ova protuprogramska inicijativa osmišljena je kako bi se potaknulo Trumpa da zauzme pozitivniji stav prema Kijevu i europskim prijestolnicama. No u telefonskom razgovoru s čelnicima tzv. E3 (Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo) u srijedu, Trump je djelovao frustrirano zbog zastoja u pregovorima, okrivljujući Kijev i Europu te ignorirajući rusku nepopustljivost. Sudionik razgovora opisao ga je kao ‘grubog‘. U intervjuu za Politico dan ranije, američki je predsjednik europske lidere nazvao ‘slabima‘, poneke ‘pametnima‘, a poneke i ‘glupima‘. Zelenskog je, pak, prozvao ‘P. T. Barnumom‘ (vlasnik cirkusa i zabavljač, op. a.).

Božićni ultimatum

Trump je također kritizirao izostanak predsjedničkih izbora u Ukrajini, koje je onemogućilo rusko bombardiranje. ‘To više nije demokracija‘, izjavio je milijarder. ‘Ako SAD i Europa pomognu osigurati sigurnost, garantirati izborna prava i financirati proces, Ukrajina je spremna organizirati izbore‘, odgovorio je Podoljak. ‘Rat je jedina prepreka. Zelenski je uvijek spreman za političku utakmicu i raspravu o budućnosti zemlje.‘

Hoće li američki predsjednik cijeniti ove ukrajinske poteze? U četvrtak je Zelenski rekao da Washington predlaže stvaranje ‘slobodne ekonomske zone‘ i demilitariziranog područja na istoku Ukrajine, dodajući da američka strana razmatra povlačenje ruskih snaga sa sjevera Ukrajine, ali bi dopustila njihov ostanak na jugu.

Kako bi se uskladila različita stajališta, u subotu bi se u Parizu mogao održati sastanak predstavnika SAD-a, Francuske, Britanije, Njemačke i Ukrajine. Merz predlaže da se čelnici sastanu s Trumpom dva dana kasnije u Berlinu. Hoće li se milijarder odazvati? ‘Vidjet ćemo što donosi budućnost‘, rekao je u srijedu, dodavši da ‘ne želi gubiti vrijeme‘.

Trump, koji – suprotno povijesnim činjenicama – krivi Ukrajinu za rat, postavio je Kijevu ultimatum do Božića. Ovaj umjetno stvoreni rok povećao je osjećaj hitnosti. No ‘Zelenski nije podložan američkom pritisku‘, rekao je Oleksandr Merežko, predsjednik odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta. ‘Ako nas Trump napusti, gledat ćemo na njega kao na Chamberlaina‘, rekao je, misleći na britanskog premijera koji je potpisao Münchenski sporazum i bio proglašen ‘krivcem‘ u vlastitoj zemlji. Merežko je zaključio kako, unatoč ukrajinskim naporima, dogovor s Vladimirom Putinom nikada neće biti moguć: ‘Ukrajinci žele živjeti, a Putin nas želi ubiti.‘

Kremlj: Donbas bez ruske vojske? Moguće…

Savjetnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov izjavio je da je nakon mirovnih pregovora moguće da u Donbasu ne bude ni ruskih ni ukrajinskih vojnih snaga, već da sigurnost preuzmu ruska Nacionalna garda i policija.
„Potpuno je moguće da ondje neće biti ni ruskih ni ukrajinskih trupa. Bit će Rosgvardija, naša policija i sve što je potrebno za održavanje reda i normalnog života“, rekao je Ušakov.
Dodao je da primirje može uslijediti tek nakon povlačenja ukrajinskih snaga, naglasivši kako će Donbas „prije ili kasnije u potpunosti doći pod kontrolu Rusije“, bilo putem pregovora ili vojnim sredstvima.

Ukrajinske snage opkolile ruske vojnike u Kupjanska – Javio se i predsjednik Zelenski

Ukrajinske snage ponovno su preuzele sjeverne dijelove grada Kupjanska u istočnoj Harkivskoj oblasti, objavila je ukrajinska vojska. Zapovjednik Ihor Obolijenski izjavio je da je u sklopu operacije oslobođeno i nekoliko okolnih sela te da je pritom opkoljeno nekoliko stotina ruskih vojnika.

„Danas možemo reći da su Rusi u gradu potpuno odsječeni. Dugo nisu razumjeli što se događa, a sada znaju da su okruženi“, rekao je Obolijenski za Ukrajinsku Pravdu.

Prema službenim kartama bojišta koje objavljuje Kijev, najmanje tri sela sjeverno i zapadno od Kupjanska ponovno su pod ukrajinskom kontrolom. Moskva je prošlog mjeseca tvrdila da je u potpunosti zauzela taj grad.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je bojište kod Kupjanska, gdje je uz polurazrušeni ulazni znak grada snimio video i čestitao Dan kopnenih snaga Ukrajine. Poručio je da ukrajinski vojnici na tom području ostvaruju konkretne rezultate, odbacujući ruske tvrdnje o potpunoj kontroli grada.

„Danas sam na kupjanskom bojištu s našim vojnicima koji ovdje postižu rezultate za Ukrajinu. Rusi su puno govorili o Kupjansku, vidimo kako to izgleda“, rekao je Zelenski, zahvalivši svim postrojbama koje sudjeluju u borbama.

Rusija je Kupjansk zauzela u prvim tjednima invazije 2022. godine, no ukrajinska vojska vratila je grad kasnije iste godine. Ruski predsjednik Vladimir Putin prošlog je tjedna ponovno ustvrdio da je Kupjansk u rukama Moskve, a tijekom posjeta Kirgistanu u četvrtak izjavio je da je grad „potpuno u našim rukama“.

/Desk/

Objava Njemački kancelar Merz kazao kako je Ukrajina spremna na teritorijalne ustupke – demilitarizaciju Donbasa pojavila se prvi puta na Republika.

Riječ je o nabavi 44 tenka Leopard 2A8. Ugovor je vrijedan milijardu i 300 milijuna eura.

U Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu prethodno je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić potpisao dodatni ugovor s tvrtkom KNDS Deutschland o isporuci simulatora i opreme te Ugovor o pružanju usluge produženog jamstva za tenkove Leopard 2A8.

Hrvatski premijer Andrej Plenković zahvalio je njemačkom kancelaru Merzu na pozivu za službeni posjet Berlinu. Također je zahvalio Njemačkoj i za to što se kao velika članica Europske unije brine o interesima manjih država, prenosi HINA.

“Hrvatska itekako cijeni potporu Njemačke od trenutaka našeg međunarodnog priznanja pa kroz sve faze našeg međunarodnog pozicioniranja koje su pratili kontinuirano osnaženi odnosi između dviju država. I upravo je stoga danas Njemačka ponovno prvi vanjsko-trgovinski partner Hrvatske. Naša godišnja trgovinska razmjena je dosegla prošle godine devet milijardi eura. Više od tri milijuna i 200.000 Nijemaca posjetilo je Hrvatsku prošle godine. Dobri su trendovi i za ovu 2025.”, rekao je Andrej Plenković.

Njemački kancelar Friedrich Merz nakon sastanka s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem govorio je o povezanosti dviju država i kazao da više od 400.000 Hrvata živi u Njemačkoj, a da milijuni Nijemaca odlaze u posjet Hrvatskoj. Kazao je da dvije države svjesno produbljuju svoje odnose.

“Obojica smo suglasni da je Europa trenutačno suočena s izazovima kao rijetko kada do sada”, kazao je Merz i dodao da se tu ne radi samo o ruskoj agresiji na Ukrajinu, nego među ostalim i o hibridnim prijetnjama Europi.

Podsjetio je da je danas potpisan sporazum o kupnji tenkova Leopard 2A8.

“Jačamo naše oružane snage kao saveznice u NATO-u te ih povezujemo preko ovih sustava još učinkovitije i bez zapreka. To nikad nije bilo tako važno kao danas”, kazao je među ostalim njemački kancelar.

Glede Ukrajine, trenutačno prolazimo kroz veliku diplomatsku dinamiku kako bismo što prije postigli trajni mir. Obojica smo suglasni gdje se nalazimo, reako je Merz i dodao da samo Kijev može odlučiti koje teritorijalno uređenje može prihvatiti.

“Ukrajini trebaju snažna sigurnosna jamstva od partnera, SAD-a i NATO-a, a sve što se odnosi na nas Europljane, zahtijeva našu suglasnost”, dodao je Merz.

Objava Plenković se sastao s Merzom: Potpisan ugovor o nabavi 44 tenka, vrijedna 1,3 milijarde eura pojavila se prvi puta na Republika.