“Dužnost mi je izvijestiti Vas da je Njegova Svetost papa Franjo, prihvatio odreknuće pastoralnog vodstva Banjolučke biskupije, koje ste podnijeli radi navršene dobne granice i imenovao Banjolučkim biskupom poštovanog don Željka Majića, svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije”, rekao je mons. Franjo Komarica svojim suradnicima u Biskupskom ordinarijatu, prenijevši priopćenje Apostolske nuncijature u Bosni i Hercegovini, koje je potpisao apostolski nuncij nadbiskup Francis Chullikatt.

“Osobno se radujem ovoj odluci Petrovog nasljednika pape Franje. U njoj prepoznajem djelovanje i brigu Božje Providnosti u korist učvršćivanja i proširenja Kristovog kraljevstva među Mjesnim Crkvama naše zemlje i našeg naroda, a onda i u našem životnom okruženju.

Zahvalan sam i mome mlađem bratu u Kristovu ministerijalnom svećeništvu mons. Željku Majiću, kojega poznajem još iz njegovih studentskih dana u Sarajevu, za njegovo široko apostolsko srce i veliku ljubav prema Isusu Kristu, nazočnom i djelotvornom također i u ovoj – u ratu i poraću teško iskušavanoj svjedočkoj biskupiji. S radošću mu izražavam bratsku, najsrdačniju dobrodošlicu – u njegovu novu obitelj naše biskupijske zajednice.

Poručujem mu da će u toj zajednici naći otvorena srca mnogih njenih članova među svećenicima, redovnicima, redovnicama i laicima i njihovu spremnost da mu molitvom i savjesnim obavljanjem povjerenih im crkvenih službi i zadaća pomognu u njegovom odgovornom i zahtjevnom apostolskom djelovanju. Dobro nam došao, pastiru naš novi, Željko”, poručio je Komarica.

Don Željko Majić rođen je u Drinovcima 28. ožujka 1963. Filozofsko-teološki studij završio je u Sarajevu, a za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaredio ga je 29. lipnja 1988. u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve biskup Pavao Žanić. Poslijediplomski studij pastoralne teologije u Rimu, s boravkom u Međunarodnom zavodu sv. Pavla, pohađao je na Papinskom lateranskom sveučilištu i postigao magisterij u lipnju 1995.

Nakon povratka sa studija obavljao je više pastoralnih službi u Hercegovini, a vicerektorom Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu imenovan je 17. lipnja 2006. U tijeku svoje šestogodišnje službe, okupljajući hrvatske studente i studentice u Rimu, priredio je četiri zbornika njihovih radova, posljednja tri uredio je zajedno s dr. don Božom Golužom.

Godine 2011. objavljena je i njegova knjižica razmišljanja “Oče, oprosti nam!” a priredio je i, uz suradnju oko 30 hercegovačkih svećenika, “Vodič kroz Godinu vjere: Obitelj – žarište vjere”. Godine 2012. imenovan je generalnim vikarom Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, a od 2019. obavlja službu ravnatelja Caritasa biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan.

/Desk/

Objava Svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije don Željko Majić imenovan banjolučkim biskupom pojavila se prvi puta na Republika.

Njima su se pridružili: delegati Hrvatske i Slovenske biskupske konferencije mons. Ivan Štironja, biskup porečki i pulski, i mons. Franc Šuštar, pomoćni biskup ljubljanski te vladika križevački mons. Milan Stipić. Prvog dana s biskupima se susreo i apostolski nuncij u Bosni Hercegovini nadbiskup Francis Assisi Chullikatt koji je neposredno prije zasjedanja boravio u Crnoj Gori.

Nadbiskup Vukšić: Molitve za jačanje povjerenja među ljudima i narodima, uvažavanja i prijateljstva

Na početku je nadbiskup Tomo Vukšić pozdravio sve sudionike te ukratko podsjetio na dnevni red zasjedanja. „S obzirom na društvene okolnosti u kojima se u ovom razdoblju nalazimo, osjećamo duboku potrebu da, kao vjernici, pozovemo sve plemenite ljude na molitvu Gospodinu Bogu za jačanje povjerenja među ljudima i narodima, porast međusobnog uvažavanja i prijateljstva te odgovornosti i rada za opće dobro i društvenu slogu.

I u želji da se sva otvorena pitanja uvijek i posvuda rješavaju dijalogom, u nadležnim institucijama i u skladu sa zakonima, kao katolici ponavljamo: Dijalog je moralna obveza a mir moralni imperativ”, kazao je nadbiskup Vukšić koji je potom podsjetio na riječi Izjave Biskupske konferencije BiH, objavljenu na kraju 82. plenarnog zasjedanja, 5. studenoga 2021., kada su, između ostaloga, kazali: „U povodu stanja koje je nastalo u Bosni i Hercegovini: Biskupi izražavaju svoju zabrinutost zbog neodgovornoga ponašanja i nepromišljenih izjava pojedinih političkih predstavnika, koji takvim svojim djelovanjem izazivaju osjećanje nesigurnosti i straha kod ljudi.

Sve, koji kao izabrani predstavnici sudjeluju u vlasti i donose odluke, i sve koji oblikuju medijski prostor, biskupi pozivaju a) da se suzdrže od teških riječi i uvreda i b) da poštuju pojedinačna i kolektivna prava ljudi, konstitutivnih naroda i manjinskih grupa. (…) A dijalog je jedini moralno prihvatljiv način koji izabrani predstavnici moraju slijediti u pregovorima radi pronalaženja rješenja. Potrebno je to također radi ispravljanja nepravdȃ i stvaranja osjećaja sigurnosti, radi podržavanja poduzetničke klime i otvaranja radnih mjesta, posebice za mlade.“

Biskup Komarica: Osobito aktualne potrbe Banjalučke biskupije

Svoj pozdrav uputio je i biskup Franjo Komarica podsjećajući da je trećina od 87 redovitih zasjedanja BK BiH i pojedinih izvanrednih sjednica održana u središtu Banjolučke biskupije. „Toliko puta – skoro 30 puta sam osobno imao čast i radost – kao domaćin – pozdraviti članove naše BK i dragu subraću, goste naših zasjedanja… Kao jedini, preostali član „prve garniture“ članova BK BiH, želim pred svima Vama i ovaj put zahvaliti Trojedinom Bogu za dar njegova Svetog Duha svakome od Vas, koji ste spremni nastaviti – jednodušno i odgovorno – raditi za zajedničko duhovno dobro svih naših Mjesnih Crkava: – posredovanjem vjerskog poklada Crkve adekvatno potrebama naših vjernika; zajedničkim inicijativama na području pastorala vjernika naših (nad)biskupija; stvaranjem zajedničkih doprinosa djelovanju i projektima, koje pojedina od naših Crkava sama ne može provesti u djelo, te jedinstvenim dijalogom s političkim autoritetima na području zajedničke nadležnosti…Nadam se da ćemo tijekom ovog zasjedanja, moći ponovno – kao redovito i do sada – naći zajednički, principijelni stav glede ove – osobito aktualne potrebe moje biskupije i poduprijeti dosada već poduzete napore – i naše i Svete Stolice“, kazao je biskup Komarica.

Biskup Ivan Štironja o najvažnijim događajima u Crkvi u Hrvatskoj

Biskup Ivan Štironja prenio je pozdrave članova Hrvatske biskupske konferencije te upoznao članove BK BiH s najvažnijim događanjima u Crkvi u Republici Hrvatskoj od travnja 2023. do danas. Podsjetio je na najvažnije točke sa 66. plenarnog zasjedanja Sabora HBK, održanog od 18. do 20. travnja u Zagrebu, te izvanrednog zasjedanja HBK, održanog 1. lipnja 2023., na kojem je dijelom sudjelovao i generalni tajnik Biskupske sinode kardinal Mario Grech, zatim o sudjelovanju na proslavi Papinog dana u povodu 10. obljetnice pontifikata pape Franje upriličenoj u Apostolskoj nuncijaturi te o dva odvojena redovita godišnja susreta s redovničkim poglavaricama i poglavarima koji imaju sjedište na području naše Konferencije, 2. lipnja 2023.

Podsjetio je da je Vlada RH donijela odluku da se rad u trgovinama ograniči samo na 16 nedjelja u godini i to se počelo provoditi 1. srpnja. „Na Svjetskom susretu mladih u Lisabonu očekuje se da će sudjelovati oko 2500 mladih iz Hrvatske predvođeni predsjednikom Odbora za mlade šibenskim biskupom Tomislavom Rogićem i dubrovačkim biskupom Rokom Glasnovićem“, kazao je biskup Ivan Štironja.

Biskup Šuštar: Crkva u Sloveniji dijeli sudbinu Crkava u Europi – pad duhovnih i redovničkih zvanja

Biskup Franc Šuštar prenio je pozdrave članova Slovenske biskupske konferencije te se osvrnuo pastoralni i vjerski život u Sloveniji u svjetlu sinodskog hoda. „Crkva u Sloveniji dijeli sudbinu Crkava u Europi, koje se suočavaju s značajnim promjenama: pad duhovnih i redovničkih zvanja zahtijeva sve veću i aktivniju ulogu laika, a pojava sekularizacije zahtijeva preispitivanje jezika kojim se evanđelje naviješta. Što se tiče uključenosti laika u različite zadaće: liturgijske, pastoralne, administrativne i upravljačke – primjećujemo da su oni sve više predani odgovornostima koje vrše. Volonterski rad je vrlo važan i pravi je pokretač naše Crkve, nudi opipljive rezultate koje prepoznaju svi dijelovi društva.

Dijalog s Konferencijom redovničkih ustanova Slovenije (KORUS) uvijek je živ, osobito o pitanju pastorala redovničkog sudjelovanja i oživljavanja kulture duhovnih zvanja. Crkva u Sloveniji pozorno prati geopolitičku situaciju u regiji i, sredstvima koja ima na raspolaganju, pridonosi promicanju dijaloga poštovanja za razvoj bratskog suživota među narodima. Izraženo je to na Međureligijskom susretu održanom u Kopru 17. i 18. lipnja 2023. Tijekom susreta održan je Forum za dijalog i mir na Balkanu na kojem su sudjelovali brojni vjerski predstavnici iz Slovenije i šire regije.

Katolička Crkva u Sloveniji već dugi niz godina vodi otvoreni dijalog s muslimanskom zajednicom te ekumenski pokret s pravoslavnom i protestantskom Crkvom“, kazao je biskup Šuštar te prenio zahvalnost za sudjelovanje kardinala Vinka Puljića na tom susretu. Osvrnuo se i na obilježavanje 30. obljetnica osnutka samostalne Slovenske biskupske konferencije, 23. veljače 2023. u Ljubljani.

Nadbiskup Cavalli:o djelovanju u Međugorju

Nadbiskup Aldo Cavalli u svom je interventnu ukratko upoznao biskupe s djelovanjem u Međugorju s posebnim naglaskom na molitvu, slavljenje Euharistije, brojne pristupe sakramentu pomirenja, molitvu krunice…

Vladika Milan Stipić ukratko je izvijestio biskupe o stanju u pastvi grkokatoličkih župa u BiH.

Tijekom zasjedanja biskupi će se, između ostalog, osvrnuti na provedbu zaključaka donesenih na 86. redovitom zasjedanju BK BiH, održanom 21. i 22. ožujka 2023. u Mostaru, zatim saslušati izvješće Nadzornog i Upravnog vijeća Caritasa Bosne i Hercegovine te izvješće o provedbi Đakonske pastoralne godine, a razmotrit će i prijedlog kurikuluma katoličkog vjeronauka za osnovne škole i gimnazije u BiH.

Konferencija za novinstvo bit će upriličena u petak, 14. srpnja u 12 sati također u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci. Na teme zasjedanja osvrnut će se nadbiskup Tomo Vukšić i biskup Franjo Komarica.

Nakon radnog dijela zasjedanja, biskupi će sudjelovati na svečanom Euharistijskom slavlju, na blagdan sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika banjolučke katedrale i biskupije, u subotu 15. srpnja 2023. u 10.00 sati. Svetu misu u katedrali sv. Bonaventure u Banja Luci predvodit će nadbiskup Tomo Vukšić.

/Desk/

Objava U Banja Luci zasjedanje Biskupske konferencije BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Komisija “Justitia et Pax” (Pravda i mir) Biskupske konferencije BiH održala je 10. prosinca u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava “online” okrugli stol nakon kojeg je uputila izjavu za javnost.

Središnja tema okruglog stola bila je: Migranti – izbjeglice i prognanici – u kontekstu 25. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma i aktualne krize s migrantima iz azijskih i afričkih zemalja u BiH. Na okruglom stolu su, osim članova Komisije, aktivno sudjelovali i predstavnici više udruga prognanih Hrvata s područja bh. entiteta RS, zatim Caritasa BiH i Banjolučke biskupije, banjolučkog muftijstva, Paneuropske unije BiH, i zaklade Friedrich Ebert iz Banje Luke. Nakon završetka okruglog stola Komisija je za javnost uputila izjavu koju je potpisao njezin predsjednik biskup banjalučki mons. Franjo Komarica.

Nedjelja.ba izjavu prenosi u cijelosti:

“Sa žalošću konstatiramo kako se uz obilježavanje 25. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma skoro redovito izostavilo naglasiti nedosljedno i nedovoljno provođenje njegovog Aneksa 7 kojim se određuje i garantira pravo održivog povratka protjeranih i prognanih, a što se tiče osobito područja entiteta RS. Na temelju iznesenih podataka nameće se dojam da su desetine tisuća prognanih i izbjeglih – osobito Hrvata s tog područja – marginalizirani pa čak i zaboravljeni i da se o njihovim dugotrajnim i raznovrsnim problemima u javnosti već odavno skoro niti ne govori.

Brojni i veliki problemi s kojima se godinama susreću oni, koji se žele vratiti, osim materijalnih uključuju i infrastrukturne, administrativne, zemljišne, političke, pravne, sigurnosne i nacionalne prepreke. Sve to ostavlja dojam kako se Daytonskim sporazumom predviđeni i zagarantirani održivi povratak, osobito prognanih Hrvata, organizirano i smišljeno otežavao ili potpuno blokirao.

Domaći politički predstavnici, uključujući i predstavnike Međunarodne zajednice, podržavaju povratak uglavnom samo deklarativno i formalno. S njihove strane se zadnjih godina, gotovo ništa ne čini, bez obzira na činjenicu da mnogi prognani godinama traže održivi povratak. Osim njih, zakazalo je i bosansko-hercegovačko društvo. Sva takva ponašanja i prepreke za povratak „mogu se nazvati tihom diskriminacijom povratnika i raseljenih.“

S dodatnom žalošću i negodovanjem, konstatiramo činjenicu da su u nepodržavanje održivog povratka nerijetko bili uključeni i politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH, od kojih se s pravom očekivalo i očekuje da se energičnije, odgovornije i zauzetije brinu o njihovu povratku.

Podaci kojima raspolažu pojedine institucije Katoličke Crkve u BiH (Caritas biskupije Banja Luka) pokazuju ne samo katastrofalne razmjere ratnih stradanja i protjerivanja katolika odnosno Hrvata, nego i česte opstrukcije njihova povratka.

Od više od 90 % protjeranih Hrvata Banjalučkog kraja vratilo se tijekom svih proteklih 25 godina tek „ nešto više od 3%“.(!) Koliko god su se razne institucije Katoličke Crkve u BiH (osobito Caritas) sve poratne godine trudile oko ostvarivanja održivog povratka, očito je da je na tom području zakazala državna ali i entitetska i međunarodna politika.

Time su se teško ogriješile o temeljno ljudsko pravo – pravo na imovinu i na nepovredivost doma i zavičaja te ujedno i na provođenje još uvijek važećeg Aneksa 7 Daytonskog sporazuma. Pitanje održivog povratka je prvenstveno državno pitanje. Aktivno i zauzeto djelovanje države je temeljni uvjet za ostvarivanje uspješnog i održivog povratka.

Konstatiramo također kako pitanje održivog povratka ide u korak i s obeshrabrujućim podacima o aktualnom sve većem iseljavanju mladih osoba, pa i brojnih obitelji iz svih dijelova BiH (koje je očito samo pandemija koronavirusa donekle usporila). Osim ekonomskih motiva i razloga za njihovo iseljavanje, sve se češće može čuti da su i nesigurnost, besperspektivnost, kao i druge dugotrajne političke tenzije dodatna motivacija za odlazak. Svi ti razlozi zajedno generiraju jedno socijalno ili društveno raspoloženje koje karakterizira kod sve većeg broja naših sugrađana odsutnost nade u bolju budućnost u vlastitoj zemlji i rodnom kraju.

Uz ovu problematiku koja se odnosi na dugogodišnje dramatično neomogućavanje održivog povrataka brojnim domaćim prognanicima, Komisija i ovaj put upozorava i apelira na sve mjerodavne, na što hitnije i humanije rješavanje aktualne migrantske krize na području BiH. Komisija konstatira da institucije Katoličke Crkve u BiH (Caritas BiH,(nad)biskupijski Caritasi) uz suradnju s drugim domaćim i međunarodnim institucijama i organizacijama (IOM, Merhamet, CRS, nevladine udruge) nastoje – koliko im je moguće – osigurati normalne životne uvjete velikom broju stranih osoba, koje svakodnevno prelaze državnu granicu BiH u nastojanju da dođu u neku od zemalja europske unije.

Ne samo da zatvaranje granica nekih europskih država nego ponekad i medijsko izrazito negativno izvještavanje o aktualnoj migrantskoj krizi u našoj zemlji, otežavaju djelovanje spomenutih karitativnih i humanitarnih institucija, koje nastoje pomoći migrantima. Tome doprinose i nerijetki domaći politički sukobi oko pitanja nadležnosti – bilo da je riječ o državi ili entitetima, koji lokalne zajednice ostavljaju da same rješavaju ovu tešku i slojevitu problematiku na njihovom području, a što one najčešće nisu u mogućnosti zbog ograničenosti svojih ukupnih kapaciteta.

Komisija izražava divljenje i zahvalnost svim karitativnim i humanitarnim organizacijama – uključujući i samoga papu Franju s njegovom osobnom pomoći pruženoj migrantskim skupinama u BiH – na njihovu neumornom zalaganju oko pružanja konkretne pomoći tisućama migranata. Kao i u slučaju rješavanja održivog povratka domaćih prognanika tako i u rješavanju aktualne migrantske krize, Komisija apelira na državne organe i Međunarodnu zajednicu da konačno naprave učinkovite projekte za uspješno rješavanje i jedne i druge aktualne problematike. Komisija ističe kao „pozitivnu činjenicu“ osnutak Europskog centra za mir i suradnju pri „Kući susreta“ „Marija Zvijezda“ u Banja Luci i želi u njemu ostvarivanje različitih konstruktivnih projekata za opće dobro cjelokupnog društva”.

/Republikainfo.com/

Objava Od 90% protjeranih Hrvata Banjalučkog kraja, za 25 godina, vratilo tek oko 3% pojavila se prvi puta na Republika.

Izjava srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika nakon sastanka s hrvatskim predsjednikom i premijerom Zoranom Milanovićem i Andrejem Plenkovićem da mu je “bilo lagodno u Zagrebu razgovarati o položaju Hrvata u RS”, i njegov zaključak da “položaj Hrvata u tom entitetu više nije tema koja zahtijeva neko rješavanje”, naišla je na neugodno iznenađenje Hrvata ne samo u RS-u nego i u cijeloj BiH.

Komarica: “Ako nemate ljudi, zašto biste imali probleme?”

Dok još uvijek kod nekih vlada oduševljenost njegovim posjetom Hrvatskoj te se tek očekuju podrobnije analize uzroka, povoda i cilja, kao i analize hvale Dodikovog lika i djela od strane pojedinih hrvatskih političara kao i analitičara, tu oduševljenost ne dijele mnogi Hrvati u BiH koji se osjećaju ostavljeno i od službene hrvatske politike.

“Što na to da kažem? Kako to komentirati. To sve pokazuje. Ja sam godinama ukazivao i već sam davno sve kazao. Ako nemate ljudi, zašto biste imali i probleme”, znakovito je kazao banjalučki biskup Franjo Komarica u kratkom komentaru za Dnevni list.

“Hrvatska ne pita imaju li ti ljudi temeljna ljudska prava. Već 25 godina postavljam to pitanje, po svojoj savjesti i odgovornosti”, kazao je biskup Komarica koji je i sam nailazio na vrlo oštre kritike od strane Dodika jer apelira na položaj Hrvata u RS-u.

Dodikove izjave nije želio komentirati fra Mirko Filipović, župnik u Žeravcu kod Dervente, ali njegov stav se jasno iščitavao i u samo dvije-tri riječi. “Kako komentirati sve što se kaže. Kazao je on (Dodik) i puno gorih stvari pa smo ostali živi”, kaže kratko fra Mirko.

“Bošnjačka politika hrvatsko političko vodstvo “nogama gura” u zagrljaj “dodikiziranoj ljubavi”

Vlč. Josip Vajdner, glavni urednik Katoličkog tjednika i katoličkog web portala Nedjelja.ba, osnivača Vrhbosanske nadbiskupije, kaže da ga opaska Milorada Dodika kako “Hrvati u RS-u više nemaju problema jer su svi njihovi problemi riješeni” prvotno asocirala na Staljinovu: “Nema čovjeka – nema problema”.

“O tomu koliko je i na kakav istinita ova konstatacija člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, najbolje bi mogli kazati oni Hrvati koji u tom entitetu žive. Nažalost, vodstvo Republike Srpske u posljednjem je ratu skoro sve učinilo da nesrba na tom prostoru ne bude – kako ne bi ni mogli imati problema. Ovi preostali Hrvati premaleni su čak i za politička raskusuravanja u situaciji kada dominantna bošnjačka politika hrvatsko političko vodstvo “nogama gura” u zagrljaj “dodikiziranoj ljubavi”. Međutim, to ne znači da su ti ljudi beznačajni i da ih se žive smije u grob trpati”, smatra Vajdner.

On podsjeća da je povijest toliko puta pokazala kako ljudske računice vrlo lako propadnu i da “čovjek snuje, a Bog odlučuje”.

“Crkva je to u konkretnom kontekstu pokazala angažmanom tolikih redovnica, redovnika i svećenika predvođenih biskupom Franjom Komaricom. Stoga nema opravdanja ni da hrvatska politika pristane na poslušnost i ignorantski odnos prema svojim sunarodnjacima u RS-u, bez obzira što to značilo u političkim odnosima u BiH”, zaključuje Vajdner.

Dodik se pohvalio u Zagrebu: Hrvati se glasali za mene

Dodik je u izjavi hrvatskim novinarima u Zagrebu ustvrdio da su “svi problemi Hrvata koji žive u RS riješeni”, a kao dokaz za to ponudio je konstataciju da je njihove interese godinama zastupao HDZ-ov ministar za izbjeglice u entitetskoj vladi (Davor Čordaš – HDZ BiH), a dodatni argument za te tvrdnje naveo je i da će biti izmještene trase planiranih autocesta kako ne bi prolazile kroz hrvatska povratnička naselja te da će trasa autoceste Banja Luka – Prijedor ići alternativnim pravcem čime će se zaštititi imovina Hrvata na tom području i izbjeći rušenje njihovih kuća.

Dodik je išao i korak dalje ustvrdivši kako njega “Hrvati vole pa to pokazuju i na izborima”, te tako dobrim dijelom vođen samohvalom otkrio i izborni inženjering u RS-u, ali i sliku bh. političkog kaosa.

“Reći ću vam da je znatan broj Hrvata u RS glasovao za Milorada Dodika”, kazao je Dodik, dodavši da su njegovoj pobjedi doprinijeli upravo glasovi Hrvata, a da su za Ivanića glasovali Bošnjaci.

Za podsjetiti je da je na području današnje RS 1991. godine živjelo 144 tisuće Hrvata i činili su 9,2% ukupnog broja stanovnika, a po posljednjem popisu iz 2013. godine Hrvata je u tom entitetu bilo tek nešto više od 29 tisuća, a njihov se udio smanjio na 2,4%.

(Izvor: Dnevni list)

Objava Nema opravdanja da hrvatska politika pristane na poslušnost i ignorantski odnos prema svojim sunarodnjacima u RS-u“ pojavila se prvi puta na Republika.

U radu zasjedanja sudjeluju svi članovi Biskupske konferencije BiH i delegat Hrvatske biskupske konferencije mons. Milan Stipić, apostolski upravitelj Križevačke eparhije. Na početku zasjedanja s biskupima se susreo i apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto.

Na početku kardinal Puljić pozdravio je poimence sve sudionike zasjedanja ta zahvalio domaćinu mons. Franji Komarici i svim njegovim suradnicima na čelu s pomoćnim biskupom mons. Markom Semrenom za gostoprimstvo. Zahvalio je biskup mons. Ratku Periću, koji upravlja Mostarsko-duvanjskom i Trebinjsko-mrkanskom biskupijom do ustoličenja novoimenovanog biskupa, na svekolikom sudjelovanju u radu Biskupske konferencije BiH te izrazio dobrodošlicu mons. Petru Paliću i poželio mu mu blagoslovljen rad i dobru suradnju.

Kardinal Puljić: Tiho “curenje” stanovnika

Pošto je ukratko podsjetio na dnevni red zasjedanja, kardinal Puljić kazao je da su tužni statistički pokazatelji o broju članova biskupijskih zajednica u BiH 2019. godini jer se nastavlja opadanje broja vjernika. Kao razloge za takvo stanje naveo je, između ostalog: odumiranje starijeg svijeta koji je ostao ili se vratio u rodni kraj, zabrinjavajući pad nataliteta te tiho „curenje“ stanovnika Bosne i Hercegovine što posebno pogađa Hrvate kao najmanji od tri konstitutivna naroda u BiH.

“Temeljni uzrok odlaska sigurno je ekonomske naravi, ali ima i političkih igara koje, nekada iz kulisa a nekada i sasvim otvoreno, provode pojedine političke opcije ovisno od toga gdje je tko moćniji i brojniji. Osim toga, stalna sukobljavanja i nespremnost na zajedničku suradnju na političkom planu koči razvoj ove zemlje i uzrokuje brojne konkretne poteškoće svim stanovnicima, a posebno onima koji su na rubu društva”, kazao je kardinal Puljić te podsjetio na nedavni medijski linč tijekom koje su iskrivljivane nakane da u sarajevskoj katedrali mole za svoje pokojne i za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća.

“Unatoč svemu, naše je poslanje hrabro biti prisutan i svjedočiti vjeru u Uskrsloga u svim obeshrabrenjima te pomoći da uzraste odgovornost na svim razinama posebno u društveno-političkom životu te da prevladaju: vrjednota čovjeka, obrana života, obiteljskog zajedništva i svih drugih vrjednota”, istaknuo je kardinal Puljić.

Biskup Komarica: Svjedočimo iseljavanju i sprječavanju povrata imovine

Riječi pozdrava i dobrodošlice svima uputio je domaćin mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, napominjući da se ovo zasjedanja “održava u – do sada nezapamćenim – specifičnim okolnostima još uvijek trajuće pandemije koronavirusa”.

“Već 25 godina, svake godine – u ovo vrijeme oko svetkovine nebeskog Zaštitnika ove biskupije i ovdašnje katedrale – sv. Bonaventure, crkvenog naučitelja, ja sam – milošću Božjom – imao mogućnost izraziti srdačnu, bratsku dobrodošlicu Vama i svim drugim, dragim nam gostima, predstavnicima Svete Stolice i drugih Biskupskih konferencija”, kazao je biskup Komarica.

Iznio je i nekoliko aktualnih izazova, problema i poteškoća, s kojima se susreće mjesna Crkva banjolučka.

“Uslijed još uvijek – poznate nam – pravno i politički nesređene situacije u cijeloj državi, brojniji, željni i potrebiti održivi povratak u ratu protjeranih ovdašnjih katolika se – od našeg prošloljetnog zasjedanja – nažalost, opet nije dogodio. Naprotiv, uslijed sve teže ekonomske situacije i opće deprimirajuće društvene atmosfere u zemlji, svjedočimo u našim župama novom iseljavanju u druge zemlje radno sposobnog pučanstva, uključujući i cijele obitelji”, kazao je biskup Komarica dodajući da se još uvijek sprječava “odavno zatraženi povratak – od vlasti bivše države određenog broja bespravno uzurpiranih – i još većeg broja nacionaliziranih crkvenih dobara, na području gradova Banja Luka i Gradiška te općine Novi Grad”.

Biskup Komarica spomenuo je i nespremnost kantonalne Vlade da Srednju medicinsku školu i osnovnu kolu Katoličkog školskog centra „Ivan Pavao II“ u Bihaću stavi na proračun pa je Banjalučka je biskupija bila prisiljena ući u velike dugove te je sada primorana obustaviti daljnji rad te škole.

“Iako je od završetka rata prošlo 25 godina, mi još uvijek – nažalost uzaludno – tražimo da nam ovdašnje entitetske vlasti vrate posmrtne ostatke kidnapiranog iz župne kuće u Novoj Topoli i ubijenog tamošnjeg župnika vlč. Ratka Grgića. Do sada nitko nije pozvan na odgovornost ni za njegovo ubojstvo, ni za nasilnu smrt druge naše šestorice svećenika i jedne redovnice, kao i više stotina ubijenih naših župljana, uključujući 70-ak masakriranih katolika sela Briševo u župi Stara Rijeka”, rekao je biskup Komarica koji je potom uputio biskupu iz Mostara mons. Ratku Periću “iskrenu, veliku zahvalnost za dugogodišnju dragocjenu bratsku pomoć meni osobno i mojoj teško iskušavanoj biskupiji i od srca mu želim duhovno i duševno (a i tjelesno) osvježenje i mirne i Božjim blagoslovom ispunjene preostale godine zemaljskog hodočašća”.

Također je poželio “dragom mladom subratu mons. Petru obilje svjetla i snage Duha Svetoga u vršenju nove, vrlo izazovne zadaće u Crkvi hercegovačkih biskupija, kao i u Biskupskoj konferenciji BiH.

(Izvor: KTA)

Objava Biskupska konferencija BiH: Odoše nam ljudi pojavila se prvi puta na Republika.

Kardinal Puljić: Svete mise tihe, bez naroda, crkve otvorene

Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić uputio je, 18. ožujka 2020. svim svećenicima, redovnicima i redovnicama i svim vjernicima Vrhbosanske nadbiskupije Dodatne upute i odredbe u svezi s proglašenom pandemijom koronavirusa. Upute i odredbe prenosimo u cijelosti: «Caritas Christi urget nos» – Ljubav nas Kristova pokreće

Draga braćo župnici i upravitelji župa! Draga braćo i sestre!

Uslijed ubrzanih promjena situacije oko koronavirusa i imajući na umu nove mjere, koje je 17. ožujka 2020. proglasio Federalni stožer civilne zaštite prema kojima se „naređuje otkazivanje održavanja svih javnih skupova u Federaciji BiH, u skladu s propisima o javnom okupljanju“, te imajući u vidu odluke drugih nadležnih državnih i kantonalnih vlasti, i medicinske službe i institucija, smatram svojom pastirskom dužnošću i odgovornošću uputiti vam, uz već objavljene Upute i odredbe dijecezanskih biskupa za ponašanje u situaciji proglašene pandemije koronavirusa, ove dodatne odredbe kojih se treba pridržavati – do daljnjega – na području cijele Vrhbosanske nadbiskupije:

Odredbe za svete Mise:

1. Prema propisima crkvenoga zakona dijecezanski biskup može vjernicima, kad god smatra da to pridonosi njihovu duhovnom dobru, dati oprost od obveze sudjelovanja na nedjeljnoj Misi (kan. 87 §1, kan. 1245). Stoga, vjernici, koji zbog ove situacije u svojoj savjesti smatraju da ne mogu ići na Misu, dužnosti neka sudjelovanja na nedjeljnoj svetoj Misi udovolje prateći svetu Misu na radiju, televiziji ili na internetu, i primajući duhovnu pričest kao put sjedinjenja s Kristom i povezanosti s vjerničkom zajednicom u crkvi. Isto tako, neka se posvete molitvi, postu, dobrim djelima i čitanju riječi Božje.

2. Naše crkve ostaju otvorene jer imaju posebno važnu ulogu za molitvu i duhovno ohrabrenje vjernika. Neka svete Mise – i nedjeljne – budu tihe, bez naroda, a u koncelebriranim Misama preporučuje se da se svećenici pričeste umakanjem, a predsjedatelj da se pričesti posljednji pod obje prilike.

3. Neka se u crkvama i kapelicama ne upotrebljava blagoslovljena voda na ulazu. Ujedno, neka se crkve i kapelice redovito provjetravaju i čiste a njihova vrata, koliko je moguće, drže otvorenima da ih vjernici ne moraju dodirivati pri ulasku/izlasku, kao i da se po mogućnosti na ulaz stavi dezinfekcijsko sredstvo za ruke.

Odredbe za ispovijedi:

4. Zbog naredbe o otkazivanju održavanja svih javnih skupova, neka se ne održavaju zajedničke priprave i ispovijedi prije Uskrsa. Ali, ako netko od vjernika zamoli za ispovijed pojedinačno, posebice bolesnici, neka svećenik bude na raspolaganju uz strogo poštivanje uputa za zaštitu od infekcije.

5. Neka se ne ispovijeda u ispovjedaonicama nego u sakristijama ili drugim prostorijama uz obvezu da razmak između svećenika i osobe koja se ispovijeda bude barem jedan metar.

Druge odredbe:

6. Neka se odgode svi biskupijski i župni pastoralni i katehetski programi, sastanci, aktivnosti i drugi događaji.

7. Neka se podjeljivanje drugih sakramenata i sakramentala obavlja uz strogo poštivanje uputa za zaštitu od infekcije, pogotovo ako se radi o bolesnicima i djeci.

8. Neka se crkveni sprovodi obavljaju samo s najbližima i bez pogrebne Mise, koja se može prikazati nakon prestanka važenja ovih mjera.

Neka se vjernike upozna s ovim dodatnim odredbama, koje se može također izvjesiti na oglasnim pločama i objaviti na web-stranicama župe, ondje gdje postoje. Pri tome, neka se vjernike pouči o naravi i smislu gore navedenih uputa, koje stupaju na snagu od danas, 18. ožujka 2020., te vrijede do opoziva ili do izdavanja novih mjera. Neka ih se također potakne na usrdniju molitvu, osobito za oboljele i zdravstvene djelatnike, kao i na građansku i vjerničku odgovornost, strpljenje, oprez i primjenu ovih i drugih mjera.

Na sve svećenike, redovnike, redovnice, vjernike laike i ljude dobre volje zazivam Božji blagoslov i stavljam vas pod moćni zagovor Blažene Djevice Marije. Zdravlje bolesnih, moli za nas! – Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski.

Banjalučka biskupija: Svete mise bez naroda, crkve otvorene

Priopćenje Biskupskog ordinarijata Banjolučke biskupije koje potpisuje banjolučki biskup Franjo Komarica, a koje je objavljeno u srijedu 18. ožujka, prenosimo u cijelosti:

Svim župnicima,
draga braćo svećenici.
Na razini cijele Bosne i Hercegovine donesene su nove odredbe kojima se „naređuje otkazivanje održavanja svih javnih skupova“. U našoj biskupiji do daljnjega vrijedi sljedeće:

Svete mise svcćenik/ci slave bez naroda. Koncelebranti se pričešćuju umakanjem.
Pobožnosti: Križni put i druge pobožnosti samo privatno tj. u svojim kućama, odnosno privatno u crkvi (crkve mogu bili otvorene),
Pogrebi: samo uz nazočnost najuže rodbine i neka ne traje dulje od 10 minuta. Mise zadušnice neka se slave nakon prestanka pandemije.
Ispovijedi samo pojedinačno: ne ispovijedati u ispovjcdaonicama nego u sakristiji ili drugom prikladnom prostoru tako da rastojanje bude najmanje jedan metar – nema zaje­dničkih priprava ni „velikih“ ispovijedi
Podjela drugih sakramenata i blagoslovina se odgađa. U žurnim slučajevima (bolesnici, krštenje) neka se strogo vodi računa o zaštiti od infekcije.
Neka se ne upotrebljava blagoslovljena voda na ulazu u crkvama i kapelicama.
Upoznajte vjernike s ovim odredbama koje izvjesite na crkvena vrata (oglasnu ploču), wcb-portale i si. One stupaju na snagu odmah, tj. 18.3.2020., i traju do opoziva ili izda­vanja novih mjera.

Potaknite vjernike na usrdnu molitvu, osobito za oboljele i zdravstvene djelatnike, na gra­đansku i vjerničku odgovornost, na strpljenje, oprez i primjenu ovih i drugih mjera.
Na sve vas i sve vjernike zazivam Božji blagoslov i molim moćni zagovor Blažene Djevi­ce Marije
Zdravlje bolesnih, moli za nas!”. U potpisu Franjo Komarica, biskup banjalučki.

Biskup Ratko Perić: Crkve otvorene, strariji svećenici u izolaciji, a vjernici mogu dolaziti na mise

Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić uputio je poruku u prigodi pandemije koronavirusa koju prenosimo u cijelosti.

“Povijest Crkve pamti i teže dane, jednako radilo se o ratovima ili kugama. Crkva je uvijek bila otvorena i dostupna – sama od sebe nije se zatvarala i u sebe povlačila! Uvijek je imala odgovor vjere i razuma na razne životne kušnje. To je i danas naš zadatak. Stoga vas i pozivamo da u ovom vremenu budemo utjeha i okrjepa, u prvom redu duhovna i sakramentna, a onda i karitativno-humanitarna, istaknuo je biskup Ratko u ponovnu obraćanju svećenicima u situaciji razvoja i opasnosti koronavirusa. Dopis prenosimo u cijelosti:

Poštovani župnici, braćo svećenici!

U uputama, br. 223/2020., naznačeno je kako je teško i na dnevnoj ravni pratiti sve promjene oko razvoja i opasnosti koronina virusa, kamo li donositi dugoročne odluke. Nije prošlo ni 48 sati, a evo novih odredaba s razine raznih kriznih stožera.

Valja nam sve budno pratiti i ono što se odnosi na naš crkveni život i djelovanje beziznimno poštovati. Čitajući nove odredbe, vidimo da za sada postoje dvije koje moramo uvažiti onakvima kakve jesu, bez ikakvih osobnih tumačenja. A stigle su iz Federalnoga stožera civilne zaštite i Kriznoga stožera HNŽ-a, a vjerujemo da će i drugi županijski stožeri takve odredbe izdati pa ono što vrijedi za jedan dio biskupije vrijedi i za sve.

Odredba Federalnoga stožera civilne zaštite: „Naređuje se zabrana kretanja osobama mlađim od 18 godina i starijim od 65 godina na području Federacije BiH.“

Ova, naime, zapovijed, koja već određuje i u nekom drugom smislu usmjeruje i naše crkveno-pastoralno djelovanje, izravno se odnosi i na nas svećenike koji smo u pastoralu; velik broj svećenika, dijecezanskih i redovničkih, prešlo je naznačenu granicu od 65 godina. Dakle, i na njih se odnosi ova zabrana o kretanju. Stoga, ostati im je u svojevrsnoj izolaciji i pojačati osobne molitve i slaviti sv. Mise na nakane vjernika bez nazočnosti naroda.
Zato i pozivamo sve svećenike koji su ispod ove dobi da imaju razumijevanja i još više se posvete sakramentnim, pastoralnim i karitativnim potrebama ne samo povjerenih im vjernika nego i vjernika susjednih župa u kojima je župniku iznad 65 godina. Bez obzira na životne okolnosti, mora se odvijati naše poslanje po kojem Crkva uvijek, posebno u kriznim vremenima, treba biti prepoznata. Ako se svi društveni sustavi brinu za zdravlje tijela i toliki su na „prvoj liniji bojišnice“, odakle pravo nama da ne budemo na toj istoj liniji i dostupni za duhovne i sakramentne potrebe vjernika, dakako, poštujući mjere opreza s kojima nas upoznaju i na koje nas pozivaju odgovorni stožeri.

Naredba Kriznoga stožera HNŽ-a: „Protuepidemijska mjera socijalnoga distanciranja nalaže izbjegavanje bliskoga osobnoga kontakta u razmaku od najmanje 2 metra u zatvorenom prostoru i 1 metra u otvorenom prostoru. Zapovijeda se do daljnjega: odgode održavanja svih javnih događanja i svih oblika okupljanja više od 10 (deset) osoba na jednom mjestu.“

Ova odredba ne poništava našu odluku da crkve budu otvorene za osobnu molitvu, pobožnost te liturgijska i sakramentna slavlja. Ali i ona se mora poštovati onakvom kakva jest. Stoga, iako će vjernici s ovim biti upoznati raznim medijima, valja ih i preko crkvenih oglasa (župnih web stranica i na druge prikladne načine) upozoriti na ovu odredbu kako ne bi sutra, kao i dosadašnjih nedjelja na sv. Misu dolazili u većem broju, odnosno na mogućnost da ostanu vani ako ih neki (najviše njih 10) preteknu ulaskom u crkvu. Svima koji sudjeluju u sv. Misama (bilo u crkvi bilo izvan crkve) i zatraže sakramentnu okrjepu – sv. Pričest – dužni smo im to podijeliti, dakako vodeći računa o svim mjerama moguće zaštite koja nam se iz dana u dan postrožuje.

S obzirom na sama slavlja sv. Mise, neka ona budu bez pjevanja i koncelebracije, s kratkim nagovorom tako da se svede na što manju mogućnost prijenosa virusne zaraze.

Gdje je u župi više svećenika (župnik i više župnih vikara) neka se slavi više sv. Misa tako da Misi (poštujući određen broj) može prebivati više vjernika. Ne mogu se ni u kojem slučaju slaviti četiri sv. Mise u istom danu.

Neka se ne skuplja milostinja i neka ne bude ministranata (ionako vrijedi zabrana izlaska osobama mlađim od 18 godina).

Pojedinačna ispovijed u prostoru, gdje se može osigurati potrebno odstojanje između ispovjednika i penitenta, prema svim uputama ne bi trebala biti riskantna.

Hrabri budimo. U najstrašnijem i u najvažnijem trenutku Kristove Muke i Smrti svi se apostoli razbježali, osim apostola Ivana! I tek ih je Uskrsli uspio smiriti i utješiti. Ne povlačimo se s bojnoga polja! Povijest Crkve pamti i teže dane, jednako radilo se o ratovima ili kugama. Crkva je uvijek bila otvorena i dostupna – sama od sebe nije se zatvarala i u sebe povlačila! Uvijek je imala odgovor vjere i razuma na razne životne kušnje. To je i danas naš zadatak. Stoga vas i pozivamo da u ovom vremenu budemo utjeha i okrjepa, u prvom redu duhovna i sakramentna, a onda i karitativno-humanitarna.

Djelotvorna ljubav. Odluka o zabrani izlaska osobama iznad 65 godina povećava potrebu za djelotvornom ljubavlju. Stoga pokažimo primjerom evanđeoske otvorenosti i odgovornosti i onima na koje se zabrana kretanja odnosi kako nam je u ovom vremenu posvjedočiti Evanđelje pristupajući onima koji su osamljeni i u kojima se Isus na poseban način želi prepoznati.

Naš Biskupijski caritas u ponedjeljak – 23. ožujka – počinje, za sada u Mostaru, s projektom „Jelo na kotačima“ u okviru već uspostavljene Kućne skrbi za stare i nemoćne. Trebat će i hrane i volontera. Nadamo se suradnji sa župnim zajednicama.

Neka ova nenadana kušnja bude milosno vrijeme naše veće vjernosti Bogu i našega čišćenja da se oslobodimo ne samo koronina virusa nego i virusa zla koje donosi i „tijela satrvenje i duše izgubljenje“. Na sve vas, po zagovoru Blažene Djevice Marije i sv. Josipa, zazivam blagoslov Presvetoga Trojstva – Ratko Perić, biskup.

/Republikainfo.com/

Objava ‘MIMOSVIT’ Kardinal Puljić i biskup Komarica dali upute bez vjernika na misi, biskup Perić poručuje da mogu dolaziti na mise pojavila se prvi puta na Republika.